Str. 2,
lakšim  sporazumkom nego li plemenskom
mržnjom. (Dugotrajno odobravanje kod socija-
lista i mnogih drugih zastupnika. S više strana
bučni prigovori).

U Grčkoj.

»Temps« javlja, da su u Ateni i u mnogim
drugim gradovima u Grčkoj bili iskazi, na kojih
su čelu stojali otpušteni pričuvnici. Osobito su
žestoki bili iskazi u Korintu, gdje su mase svi-
jeta uz klicanje : Dolje Venizelos, izdajica otadž-
bine, inozemni plaćenik — obilazili glavnim u-
licama. Na dućanima su, kojim su vlasnici Ve-
nizelosovi pristaše, porazbijana stakla.

Osvrćući se na različite glasove grčkih lis-
tova, upozoruje »Temps« na agitaciju u grčkim
vojničkim krugovima, koji su se samo teško pod-
vrgli demobilizaciji. Kako se veli, u mnogobroj-
nim se je gradovima osnovalo udruženje otpu-
štenih časnika, kojemu je svrha, da časnici ostanu
i nadalje u neprekidnoj megjusobnoj svezi, kako
bi se na taj način oslabila demobilizacija. Ot-
pušt'nim su vojnicima preporučili časnici, da
kod novih izbora glasuju protiv venizelističkih
kandidata.

Prema francuskim se listovima osnovao u

 

Grčkoj uz omaj proti Venizelosa napereni savez
pričuvnika još i drugi vojnički savez sličan ofi-
cirskoj ligi. Vojnički savez zahtijeva općeniti
prosvjed proti povreda prava i slobode, što ih
je ententa učinila.

I.u Solunu je došlo do manifestacija  grč-
kog časničkog zbora protiv Venizelosa, 20 je
časnika provalilo u uredničke prostorije Venize-
losova lista »Rizospatis« i pozvalo urednika na
odgovornost radi ententi prijateljskog članka.
Zatim raniše njega i druge novinare sabljama i
uništiše namještaje. Franceske vojne oblasti pio-
vode istragu.

Reuter ured javlja iz Soluna: Francuska
je policija zatvorila 10 grčkih subalternih čas-
nika, koji su u subotu napali na izdavača veni-
zelisličkog lista »Rizospatis«. Časnici su odprem-
ljeni u zatvor, te će doći pred francuski ratni sud.

Razne vijesti,
Zločin Vešovića u Crnoj Gori.

Sa Cetinja brzojavljaju: Budući se nije pro-
našao zločinac Radomir Vešović, koji je umorio
iz zasjede jednog našeg oficira, to je vojnička
uprava izručila krvniku njegovog trećeg brata,
koli je bio kao taoc zadržan. Vešovićevom ocu,
jer je 70-godišnji starac, posebnom milosti po-
štegjen je život.

Topnički bojevi na Vardaru.

Posebni izvjestitelji pariških novina javlja-
ju, da je na lijevoj obali Vardara žestoka top-
nička vatra. Francuski se zrakoplovci zaljetavaju
do Rupela, te kod toga manevriraju, što nepri-
jatelj često nazivlje barbarstvom, jer su zapalili
žetvu u dolini Strumice.

Nevrijeme u gornjoj Italiji.

Jaka tuča uništila je gotovo 20 općina gor-
nje Italije svu žetvu. U pokrajini Bercelli padao
je tako krupan led, da je poubijao guske i kokoši.

Rusi zapalili grad.

Novinske vijesti suglasno javljaju s buko-
vinske granice, da su Rusi u ltizkany-u zapalili
tri velika hambara žita. Požar se raširio nad ci-
jelim gradom, koji je u plamenu. Iz Burdujeni-a
su poslani vatrogasci u pomoć.

Duma odgogjena.
Dne 4. srpnja Duma je carskim ukazom

odgogjena do 14. studenog.
Nasljednik Kitchenera.

»Daily Chronicle« javlja, da je gotova stvar,
da će Lloyd George biti imenovan Kitchenerovim
nasljednikom. Izmegju velikog engleškog glav-
nog štopa i Lloyd Georgea uspostavljen je pot-
puni sporazum.

Sukob na moru.

U noći 29. na 30. lipnja na jedno 20 mor.
skih milja južno od Hatringea njemačke su tor-
pednjače spazile dva neprijateljska razarača i pu-
cale na nje, Neprijatelj se je odmah vratio na.
trag i pobježe, Sat za tim došla su dva neprija-
teljska križara i pet razarača s istoka, Njemačke
torpednjače pregjoše na napadaj te su ispaljiva-
le na neprijatelja torpede i topovske metke, O-
pazilo se vrlo dobro, da jena neprijateljskim la-
glama bilo detouacija. Na početku boja neprija-
telj je iz svih kalibara žestoko pucao na nje-
mačke torpednjače, ali to je pucanje popustilo,
kada su nastale detonacije na ruskim brodovima.
U to je bila pala magla, i neprijatelji se nijesu
mogli da vide,

Turci zaposjeli Kermanšah.

Nakon ogorčene su; se bitke zapadno od
Kermanšaha Rusi 30 lipnja povukli. Nijesu se
mogli održati u Kermanšahu, na što su Turci
1. srpaja zaposjeli grad.

 

 

 

 

 

 

Oo nNnHHRs.aeENsNRNSHNNNSNINNNNEEEE

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Amerika i Mexiko.

Meksikansko ministarstvo izvanjskih posala
obratilo se je spomen-spisom na državnoga taj-
nika Lansinga protiv oštroga tona Ujedinjenih
Država, te izjavljuje, da Ujedinjene Države ne-
maju prava, da drže čete u Meksiku, Njihova na-
zočnost sokoli razbojničke napadaje na granici,
a nipošto ne doprinosi tomu, da se zapriječe. U
spomen-spisu se spočitava amerikanskom zapo-
vjedniku, da mu lebde pred očima zle namjere,

Svajcarska i Ententa.

Ententa nastoji svim silama, da neutralne
države prignječi u slobodi. Tako ona sada radi
sa Švajcarskom.. Prošlih su dana u Parizu bili
švajcarski delegati, koji su s prestavnicima četve-
rosveze raspravljali o švajcarskoj izvoznoj i uvo-
znoj trgovini. Ova vijećanja nijesu imala nika-
kova uspjeha, jer je četverosveza bila protiv svih
švajcarskih želja, držeći se svoga dosadašnjega
stanovišta, da će blokadom zapriječiti i Švajcar-
skoj, bude li Švajcarska od sada i još više iz.
vozila u Njemačku.

[Dan pokore u Engleškoj.

Asquith je predložio nadbiskupu od Can-
terburya, da se 4. kolovoza proglasi danom sve-
opće pokore.

Boj o Verdun.

»Baseler Anzeiger« javlja: Francuski listovi
stali su konačno priznavati da položaj kod Ver-
duna postaje sve opasniji. Sve ceste, koje vode
prema istoku, a vode prama utvrdi Coste Lorrai-
ne, leže sada pod njemačkom topovskom vatrom,
pa je time položaj na ovom dijelu fronte iz da-
na u dan jadniji. Sada izgleda, kao da se ova
divovska borba — ova najveća i najgroznija bit-
ka u povjesnici svijeta primiče svome koncu.
Verdun ne znači za Francusku jednu tvrgjavu.
On znači više. Francuska je pred Verdunom iz-
gubila jednu svoju vojsku, uništila svoju narod-
nu snagu.

Naši uspjesi u Volhyniji.

Radi uspjeha u Volhyniji vlada uzbugjenje
i zabrinutost u Petrogradu. Pukovnik Sumski pi-
še u »Birževija Vjedomosti«: Ne može se zani-
jekati uspjehe Nijemaca u Volhyniji.

Ratni troškovi u Italiji.

U talijanskoj je komori ministar financija
Carcaro iscrpivo prikazao financijalni položaj, te
je izjavio, da su izdatci iznad proračuna u za-
ključnoj računskoj godini iznosili 7800 milijuna,
od čega odpadaju 7.022 milijuna ma ratno mi-
nistarstvo, a 384 na ministarstvo mornarice. Mi-
nistarstvo rata i mornarice trebaju sada prosječno
617 milijuna mjesečno. ltalija je dobila ratnim
zajmovima i vrijednosnim bonovima 4700 mili-
juna u unutrašnjosti zemlje, a 2400 milijuna
kreditom u inozemstvu. Zahvaljujući savezu s
bogatijim zemljama i zahvaljujući daljnim kre-
ditnim operacijama, Italija će pribaviti srestva,
što joj trebaju da nastavi rat do slavnog mira.
Pučanstvo mora svoju potrebu ograničiti na o-
no, što nemadomjestivo treba, da omogući da
otadžbina imade sva srestva. Konačno je is-
takao ministar, da su buduće zadaće ltalije da
pomnoža trgovačku mornaricu, usavrši indu-
striju, da ju se učini neovisnom, i da poboljša
poljoprivredu.

Ogroman požar u Finskoj.

Iz Kopenhagena se javlja: Finski grad Man-
tyluoto uništen je požarom. Sva je velika finska
uvozna trgovina zapela.

Izgorjele su ogromne zalihe robe kao ve-
like količine pamuka, kave, te razne druge kolo-
nijalne robe, Nadalje je izgorjela velika količina
strojeva, koji su prispjeli iz Švedske, a nijesu
se mogli otpremiti dalje radi preopterećenosti

finskih željeznica. Sve je to izgorjelo. Uništena |

vriednost robe cijeni se na više milijuna.

Domaće vijesti.

Hrvatski Sabor. Treće ratno zasje-
danje hrvatskog sabora bilo je 6 o. mj. od.
gogieno.

Promaknuća u 6. i kr. ratnoj
mornarici. Naredbeni listovi za ć. ik. ratnu
mornaricu br, 28 i 29 od 1. srpnja o. g. javljaju
megju ostalim: Imenovani su mornaričnim za-
stavnicima u pričuvi dosađanji morn. pričuvni
kadeti : Andro Račić, Petar Uccellini, Serafin Ga-
mulin, Antu Sesan, Aleksandar Bijelić, Mate Kar-
lović, Veljko Bogić, Josip Katalinić.

Za zaštitu mladeži. Dne 3. ov. mi.
održana je u Zagrebu u gradskoj vijećnici kon-
ferencija pedagoga i zastupnika karitativnih druš-
tava, da se sporazume o zakonskim i zakono-
davnim mjerama za zaštitu mladeži. Konferencija
je bila dobro posjećena. Primljeno je nekoliko
zgodnih resolucija. Konferencija će nastavit svoj
rad, te će raspravljat i o pozitivnom radu oko
suzbijanja zanemarenosti mladeži uzgojnim sre.
stvima.

1 Dr. Niko Marinković med. savje
tnik, presjednik liječničke komore, rodom iz Sta-
rogagrada, u 54. godini života preminuo je u
Spljetu na 27. lipnja. Pokojnik je bio poznat, u-
važen i opće štovan i od svojih protivnika i radi
svog znanja i značaja. Bio je osvjedočen katolik,
pravi Hrvat, uvjeren /pravaš. Pravaška stranka u
Dalmaciji (gubi u njemu vrijednog svog člana.
Da se oduži njegovoj uspomeni, bila je zastu-
pana od posebnog člana na sprovodu i položila
je vijenac na njegov odar. Kao liječnik na glasu
radio je skupa u sanatoriju sa Dr, Račićem. Od
prijatelja i štovatelja vrlog pokojnika primili smo
iz Spljeta slijedeći sastavak, što ga rado uvršta-
vamo, a plemenifom pokojniku, čelik Hrvatu že-
limo vječni pokoj !

Nad mrtvačkim odrom
Dra. NIKA MARINKOVIĆA
Liječničkog savjetnika, i t. d.
Preminula u Gospodinu dneva 27. juna 1916.
Dični borče hrvatskoga prava,
Zor — liečniče biednoga života.
I s tobom se tvoja seli slava
Iz vremena u vječnost. Grjehota !
Još si mogo srcem gorda lava
Gulit korov sa našega plota

 

I melemom ljekovitih trava
Vidat rane narodnih sirota.
Bolju shrvan, a i vidiv kako
Europa na svoju nevolju
Red odbaca, mir i dobru volju,
»Mira dajte ! — ti šapćeš ovako —
Mojih muka nagradu i znoja,
Božjeg mira i vječnog pokoja I«
Domorodac
D. L.

Gr&d. Čujemo, da je u Četvrtak prošle
sedmice grad otukao vise mjesta na otoku Kor-
čuli i nanio silne štete, Iza grhda slijedio je vi-
hor vjetra, te u nekim mjestima lomio grane i
čupao stabla iz zemlje. Očuvao nas Bog od sli-
čnih nepogoda. Inače loza i maslina dobio aosi,
te se je nadat dobrom rodu i vina i ulja.

Šiljanje knjiga ratnim zarob.
ljenicima. Primamo od pokr. pripomoćnog
| društva »Crvenog Križa« za Dalmaciju: Na te-
I melju dogovora sa ruskim i talijanskim »Crve-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

nim Križem«, pripustljivo je unaprijed takogjer
| šiljanje knjiga pojedinim ratnim zarobljenicima.

Za to vrijede slijedeće odredbe:

Svaka osoba u Austriji, koja hoće da po-
šalje kakovu knjigu kojem ratnom zarobljeniku
u neprijateljsko inozemstvo, imade da ovu knji-
gu usmeno ili pismeno naruči i isplati kod za-
jedničkog središnjeg 'lobavjesnog ureda za ratne
zarobljenike odlo H. Beč 1, Landskrongasse 1.
II. Stock (Gemeinsames Zentralnachweiseburo)
Auskunftsstelle fir Kriegsgefangene (Abteilung H)

Naručitelj ima da navede naslov knjige, ime
auktora, kao takogjer svoju adresu i onu ratnog
zarobljenika.

Otpremu ovih knjiga obavlja isključivo po-
menuti obavjesni ured. Sve druge knjige, koje
su na drugom mjestu nabavljene, isključene su
od daljnjeg otpremanja. :

Zajednički obavjesni ured poprimio je sve
mjere za brzo i sigurno uregjenje ovog posre-

 

 

dovanja, ali ne može preuzeti nikakvog jamstva
za stizanje pošiljaka. Za izbor knjiga paziti je
na slijedeće: 1.) U prvom se redu radi o knji-
gama znanstvenog i naukovnog sadržaja, nu mo-
gu se slati takogjer knjige beletrističkog sadrža-
ja; 2.) u obzir dolaze samo knjige, koje su bi-
le izdane prije godine 1914., pri čemu se opaža,
da ovim odredbama ne bivaju dirnuta nova iz-
danja starih auktora, kao niti znanstvene, teh-
ničke i druge poučne knjige; 3.) ilustrovani li-
stovi, koji su izašli iza godine 1913., kao i sve
vrsti knjiga, koje se odnose na rat i na politiku,
isključene su od nabave,

Telegrafske vijesti za Srbiju i
Crnu-Goru. Od sada dozvoljen je privatni
telegrafski promet sa ovim c.k. etapnim poštan-
skim i telegrafskim uredima, nalazećim se u pod-
ručju .S1o>ije i Crnegore, zaposjednutom od au-
ustro-ugarskih četa : Arangjelovac, (Beograd, Ča-
ćak, Grb, Milanovac, Kragujevac, Kraljevo, Kru-
ševac, Lajkovac, Mitrovica u/S. Novipazar, Obre-
novac, Palanka, Prijepolje, Šabac, Sjenica, Sme-
derovo, Užice n/S i Valjevo ovi u Srbiji, a u
Crnojgori Cetinje, Stari Bar, Nikšić, Podgorica,
Kolašin, Plevlje, Peja (Ipek).

Pošta za Grčku. Javlja nam Ravne.
teljsrvo Pošta, da svratimo pozornost općinstva
na prometne poteškoće, koje sada vladaju u opre-
manju pošte (pisama, dopisnica i novina) za Gr-
čku, što dakako ima posljedicu, da ista stiže na
opredjelište sa znatnim zakašnjenjem.

Dodrotvorni pricosi. O, Jozo Fa.
gioni iz Cavtata priložio je Javnoj Dobrotvorno-
sti u Cavtatu prigodom smrti svog sina g. Au-

 

gustina Fagioni na uhar siromaha Cavtata svotu
od 100 K. Povjerenstvo hamo zahvaljuje.

 

 

 

 

 

 

Br. 584.

Brzojavi

bečkog Korrespondenz-Bureau.
Jepješni za nas bojevi u Bukovini
i u istočnoj Galiciji, — Kod Kolki
povučene naše prednje linije pred
nadmoćnijim neprijateljem. — Ar.
tiljerijska djelatnost na Doberdu.
— Talijanske navale u dolini Sugana
odbijene.

BEČ, 7/ 3:30 pop. Zvanično objavljeno :

Rusko ratište: U Bukovini su naše čete
jučer u uspješnim bojevima zarobile 500 ljudi i
zaplijenile 4 mašinske puške.

U jugoistočnoj Galiciji izmegju Delatyn-a
i Sadzawke alpinske su domobranske regimente
osujetile junačkim otporom mnogobrojne ruske
juriše. Dalje sjeverno odatle do u predjel Kolki
pri nepromijenjenom položaju nema osobitih
dogagjaja.

Austro-ugarske čete, koje su se borile u
koljenu Styra i za ćetiri se sedmice odupirale
neprijateljskoj sili, čija je premoć narasla za tri
do pet puta prema našoj, dobile su jučer aalog
da povuču svoje najprednje linije, koje su bile
izložene dvostrukom opkoljenju. Ova se je kret-
nja provela nesmetano od protivnika, a to nas-
tupom njemačkih četa zapadno od-Kolki-a i po-
žrtvovnim držanjem poljske legije kod Kolodic.

Kod austro-ugarskih četa, koje stoje zapad-
no Baranowicza, prošao je jučerašnji dan mirno.

Neprijatelj je pri svojim zadnjim navalama
proti onamošnjih položaja saveznika pretrpio iz-
vanredno teških gubitaka.

U predjelu izvora Ikwe pucao je neprija-
telj iz topova na jednu našu poljsku bolnicu
usprkos najočevidnije oznake. Kad bi se ovakova
povreda megjunarodnog prava ponovila, mi ćemo
uperiti naše topove protiv samostana Nowodcza-
jewa, koji leži u ovom prostoru, a od nas bio
najbrižnije i sa pietetom proštegjen za trajanja
našeg skoro jednogodišnjeg zaposjednuća.

Talijansko ratište: U odsječku Doberdo
oživila je artiljerijska djelatnost. Istočno Selza
došlo je do infanterijskih bojeva, koji su završili
tim, da su naše čete potpuno zadržale svoje po-
zicije. Južno doline Sugana navalile su veoma
jake talijanske sile na našu frontu izmegju Cima
dieci i Montezebio. Neprijatelj je bio odbijen
posvuda a mjestimice nakon borbe na šake.

Jugoistočno ratište: Položaj je nepromi-
jenjen.

Na zapadu živahni okršaji sobe
strano Somme. — Francuski napa.
daji istočno Maase bozuspješni. —
U mjesecu Junu izgubili Nijemci 7
a Francuzi i Englezi 37 zračnih vo-
zila. — Lako odbijene ruske navale
kod Maročkog jezera i Smorgona.
— Kod Czartoryska odabrana kraća
obrambena linija.

BEČ, 7. Jula, 5:10 po podne:

Berlin zvanično. Na zapadnom-ratištu
sa obje strane Somme bijahu živahni i po noći
nastavljeni okršaji, koji ne protekoše nepovoljno
za nas. Istočno Maase izjaloviše se jaki francu-
ski napadaji proti njemačkim položajima na vi-
soravni Frowe Tere, kao i u šumi jugozapadno
tvrgjave Vaux uz osjetljive gubitke neprijatelja.
Tijekom borba u zraku u mjesecu Junu izgubiše
Nijemci ukupno 7, Francuzi i Englezi trideset-
i sedam zračnih vozila, od kojih su dvađesetidva
u našem posjedu.

Na stočnom ratištu odbili smo bez po-
teškoća jake ruske navale sjeverno jezera Naroč,
sjeveroistočno Smorgona i na drugim mjestima
kod grupe vojske Hindenburgove.

Ugao, koji se izbočuje iza Czartoryskog,
bijaše napušten uslijed nadmoćnijeg pritiska na
njegove bokove kod Kosinchnowke i zapadno,
te odabrana kraća obranbena linija. S obje stra-
Sokula skršili su se ruski napadaji uz teške gu-
bitke za iste,

Gradska kronika.

Svetkovina ,,Pronosa Ruke sv,
Vlaha“ i zaglava proslave XVI stote obljetnice
Njegovog slavnog Mučeništva, obavila se je pro-
šle srijede dne 5. o. mj. u mjesnoj zbornoj crkvi
našeg sv. Parca prama rasporedu, kog smo već
u prošlom broju našeg lista najavili.

Već od zore počele su se redati sv, Mise
a mnogobrojni narod punio je crkvu, ća se moli
i pristupao na sv. Sakramente.

U 8 s. iz Stolne Crkve krene oj !liod oko
grada, koji bijaše svečano okićen, U o, odu su
se nosile svečeve Moći, te osim redovnog i svjet-
skog svećenstva učestvovahu: školska ći ca, mu-

Kongregac

 

Hi