2

 

 

Str. 2.

u »Slovencu« još slijedeće potankosti : Bilo je
krasno jutro. Sunce je sjalo onom ljupkošću na
grad, kako već to znade sjati u Gorici. A ipak
su se naša srca punila strahom, što će da nam
donese današnji dan. Već rano ujutro čula se tut-
njava u daljini i nije potrajala dugo, kad su po-
čeli padati u grad naboji svih kalibra. Prestravlje-
ni ljudi bježali su gradskim ulicama i jedni druge
pitahu, što da učine. Pogibelj se sve brže približa-
vala gradu. Bježao sain u neprestanoj mješavini,
kao bez uma. Vidio sam, kako se već na mno-
gim mjestima visoko izdiže dim i to je moj strah
povećalo.

Trčao sam ulicom Rabaie, da pogledam što
je s mojim rogjacima, koji ondje stanuju. Već iz
daleka sam vidio, kako su žene i djeca ležali na
pola spremni, svak o rukama s onim što je mo-
gao najprije pograbiti. Svuda se čuo krik i jauk,
tutnjava i praskanje, lomljava i rušenje. Prigjem
bliže gorećim kućama, te sam najednom bio za-
vijen u gusti dim. Spotaknem se i padnem. Kad
se digoh, opazim s grozom, da je to bilo truplo
mojega kuma. Kao lud trčao sam dalje kroz uli-
cu. Granate su padale poput kiše, a grmljavina
topova bila je tako silna, da se nije čulo poje-
dinačkog pucanja. Na Šempeterskoj cesti susre-
tao sam povorke ljudi, koji su bježali iz grada,
na pola odjeveni, matere s djecom na rukama,
nemoćni i bolesni 'tarci, bolesnici itd. Svima
se čitalo na licu: Samo van, van iz tog pakla!
Bog neka kazni vjerolomnoga Talijana po svo-
joj pravednosti | Jedan je imao u rukama lonac,
drugi svijećnik itd., jer se u općem metežu ljudi
ne sjetiše da ponesu sobom što korisnije. Djeca
su plakala, žene jecale, muškarci stiskali pesti i
škripali zubima, te se obazirali natrag prama
milom gradu, koji su Talijani na divljački način
pretvarali u prah i pepeo. Megju ove žalosne
povorke miješali su se automobili, konji, vozovi,
vojnici, itd. Vojnici su na prazna kola stavljali
djecu i žene, drugi su proslijedili put pješke,
bosi i polunagi. Jela nijesu ponijeli sobom. Po-
čeo ih mučiti glad i djeca su opet plakala. Me-
gju sobom nijesu ništa govorili.

Kad smo gladni izmoreni stigli do prvog
mjesta, časnici su se odmah pobrinuli da nas se
nahrani. Mimo nas hrlili su vojnici u grad. Sti-
gli smo do željezničke stanice. Tamo su nas če-
kali prazni vlakovi. Nastalo je dozivanje, tko je

zvao oca, tko mater, tko brata itd. Umirivši se'

donekle, sjetismo se u kakvom se položaju na-
lazimo: bez odijela, hrane, bez doma! I mno-
gome se zasuziše oči kod pomisli, da mora o-
staviti ono, što mu je bilo najsvetije, domovinu !

 

Podhvati naših hidroplana.

Zadnjih dana zapovjedništvo ć. i k. mor-
narice priopćilo je nekoliko podhvata, što su ih
naši hidroplani uspješno poduzeli protiv talijan-
skih vojnih objekata.

Tako se službeno javlja 13/8: U noći je
na 13. kolovoza jedan odio naših pomorskih zra-
koplova posve razorio dvorane za zrakoplove kod
Camp-Alta, kod Mletaka. U jednoj je dvorani je-
dan zrakoplov eksplodirao s plamenom, koji je
bio visok 500 metara. Druga je dvorana izgorjela
bez eksplozije.

U isto je vrijeme jedan drugi odio pomor-
skih zrakoplova s vrlo dobrim uspjehom bacao
bombe na talijanske dvorane za zrakoplove kod
Gorga, na naprave u Gradu, baterije na ušću

tvaraju u zdravu površinu, ne samo ako je strje-
ljivo bilo koje vrsti ozledilo samo meki dio ti-
jela, već i ako je kroz meki dio ozledilo i kosti.
Puno bi se bolje i brže spajale pukotine kosti
nego ikojim drugim načinom liječenja«. »Toliko
se umanjuje izlučivanje gnoja, da se po tomu,
kako izgleda rana, može prosuditi, je li dan prije
sjalo sunce ili nije«. (Profesor Escherich).

Na dijelovima rane, koji su izloženi suncu,
nastaje navala krvi (Crvenjenje). Stoga se na tim
mjestima odnošaji prehrane i zdravlja znatno po-
boljšavaju, gnoj se brže ostranjuje, raskinuti di-
jelovi tijela napunjaju se ljekovitim serumoim,
stvara se novo zdravo meso, dakle pospješuje se
ozdravljenje, Sunčanje djeluje blagotvorno i tim,
što suši ranu, a tako oduzimlje teren bakterijima
gnojenja. Rana postaje u brzo čista i suha i po-
krije se nekom sjajnom obrambenom kožicom
poput pergamene, što je od velike koristi i za
rane od opeklina.

Prof. dr. Jager izliječio je sebi pomoću sun-
čanih zraka otok žila na nogama. Čudnovata
ljekovita moć izbila je pri tom na sasvim inte-
resantan način. Iza kako je profesor izložio sun-
čanom svijetlu za nekoliko sedmica potpuno gole
noge, samo sa navučenim sandalima, sav je otok
žila spao, samo ispod remenja sandala, gdje
sunce nije moglo prodirati, još su žile bile na-
tečene. Ali i tu su po malo iščezle, kada su noge
bile potpuno gole, i tako izložene suncu.

Ovo nam dokazuje, da sunčane zrake ne
liječe samo otvorene rane, već i dijelove kože i
mesa do u najveće dubine. Budući da sunčana
svjetlost slabi i po malo uništuje životnu snagu

 

 

 

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Soče i na tvornice »Adrie«. Nesumnjivo je usta-
novljeno više potpunih zgoditaka na dvorani za
zrakoplove i položajima baterija, a isto tako oko
pola tuceta požara.

Treći je odio polučio više potpunih zgodi-
taka na baterijama na ušću Soče i na vojničkim
objektima u Pierisu i San Anziano.

Unatoč su se žestoke obrambene vatre kod svih
napadaja svi zrakoplovi povratili se neoštećeni.

Službeno se javlja 14. kolovoza: U noći
je od 13. na 14. kolovoza odio naših pomorskih
zrakoplova vrlo uspješno bacao bombe na kolo-
dvor u Ronchi, na vojničke objekte i položaje u
Pierisu, Vermiglianu, Selcima i San Canzianu,
kao i na neprijateljske baterije na ušću Soče.
Polučeno je više potpunih zgoditaka.

Svi su se zrakoplovi, unatoč najžešćeg pu-
canja, povratili neoštećeni.

Službeno se javlja, 15. kolovoza : Odio je
pomorskih zrakoplova u noći na 15. kolovoza
vrlo uspješno bacao bombe na neprijateljske ba-
terije na ušću Soče i na vojničke naprave kod
Ronchi-a i Vermegliana. Polučeno je više potpu-
nih zgoditaka i uzrokovano je više požara. Svi
su se zrakoplovi, unatoč najžešćeg pucanja, po-
vratili neoštećeni.

 

Smaknuće Casementa.

Dopisnik »Petit Parisiena« priopćuje dne
5. kolovoza u svojem listu zadnje časove Case-
mentove. Jučer u jutro 9 sati 7 časaka smaknut
je u dvorištu tamnice Geonvilske sir Roger Ca-
sement. Do srijede u .ečer on nije napuštao nade,
da će biti pomilovan. U srijedu bio je doduše
čitav dan ponešto nervozan. Bez sumnje je oče-
kivao još uvijek dobru vijest. Kad je došla veče
i kad se nije ništa javilo, spopala ga duboka
tuga. Uza sve to on se opet osokolio, pokora-
vajući se svojoj sudbini. Tako je na svojem stolu,
na kojem je pisao mnogo listova, shrvari od
umora zaspao. Kroz čitavo vrijeme stajala su kraj
njega dva stražara, koja ga nijesu za vrijeme či-
tavog njegovog utamničenja puštali s vida. Jučer
u jutro rano se je probudio i nije više posu-
mnjao, da se nalazi pred smrću, te se pripravljao
za posljednje svoje časove. Najprije je dugo kon-
ferisao sa svojim braniteljima, onda sa svećeni-
kom. Prisustvovao je misi, pričestio se, te
je nekoliko časaka prije 9 sati u jutro predan u
ruke krvnika Ellisa. Bez kakvog otpora pokora-
vao se svim formalitetima, te puštao da su mu
vezali ruke. Miran i sigurna koraka pogje u prat-
nji uzničkog ravnatelja, svećenika, koji je zborio
molitvu, u pratnji svojega liječnika i svojih obih
stražara, onim kratkim putem, koji vodi od nje-
gove ćelije do vješala, što su bila već sprem-
ljena za njega. Kad je svećenik pročitao litaniju,
odgovorio je Casement tihim glasom i molio
Boga, da mu pomiluje dušu. Zatim se uspne
sa krvnikom na skele, koje su se uskolebale pod
njegovim koracima. Njegove su posljednje riječi
bile; »Ja umirem za svoju domovinu l« Nekoliko
hipova kasnije osuda je bila izvršena.

 

Navala naših avijatičara na Valonu
i talijanskih na Trst.

Službeno se javlja, 16/8: U noći od 14.na
15. o. mj. izvela je eskadra naših hidroplana na-
valu protiv Valone, Pogodili smo jednu obalnu
bateriju, tabor u barakama, skladište i jedan brod,

skoro svih vrsti bakterija, stoga je sasvim pri-
rodno, da i u slučaju priljepčivih bolesti češćim
sunčanjem uništuju se bakteriji bolesti, koji se
nalaze u tijelu.

Takogjer se suncem ostranjuju osipi i mrlje
na koži. Vlažne mrlje osuše se i nestane ih ve-
ćinom nakon nekoliko sunčanja, dočim treba ne-
što dulje vremena da se ostrane ukorijenjene suhe
mrlje. Najprvo otpada prhut u velikoj mjeri, zatim
kože postane svjetlo smegja, i nakon što se ova
mjesta umekšalo uljem i tad više puta izložilo
suncu, stvara se nova zdrava koža.

Sunčane zrake na izvrstan način pojačaju
općenito izmjenjivanje tvari i umnažaju životnoj
snazi novu djelatnost. Stoga se s najboljim us-
pjehom upotrebljaju kod svih bolesti na izmje-
njivanju tvart, koje su skopčane sa smetanjem
životnog procesa, kao n. p. kod naginjanja na
debelinu, šećerne bolesti, reumatizma, paralize,
gičeva u legjima, kao i u svrhu zapriječenja bo-
lesnih razlijeva u tijelu.

Dr. Villet izliječio je jednog bolesnika od
vodene bolesti (hidropizije) za četrnaest dana
izlažući ga svaki dan suncu za nekoliko sati.
Nakon sunčanih kupelji reumatičar oslobagja se
za dulje vremena svojih teških bolesti. Bolesti
živaca izliječe se sunčanjem često sasvim brzo.
Takogjer crvena krvna tjelešca povećavaju se pri
sunčanom svijetlu, što je od velike koristi za
onoga, koji pati od slabokrvnosti ili žutuge.

Dobro kaže jedna stara poslovica : Na sje-
nastoj strani ulice kola zahvaćaju tri
puta više nego na suncem osvijetljenoj strani.

(»Reichspost« od 4. VIII. o, g. br. 360.)

 

 

 

te prouzročili vrlo mnogo požara. Unatoč žesto-
koj odbrani svi su se hidroplani povratili. Dne
15. o. mj. prije podne navalilo je na Trst 7 ne-
prijateljskih hidroplana, većinom francuskih, a
pod zaštitom triju francuskih vojnih avijatičara i
uz potporu neprijateljskih torpiljarka i motorskih
brodova, koji su se nalazili na pučini. Naši su
se zrakoplovi uzdigli na obranu. Linijski poruč:
nik Banfield prisilio je u boju u zraku jedan ne-
prijateljski hidroplan,. da se morao spustiti sred
zatona. Njegovi su zrakoplovci jamačno ranjeni.
Za tim je progonio drugi neprijateljski hidroplan,
te ga nakon boja u zraku brzo oborio kod Mi-
ramare. Zrakoplovci su pri tome zaglavili. Mi
smo pohranili posve razoreni zrakoplov »F. B.
A. 308«. Neprijateljski su zrakoplovci bacili nad
lukom više bomba, ali nijesu prouzročili znatnije
štete. Koliko se je doznalo, usmrćene su dvije
osobe.

Sa ratišta.

Balkansko ratište.

Osim običnih borba na donjoj Vojuši i na
Dojranskom jezeru nije na ovom ratištu bilo oso-
bitih dogagjaja. Nakon uzaludnih bojeva od 10/8.
protiv bugarskih izbočnil položaja, neprijatelj se
je posljednje dane ograničio, da puca na ove po-
ložaje s neznatnom žestinom. Pokušaj francuskih
bataljuna, da navale dne 16/8. južno od dojranskog
jezera, bio je odbijen.

Rusko ratište.

Fronta gen. konj. Nadvojvode Karla. Na-
vala naših i njemačkih četa, što su u Karpatima,
napredovale su uspješno. Svi ruski masrtaji kod
Worochte bili su odbijeni. I zapadno od Stani-
slavova bile su natrag bačene dvije ruske divizije
nakon neprestanih borba po danu i po noći. Na
fronti izmegju Dnjestra i Zalosce došlo je dne 14/8
do jakih bojeva. Ruski su napadaji bili odbijeni
i zarobljeno 3000 Rusa. i u Bukovini su naše
čete napredovale 15/8, i to zapadno od Moldave
i u području brda Tomnatik ; zarobile su 600 ne-
prijatelja. Kod Horozanke, gdje je neprijatelj po-
duzimao šest navala jednu za drugom kroz cijeli
taj dan, bio je ipak odbijen uz najteže gubitke.
U Karpatima su naše čete dne 16/8 zaposjele
visočinu Stara Vipozyna, sjeverno od Capula.

Fronta feldmaršala Hindenburga. Ruske
navale južno od Smorgona i Lubicszowa ostale
su bez uspjeha. Jugozapadno od Podkamiena do-
živjeli su Rusi teške poraze, pa su odustali od
daljnjih navala, Odijeljenja poljačke legije pro-
drla su naprijed južno od Hulewicza. Na Sto-
chodu nije bilo osobitih dogagjaja.

Talijansko ratište.

Nakon pada Gorice Talijani su uprli svim
silama istočno od Gorice, ali izgleda, da je sav
njihov napor ostao bezuspješan. Njihovi juriši
stajali su ih vanredno velikih gubitaka. Talijani
su navaljivali i na našu novu frontu izmegju mora
i brda sv. Gabriel, ali uzalud, jer su svi položaji
na cijeloj fronti ostali u našem posjedu. Gdje
je momentalno uspjelo Talijancima, da stanu no-
gom u naše najprednje jarke, bili su iz njih brzo
izbačeni. I na dolomitskoj fronti odbila je naša
posada tal. napadaj u boju na šake.

Zapadno ratište.

Na zapadu su se vodile boibe na Sommi
i kod Thiaumonta. Izmegju Thiepvalla i Somme,
gdje su Fraucuzi i Englezi bili skupili svu svoju
snagu za jedinstvenu navalu, ostale su im borbe
bezuspješne. Tako su skršene i engleške navale
izmegju Ovillersg i Bazentina le Petit, te i fran-
cuske izmegju Maurepasa i Hema. Živahna se
borba vodila kod Armentieresa i Artoisa. Na
ostalom dijelu fronte nije bilo naročitih dogagjaja.

Tursko ratište.

Na turskom ratištu došlo je do borba i na
kavkeškoj i na persijskoj fronti. I na jednoj i na
drugoj Turci su napredovali. Tako su u
Kavkazu zauzeli visine što dominiraju  sje-
verno od Bitlisa i prešle rijeku Murad, a na Per-
siji progonili su neprijatelja u okolici Maxnrankej
na cesti Hamadan-Teheran. Jedan turski zrako-
plov pogodio je u luci Imbros jedan neprijatelj-
ski križar. Za zadnje turske navale na Suez ra-
zorena su bombama dva skladišta petrolja i spre-
mište zrakoplova.

Vijesti iz naroda.

vtata.

Na dopis pod naslovom »Pohvalno djelo«,
u broju 588 našeg lista, javljaju nam i slijedeće:
Dne 17. pr. mj. uslijed zapadnjakh doplovi pred
našu luku jedna mina. Za veliku sreću ugleda
je ć. k. umirovljeni fin. respicijenat Ludvik Schwarz
i Zvonimir Torti Lavoslavljev, koji s1 brodicom
hodali, te opazivši minu blizu kraja, a videći opas-

 

 

Br. 591.

jer da je mina na kraju i da prijeti opasnost,
te isti u društvu gori rečenih, pogloše na lice
mjesta, uzevši sobom oružje, da bi ju kad se ne
bi moglo drugčije spasiti uništiti istu. Na to malo
kasnije dogje brodicom u društvu g. Ljubo Lonza,
kao privremeni lučki stražar, koji uistinu na
rizik svog života, skoči u more i uhvati minu,
koja je za veliku sreću bila pokvarena, kako se
je to kasnije konstatovalo. Radi ovog djela koliko
ugledaoci toliko spasaoci zaslužuju nagradu.

 

Domaće vijesti.

Dvostruko odlikovanje. Piše nam
prijatelj sa A: olja: Našem obljubljenom
natporučniku 22. dalm. pukovnije, g. Jurju Bu-
bli, izraženo je ponovno Previšnje priznanje za
ustrajno i nepokolebivo držanje pred neprijateljem.
G. natpor. Buble, rodom spljećaniw, koji je do-
bro poznat u našem Dubrovniku, biva ovime po
drugi put odlikovan na ratištu. Cestitamo |

»Cetinjske Nowine“*, Primili smo
prvi broj 2 lista, u svečanom uhu i sa sli-
kom Ni. Ap. Veličanstva Ćesara i Kralja, i Nj.
Visosti  Prestolonasljednika PRINOSA Karlu
Frana Josipa, jer izdat prigodom ogjendana i
Kraljeva (18/8.) i Prestolonasljednikova (17/8) —
»Cet. Novine« izlaze za sada u hrvatskom i nje-
mačkom jeziku, svaki četvrtak i subotu. Glavni
im je urednik poručnik Dr. Gjuro Kumičić, inače
pristav kod okruž. Suda u Sarajevu. Godišnja
cijena za Monarhiju 8 K. Glede cilja lista veli
se: »C. N.« su dijete ratnoga doba, nu uza sve
to cilj im je u prvom redu miroljubiv; one će
donmašati svojim čitateljima, u i izvan granica
Ctne Gore, istinite vijesti, vijesti sa bojišta, vije-
sti iz domovine, a takogjer i vijesti iz Crne
Gore i o njoj. Stojeći pod vojničkim uredništvom
SAS ne vodi »C. N.« nikakov politički cilj
ili svrha«.

Poslovanje naših državljana u
Egiptu. Trgovačka i obrtnička komora zagre-
bačka javlja nam, da je glavno zapovjedništvo en-
gleške vojske u Egiptu izdalo naredbu, kojom
se ustavljaju uvjeti, uz koje pripadnici sopra:
teljskih država mogu ondje izvršivali trgovačko
i obrtno poslovanje. Pod neprijateljskim država-
ma razumijeva rečena naredba samo Njemačku i
Austro-Ugarsku. Takovim državljanima zabranje-
no je vršiti poslovanje bez dozvole, koja se po-
dijeljuje u pravila samo za žurno provedenje
likvidacije uz namještenje nadzornog organa.
Glavno zapovjedništvo ovlašteno je dotičnu do-
zvolu prema svojoj uvigjavnosti proširiti ili suziti.
Kod provagjanja likvidacije smiju interesenti biti
u saobraćaju samo sa Vel. Britanijom i njenim
saveznicima, a sa ostalim državama samo uz na-
ročitu dozvolu vladinog povjerenika. Utržak se
ima polagati samo kod novčanih zavoda u Egiptu,
te može služiti jedino za pokriće obveza. Stano-
vitim poduzećima podijeljena je dozvola za dalje
tjeranje obrta, ali samo u saobraćaju sa Vei. Bri-
tanijom i njenim saveznicima. Megju poduzećima
potonje skupine ima ih desetak hrvatskog imena.
Pobliža razjašnjenja i upute mogu interesenti
doznati kod gorespomenute trg. komore.

Poziv pučkih ustaša. Oni će austrij-
ski pučko-ustaški obvezanici, koji su rogjeni go-
dine 1896. do 1893., te od 1889. do 1885., =
nedavno su na završenoj općoj ponovnoj pregledbi
bili pronagjeni sposobnima, biti pozvani za 28.
kolovoza. To, što su za sađa izlučena godišta
1892., 1891. i 1890. dolazi odtuda, što se misli,
da se shodno upotrijebe kao popuna za vojsku
na polju. Pučko-ustaški će obvezanici ovih go-
dišta, koji budu pronagjeni sposcbnima, nastu-
piti dužnost slijedećeg poziva.

Povišena brzojavna pristojbi-
na za Ugarsku. Od 15. ovog mjeseca una-
piijed povišen je naplatni cijenik za telegrame
iz Austrije za Ugarsku tako, da je od tog dana
telegrafska pristojnina za svaku riječ za telegrame
za Ugarsku 8 para po riječi sa minimalnom
taksom od 1 krune.

Taksa za proslijegjenje novinskih telegrama
iz Austrije za Ugarsku iznosi za prvih 500 riječi
15 kruna, a za svakih daljnjih početnih 100 riječi
3 krune više.

Pristojbine pak na »Presse« telegrame iz
Austrije za Ugarsku iznose takogjer od 15. o.
= 4 pare po riječi sa minimalnom taksom od

rune.

Maksimalne ocijene krumpirimea

u Austriji. Ministarskom su naredbom usta-
novljene najviše cijene krumpira, kada ga pro-
izvagjači prodaju u količinama od preko stotinu

lograma, te e cijene u maloprodaji. Ove
se cijene nesmiju prekoračiti ni onda, kada se
prodaju veće količine, pa se time dakle uopće,
vežu najviše cijene pri prodaji krumpira net:
ske žetve. Prama tome se smije roba, koja
uvezena u Austriju, u maloprodaji prodavati samo
uz cijene, odregjene za Austriju. Za roizvagjače
su seze ove najviše cijene: čistim krum-
irima, koji su veliki kao kokošije jaje, cijena
le od 1. do 15. rujna 1916. dvanaest, a od 16.
rujna 1916. do 28. veljače 1917. jedanaest kruna,
a inače je cijena krumpiru u prvom razdoblju
deset u drugom sedam, te od 1. ožujka 1917.
devet kruna. Kada se krumpiri prisilno oduzmu,
onda vlasnik dobiva samo osamdeset
privatne cijene. Političke će zemaljske vlasti na-
skoro odmjeriti cijene za

 

 

nost, koli mjesnu toli za one, koji su se ne Nabava krme. Centralni ured za krmu
daleko kupali, povikaše kupaocima da bježe| (Futtermittelzentrale) u Beču javlja, da mu iz Dal-
s mjesta, jer da se tu mahodi blizu kraja jedna | macije stiže mnogo izravnih traženja za nabavu
mina, te svom silom dovoziše se put Cavtata da krme, K ne To Kgistrani va
ovo jave. Ć O dalmatinske žnice i e

Kod su došli. ma_ obalu, ugledavši C.| Dolem daieionIc loga Girele-Veriskrsanstl
Barbića, nadstražara c. k. financij. straže, kao Dalmatinische Wien), jet Dalmacija
lučkog peljara, javiše to odma istome, koji pohiti| može dobivati krme jedino putem pomenute
ć k. oružničkom poštovogji, da dogje šnjim,| podružnice. <