2 Str. 2. u »Slovencu« još slijedeće potankosti : Bilo je krasno jutro. Sunce je sjalo onom ljupkošću na grad, kako već to znade sjati u Gorici. A ipak su se naša srca punila strahom, što će da nam donese današnji dan. Već rano ujutro čula se tut- njava u daljini i nije potrajala dugo, kad su po- čeli padati u grad naboji svih kalibra. Prestravlje- ni ljudi bježali su gradskim ulicama i jedni druge pitahu, što da učine. Pogibelj se sve brže približa- vala gradu. Bježao sain u neprestanoj mješavini, kao bez uma. Vidio sam, kako se već na mno- gim mjestima visoko izdiže dim i to je moj strah povećalo. Trčao sam ulicom Rabaie, da pogledam što je s mojim rogjacima, koji ondje stanuju. Već iz daleka sam vidio, kako su žene i djeca ležali na pola spremni, svak o rukama s onim što je mo- gao najprije pograbiti. Svuda se čuo krik i jauk, tutnjava i praskanje, lomljava i rušenje. Prigjem bliže gorećim kućama, te sam najednom bio za- vijen u gusti dim. Spotaknem se i padnem. Kad se digoh, opazim s grozom, da je to bilo truplo mojega kuma. Kao lud trčao sam dalje kroz uli- cu. Granate su padale poput kiše, a grmljavina topova bila je tako silna, da se nije čulo poje- dinačkog pucanja. Na Šempeterskoj cesti susre- tao sam povorke ljudi, koji su bježali iz grada, na pola odjeveni, matere s djecom na rukama, nemoćni i bolesni 'tarci, bolesnici itd. Svima se čitalo na licu: Samo van, van iz tog pakla! Bog neka kazni vjerolomnoga Talijana po svo- joj pravednosti | Jedan je imao u rukama lonac, drugi svijećnik itd., jer se u općem metežu ljudi ne sjetiše da ponesu sobom što korisnije. Djeca su plakala, žene jecale, muškarci stiskali pesti i škripali zubima, te se obazirali natrag prama milom gradu, koji su Talijani na divljački način pretvarali u prah i pepeo. Megju ove žalosne povorke miješali su se automobili, konji, vozovi, vojnici, itd. Vojnici su na prazna kola stavljali djecu i žene, drugi su proslijedili put pješke, bosi i polunagi. Jela nijesu ponijeli sobom. Po- čeo ih mučiti glad i djeca su opet plakala. Me- gju sobom nijesu ništa govorili. Kad smo gladni izmoreni stigli do prvog mjesta, časnici su se odmah pobrinuli da nas se nahrani. Mimo nas hrlili su vojnici u grad. Sti- gli smo do željezničke stanice. Tamo su nas če- kali prazni vlakovi. Nastalo je dozivanje, tko je zvao oca, tko mater, tko brata itd. Umirivši se' donekle, sjetismo se u kakvom se položaju na- lazimo: bez odijela, hrane, bez doma! I mno- gome se zasuziše oči kod pomisli, da mora o- staviti ono, što mu je bilo najsvetije, domovinu ! Podhvati naših hidroplana. Zadnjih dana zapovjedništvo ć. i k. mor- narice priopćilo je nekoliko podhvata, što su ih naši hidroplani uspješno poduzeli protiv talijan- skih vojnih objekata. Tako se službeno javlja 13/8: U noći je na 13. kolovoza jedan odio naših pomorskih zra- koplova posve razorio dvorane za zrakoplove kod Camp-Alta, kod Mletaka. U jednoj je dvorani je- dan zrakoplov eksplodirao s plamenom, koji je bio visok 500 metara. Druga je dvorana izgorjela bez eksplozije. U isto je vrijeme jedan drugi odio pomor- skih zrakoplova s vrlo dobrim uspjehom bacao bombe na talijanske dvorane za zrakoplove kod Gorga, na naprave u Gradu, baterije na ušću tvaraju u zdravu površinu, ne samo ako je strje- ljivo bilo koje vrsti ozledilo samo meki dio ti- jela, već i ako je kroz meki dio ozledilo i kosti. Puno bi se bolje i brže spajale pukotine kosti nego ikojim drugim načinom liječenja«. »Toliko se umanjuje izlučivanje gnoja, da se po tomu, kako izgleda rana, može prosuditi, je li dan prije sjalo sunce ili nije«. (Profesor Escherich). Na dijelovima rane, koji su izloženi suncu, nastaje navala krvi (Crvenjenje). Stoga se na tim mjestima odnošaji prehrane i zdravlja znatno po- boljšavaju, gnoj se brže ostranjuje, raskinuti di- jelovi tijela napunjaju se ljekovitim serumoim, stvara se novo zdravo meso, dakle pospješuje se ozdravljenje, Sunčanje djeluje blagotvorno i tim, što suši ranu, a tako oduzimlje teren bakterijima gnojenja. Rana postaje u brzo čista i suha i po- krije se nekom sjajnom obrambenom kožicom poput pergamene, što je od velike koristi i za rane od opeklina. Prof. dr. Jager izliječio je sebi pomoću sun- čanih zraka otok žila na nogama. Čudnovata ljekovita moć izbila je pri tom na sasvim inte- resantan način. Iza kako je profesor izložio sun- čanom svijetlu za nekoliko sedmica potpuno gole noge, samo sa navučenim sandalima, sav je otok žila spao, samo ispod remenja sandala, gdje sunce nije moglo prodirati, još su žile bile na- tečene. Ali i tu su po malo iščezle, kada su noge bile potpuno gole, i tako izložene suncu. Ovo nam dokazuje, da sunčane zrake ne liječe samo otvorene rane, već i dijelove kože i mesa do u najveće dubine. Budući da sunčana svjetlost slabi i po malo uništuje životnu snagu »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Soče i na tvornice »Adrie«. Nesumnjivo je usta- novljeno više potpunih zgoditaka na dvorani za zrakoplove i položajima baterija, a isto tako oko pola tuceta požara. Treći je odio polučio više potpunih zgodi- taka na baterijama na ušću Soče i na vojničkim objektima u Pierisu i San Anziano. Unatoč su se žestoke obrambene vatre kod svih napadaja svi zrakoplovi povratili se neoštećeni. Službeno se javlja 14. kolovoza: U noći je od 13. na 14. kolovoza odio naših pomorskih zrakoplova vrlo uspješno bacao bombe na kolo- dvor u Ronchi, na vojničke objekte i položaje u Pierisu, Vermiglianu, Selcima i San Canzianu, kao i na neprijateljske baterije na ušću Soče. Polučeno je više potpunih zgoditaka. Svi su se zrakoplovi, unatoč najžešćeg pu- canja, povratili neoštećeni. Službeno se javlja, 15. kolovoza : Odio je pomorskih zrakoplova u noći na 15. kolovoza vrlo uspješno bacao bombe na neprijateljske ba- terije na ušću Soče i na vojničke naprave kod Ronchi-a i Vermegliana. Polučeno je više potpu- nih zgoditaka i uzrokovano je više požara. Svi su se zrakoplovi, unatoč najžešćeg pucanja, po- vratili neoštećeni. Smaknuće Casementa. Dopisnik »Petit Parisiena« priopćuje dne 5. kolovoza u svojem listu zadnje časove Case- mentove. Jučer u jutro 9 sati 7 časaka smaknut je u dvorištu tamnice Geonvilske sir Roger Ca- sement. Do srijede u .ečer on nije napuštao nade, da će biti pomilovan. U srijedu bio je doduše čitav dan ponešto nervozan. Bez sumnje je oče- kivao još uvijek dobru vijest. Kad je došla veče i kad se nije ništa javilo, spopala ga duboka tuga. Uza sve to on se opet osokolio, pokora- vajući se svojoj sudbini. Tako je na svojem stolu, na kojem je pisao mnogo listova, shrvari od umora zaspao. Kroz čitavo vrijeme stajala su kraj njega dva stražara, koja ga nijesu za vrijeme či- tavog njegovog utamničenja puštali s vida. Jučer u jutro rano se je probudio i nije više posu- mnjao, da se nalazi pred smrću, te se pripravljao za posljednje svoje časove. Najprije je dugo kon- ferisao sa svojim braniteljima, onda sa svećeni- kom. Prisustvovao je misi, pričestio se, te je nekoliko časaka prije 9 sati u jutro predan u ruke krvnika Ellisa. Bez kakvog otpora pokora- vao se svim formalitetima, te puštao da su mu vezali ruke. Miran i sigurna koraka pogje u prat- nji uzničkog ravnatelja, svećenika, koji je zborio molitvu, u pratnji svojega liječnika i svojih obih stražara, onim kratkim putem, koji vodi od nje- gove ćelije do vješala, što su bila već sprem- ljena za njega. Kad je svećenik pročitao litaniju, odgovorio je Casement tihim glasom i molio Boga, da mu pomiluje dušu. Zatim se uspne sa krvnikom na skele, koje su se uskolebale pod njegovim koracima. Njegove su posljednje riječi bile; »Ja umirem za svoju domovinu l« Nekoliko hipova kasnije osuda je bila izvršena. Navala naših avijatičara na Valonu i talijanskih na Trst. Službeno se javlja, 16/8: U noći od 14.na 15. o. mj. izvela je eskadra naših hidroplana na- valu protiv Valone, Pogodili smo jednu obalnu bateriju, tabor u barakama, skladište i jedan brod, skoro svih vrsti bakterija, stoga je sasvim pri- rodno, da i u slučaju priljepčivih bolesti češćim sunčanjem uništuju se bakteriji bolesti, koji se nalaze u tijelu. Takogjer se suncem ostranjuju osipi i mrlje na koži. Vlažne mrlje osuše se i nestane ih ve- ćinom nakon nekoliko sunčanja, dočim treba ne- što dulje vremena da se ostrane ukorijenjene suhe mrlje. Najprvo otpada prhut u velikoj mjeri, zatim kože postane svjetlo smegja, i nakon što se ova mjesta umekšalo uljem i tad više puta izložilo suncu, stvara se nova zdrava koža. Sunčane zrake na izvrstan način pojačaju općenito izmjenjivanje tvari i umnažaju životnoj snazi novu djelatnost. Stoga se s najboljim us- pjehom upotrebljaju kod svih bolesti na izmje- njivanju tvart, koje su skopčane sa smetanjem životnog procesa, kao n. p. kod naginjanja na debelinu, šećerne bolesti, reumatizma, paralize, gičeva u legjima, kao i u svrhu zapriječenja bo- lesnih razlijeva u tijelu. Dr. Villet izliječio je jednog bolesnika od vodene bolesti (hidropizije) za četrnaest dana izlažući ga svaki dan suncu za nekoliko sati. Nakon sunčanih kupelji reumatičar oslobagja se za dulje vremena svojih teških bolesti. Bolesti živaca izliječe se sunčanjem često sasvim brzo. Takogjer crvena krvna tjelešca povećavaju se pri sunčanom svijetlu, što je od velike koristi za onoga, koji pati od slabokrvnosti ili žutuge. Dobro kaže jedna stara poslovica : Na sje- nastoj strani ulice kola zahvaćaju tri puta više nego na suncem osvijetljenoj strani. (»Reichspost« od 4. VIII. o, g. br. 360.) te prouzročili vrlo mnogo požara. Unatoč žesto- koj odbrani svi su se hidroplani povratili. Dne 15. o. mj. prije podne navalilo je na Trst 7 ne- prijateljskih hidroplana, većinom francuskih, a pod zaštitom triju francuskih vojnih avijatičara i uz potporu neprijateljskih torpiljarka i motorskih brodova, koji su se nalazili na pučini. Naši su se zrakoplovi uzdigli na obranu. Linijski poruč: nik Banfield prisilio je u boju u zraku jedan ne- prijateljski hidroplan,. da se morao spustiti sred zatona. Njegovi su zrakoplovci jamačno ranjeni. Za tim je progonio drugi neprijateljski hidroplan, te ga nakon boja u zraku brzo oborio kod Mi- ramare. Zrakoplovci su pri tome zaglavili. Mi smo pohranili posve razoreni zrakoplov »F. B. A. 308«. Neprijateljski su zrakoplovci bacili nad lukom više bomba, ali nijesu prouzročili znatnije štete. Koliko se je doznalo, usmrćene su dvije osobe. Sa ratišta. Balkansko ratište. Osim običnih borba na donjoj Vojuši i na Dojranskom jezeru nije na ovom ratištu bilo oso- bitih dogagjaja. Nakon uzaludnih bojeva od 10/8. protiv bugarskih izbočnil položaja, neprijatelj se je posljednje dane ograničio, da puca na ove po- ložaje s neznatnom žestinom. Pokušaj francuskih bataljuna, da navale dne 16/8. južno od dojranskog jezera, bio je odbijen. Rusko ratište. Fronta gen. konj. Nadvojvode Karla. Na- vala naših i njemačkih četa, što su u Karpatima, napredovale su uspješno. Svi ruski masrtaji kod Worochte bili su odbijeni. I zapadno od Stani- slavova bile su natrag bačene dvije ruske divizije nakon neprestanih borba po danu i po noći. Na fronti izmegju Dnjestra i Zalosce došlo je dne 14/8 do jakih bojeva. Ruski su napadaji bili odbijeni i zarobljeno 3000 Rusa. i u Bukovini su naše čete napredovale 15/8, i to zapadno od Moldave i u području brda Tomnatik ; zarobile su 600 ne- prijatelja. Kod Horozanke, gdje je neprijatelj po- duzimao šest navala jednu za drugom kroz cijeli taj dan, bio je ipak odbijen uz najteže gubitke. U Karpatima su naše čete dne 16/8 zaposjele visočinu Stara Vipozyna, sjeverno od Capula. Fronta feldmaršala Hindenburga. Ruske navale južno od Smorgona i Lubicszowa ostale su bez uspjeha. Jugozapadno od Podkamiena do- živjeli su Rusi teške poraze, pa su odustali od daljnjih navala, Odijeljenja poljačke legije pro- drla su naprijed južno od Hulewicza. Na Sto- chodu nije bilo osobitih dogagjaja. Talijansko ratište. Nakon pada Gorice Talijani su uprli svim silama istočno od Gorice, ali izgleda, da je sav njihov napor ostao bezuspješan. Njihovi juriši stajali su ih vanredno velikih gubitaka. Talijani su navaljivali i na našu novu frontu izmegju mora i brda sv. Gabriel, ali uzalud, jer su svi položaji na cijeloj fronti ostali u našem posjedu. Gdje je momentalno uspjelo Talijancima, da stanu no- gom u naše najprednje jarke, bili su iz njih brzo izbačeni. I na dolomitskoj fronti odbila je naša posada tal. napadaj u boju na šake. Zapadno ratište. Na zapadu su se vodile boibe na Sommi i kod Thiaumonta. Izmegju Thiepvalla i Somme, gdje su Fraucuzi i Englezi bili skupili svu svoju snagu za jedinstvenu navalu, ostale su im borbe bezuspješne. Tako su skršene i engleške navale izmegju Ovillersg i Bazentina le Petit, te i fran- cuske izmegju Maurepasa i Hema. Živahna se borba vodila kod Armentieresa i Artoisa. Na ostalom dijelu fronte nije bilo naročitih dogagjaja. Tursko ratište. Na turskom ratištu došlo je do borba i na kavkeškoj i na persijskoj fronti. I na jednoj i na drugoj Turci su napredovali. Tako su u Kavkazu zauzeli visine što dominiraju sje- verno od Bitlisa i prešle rijeku Murad, a na Per- siji progonili su neprijatelja u okolici Maxnrankej na cesti Hamadan-Teheran. Jedan turski zrako- plov pogodio je u luci Imbros jedan neprijatelj- ski križar. Za zadnje turske navale na Suez ra- zorena su bombama dva skladišta petrolja i spre- mište zrakoplova. Vijesti iz naroda. vtata. Na dopis pod naslovom »Pohvalno djelo«, u broju 588 našeg lista, javljaju nam i slijedeće: Dne 17. pr. mj. uslijed zapadnjakh doplovi pred našu luku jedna mina. Za veliku sreću ugleda je ć. k. umirovljeni fin. respicijenat Ludvik Schwarz i Zvonimir Torti Lavoslavljev, koji s1 brodicom hodali, te opazivši minu blizu kraja, a videći opas- Br. 591. jer da je mina na kraju i da prijeti opasnost, te isti u društvu gori rečenih, pogloše na lice mjesta, uzevši sobom oružje, da bi ju kad se ne bi moglo drugčije spasiti uništiti istu. Na to malo kasnije dogje brodicom u društvu g. Ljubo Lonza, kao privremeni lučki stražar, koji uistinu na rizik svog života, skoči u more i uhvati minu, koja je za veliku sreću bila pokvarena, kako se je to kasnije konstatovalo. Radi ovog djela koliko ugledaoci toliko spasaoci zaslužuju nagradu. Domaće vijesti. Dvostruko odlikovanje. Piše nam prijatelj sa A: olja: Našem obljubljenom natporučniku 22. dalm. pukovnije, g. Jurju Bu- bli, izraženo je ponovno Previšnje priznanje za ustrajno i nepokolebivo držanje pred neprijateljem. G. natpor. Buble, rodom spljećaniw, koji je do- bro poznat u našem Dubrovniku, biva ovime po drugi put odlikovan na ratištu. Cestitamo | »Cetinjske Nowine“*, Primili smo prvi broj 2 lista, u svečanom uhu i sa sli- kom Ni. Ap. Veličanstva Ćesara i Kralja, i Nj. Visosti Prestolonasljednika PRINOSA Karlu Frana Josipa, jer izdat prigodom ogjendana i Kraljeva (18/8.) i Prestolonasljednikova (17/8) — »Cet. Novine« izlaze za sada u hrvatskom i nje- mačkom jeziku, svaki četvrtak i subotu. Glavni im je urednik poručnik Dr. Gjuro Kumičić, inače pristav kod okruž. Suda u Sarajevu. Godišnja cijena za Monarhiju 8 K. Glede cilja lista veli se: »C. N.« su dijete ratnoga doba, nu uza sve to cilj im je u prvom redu miroljubiv; one će donmašati svojim čitateljima, u i izvan granica Ctne Gore, istinite vijesti, vijesti sa bojišta, vije- sti iz domovine, a takogjer i vijesti iz Crne Gore i o njoj. Stojeći pod vojničkim uredništvom SAS ne vodi »C. N.« nikakov politički cilj ili svrha«. Poslovanje naših državljana u Egiptu. Trgovačka i obrtnička komora zagre- bačka javlja nam, da je glavno zapovjedništvo en- gleške vojske u Egiptu izdalo naredbu, kojom se ustavljaju uvjeti, uz koje pripadnici sopra: teljskih država mogu ondje izvršivali trgovačko i obrtno poslovanje. Pod neprijateljskim država- ma razumijeva rečena naredba samo Njemačku i Austro-Ugarsku. Takovim državljanima zabranje- no je vršiti poslovanje bez dozvole, koja se po- dijeljuje u pravila samo za žurno provedenje likvidacije uz namještenje nadzornog organa. Glavno zapovjedništvo ovlašteno je dotičnu do- zvolu prema svojoj uvigjavnosti proširiti ili suziti. Kod provagjanja likvidacije smiju interesenti biti u saobraćaju samo sa Vel. Britanijom i njenim saveznicima, a sa ostalim državama samo uz na- ročitu dozvolu vladinog povjerenika. Utržak se ima polagati samo kod novčanih zavoda u Egiptu, te može služiti jedino za pokriće obveza. Stano- vitim poduzećima podijeljena je dozvola za dalje tjeranje obrta, ali samo u saobraćaju sa Vei. Bri- tanijom i njenim saveznicima. Megju poduzećima potonje skupine ima ih desetak hrvatskog imena. Pobliža razjašnjenja i upute mogu interesenti doznati kod gorespomenute trg. komore. Poziv pučkih ustaša. Oni će austrij- ski pučko-ustaški obvezanici, koji su rogjeni go- dine 1896. do 1893., te od 1889. do 1885., = nedavno su na završenoj općoj ponovnoj pregledbi bili pronagjeni sposobnima, biti pozvani za 28. kolovoza. To, što su za sađa izlučena godišta 1892., 1891. i 1890. dolazi odtuda, što se misli, da se shodno upotrijebe kao popuna za vojsku na polju. Pučko-ustaški će obvezanici ovih go- dišta, koji budu pronagjeni sposcbnima, nastu- piti dužnost slijedećeg poziva. Povišena brzojavna pristojbi- na za Ugarsku. Od 15. ovog mjeseca una- piijed povišen je naplatni cijenik za telegrame iz Austrije za Ugarsku tako, da je od tog dana telegrafska pristojnina za svaku riječ za telegrame za Ugarsku 8 para po riječi sa minimalnom taksom od 1 krune. Taksa za proslijegjenje novinskih telegrama iz Austrije za Ugarsku iznosi za prvih 500 riječi 15 kruna, a za svakih daljnjih početnih 100 riječi 3 krune više. Pristojbine pak na »Presse« telegrame iz Austrije za Ugarsku iznose takogjer od 15. o. = 4 pare po riječi sa minimalnom taksom od rune. Maksimalne ocijene krumpirimea u Austriji. Ministarskom su naredbom usta- novljene najviše cijene krumpira, kada ga pro- izvagjači prodaju u količinama od preko stotinu lograma, te e cijene u maloprodaji. Ove se cijene nesmiju prekoračiti ni onda, kada se prodaju veće količine, pa se time dakle uopće, vežu najviše cijene pri prodaji krumpira net: ske žetve. Prama tome se smije roba, koja uvezena u Austriju, u maloprodaji prodavati samo uz cijene, odregjene za Austriju. Za roizvagjače su seze ove najviše cijene: čistim krum- irima, koji su veliki kao kokošije jaje, cijena le od 1. do 15. rujna 1916. dvanaest, a od 16. rujna 1916. do 28. veljače 1917. jedanaest kruna, a inače je cijena krumpiru u prvom razdoblju deset u drugom sedam, te od 1. ožujka 1917. devet kruna. Kada se krumpiri prisilno oduzmu, onda vlasnik dobiva samo osamdeset privatne cijene. Političke će zemaljske vlasti na- skoro odmjeriti cijene za nost, koli mjesnu toli za one, koji su se ne Nabava krme. Centralni ured za krmu daleko kupali, povikaše kupaocima da bježe| (Futtermittelzentrale) u Beču javlja, da mu iz Dal- s mjesta, jer da se tu mahodi blizu kraja jedna | macije stiže mnogo izravnih traženja za nabavu mina, te svom silom dovoziše se put Cavtata da krme, K ne To Kgistrani va ovo jave. Ć O dalmatinske žnice i e Kod su došli. ma_ obalu, ugledavši C.| Dolem daieionIc loga Girele-Veriskrsanstl Barbića, nadstražara c. k. financij. straže, kao Dalmatinische Wien), jet Dalmacija lučkog peljara, javiše to odma istome, koji pohiti| može dobivati krme jedino putem pomenute ć k. oružničkom poštovogji, da dogje šnjim,| podružnice. <