7

€

Str. 2.

general feldmaršal pl. Hindenburg, a njegovim
zamjenikom general pukovnik pl. Ludendorti,
koji je u isti mah promaknut na generala pje-
šaštva.

Povodom 1iješenja generala pješaštva pl.
Falkenhayna s mjesta poglavice, glavnog stožera
te imenovanjem“generala feldmaršala pl. Hinden-
burga Falkenhaynovim nasljednikom, saopćuju
se još ove potankosti: Ovo imenovanje znači
jedinstvenu njemačku frontu na istoku i na za-
padu, a to dosele s obzirom na izvanredni po-
ložaj generala feldmaršala pl. Hindenburga kao
vrhovnoga zapovjednika istočne fronte nije tako
moglo biti, kao kad H.ude:burg zaprema mjesto
kao prvi savjetnik njemačkoga cara. Njemački će
narod zanosno pozdraviti ovaj poziv pobjednika
kod Tannenberga i crpiti otale nove snage do
konačnoga uspjeha. General pl. Falkenayn za-
cijelo će dobiti mjesto, koje odgovara njegovim
zaslugama. Tek će povijest moći da dolično o-
cijeni ove zasluge. Njegove su se vanredne spo-
sobnosti pokazale već onda, kad je još u svo-
jem svojstvu kao ratni ministar stupio pred nje-
mačko narodno predstavništvo, pa su od prvoga
dana njegova službovanja u svojstvu poglavice
glavnog stožera, koju je čast postigao odmah
iza bitke kod Marne, najsjajnije u svakoj prigodi
došle do izražaja.

Sveukupna štampa razlaže o promjeni u
vrhovnom vodstvu njemačkog glavnog stožera.
Svi listovi jednodušno izjavljuju, da će se po-
svuda sa zadovoljstvom i povjerenjem pozdra-
viti imenovanje generala feldmaršala pl. Hinden-
burga za poglavicu glavnoga stožera i njegova
vjernog pobočnika generala pješaštva pl. Luden-
dorffa njegovim zamjenikom.

Sa ratišta.

Balkansko ratište.

Naš novi rumunjski neprijatelj isto veče,
kad je navijestio rat, napao je kao iz busije na-
še pogranične straže u jugo-istočnom kutu Ugarske.
Dne 28. zametle su prednje čet: bitku u klancu
Roter Turna i južno od Brašova, odakle su bili
dovedeni prvi rumunjski zarobljenici. Dunavski
je monitor »Almoš« razorio kod Turnu-Severina
više vojničkih naprava.

Dne 28/8 na svim su prijelazima na 600 km.
dugačkom ugarsko-rumunjskom pograničnom
gorju naše pogranične sigurnosne čete ušle u boj.
Neprijatelj je, gdje je naljegao na naše batalju-
ue, otišao razbijene glave, osobito sjevero-istočno
od Oršove, kod Petroseny-a da podračju Roten-
turmsedla, pa na visočinama južno od-Brašova,
na kojima je hrabra szeklerska pješačka pukov-
nija br. 82 branila rogjenu zemlju, i u Gyergye
gorju. Samo da se izbjegne jakim rumunjskim
kolonama, koje bi nas mogle opkoliti, naši su
izbočeni odjeli bili prisiljeni, da se povuku u
položaje, koji su otraga smješteni i kako im je
to bilo po planu odregjeno.

Dne 30/8 naše su čete sjevero-istočno od
Oršove opetovano odbile rumunjske napadaje.
Drugih borba nije bilo.

Bugari su i ove sedmice napredovali, te su
opetovano suzbili srpske čete kod Moglenice do-
čim je njihovo lijevo krilo zaposjelo engleško vbal-
no područje. Bugari se učvršćuju u njihovim novim
položajima sjevero-zapadno od Ostrova jezera.

Rusko ratište.

Na ruskom ratištu nije zadnjih dana bilo

osobitih dogagjaja. Na Karpatima, sjeverno od

nego što mi je bila dužnost. Drugo ništa. A i
u buduće uvijek ću na isti način vršiti svoje
dužnosti.«

Oko devet sati sakupilo se ispod općine
do preko deset hiljada duša. Čuo se samo jedan
poklik: »Zeppelin i Konig, dok se ova dvojica

+ me pojaviše na balkonu ispod ruke. Na to nasta

pravi urnebes pozdrava. Jedva se malo stiša, kad
razumješe, da grof Zeppelin hoće da progovori.
Rekao je tom prilikom ovo: »Čast Bremenu i
njegovim sinovima! $to imam da još kažem?
Jer kad se u Njemačkom puku vidi takav duh
ne smije se očajavati. Vjerujte mi, mi ćemo po-
bijediti. Hurra !?« | Konig je tom zgodom istakao:
»Mi imamo da pobijedimo Engleze svojim pod-
morskim  lagjama, i imamo da uzdržimo, a mi
ćemo i'izdržati i pobijediti !« Kada je i oko 10 sati
sakupljeni narod sveudilj vikao i pozdravljao,
pojavi se Konig i zaviče : »Ja sam strašno umo-
ran! Dobra noć, djeco i« Muzika na to zasvira
njemačku zahvalnicu »Stupamo s molitvom pred
Boga pravednoga« koji su otpjevali, i tako se
završi ta grandiozna svečanost.

»Deutschland« je donijela ovaj put iz Ame-
rike 15.000 kvintala, megju ostalim gome za
više od godinu dana.

Njemačka će sada izgraditi više takovih trgo-
vačkih podmorskih lagja, kao što je »Deutschland«.

Možda da, »Deutschland« i njezine buduće
družice doprinesu više nego topovi brzom zavr-
šetku rata, naime kada se naši neprijatelji uvjere,
da je Njemačka i njeni saveznici spravna, a i do-

 

asla, da izdrži svaku ratnu kušnju sve do kraja.

ma ma

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Kukula i Stare Vipezine, te sjeverno od Dnjestra;

kod Lucka bilo je odbijeno više ruskih napadaja.

Visočina Kukul bila je od naših na juriš osvo-

jena. Inače na mnogim mjestima topovska paljba.
Talijansko ratište.

Na primorskoj i koruškoj fronti, osim  to-
povske paljbe nije bilo znatnijih dogagjaja. Ta-
lijanci su navaljivali jače na Cauriol i Cima di
Cece. Vršak pećine Cauriola nakon tvrđokornog
boja pao je neprijatelju u ruke. Na dolomitskoj
fronti izjalovilo se je više talijanskih navala pro-
tiv našeg položaja na Ruffredu.

Zapadno ratište.

Na zapadu vodile su se žešće borbe sje-
vemo od Somme, u odsječku Maurepas-Clery, i
s obje strane Maase. U predjelu Somme ostali
su bezuspješni svi engleško-francuski napori da
probiju njemačke linije sjeverno od rijeke. Izme-
gju tvrgjave Thiaumont i Fleury skršeni su fran-
cuski napadaji. Svi su njemački položaji ostali
u njihovim rukama. Oboreno je nekoliko nepri-
jateljskih zrakoglova.

Tursko ratište.

Na kavkaškoj fronti Turci uspješno nastav-
ljaju svojom ofensivom. Neprijatelj nastoji, da
zadrži njihovo napredovanje.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Mokošice u Rijeci Dubrovačkoj.

(Regjenje dvaju Mladomisnika.) U Nedje-
lju dne 27/8. mi smo u Mokošici doživili i uži-
vali neobično slavlje. Dobrota presvij. i prepošt.
našega biskupa udostojala se ove godine, da naše
selo ne samo počasti svojim preugodnim ličnim
pohodom, već htjede takogjer, da u našoj Matici
zaredi u svećenike našega mješćanina g. Don
Stijepa Kusijanovića, a skupa s njim i njegova
saučenika Don Josipa Geričića iz Korčule. U 9
sati izjutra imali su započeti veličanstveni i dir-
ljivi obredi, a već sat prije bijaše na okupu u
crkvi i oko crkve silesija naroda iz Mokošice,
Sustjepana, Petrovasela i gornje Rijeke, koji želj-
no i nestrpljivo očekivaše taj željeni čas. Tačno
u 9 s. otpoče presvij. Pragospodin sv. čin, uz
asistenciju cerimoniste velč. Don Vlaha Barbića,
vl. O. Brajnovića i Don M. Radulovića, dok su
mladomisnike asistirali naš vič. župnik Don P.
Obuljen i naš sumješćanin vič. O. Usko-
ković. Sa najvećom pažnjom i svetom znatiželj-
nošću svaki je od prisutnika posmatrao pojedine
dijelove velebnih obreda, koji su mnogome ra-
dosnicu suzu na oko izazvali, što se je napose
opazilo, kad je nakon regjenja naš mješćanin
O. Uskoković stupio na propovijedaonicu, te od
srca oslovio mladomisnike i progovorio o uzvi-
šenome dostojanstvu, na koje u taj čas bijahu
promaknuti. Nakon govora mladomisnici zapo-

češe sa presvij. Pastirom sv. Misu regjenja, pre- | 304

ko koje naš Don Stijepo prvi put podijeli sv.
pričest sretnoj svojoj majci i sestri. Ovo kao i
cijeli uopće sv. obred duboko je djelovao na
svakoga od prisutnika, te će ostati kod nas naj-
ugodnijom i trajnom uspomenom. Na tome pak
ostajemo najzahvalniji presvij. našemu Pastiru,
komu nije mučno nikakovo požrtvovanje samo
da svojim vijernicima pruži duševnoga užitka.
Popodne istoga dana naš vič. Don u a
podijelio nam je svečano sv. blagoslov sa Pre-
svetim, a jutros dne 28/8. prikazao je Bogu prvu
nekrvnu žrtvu u crkvi Gospe od Milosrgja.
Njemu i njegovu kolegi, vič. Don J. Geričiću,
još jednom najsrdačnije čestitamo uz želju, da
im oso veselje bude izvorom traženi, vječitoga
veselja. Živili! — Prisutnik sa Selamaloga.

Domaće vijesti.

Nj. Visost Nadvojvoda Leopold
Salvator u Zagrebu. Zabrebački listovi
javljaju, da će tekom ovog mjeseca stići u Za-

eb, kao zamjenik Njegova Veličanstva, Nj. Visost

advojvoda Leopold Salvator, da otvori ratnu iz-
ložbu. Tom će se prigodom upriličiti nekoliko
svečanosti i predstava u Zagrebu. Nadvojvoda
je poznati osobiti miljenik bijelog nam Zagreba,
pa mu se pripravljaju velike svečanosti.

+ Dn. Jakov Pivčević, poč. komor-
nik sv. Oca P., višegodišnji kateheta kod €. i k.
Preparandije u Dubrovniku, preminuo je ovih
dana u Spljetu nakon podulje bolesti, u 76. go-
dini života.

Pokoj mu vječni !

U školama u Dalmaciji neće se
učiti čir lica. Čitamo u »Smotri Dalmatin-
skoj« : C. k. dalmatinsko pokrajinsko školsko vi-
eće javlja: »Po odredbi c. k. Ministarstva za

ope i nastavu, početkom nastajne školske
godine 1916—17 u svim općim pu im i gra-
gjanskim školama, te srednjim školama i onim
tl. nalik u Dalmaciji, pouka ćirilice ima otpasti«.

Privatna prepor. piema za za-
osjednuta područja Poljske i Sr.
ije. Primamo od Ravnateljstva Pošta i Brzo-

java za Dalmaciju : Od sada je una rijed pripu.

šteno šiljanje privatnih preporučenih listovnih

pošiljaka u prometu sa ć.ik. zapos jednutim po-
dručjima Poljske i Srbije po d slijedećim uvjetima:
1.) Prijem će i aja p čenih listov-

ra

nih iljaka u €. i k. za nutom ručju

biti A povjereno ao pa i pa o

skim uredima I. razreda. — 2.) Sve pripuštene

vrsti listovnih pošil pie SA dopisnice, .tiska-
ine

nice uzorci) izuž poslate uz sniženi no-
vinski cijenik, biti —43.) U zapo-
sjednutim a u preporučene

listovne pošiljke biti predane na poštu otvorene,
a iz monarhije za zaposjednuto područje olvo-
reno ili — 4.) Preporučene su listov

 

1
I gičeni lokalni

ne pošiljke podvrgnute općim uvjetima šiljanja,
koji vrijede za proste listovne pošiljke iste vrsti.
— 5.) Adresa mora biti napisana crnilom ili ke-
mičnim suhopisom ili napravljena tiskom ili pi-
saćim strojem. Isključene su od preporuke po-
pošiljke sa šifriranim adresama. — 6.) Zabranje-
no je uklapanje vrijednosnih papira ili gotovine.
Bit će povraćene pošiljaču oči u kojima
se ustanovi takav sadržaj. — 7.) Privremeno nije
pripušteno opterećenje pouzećem, ekspresna do-
stava, dostava na vlastite ruke, primke povra-
tnice i primnice. — 8.) Pristojba preporuke iznaša
25 para, te mora biti uplaćena pri predaji kao
pristojba šiljanja. — 9.) U zaposjednutom po-
dručju nema dostave preporučenih pošiljaka.
Prispjele preporučene pošiljke bit će, u koliko
je ustanovljena dostavna služba, avisirane odre-
gjeniku uručbom  predatnice.  Aviso-pristojbina
iznaša 4 pare. — 10.) U slučaju gubitka jednog pre-
poručenog lista bit će isplaćena otšteta od 50
kruna, osim ako se radi o slučaju veće sile, po-
šiljaču ili na njegov zahtjev odregjeniku. — 11.)
Rok za prikazanje reklamacije iznaša 6 mjeseci,
računajući od dana predaje pošiljke. Isteknućem
roka utrnjuje zahtjev na otštetu.

Prama stanju od 1. jula 1916. slijedeći su
etapni pošt. uredi I. razreda, za koje je pripu-
šteno šiljvnje preporučenih privatnih listovnih
pošiljaka: U okružju vojničkog generalnog gou-
vernementa Lublin: Bialobrzegi (Kreis Radom),
Bilgoraj, Busk in Polen, Chelm, Dabrowa in Po-
len, Dzialoszyce, Dzialoszyn, Granica, Hrubieszdow,
Janow in Polen, Jedrzejow, Kielce, Kossk, Ko-
zienice, Krasnik, Krasnostaw, Lubartow, Lublin,
Miechow, Noworadomsk, Olkusz, Opatow in Po-
len, Opoczno in Polen, Ostrowiec, Piotrkow,
Pinczow, Pulawy, Radom, Sandomierz, Skarzysko,
Staszow, Szezekociny, Szydowiec, Tomaszow,
Wierzbnik, Woszczowa, Wolbrom i Zamosc, —
U okružju vojničkog generalnog gouvernementa
Belgrad: Arangjelovac, Belgrad, Čačak, Grn. Mi-
lanovac, Jagodina, Kragujevac, Kraljevo, Kruše-
vac, Lajkovac, Mitrovica am Kosovo, Novi Pazar,
Obrenovac, Palanka, Požega, Prijepolje, Šabac.
Smederevo, Sjenica, Užice i Valjevo.

Postalia. Danom 15. augusta o. g. bio
je ponovno uveden poštanski uputnički promet,
promet pošt. naloga te pouzeća izmegju Austrije
s jedne i Danske, Nizozemske, Norveške i Šved-
ske s druge strane, i to uz ista ograničenja, koja
vrijede u pogledu uputničkog prometa sa tu-
gjim zemljama.

Paketni poštanski promet za
vojsku na bojnom polju, Javlja nam
Ravnateljstvo Pošta i Brzojava za Dalmaciju :
Zasad je privatni poštanski paketni promet za
vojsku na bojnom polju, pod već poznatim uvje-
tima, pripušten jedino u saobraćaju sa slijede-
ćim poljskim Meg poštanskim uredima :
8, 9, 11, 16, 20, 32, 34, 37, 39, 48, 51, 55, 64,
65, 73, 76, 79, 88, 95, 98, 106, 125, 133, 138,
140, 146, 148, 165, 168, 176, 177, 178, 181,
185, 186, 187, 188, 200, 207, 215, 217, 218,219,
290, 221, 222, 223, 224, 226, 236, 237, 238, 239,
242, 250, 252, 267, 269, 273,277, 278, 282, 298,
, 307, 316, 323, 324, 335, 338, 345, 400,510,
511, 512,513, 514, 517, 600, 601, 602, 603, 604, 605,
607, 608, 611, 612, 613, 615, 630.

Sa poljskim pošt. uredima 11, 39, 51, 125,
149, 186 i 239 privatni je poštanski paketni pro-
met stalno pripušten.

U privatnom poštanskom paketnom pro-
metu sa c. i k. etapnim poštanskim uredima o-
značenim imenom kojeg mjesta, ne nastaje ovi-
me nikakova promjena.

Brzojavi
bečkog Korrespondenz-Bureau.

Prekinuti diplomatski odnošaji iz-
megju Bugarske i Rumunjske.

BEČ, 1. rujna:

Berlin, Wolfov ured g: Amošnje bu-
garsko poslanstvo primilo je iz Sofije vijest, da
je rumunjski poslanik sinoć zatražio pasoše, te
da su sa strane Rumunjske tim prekinuti diplo-
matski oduežaj izmegju Bugarske i Rumunjske
od sinoć u 6/2 sati. dui
Rumunjskom poslaniku u Sofiji

predat navještaj rata,

BEČ —Sofija, 1 rujna:

Jutros u 10 sati amošnjem rumunjskom po-
slaniku bio je predat navještaj rata.

Rano u jutro bio je po ulicama prilijepljen
ratni manifest.

Rumunji edbljeni- -» Ruski napadaji
na mnogim dijelovima fronte bez.
E ošni. -« Na primorskoj fronti
Talijanci živahno bombardovali na.
še odsjeke. - Pješadijski napadaj
rastjeran.

BEČ, 1 rujna, 3:25 popodne:
Službeno se javlja : Istočno ratište, prama
skoj: Kod O i Herkulestuerdo, ne-
rijatelj je i jučer bio odbiven, a inače nije do-

šlo nigdje do važnih bojeva.

zirom na opći položaj, još su prekjučer
bili pleše Nagyszeben (Herinannstad i

siszant;
M. he vo vode Karla 4) SISA
su u napadaj.
i Karpotimna I kod Članblava bili 2 oni
posvuda odbiveni.
s od Dnjestra na uglu ušća Zlatol
ošle jo oepeijiii (m 24 kao široku ora
s od Mariampola i kod Zawalowa
izjalovili su se svi Juriši,
Fi eee naša linija bila potisnuta
mjesta.
Kod Zborowa bilaj e protunavalom zaustav-
jaka ruska navala, iza kako je imala ogra-

 

 

 

Br. 593.

Na fronti princa Leopolda Bevoaba hod
armeje Bochmermolli, izjalovila se je ruska na-
vala kod Perepelinki. Kod armeje Terztyanski
prodro je neprijatelj na nekijem mjestima u našu
liniju, a uslijed protunavale h četa bio
je opet natrag izbačen. Pri ovome se je zarobilo
dva oficira i e! ljudi. ši

gozapadno Koszlo jalovila se je ne-
prijateljska O A »

: U primorju su m
odsjeci naše fronte izmegju na Mrva
bili za nekoliko doba živahno bombardovani od
talijanske DE

* Južno od Solcano i zapadno od Lokvica
neprijateljska je pješadija prešla u napadaj, ali
je naša vatra posvuda Gu ma protivnika.

Jugoistočno ratište: Nema ništa osobita.
Žešći bojevi na zepadu izmegju
Maurepasa i Clery, te južno od
Somme, - Oboreno osam neprija-
teljskih letećih strojeva. - Na Bal.

kanu skršene srpske navale,

BEČ, 1 rujna, 4:40 popodne:

Berlin, službeno. Zapadno ratište En-
gleško: Namjere Francuza da navale izmegju
Maurepas i Clery spriječili smo vatrom. S protu-
navalom poduzetom s naše strane mi smo opet
zadobili prije izgubljeno zemljište kod Longueval
i na Deville šume.

Južno od Somme navaljuju Francuzi; došlo
je do ogorčenih bojeva iz bliza u odsjeku Estress-
Soyecout. Odlučne protunavale učiniše, da su br-
zo svršili uspjesi, koje je neprijatelj imao u po-
četku, te je udjele bio natrag bačen u svoje
izlazne pozicije. ostalom su bile zadržane u
njihovim jarcima, pripremljene neprijateljske na-,
valne kolone, Oboreno je bilo osam neprijatelj-
skih letećih strojeva.

Istočno ratište: Od mora pa do predjela
zapadno od Lucka položaj je u opće nepromijenjen.

Balkansko ratište : Na gllanini Ciganska i
na frenti Moglena, bile su skršene srpske navale.

Gradska kronika.

Vojena odlikovanja. Našem sugra-
gjaninu g. Juliju Matičeviću, ć. i k, domobran-
stvenom majoru 37. puk. kod bosansko-hercego-
vačkog. bataljuna poljskih novaca br. 4 — koji
je, kako već javismo, bio odlikovan našim i nje-
mačkim visokim odličjem — izraženo mu je po-
novno Previšnje pdhvalno priznanje za hrabro
držanje pred neprijateljem.

— Naši sugragjani g. Lujo Mičić, ć. i k.
poručnik 87. pukovnije, ponovno je bio odliko-
van sa »Signum laudis«, a brat mu g. Miho, ta-
kogjer aktivni zastavnik bojne mornarice na pro-
slavljenoj »Novari«, odlikovan je kolajnom za
hrabrost. (Sinovi g. Joza Mičića, upravnika fra-
njevačke ljekarnice »Male Braće«).

— Pričuvni korvetni poručnik a naš sugra-
gjanin g. Božo Ettore odlikovan je zlatnim kri-
žem za zasluge na vrpci kolajne za hrabrost, u
priznanje izvrsnog službovanja pred neprijateljem.

— G. Luko Beretić, rodom iz Mokošice u
Rijeci dubrovačkoj, štopski strojarski stražar rat-
ne mornarice, odlikovan je srebrnim križem za
zasluge s krunom, na vrpci kolajne za hrabrost,
u priznanje osobito zdušnog službovanja pred
neprijateljem.

Čestitamo !

Sugragijani | Otrag deset godina, nastoja-
njem Javne Dobrotvornosti, osnovala se je u
našemu građu »Pučka Kuhinja« svrhom da pruži
pomoć siromahu, koji nema mogućnosti da svo-
jom zaradom steče koru kruha, pa mnogi u ne-
volji strada, a da zato i ne pruža ruku niti usta

otvara.
S kakvim je oduševljenjem ta zamisao od-

mah u početku bila prihvaćena u gragjanstvu,
dokaz su mnogobrojni prilozi, koji su se saku-
pili, tako da se je zauzimanjem i zaslugom go-
spode u ondašnjemu odboru započeto djelo brzo
privelo kraju. Dubrovčani su i onom prilikom,
povodeći se za primjerom svojih slavnih gregja,
koji su humanitarnim svojim ustanovama svijet
zadivili, dali opet vidljiva dokaza da milosrgje i
ljubav prema sabratu svome, koji je u nevolji,
nijesu kod njih prazne riječi.

Premda je ustanova Pučke Kuhinje u svome
začetku bila skopčana s mnogim troškovima, ona
je ipak uzdajući se u prokušanu darežljivost i
plemenitost gragjana, započela svoj rad, te s po-
nosom može reći, da je kroz ovo vrijeme vršila
svoju zadaću na opće zadovoljstvo.

Ali i ekonomske prilike koje su vladale i
relativno ograničeni broj siromaha, koji je od
ove ustanove bio potpomagan, daleko zaostaju
za mučnim prilikama u kojima danas živimo.
Ako je Pučka Kuhinja bila doslije prava blago-
dat ga siromaha, ona je postala danas jedna po-

 

p-| trebna ne samo za stotine jadne čeljadi, koja u

bijedi žive, nego i za samo gragjanstvo, koje
sa zadovoljstvom osjeća, da je siromah donekle
obezbijegjen, da ne skapa od gladi. Nego na-
staje crna zima, koja će — sva je prilika — biti
vrlo teška radi prekomjerne skupoće, koja je za-
vladala. Da se stoga po mogućnosti priskoči
izdašnije u pomoć siromahu. Uprava Javne Do-
nav

i
:
i
š