PRAVA KONE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Novi zapletaji. Netom je Italija tu skoro poslala u Solun svoje čete, koje su se tamo imale sukobiti i s njemačkim silama, bilo je jas- no, da nije daleko, da se Italija formalno zarati i sa Njemačkom. O tomu je odavna radila talijanska ulica, podjarena engleškim novcem, a i pritisak Engleške i njezinih saveznika bivao je sve jači, pa drukčije nije moglo ni da bude. I dne 27. prošlog mjeseca upravila je talijanska vlada švicarskoj vladi u Bernu notu, u kojoj je moli da obavijesti njemač- ku vladu, da se ltalija od 28. augusta na- lazi u ratnom stanju s Njemačkom. Nota, koja obrazlaže ovaj navještaj rata, odlikuje se sofističkim argumentima o podupiranju Austro-Ugarske sa strane Nje- mačke, o izručivanju Austro-Ugarskoj tali- janskih zarobljenika, o obustavi isplaćivanja bankovnog dobra i rentovne tražbine tali- janskih radnika. U ostalom ova formalna objava rata Italije Njemačkoj malo mijenja u stanju, koje faktično postoji. Vojničkih posljedica neće biti, jer se je i dosad indirektno borila Italija proti Njemačkoj. Nego za ovim činom Italije slijedila je i — odluka Rumunjske. Nakon dvije go- dine otezanja i premišljanja, nakon sva- kojakog previjanja i licitovanja, ko će dati više, odlučila se je Rumunjska — proti centralnim vlastima. Dne 27. prošl. mj. u večer došao je rumunjski poslanik u Beču u ministarstvo izvanjskih posala, da preda notu, prama ko- joj se Rumunjska od 27. augusta od devet sati na večer nalazi u ratnom stanju s Au- stro-Ugarskom. I tako, uz toliki broj ostalih neprija- telja, imamo jos jednog neprijatelja više ! Odavna se je pronosila vijest o nekim tajnim ugovorima izmegju Italije i Rumunj- ske. Zajednički istup obiju ovih država proti centralnim vlastima regbi da to potvrgjuje. Dapače, uza sve izglede zadnjih dana Povratak prve trgovačke podmorske lagje Deutschland“ iz Baltimore u Bremen. Kako smo u posljednjem broju javili, »Deutsch- land« se je sretno povratila na 23. prošloga mje- seca augusta u svoju izlaznu luku, Bremen. Možda, đa Nijemci ne bi bili ni to javili, radeći sve prema jednom cilju bez vike i buke, da ih na to nijesu prisilile engleške novine, koje su prve u Evropi javile u svoje doba vijest, da je »Deutscliland« stigla u amerikansku laku Bal- timore na 10. jula ove godine. Naravski, da je sva sila novinara i novinar- skih reportera navalila u Bremen, da izvađe po koju detaljnju vijest o gradnji »Deutschland-a«, o vožnji itđ., ali je kapetan Konig bio sasvim močaljiv u odgovorima. Donosimo prema izvješćima različitih novina, jav štd je do sad o »Deutschland-u« izbilo na svu, a U Bremenu su već od jeseni 1915. snovali, kako bi podmorske lagje mogle služiti preko- tegovini, U ta svrhu sastavi se društvo ma poticaj ta- preejednika trgovačke komore u Breme- ne, Lohmana, koje se društvo nazva »Deutsche Ocean+Rederei, O. m. b, H.« u Bre. ment oceansko parobrodarsko druš- njemačke banke i Alfreda Lohmane. Bez inskve bute počela je gradnja prve takove pod- (Njemačko vo, d. 8 | j), osnovano od sjeveronjemačkog POJEDINI BROJ kao da se je Rumunjska približila nama i Njemačkoj, obistinjuje se i ono, što se je govorkalo, da je ministar Bratianu već 17 augusta bio sklopio s Ententom ugovor, po komu se dalje od 28 aug. nije smjela odgagjati odluka Rumunjske. Ocijeniti ovaj korak našeg novog ne- prijatelja, nije nam sad ovdje namjera. Njim se opširnije bavi cijela saveznička i neu- tralna štampa i u glavnom ga označuje naj- sramnijim u povjesnici i komu nema para u besmislenosti. Netom je Rumunjska ovako sramotno prekršila ugovore sklopljene sa dugogodiš- njom saveznicom, Austro-Ugarskom mo- narhijom, i odjednom se od saveznice pre- metla u neprijateljicu, Njemački je poklisar u Bukureštu dobio od svoje vlade nalog, da zatraži putnice i da izjavi rumunjskoj vladi, da se i Njemačka smatra u ratnom stanju sa Rumunjskom. Zadnje vijesti javljaju, da je isto uči- nila i Bugarska i Turska prama Rumunjskoj. Još je Grčka neodlučna. U Grčkoj se zbivaju neke promjene na višim mjestima, i vojničkim i državnim. Nije li možda i to u savezu sa zadnjim dogagjajima ? Hoće li se Grčka odlučiti te istupiti i ona protiv nas, kad je već dozvolila Bugarima da slo- bodno zaposjednu njezin teritorij | Podmi- ćena štampa i Ententino zlato učinilo je ču- desa i drugovdje, pa bi moglo napokon i u već dugo napastovanoj Grčkoj. Istodobno sa navještajem rata rumunj- ske su čete navalile kao iz zasjede na naše pogranične straže i prodrle kroz klance. Na- stali su okršaji sa većim rumunjskim odje- lima na cijeloj erdeljsko-rumunjskoj granici od Željeznih vrata pa do Bukovine. Žešće su borbe nastale u južnom Erdelju, u tran- silvanskim Alpama, u klancima Roten Thurm i Predeala, gdje su brda visoka od 1800 do 2300 m. Naše su čete udarile po planu de- fensivnu liniju nešto natrag nego li je dr- žavna granica, dočim su prije evakuisali onaj predjel izmegju strateške i državne gra- nice. Tako je trebalo predati i gradove morske lagje, takogjer bez ikakve buke bila je porimuta prva lagja, i krštena imenom »Deutsch- land«. Konstrukcija je skoro kao svake podmor- nice, samo što na »Deutschlad-u« više se pazilo na nutmje prostorije, odregjene za prevoz tereta, aprovizaciju momčadi za tako dalek put i za dostatnu opskrbu benzinom. Duga je »Deutsch- land« 65 a široka 8.9 metara. Ima dvije cijevi za motrenje. Aparat za bezžično brzojavljanje dje- luje na znatnu daljinu. Kroz prostor za krcanje tereta vodi tunel k centrali, gdje su spojene sve glavne sprave za vogjenje broda. Dva otsjeka pred centralom sadrže akumulatore i prostorije za momčad. Momčadi ima 29, a uzeta je sa tr- govačkih brodova. Za kapetana je bio odregjen 40-godišnji sin svećenika iz Thtringa, Konig. Nakon nekoliko pokusnih vožnja uvjeriše se, da »Deutschland« potpuno odgovara svim svo- jim zahtjevima. Pri odlasku iz Bremena natovario se brod artiklom, koji i u mirno doba Amerika najviše uvaža iz Njemačke, naime bojama, i krene put Amerike početkom juna. Prvo deset dana čekala je kod Helgolanda »Deutschland« zgodan čes, da se zaputi u de- belo more. Na 23. juna zaroni, uputi se kroz kanal i sve do Azora ostale pod vodom usve 150 kilo- metara. Ostali put prošla je sasvim glatko bez ijedne neprilike. Stignuvši u Baltimore, prošla je put od 4000 milja preko oceana. IZLAZI SVAKE SUBOTE i STOJI 20 PARA. Brašov i Kezdivazarhely. Istočni dio Erdelja kao da je prepušten ruskoj vojsci, koja je, naravno, odmah po davnoj želji prešla na rumunjsko tlo, da krene proti Bugarskoj. I tako je opet Balkan pozorište krva- vih borba i sukoba tolikih naroda. Ovaj novi rat, deseti, koji je dosada naviješten našoj Monarhiji, iako je neugo- dan, ipak nije iznenadic centralne vlasti. Naša vlada i vrhovna vojna uprava raču- nala je i na ovu mogućnost, pa su bile poduzete sve mjere, da se eventualna na- vala suzbije. Samo, da se Rumunjska ne bude pre- varila u računu! Ona, koja se je obogatila našim novcem, i snabdjela djelomice na- šom municijom, nada ,se, da će se i ovaj put jeftino okoristiti, kao ono 1913., kada se je obogatila Dobrudžom. Ne možemo je omalovažavati ni potci- jenjivati, ali je i vrlo vjerojatno, da ona neće odlučiti proti nama. Erdelj je po svo- joj naravi jak i utvrgjen, a to mnogo po- maže u obrani. Naše će pobjedonosne voj- ske i na ovog novog neprijatelja ustati $a svom snagom, pa će Bog dati, da ćemo i ove kušnje moći izdržati. Magjarski prvaci izjavljuju, da će ovo biti najpopularniji rat Ugarske protiv ne- prijatelja. A to znači, da će se Magjari znati iskazati u obrani granica svoje do- movine. Naviještenje rata Rumunjske. Prigodom objave rata Rumunjske našoj Mo- narhiji izdao je vrhovni zapovjednik austro-ugarske vojske maršal nadvojvoda Friedrich slijedeću vojnu zapovjed: Vojnici i ratni drugovi | Dao sam vam sa- opštiti, da se je u redovima naših protivnika po- javio novi neprijatelj — kraljevina Rumunjska. Vaše pošteno vojničko srce pravo će ocijeniti ovaj razbojnički napad. Mi smo u prošlim godi- nama preturili mnogi teški čas, pa ćemo izvršiti svoju dužnost i ovaj put, vijerni zakletvi zasta- vama našeg Previšnjeg Gospodara! Bog s vami! Nadvojvoda Friedrich, maršal. Po cijelim Sjedinjenim državama raširi se munjevito vijest, da je prispjela iz Evrope prva trgovačka podmorska lagja. U Baltimore se zgrne sva množina amerikanskog svijeta, a naravski i miljarđera. Radi navale svijeta željeznička je u- prava odredila posebne vlakove. Hoteli u Balti- moru bili su prepuni stranaca. Sve se nagnalo oko »Deutschland-a«, pozdravljalo ih i vikalo, a neki milijarder darova hrabioj momčadi 10,000 dolara. Prva je briga bila sada kapetana Konig, da izruči teret, a zatim da ukrca novi teret za Nje- mačku. Teret izruči društvu »Easteru Forwar- ding Company«, a primi za to, kako je već una- prijed bilo ugovoreno, nikel i sirovu gomu. Na- šlo se Amerikanaca, koji su kao za šport htjeli putovati s Konig-om u Evropu, ali im kapetan odbije molbu. U toliko: se pred lukom Baltimorskom sku- pilo 18 što engleških, što francuskih ratnih bro- dova, da vrebaju na »Deutschland«, kad bude izlazila iz luke, Na 1. augusta stigne vijest u Europu, da je »Deutschland« otplovila put Evrope. Dvađeset i dva dana putovala je, dok se vratila u Bremen, i to od 4200 pomorskih milja samo 100 pod vodom. Ako je Amerika kao svog gosta pričekala slav- ljem »Deutschland«, doček u Bremenu to nije bilo samo slavlje, već najveći triumf, što se mo- že zamisliti. Luka Bremen puna čeljadi, sve duh na du- CRVENA HRVATSKA CIJENA. JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPIS1 UREDNI NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12. i ŠTVU. — ZA ZAHVALE [I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODEI I UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE Ć AA LANA A DA DSS SAN AGE 0. SSL ANE SŠ SSA iS DJS JE JS SJ KRENE SL LL NSO pol U DUBROVNIKU, i. SEPTEMBRA (916. »Fremdenblatt« piše 29. augusta o objavi rata Rumunjske: Jučerašnja nota rumunjske vlađe dokumenat je skrajnje bestidnosti i Rumunjskoj je pala u dio žalosna slava, da je svojom niskoš- ću pretekla i samu Italiju. ltalija je barem «e- koliko sedmica prije objave rata slavila izvan snage savezni ugovor sa Austro-Ugarskom, Ru- munjska je pak sve do jučer u devet sati u večer ostala naš saveznik, a rumunjska je vlada jed- nostavno savezni ugovor zamijenila sa objavom rata, Bez primjera stoji u analima diplomacije i činjenica, da početak rata pada u isto vrijeme i sa objavom rata. Rumunjska je sve obzire, koje traži pristojnost, poštovanje samoga sebe i ćuđo- rednost pogazila nogama. Kao što pomoć Italije nije mogla prošle godine da spriječi pobjedo- nosni pohod austro-ugarskih i njemačkih vojska na istoku i kao što je oslobogjeni kraljevina Poljska, makar su istovremeno i Talijani navalili na Austro-Ugarsku, tako isto neće moći mučki i niski napad Rumunjske da odluči ov4j rat na našu štetu. Mi smo se već dugo bavili mišlju mogućnosti rata sa Rumunjskom, mi smo se s ovom mišlju i pomirili i učinili sno sve pred: radnje da uzmognemo novog neprijatelja doče- kati sa uspjehom. U opravdanoj srdžbi, ali mirno i pouzdano primamo i ovu novu borbu, koja nam je naturena, sa tvrdom odlukom, da pobije- dimo i ovog izdajničkog saveznika. Da se uvidi podlost rumunjske vlade, do- nosimo što »Neue Freie Presse« doznaje sa in- formisane diplomatske strane, da je naime stu- munjski ministar predsjednik Bratianu još u ne- djelju prije podne primio austro-ugarskog posla- nika grofa Czernina i njemu izjavio da on može, hoće, a i bude održao neutralnost. Ovu će nje- govu volju dokazati i krunsko vijeće, koje će se sastati poslije podne. Istovremeno je bio do- kumenat, koji je sadržavao objavu rata, sa pot- pisom ministra izvanjih djela Porumbarua, već ut posjedu rumunjskoga poslanika u Beču. Na 26. augusta primio je kralj Ferdinand grofa Czernina i njemu izjavio, da on ne želi rat, pa se nada, da će krunsko vijeće stvoriti odluku, da se neutralnost održi.« Promjene u njemačkoj vojsci. Wolffov ured javlja dne 29. 0. mj.: lIzišla je kabinetska zapovijed Njegova Veličanstva cara, kojom se dosadašnji goglavica glavnog stožera general pl. Falkenhayn današnjim danom rije- šava ove službe poradi upotrebe na drugom mje- stu. Za poglavicu glavnog stožera imenovan je hu. Posvuda čamci na jedro, parobrodi, mali čamci ; zastave, cvijeće i vijenci zastiru pogled. Na 10% u jutro eto velikog skupa brodova a njima na čelu »Deutschland« sva urešena cčvi- jećem i zastavama. Na prvom jarboru još leprša smerikanska zastava, a na zadnjem bremenska. Brod je samo malo nad morem svojim debelim žutim dimnjakom, oličen je gore zeleno, a dolje žuto. Sva momčad stoje na zapovjedničkom mije- stu, megju svim ističe se kapetan Konig. Oda- svud povici i pozdravi, Sve kliče od veselja, iz hiljade grla čuje se pjesma »Deutschlanđ, Deutsčti- land uber alles«. (Njemačka, Njemačka nad svim.) Nekoliko glazbenih kapela svira patrlotične miar- ševe i pjesme, a zvona se razvonila po crkvama. Nešto nakon podne brod stigne u drugu luku. Tu stajahu na jednom brodu pod cvijećem urešenim šatorima zastupnici grada Bremen a ispred njih grof Zeppelin i veliki vojvoda Olđendurški. Presjednik direktor Lohmann pozdravi ju- nake mora u ime Njemačke, na što mu odgovori kapetan Konig. Redali su se pozdravi, nakon če- ga je bilo primanje novinara. Vrijedno je spo- menuti, da je tom prigodom istaknuo Konig, da mu je milo, što je i u Baltimore opazio usku vezu i Magjara sa U večer je senat (općina) priredio svečani banket u čast Konigu i njegovoj momčadi. Konig je prigodom jedne nazdravice izrekao : »Odvile je časti za me učinjeno. Napokon nijesam uradio