PRAVA

 

KONE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN

| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

Novi zapletaji.

Netom je Italija tu skoro poslala u
Solun svoje čete, koje su se tamo imale
sukobiti i s njemačkim silama, bilo je jas-
no, da nije daleko, da se Italija formalno
zarati i sa Njemačkom. O tomu je odavna
radila talijanska ulica, podjarena engleškim
novcem, a i pritisak Engleške i njezinih
saveznika bivao je sve jači, pa drukčije
nije moglo ni da bude.

I dne 27. prošlog mjeseca upravila je
talijanska vlada švicarskoj vladi u Bernu
notu, u kojoj je moli da obavijesti njemač-
ku vladu, da se ltalija od 28. augusta na-
lazi u ratnom stanju s Njemačkom.

Nota, koja obrazlaže ovaj navještaj
rata, odlikuje se sofističkim argumentima o
podupiranju Austro-Ugarske sa strane Nje-
mačke, o izručivanju Austro-Ugarskoj tali-
janskih zarobljenika, o obustavi isplaćivanja
bankovnog dobra i rentovne tražbine tali-
janskih radnika.

U ostalom ova formalna objava rata
Italije Njemačkoj malo mijenja u stanju,
koje faktično postoji. Vojničkih posljedica
neće biti, jer se je i dosad indirektno borila
Italija proti Njemačkoj.

Nego za ovim činom Italije slijedila je
i — odluka Rumunjske. Nakon dvije go-
dine otezanja i premišljanja, nakon sva-
kojakog previjanja i licitovanja, ko će dati
više, odlučila se je Rumunjska — proti
centralnim vlastima.

Dne 27. prošl. mj. u večer došao je
rumunjski poslanik u Beču u ministarstvo
izvanjskih posala, da preda notu, prama ko-
joj se Rumunjska od 27. augusta od devet
sati na večer nalazi u ratnom stanju s Au-
stro-Ugarskom.

I tako, uz toliki broj ostalih neprija-
telja, imamo jos jednog neprijatelja više !

Odavna se je pronosila vijest o nekim
tajnim ugovorima izmegju Italije i Rumunj-
ske. Zajednički istup obiju ovih država proti
centralnim vlastima regbi da to  potvrgjuje.

Dapače, uza sve izglede zadnjih dana

Povratak prve trgovačke podmorske lagje
Deutschland“ iz Baltimore u Bremen.

Kako smo u posljednjem broju javili, »Deutsch-
land« se je sretno povratila na 23. prošloga mje-
seca augusta u svoju izlaznu luku, Bremen.

Možda, đa Nijemci ne bi bili ni to javili,
radeći sve prema jednom cilju bez vike i buke,
da ih na to nijesu prisilile engleške novine, koje
su prve u Evropi javile u svoje doba vijest, da
je »Deutscliland« stigla u amerikansku laku Bal-

timore na 10. jula ove godine.
Naravski, da je sva sila novinara i novinar-
skih reportera navalila u Bremen, da izvađe po
koju detaljnju vijest o gradnji »Deutschland-a«,
o vožnji itđ., ali je kapetan Konig bio sasvim
močaljiv u odgovorima.

Donosimo prema izvješćima različitih novina,
jav štd je do sad o »Deutschland-u« izbilo na
svu, a
U Bremenu su već od jeseni 1915. snovali,
kako bi podmorske lagje mogle služiti preko-

tegovini,
U ta svrhu sastavi se društvo ma poticaj ta-
preejednika trgovačke komore u Breme-
ne, Lohmana, koje se društvo nazva
»Deutsche Ocean+Rederei, O. m. b, H.« u Bre.
ment oceansko parobrodarsko druš-

njemačke banke i Alfreda Lohmane. Bez
inskve bute počela je gradnja prve takove pod-

 

 

(Njemačko
vo, d. 8 | j), osnovano od sjeveronjemačkog

 

POJEDINI BROJ

kao da se je Rumunjska približila nama i
Njemačkoj, obistinjuje se i ono, što se je
govorkalo, da je ministar Bratianu već 17
augusta bio sklopio s Ententom ugovor,
po komu se dalje od 28 aug. nije smjela
odgagjati odluka Rumunjske.

Ocijeniti ovaj korak našeg novog ne-
prijatelja, nije nam sad ovdje namjera. Njim
se opširnije bavi cijela saveznička i neu-
tralna štampa i u glavnom ga označuje naj-
sramnijim u povjesnici i komu nema para
u besmislenosti.

Netom je Rumunjska ovako sramotno
prekršila ugovore sklopljene sa dugogodiš-
njom saveznicom, Austro-Ugarskom  mo-
narhijom, i odjednom se od saveznice pre-
metla u neprijateljicu, Njemački je poklisar u
Bukureštu dobio od svoje vlade nalog, da
zatraži putnice i da izjavi rumunjskoj vladi,
da se i Njemačka smatra u ratnom stanju
sa Rumunjskom.

Zadnje vijesti javljaju, da je isto uči-
nila i Bugarska i Turska prama Rumunjskoj.

Još je Grčka neodlučna. U Grčkoj se
zbivaju neke promjene na višim mjestima,
i vojničkim i državnim. Nije li možda i to
u savezu sa zadnjim dogagjajima ? Hoće
li se Grčka odlučiti te istupiti i ona protiv
nas, kad je već dozvolila Bugarima da slo-
bodno zaposjednu njezin teritorij | Podmi-
ćena štampa i Ententino zlato učinilo je ču-
desa i drugovdje, pa bi moglo napokon i
u već dugo napastovanoj Grčkoj.

Istodobno sa navještajem rata rumunj-
ske su čete navalile kao iz zasjede na naše
pogranične straže i prodrle kroz klance. Na-
stali su okršaji sa većim rumunjskim odje-
lima na cijeloj erdeljsko-rumunjskoj granici
od Željeznih vrata pa do Bukovine. Žešće
su borbe nastale u južnom Erdelju, u tran-
silvanskim Alpama, u klancima Roten Thurm
i Predeala, gdje su brda visoka od 1800 do
2300 m. Naše su čete udarile po planu de-
fensivnu liniju nešto natrag nego li je dr-
žavna granica, dočim su prije evakuisali
onaj predjel izmegju strateške i državne gra-
nice. Tako je trebalo predati i gradove

morske lagje, takogjer bez ikakve buke bila je
porimuta prva lagja, i krštena imenom »Deutsch-
land«. Konstrukcija je skoro kao svake podmor-
nice, samo što na »Deutschlad-u« više se pazilo
na nutmje prostorije, odregjene za prevoz tereta,
aprovizaciju momčadi za tako dalek put i za
dostatnu opskrbu benzinom. Duga je »Deutsch-
land« 65 a široka 8.9 metara. Ima dvije cijevi za
motrenje. Aparat za bezžično brzojavljanje dje-
luje na znatnu daljinu. Kroz prostor za krcanje
tereta vodi tunel k centrali, gdje su spojene sve
glavne sprave za vogjenje broda. Dva otsjeka
pred centralom sadrže akumulatore i prostorije
za momčad. Momčadi ima 29, a uzeta je sa tr-
govačkih brodova. Za kapetana je bio odregjen
40-godišnji sin svećenika iz Thtringa, Konig.

Nakon nekoliko pokusnih vožnja uvjeriše
se, da »Deutschland« potpuno odgovara svim svo-
jim zahtjevima.

Pri odlasku iz Bremena natovario se brod
artiklom, koji i u mirno doba Amerika najviše
uvaža iz Njemačke, naime bojama, i krene put
Amerike početkom juna.

Prvo deset dana čekala je kod Helgolanda
»Deutschland« zgodan čes, da se zaputi u de-
belo more.

Na 23. juna zaroni, uputi se kroz kanal i
sve do Azora ostale pod vodom usve 150 kilo-
metara. Ostali put prošla je sasvim glatko bez
ijedne neprilike. Stignuvši u Baltimore, prošla je
put od 4000 milja preko oceana.

IZLAZI SVAKE SUBOTE i

 

 

STOJI 20 PARA.

 

Brašov i Kezdivazarhely.

Istočni dio Erdelja kao da je prepušten
ruskoj vojsci, koja je, naravno, odmah po
davnoj želji prešla na rumunjsko tlo, da
krene proti Bugarskoj.

I tako je opet Balkan pozorište krva-
vih borba i sukoba tolikih naroda.

Ovaj novi rat, deseti, koji je dosada
naviješten našoj Monarhiji, iako je neugo-
dan, ipak nije iznenadic centralne vlasti.
Naša vlada i vrhovna vojna uprava raču-
nala je i na ovu mogućnost, pa su bile
poduzete sve mjere, da se eventualna na-
vala suzbije.

Samo, da se Rumunjska ne bude pre-
varila u računu! Ona, koja se je obogatila
našim novcem, i snabdjela djelomice na-
šom municijom, nada ,se, da će se i ovaj
put jeftino okoristiti, kao ono 1913., kada
se je obogatila Dobrudžom.

Ne možemo je omalovažavati ni potci-
jenjivati, ali je i vrlo vjerojatno, da ona
neće odlučiti proti nama. Erdelj je po svo-
joj naravi jak i utvrgjen, a to mnogo po-
maže u obrani. Naše će pobjedonosne voj-
ske i na ovog novog neprijatelja ustati $a
svom snagom, pa će Bog dati, da ćemo i
ove kušnje moći izdržati.

Magjarski prvaci izjavljuju, da će ovo
biti najpopularniji rat Ugarske protiv ne-
prijatelja. A to znači, da će se Magjari
znati iskazati u obrani granica svoje do-
movine.

 

Naviještenje rata Rumunjske.

Prigodom objave rata Rumunjske našoj Mo-
narhiji izdao je vrhovni zapovjednik austro-ugarske
vojske maršal nadvojvoda Friedrich slijedeću vojnu
zapovjed:

Vojnici i ratni drugovi | Dao sam vam sa-
opštiti, da se je u redovima naših protivnika po-
javio novi neprijatelj — kraljevina Rumunjska.
Vaše pošteno vojničko srce pravo će ocijeniti
ovaj razbojnički napad. Mi smo u prošlim godi-
nama preturili mnogi teški čas, pa ćemo izvršiti
svoju dužnost i ovaj put, vijerni zakletvi zasta-
vama našeg Previšnjeg Gospodara! Bog s vami!
Nadvojvoda Friedrich, maršal.

Po cijelim Sjedinjenim državama raširi se
munjevito vijest, da je prispjela iz Evrope prva
trgovačka podmorska lagja. U Baltimore se zgrne
sva množina amerikanskog svijeta, a naravski i
miljarđera. Radi navale svijeta željeznička je u-
prava odredila posebne vlakove. Hoteli u Balti-
moru bili su prepuni stranaca. Sve se nagnalo
oko »Deutschland-a«, pozdravljalo ih i vikalo, a
neki milijarder darova hrabioj momčadi 10,000
dolara.

Prva je briga bila sada kapetana Konig, da
izruči teret, a zatim da ukrca novi teret za Nje-
mačku. Teret izruči društvu »Easteru Forwar-
ding Company«, a primi za to, kako je već una-
prijed bilo ugovoreno, nikel i sirovu gomu. Na-
šlo se Amerikanaca, koji su kao za šport htjeli
putovati s Konig-om u Evropu, ali im kapetan
odbije molbu.

U toliko: se pred lukom Baltimorskom sku-
pilo 18 što engleških, što francuskih ratnih bro-
dova, da vrebaju na »Deutschland«, kad bude
izlazila iz luke,

Na 1. augusta stigne vijest u Europu, da
je »Deutschland« otplovila put Evrope. Dvađeset
i dva dana putovala je, dok se vratila u Bremen,
i to od 4200 pomorskih milja samo 100 pod vodom.

Ako je Amerika kao svog gosta pričekala slav-
ljem »Deutschland«, doček u Bremenu to nije
bilo samo slavlje, već najveći triumf, što se mo-
že zamisliti.

Luka Bremen puna čeljadi, sve duh na du-

 

CRVENA HRVATSKA

CIJENA. JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8.

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPIS1 UREDNI
NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12. i

ŠTVU. — ZA ZAHVALE [I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODEI
I UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE
Ć

AA LANA A DA DSS SAN AGE 0. SSL ANE SŠ SSA iS DJS JE JS SJ

KRENE SL LL NSO pol
U DUBROVNIKU, i. SEPTEMBRA (916.

»Fremdenblatt« piše 29. augusta o objavi
rata Rumunjske: Jučerašnja nota rumunjske vlađe
dokumenat je skrajnje bestidnosti i Rumunjskoj
je pala u dio žalosna slava, da je svojom niskoš-
ću pretekla i samu Italiju. ltalija je barem «e-
koliko sedmica prije objave rata slavila izvan
snage savezni ugovor sa Austro-Ugarskom, Ru-
munjska je pak sve do jučer u devet sati u večer
ostala naš saveznik, a rumunjska je vlada jed-
nostavno savezni ugovor zamijenila sa objavom
rata, Bez primjera stoji u analima diplomacije i
činjenica, da početak rata pada u isto vrijeme i
sa objavom rata. Rumunjska je sve obzire, koje
traži pristojnost, poštovanje samoga sebe i ćuđo-
rednost pogazila nogama. Kao što pomoć Italije
nije mogla prošle godine da spriječi pobjedo-
nosni pohod austro-ugarskih i njemačkih vojska
na istoku i kao što je oslobogjeni kraljevina
Poljska, makar su istovremeno i Talijani navalili
na Austro-Ugarsku, tako isto neće moći mučki i
niski napad Rumunjske da odluči ov4j rat na
našu štetu. Mi smo se već dugo bavili mišlju
mogućnosti rata sa Rumunjskom, mi smo se
s ovom mišlju i pomirili i učinili sno sve pred:
radnje da uzmognemo novog neprijatelja doče-
kati sa uspjehom. U opravdanoj srdžbi, ali mirno
i pouzdano primamo i ovu novu borbu, koja
nam je naturena, sa tvrdom odlukom, da pobije-
dimo i ovog izdajničkog saveznika.

Da se uvidi podlost rumunjske vlade, do-
nosimo što »Neue Freie Presse« doznaje sa in-
formisane diplomatske strane, da je naime stu-
munjski ministar predsjednik Bratianu još u ne-
djelju prije podne primio austro-ugarskog posla-
nika grofa Czernina i njemu izjavio da on može,
hoće, a i bude održao neutralnost. Ovu će nje-
govu volju dokazati i krunsko vijeće, koje će se
sastati poslije podne. Istovremeno je bio do-
kumenat, koji je sadržavao objavu rata, sa pot-
pisom ministra izvanjih djela Porumbarua, već ut
posjedu rumunjskoga poslanika u Beču.

Na 26. augusta primio je kralj Ferdinand
grofa Czernina i njemu izjavio, da on ne želi
rat, pa se nada, da će krunsko vijeće stvoriti
odluku, da se neutralnost održi.«

 

Promjene u njemačkoj vojsci.

Wolffov ured javlja dne 29. 0. mj.: lIzišla
je kabinetska zapovijed Njegova Veličanstva cara,
kojom se dosadašnji goglavica glavnog stožera
general pl. Falkenhayn današnjim danom rije-
šava ove službe poradi upotrebe na drugom mje-
stu. Za poglavicu glavnog stožera imenovan je

hu. Posvuda čamci na jedro, parobrodi, mali
čamci ; zastave, cvijeće i vijenci zastiru pogled.

Na 10% u jutro eto velikog skupa brodova
a njima na čelu »Deutschland« sva urešena cčvi-
jećem i zastavama. Na prvom jarboru još leprša
smerikanska zastava, a na zadnjem bremenska.
Brod je samo malo nad morem svojim debelim
žutim dimnjakom, oličen je gore zeleno, a dolje
žuto.

Sva momčad stoje na zapovjedničkom mije-
stu, megju svim ističe se kapetan Konig. Oda-
svud povici i pozdravi, Sve kliče od veselja, iz
hiljade grla čuje se pjesma »Deutschlanđ, Deutsčti-
land uber alles«. (Njemačka, Njemačka nad svim.)
Nekoliko glazbenih kapela svira patrlotične miar-
ševe i pjesme, a zvona se razvonila po crkvama.

Nešto nakon podne brod stigne u drugu
luku. Tu stajahu na jednom brodu pod cvijećem
urešenim šatorima zastupnici grada Bremen a ispred
njih grof Zeppelin i veliki vojvoda Olđendurški.

Presjednik direktor Lohmann pozdravi ju-
nake mora u ime Njemačke, na što mu odgovori
kapetan Konig. Redali su se pozdravi, nakon če-
ga je bilo primanje novinara. Vrijedno je spo-
menuti, da je tom prigodom istaknuo Konig, da
mu je milo, što je i u Baltimore opazio usku
vezu i Magjara sa
U večer je senat (općina) priredio svečani
banket u čast Konigu i njegovoj momčadi. Konig
je prigodom jedne nazdravice izrekao : »Odvile
je časti za me učinjeno. Napokon nijesam uradio