Str. 2. djeluju s nama u ovom boju, pokazuje se da- nas u sjajnijoj svjetlosti, nego li ikada prije. (Glasovi na krajnjoj ljevici : »Neka se vrate kući naši domobranci I») Ministar presjed. grof Tisza : Poslali smo onamo i naše čete. Čvrsto se uzda- jem u Boga i Magjare, (Dugotrajno odobravanje na desnici, — Buka na ljevici), da će se tako- gje sada prokušati velike vrline magjarskoga na- roda, s pomoću kojih smo već savladali tolike pogibelji. (Velika buka na krajnjoj ljevici i gla- sovi: »Na Stochodu ?«). Ministar presjednik grof Tisza nastavljajući: Gdjegod je potrebno, one se svaki put prokušaju. U ovom ratu moramo posvuda pobijediti. Ako se junačke magjarske čete i domobranci bore na ruskoj fronti, one se tada bore takogjer za Ugarsku i za Erdelj, kako se u Sedmogradskoj rame o rame bore magjar- ske i njemačke čete. Tako brane takogjer djelovi magjarske vojske, koje vojuju u velikoj daljini, svetu grudu naše domovine. (Živo odobravanje i pljeskanje na desnici.) Moramo ujediniti sve sile, da otmemo Sedmogradsku iz pandža Ru- munja. (Živahno klicanje Eljen ! i pljeskanje na desnici.) Za tim je prihvatio riječ rumunjski za- stup. Stjepan Pop-Cicio, koji je dao u ime u- garskih Rumunja izjavu lojalnosti, što ju je ci- jela kuća popratila s burnim odobravanjem. Proglas bugarskog kralja. Dne 2. o. mj. izašao je u Soliji ovaj ma- nifest kralja Ferdinanda: »Manifest na bugarski narod ! Bugari ! Godine 1913., kad se je svršio bal- kanski rat i Bugarska bila prisiljena, da se po- bije sa svojim vjerolomnim saveznicima, izdaj- nički je udario na nas naš sjeverni susjed pod izlikom povrede ravnoteže na Balkanu i provalio u mezaštićeni dio naše domovine, a da ondje nije naišao na otpor. Ovom razbojničkom pi1o- valom zapriječila nas je Rumunjska ne samo u tome, da uberemo svete plodove rata, već joj je takogjer uspjelo mirom u Bukareštu, da nas po- nizi, te nam otme našu plodonosnu Dobrudžu, središte našega prvoga kraljevstva. Prema mojoj zapovijedi tada nije naša hra- bra vojska opalila nijednoga pušćanoga hitca protiv rumunjskih vojnika, pa im dopustila, da steknu tužnu vojničku slavu, s kojom se sve do danas ne usugjuju podičiti. Bugari ! Danas, kad je uspjelo Bugarskoj, da uz potporu hrabrih četa naših saveznika od- bije navalu Srbije na naše zemljište, da porazi i skrši Srbiju i ostvari jedinstvo cijelog bugar- skoga naroda, danas, kad je Bugarska gospodar gotovo svih krajeva, na koje ima povjesničko i narodno pravo, ovaj je isti susjed Rumunjska navijestila rat našemu savezniku Austro-Ugarskoj, a to opet pod izlikom, da europski rat u sebi krije važne teritorijalne promjene na Balkanu, koje ugrožavaju budućnost Rumunjske. Bez svakoga navještaja rata Bugarskoj, ru- munjske su čete već dne 28. kolovoza bombar- dirale bugarske podunavske gradove Rušćuk, Svištov itd. Poradi ovoga izazova Rumunjske na- lažem svojoj hrabroj vojsci, da protjera neprija- telja iz granica kraljevine, uništi vjerolomnoga susjeda, obezbijedi jedinstvo bugarskoga naroda, koje se je ostvarilo uz cijenu tolikih žrtva i o- slobodi iz ropstva našu braću u Dobrudži. Mi ćemo se boriti rame o rame s hrabrim, slavodobitnim četama svih naših silnih savez- nika. Pozivljem bugarski narod na novo slavno junačko djelo, kojim će okruniti svoj sveti rad za oslobogjenje. Berlinska »Post« donosi slijedeći opis ži- vota u podmornici, kako ga priča jedan, što je više puta učestvovao na putovanjima podmornicom : Dosta je dobro poznato, da je glavna oz- naka života u podmornici uskoća. Ali kad se ne- koliko vremena unutra proživi, ni ta uskoća ne izgleda baš loša. Samo se kadgod zaželi, da bu- du nešto mulo prostranije donje prostorije pod- mornice, koje služe jedno dvanaestorici ljudi kao mjesto za spavanje, stanovanje, kuhinju i k tome kao sprema za torpede. Tu odmah, razdijeljen samo zastorom, na- lazi se stan za oficire, dva metra po prilici dug i visok nešto manje od dva metra, a širok samo toliko, da izmegju dva naslonjača za spavanje može stajati jedan stol. To je dakle dosta udob- no za svu trojicu, samo što svaki od nas, koji hoće da progje u stroj, a valja da progje kroz njihov stan, ne može a da im ne zgazi noge. I to još u teškim podmorskim crevljama, koje mi ovgje neprestano nosimo na nogama. Ali i na to se nauči! U podmorskoj lagji ne udiše se uvi- jek izvrstan zrak. Razabire se vonj petroleja, ulja za mazanje i benzine, ali je inače zrak prilično čist, Gdjekad je zbilja tako gust i debeo, da bi ga se moglo sjeći na komađe i pogagjati se s njim u glavu, ali to ne bi bilo prijateljski, i mi toga ne činimo. Jelo je u opće sasvim dobro, ali bi još bolje išlo u tek, kad ne bi bilo alarma, Kročio bugarski narod dalje od pobjede do pobjede ! Naprijed ! Bog blagoslovio naše oružje! Ferdinand. Novi porezi. Bečki listovi javljaju, da ima biti progla- šena carska naredba, kojom se odregjuje, da se povise izravni porezi; povisuju se skoro sve bi- ljegovine i neizravne pristojbe, uvagja se pri- stojba na dobitak totalizatorskih i uknjiženih konj- skih utrka, te biljegovina pri zaključku uknjiže- nih utrka; nadalje se naregjuju porezi na šibice i druge naprave za proizvagjanje vatre. Za sada dakako nije moguće sastaviti opsežan financi- jalni program, koji bi pokrivao sve zahtjeve, što su porasli uslijed rata. No financijalna je uprava dužna, da kreditom priskrbi te povećane ratne izdatke, a pobrine se i za kamate, što nastaju uslijed ratnih dugova. Zato je moralo upotrebiti našu poreznu snagu, koja je srećom dobro ra- zvijena, a ipak su naši neprijatelji do nje malo držali. Radi se dakle prije svega o tom, da se priskrbe povećani redoviti prihodi, koji bi osi- gurali isplaćivanje kamata za četiri ratna zajma. To se je djelomice postiglo, kad su nedavno povišeni porez na rakiju i cijene duhana; odatle se je nadati povišici prihoda za kojih stotina mi- lijuna kruna. S ovim će se novim porezima i mjerama, što se spremaju kod pošte i željeznica, postići povišica dobitka za kakovih 320 milijuna kruna, te će se tim osigurati sve kamate za če- tiri ratna zajma. Sa ratišta. Balkansko ratište. Prvih dana ovog mjeseca bile su talijanske skupine istočno od Valone prešle preko Vojuše, ali su nakon borbe od dva dana bile opet na- trag bačene. Tako su opet svi položaji došli u naš posjed. To su isto Talijanci pokušali opet na 4. ov. mj., ali su ponovno bili vraćeni na- trag. Tom je prigodom bio oboren i jedan ne- prijateljski zrakoplov. Na macedonskoj ironti uopće izmjenična to- povska paljba, koja se je nešto življe razvila sje- verno od Ostrowskog jezera i u dolini Magle- nice. Neprijateljska flota bombardovala je bugar- ska utvrgjenja sjeverno od Kavale. Brzina se je rumunjske ofensive u Erdelju znatno limanjila. Po svim vijestima Rumunji su bili ko iznenagjeni našim brzim grupisanjem. Grad je Sibinj bio dva dana prije ispražnjen, nego su se tamo usudile prve rumunjske pred- straže. Ova borba predstraža neće ipak dugo po- trajati. Iza rumunjskih predstraža dolaze jače si- le, koje će se u par dana morati sukobiti sa na- šim četama, u njihovim novim pozicijama. Ne- prijatelju će u kratkom vremenu biti postavljen nasip, o koji će se slomiti sva njegova sila. I sa predjela rijeke Černe, kod Oršove i Herkulesa, nije zadnjih dana bilo važnih dogogjaja. Bugarsko-njemačka ofensiva u Dobrudži postigla je lijepih uspjeha. Najprije je zauzeto mostište, a zatim sve sedam utvrda grada Tutra- kana na Dunavu. Saveznici pri prodiranju u Do- brudži moraju sa boka osigurati i zauzeti sve važnije prelaze preko Dunava. Mali gradić Tu- trakan, koji je kao pogranični grad po bukare- štanskom miru bio od Rumunja prisvojen, do- življuje kao prvi tu sudbinu. Tamo utječe u Du- nav i rijeka Argeš, a daljina do Bukarešta izna- ša manje nego ona od Rušćuka — naime samih koji nas opominje, da svak bude na svom mje- stu, a taj alarm baš zazvoni na podne, kad ima- mo ići na objed. Suznih oči mora se tada pustiti da se ohladi kakvo fino jelo. Takogjer običava zazvoniti alarm, kad smo u najtvrgjem snu. Spavanje je sasvim ugodno, jer kad spava- mo, nije nam zima, dočim inače u našim je sta- novima često veoma studeno. Komu je zima, može da ide u stroj, gdje je dosta vruće, ako mu ni to nije dosta, tad se može izvaliti na Dieselov mo- tor, otvoriti pipac na indikatoru, i ogrijati se na 15 centimera dugom izlazećem plamenu. Što dane i dane, dapače i po cijele sedmice ne izlazimo iz lagje, le se ne peremo, na to se čovjek brzo privikne, neugodno je to, što cijelo to vrijeme moramo nositi kožnatu robu. Tu muku ne mo- raju podnositi vojnici na kraju, Kad svrši kakvo dugo daleko putovanje, svuda po tijelu na vidlji- vim dijelovima napravi se masna kaljužina, da bi se u njoj moglo kopati šančeve. Ali stoga ne gubi se apetita. Život je u slobodnim satovima ugodan, humora ne fali, isto kako ni sviranja na gramofonu. Kada lagjn ima da ispliva na površinu, rado izletimo na palubu, da nam morski vjetar malo prozviždi oko uši, ali kadgod toliko puha, da rado opet sletimo dolje u lagju. Veseli smo, kada ulazimo u koju luku, a veseli smo i kad iz nje izlazimo, jer se nadamo, da će nam doći štogod pod hitac, A tada cijela patnja nije bila uzaludna.... »PRAVA CRVENA HRVATSKA« 60 kilometara. I ofensiva je u centrumu uspjela. Jača neprijateljska odijeljenja bila su sjevero-za- padno od grada Dobriča potisnuta, a po zadnjim vijestima i sam grad zauzet. Dobrič leži takogjer na granici. Sa sjevero-zapada je zaštićen sa visi- nom 262, a raskršće je razih cesta prama Varni, Balčiku, Silistriji i Medžidiji. Gore prama sjeveru ne nalazi se u centrumu više tako važan grad sve do Medžidije, 85 kilometara sjevernije. Zadnje vijesti javljaju, da su pojednosne njemačke i bugarske čete u Dobrudži zauzele na juriš jako utvrgjeno mjesto Tutrakan. Plijen boj- ni iznosi prama dosadanjem računjanu preko 20.000 zarobljenika, megju kojima dva generala a preko 400 drugih oficira, pa preko 100 topova. I krvavi gubitci Rumunja bili su veliki. Rusko ratište. Na fronti od kakovih 130 kilometara zračne linije, navaljuju već dva dana jake ruske čete u namjeri, da prodru Karpate od Korosmezča do južne Bukovine. Jasno je, da je ova žestoka navala u uskom spoju sa rumunjskom ofensivom preko erdeljskih Alpa, te je vjerojatno bila pri rumunj- skom istupu u rat i uglavljena. Proti lijevom našem krilu doprli su Rusi do pograničnih obronaka Karpata, do gorja Pan- tyra i predjela Korčsmezča. U centrumu spriječen im je put još prije Ugarske granice, jer se i po zadnjim našim izvješćima borbe vode na gornjem toku Čarnog Čeremoša, a nekoliko kilometara sjeverno od granice. Desno naše krilo drži se u glavuome na visinama sjeverno od Zlatne Bistri- ce, a zapadno i jugozapadno od rijeke Moldave. Te su visine Capul, Tatarka Fundul i neproho- dne gorske kose tik sjeverno od toka Zlatne Bistrice. Na talijanskom ratištu ništa znamenita. Zapadno ratište. Francusko-engleška ofensiva za strateškim ciljem željezničke pruge : Peronne-Banaue, po- novno se je rasplamsala do još nikad nevigjene žestine. Poslije višednevne bubnjarske vatre, koja je prije pješadijske navale dosegla još na ovom najstrašnijem ratištu nepoznatu jakost, navalili su Englezi sjeverno od rijeke Somme od Guille- monta do Clery-a sur Somme sa pretežnim ma- sama. U prvom danu borbe ispraznjli su Nijemci okolicu Maurepasa i mjesto Le Forest, dva kil. istočno od prvoga. Le Forest leži na zgodnoj cesti Combles-Clerž, a tri kil. zapadno od željez- ničke pruge Peromme-Bapaume. Na putu prama pruzi nalazi se za teren znatna visina od 155 m., gdje će se razviti još ogorčenija borba. Svi ostali napadaji saveznika, kao južno od Somme u predjelu Barleuxa, ostali su sasma bezuspješni. Žestoka bitka traje dalje. U drugom danu bijesnila je od Le Foresta do Clerya borba, a da njemačke linije nijesu bile natrag potisnute. Juž- no od Somme drugi je dan bio još žešći od pr- voga. Francuzi su. navalili na fronti od 20 kil. od Bereleuxa do mjesta Chillya. Potonje su mje- sto Francuzi zauzeli, a. ostali dijelovi ovog ot- sječka ostali su čvrsto u njemačkim rukama. Nema sumnie, da je ovo najozbiljniji po- kušaj Engleza i Francuza da frontu Somme pro- biju. Bitka će se i nastajnim danima razvijati, jer će neprijateij poslije malih uspjeha, nastojati da pokrajne otsječke uzdrma. Razne vijesti. Napadaj na Mletke. Na 4. rujna je četa naših pomorskih zra- koplova bacala s upjehom bombe na vojničke zgrade u Mlecima i na Građu. Jedan se pomor- ski zrakoplov nije povratio. Osvojenje Tutrakana. Javljaju iz Sofije: U srijedu, 6. 0. mj., na 21 popodne, nakon žestoke borbe iz druge o- brambene linije južno od grada Tutrakana, pala je u bugarske ruke mostna utvrda Tutrakan. Po- sada se je predala. Zarobljena je 34, 35, 36, 40, 74, 79, 80 i 84 pješačka regimenta, dva bataljona edne oružničke regimente. Zaplijenjena je sva utvrdna artiljerija, mnogo municije, pušaka, stroj- nih pušaka, i ost. ratnog materijala. Još se ne može tačno ustvrditi pravi broj zarobljenika i plijena. izbrojeno je dosad 400 oficira, 3 brigad. zapovjednika, 21.000 neranjenih zarobljenika, 2 zastave, preko 100 modernih topova. Rumunj. ski gubitci na mrtvim i ranjenim ogromni su. Mnogo se je rumunjskih vojnika, koji su u strahu bježali, utopilo u Dunav. Napadaj njemačkih hidroplana na Konstanzu. Woltfov ured 3 o. mj.: Njemački hidroplani obasuli su bombama lučke uregjaje, skladišta ulja, ruski brod »Kagul« i četiri torpedo-razaraća u Konstanci (rumunjski grad na Crnom moru). Opažen je dobar uspjeh. Svi hidroplani unatoč žestoke obrambene vatre povratili su se neoštećeni. Zračni napadaj na Englešku. O zrakoplovnoj navali na Englešku nakna- dno se još javlja : Od tvrgjave Londona njemač- Br. 5%. ki su zrakoplovi bacali puna 4 sata bombe na City kao i na sjeverni i sjeverozapadni dio gra- da. Mnogobrojni požari i porušene zgrade svje- dočile su o uspjehu navale, Drugi su zrakoplovi navalili u Norwichu na tvorničke i utvrdne ure- gjaje. Posvuda su pronzročeni požari i eksplozije. bile sa bombama obusate teja | isdusiška e su bom obasute baterije i indu i uregjaji. Ovgje su takogjer buknuli ni požari. U Yarmouthu ušutkana je jedna ja, u Nottinghamu navalili su zrakoplovi na tvornič- ke uregjaje. Opazio se je veliki požar. Domaće vijesti. Pozvan u Crnu Goru. C. ik. vojna uprava u Crnoj Gori pozvala je dr. Žižku, rav- natelja Zemdjišno-Vjeresijskog Zavođa u Zadru, da dogje na Cetinje u svrhu organizacije finan- cijskih zavoda na omamošnjem zaposjednutom području. + Josip Grančić. U Zadru je premi- nuo u poodmakloj dobi života, dvorski savjetnik u m, i odvjetnik Josip Grančić. Pokojnik |& slu- žio dulje vremena kao sudb, zem. savjetnik u Dubrovniku i prizivni savjetnik u Zadru. Kad je pošao u mirovinu, otvorio je odvjetničku kance- lariju prije u Sinju, pa onda u Zadru. Vječni mu pokoj ! Raspuštena društva, Uslijed raspu- sta »Srpske čitaonice« u Trstu, Via del Canale, 7, veljače, te društva »Societa del Gabinetto di Minerva«, Via,Torente, 24. veljače, bio je ime- novan kuratorom obiju društava dr. Karlo Euen- kel u Trstu. Kotarska gospodarska zadru. ga u Orebiću. Namjesništvo je potvrdilo iz- bor Stjepa Franasovića iz Orebića presjednikom i Krista Friskovića iz Orebića potpresjednikom kotarske gospodarske zadruge u Orebiću, i to do 31. prosinca 1918. Pripomoći državnim umirovlje- nicima i udovicama i siročadi dr- žavnih namještenika. Pošto su se rađi izvanrednih prilika što ih je stvorio rat, ministar- stvenom naredbom od 9 februara 1916 udijelile aktivnim državnim namještenicima dodaci njiho- vim berivima za godinu 1916, vlada je sada sli- čno odredila i za umirovljene državne namješte- nike i za udovice i siročad državnih namještenika. Naredba ministarstva financija od 17 augu- sta 1916, objavljena it listu državnih zakona od 18 augusta 1916, predvigja za spomenute osobe, u koliko su bez sredstava, jednokratne pripomoći za g. 1916, koje će Zemaljsko Upraviteljstvo Finan- cija udijelivati na prijave proste od biljegovine, Umirovljenim činovicima odregjene su, pra- ma iznosu mirovine —- do 3000 kruna svote od 156 kr., odnosno 204 kr., odnosno 252 kr., udo- vicama činovnika — do 2400 kr. — svote 132 krune, odnosno 168 kr., odnosno 204 krune. Poslužničkim kategorijama u miru (podčinov- nici, poslužnici, momčad straže sigurnosti, financij- ske straže i žandarmerije, tamničarima) i kancelarij- skim oficijantima i pomoćnim poslužničima sa mirovinom do 1500 kr., a tako i udovicama na- mještenika ovih kategorija sa opskrbom do 600 kr., udijeliće se pripomoći od 120 odnosno 72 kr. Radnicima i radničkim udovicama, koji uži- vaju opskrbu do 600 kruna, pripomoći će izno- siti 96 odnosno 60 kruna. Zakonite sirote ispod 14 godine spomenutih namještenika, koji uživaju sirotinjsku pensiju ili odgojninu, dobiće jednokratnu pripomoć izmegju 96 i 36 kruna. Osim toga namjeravaju se doznačiti jedno- kratne pripomoći i umirovljenicima drugih na- mješteničkih kategorija države i uprave državnih željeznica. Pošta za bojna polja. Javlja nam Ravnateljstvo Pošta i Brzojava za Dalmaciju : Odsad je unaprijed promet robe za vojsku na bojnom polju, pod već poz- natim uvjetima, pripušten jedino u saobraćaju sa slijedećim poljskim odnosno numerisanim etap- nim poštanskim uredima : 8, 11, 14, 15, 16, 17, 19, 19/11., 20, 23, 24, 25, 26, 27, 29, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 88, 39, 44, 46, 48, 60, 51, 52, 54, 55, 61, 62, 64, 65, 69, 70, 73, 74, 76, 78, 79, 80, 85, 86, 88, 91, 92, 94, 96, 96, 98, 100, 102, 103, 104, #06, 106, 109, 110, 111, 113, 117, 117/0., 116, 126, 128, 139, 137, 136, 142, 146, 146, 148, 166, 167, 171, 175, 176, 177, 178, a 181, 162, 183, 184, 186, 186, 168, 196, 96/I1., 195/11., 200, 202, 208, 204, 207, 208, 209, 210, 212, 213, 214, 216, 217, 216, 219, 220, 221, 222, 223, 224, 226, 227, 280, 231, 236, 237, o 283, 284, 298, 302, 308, 304, 306, 307, 310, 811, 312, 316, 820, 321, 822, 929, 324, 991, 998, 398, 339, 340, 350, 364, 386, 956, 387, 368, 960, 444, 444/11, 444/01., 508, 510,511, 612, 514, 515, 516, 517, 600, 601, 602,608, 604, 606, 607, 609, 611, 612, 613, 614, 615, 690,