CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12 KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Hrvatska narodna politika. Većkrat smo istaknuli, kako je nastao ubitačni zastoj u hrvatskom političkom ži- votu, prikazali smo njegove posljedice kao njegovu neopravdanost. Jedina svijetla tač- ka u tom pogledu bio je osnutak ,,odbora za megjustranački sporazum“ poslije po- klonstvene deputacije u Beču. Svega dakle ljeta jedna jabuka, pak i ta crvljiva! Odbor je nosio naime u sebi klicu bolesti, koja ga je u grob survala prije nego li je i dao o sebi ikakvog znaka života. Javnost je dapače već i zaboravila, da se je taj megjustranački odbor i osnovao, a u našoj politici zavladalo opet mrtvilo, jer da ratno doba »nije podesno za politički rad«. Kako je takav izgovor neumjestan i neosnovan, ne treba istom dokazivati. Či- njenice same proti njemu najbolje govore. Prijeku potrebu političkog rada u sa- dašnjim odlučnim časovima veoma je dobro prikazala tu skoro zagrebačka »Hrvatska« u oduljem članku. Ulomak istoga ovdje prenosimo, e da se naša javnost osvjedoči ne samo o potrebi već i o shodnosti po- litičkog rada i u ovo ratno vrijeme. Poslije ovog sudbonosnog rata otvorit će se razne perspektive u politici i pojaviti nove struje s novim osnovama: porasti će osvajalačke težnje ovog i onog faktora i tako nastati potreba nove orijentacije u svem- kolikom javnom radu. I hrvatski narod imade budno paziti na sve, što oko njega biva; mora pratiti dogagjaje s više pažnje, nego li je to bivalo do sada i sveudilj misliti na svoju buduć- nost. Ne bude li se sam za se starao, ne će se niko drugi brinuti za njega, pa s to- ga moramo i sada nastojati o tome, da hr- vatski redovi budu prožeti jednom mišlju i težnjom te složni o ciljevima narodne po- litike, koja se iza strašnog ovog vremena imade obistiniti. Gledajmo oko sebe, pa ćemo se o- svjedočiti, da drugi narodi ne stoje prekr- štenih ruku. Njemačka je poplavljena knji- gama i brošurama, koje raspravljaju važno pitanje budućnosti ; Magjari na saboru u Laki način, da se odredi dan u sedmici, kad je poznat datum. Ako nam je poznat jedan datum, izražen godinom, mjesecom i danom, želimo kojiput znati, ili nas baš i mnogo interesuje znati, koji je to dan u sedmici bio, jest ili će biti. Da to nagjemo, ima više načina, ali i ovaj, koji ću ovdje iznijeti, mislim da je vrlo lak. Za takovo računanje ne treba da sobom nosimo u bilježnici nikakvih naputaka, jer se sve može lako pamtiti i na malo hartije brzo izračunati. O tome načinu govor je u zanimivoj knji- zi: »Remig Rees : »Der stumme Diener-Univer- sal Schnellrechner«, XI, izd., Merkur-Verlag, Re- mig Rees, Wehingen (Wilrttemberg), na str. 149. O tome istom načinu bilo je govora i u sara- jevskom listu »Bosnische Post« brbr, 202, i 209. o. g. u rubrici »Allerlei« pod istim naslovom : »Eine mathematische Nuss«, Učinivši nekoliko zadataka po tome načinu došao sam do nečesa, što nije naznačeno ili je netačno naznačeno u onoj Remig-Reess-ovoj knjizi i u »Bosnische | Post«, pa držim, da nije bez interesa, da izne- sem taj način sa svojim dodatkom. Pravilo bi moglo glasiti ovako : 1) Uzmemo broj godine zadan nam u da- tumu. Tomu broju treba nadodati ovo: 2) 4. dio IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. A PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPIŠI UREDNI ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO U DUBROVNIKU, 23. SEPTEMBRA 1916. Pešti zapodijevaju borbu proti vladavini gro- fa Tisze posred ratnih dugagjaja. Česi i Poljaci pretresaju neobičnom revnošću po- litička pitanja s gledišta možebitnih poslje- daka rata, pa se s toga i nama namiče duž- nost, da se ne zanašamo ni na čija privat- na i neobvezatna obećanja, već da sredimo svoje redove i radimo oro, što možemo. A to jest, stvarajmo hrvatsku narodnu so- lidarnost u svrhu skorog aktivnog politič- kog rada. Držimo, da nas je i iskustvo ovoga rata podučilo, da je za hrvatski narod naj- bolja i najnužnija hrvatska narodna politika. Ovoj je svrha osigurati hrvatskomu narodu dostojan položaj pod vlašću Previšnje Di- nastije, očuvati hrvatsko naše biće, ne do- pustiti, da nam se nametne jaram čije druge kulture ili političke prevlasti, koja bi zapri- jetila našem samostalnom razvoju unutar Monarhije, u kojoj želimo živjeti u praved- noj ravnopravnoj svezi s ostalim narodima. Hrvati jesmo i Hrvati želimo i mora- mo ostati — to je naš prvi politički aksi- om, a možemo to ostati samo onda, ako se oživotvori hrvatski narodni program stran- ke prava. Znademo dobro sve protivnike toga programa i poznamo saveznike ovih pro- tivnika na polju javne politike. A nužno je, da tih protivnika oživotvorenja hrvat- skoga narodnoga programa nestane tz naše javnosti, pa da ju zadahne jedna jedinstve- na hrvatska narodna misao, koja će sva hr- vatska srca okupiti u jednu falangu, da ova bude dosta jak ustavni faktor, koji će u ne- krvnom ustavnom boju moći isto onako suz- bijati vanjske protivnike hrvatskoga narod- noga programa, kako junačke i neuvehlom slavom ovjenčane tnišice hrvatskih vojnika odolijevaju protivnicima ukupne Monarhije. Zgodno primjećuje i spljetski »Dan« u članku »Za hrvatsku stvar«. Ne služi baš na čast zastupnicima srp- sko-hrvatske koalicije u Banovini, što uza sav rad ugarskog i hrvatskog sabora, hr- vatsko pitanje baciše posve u pozadinu, dok Magjari svoje stanovište i te kako naglašuju. Vode se pregovori o novoj nagodbi izmegju Austrije i Ugarske, a hrvatski de- (event. ostatak diobe ne uzimlje se u obzir) toga 4-znamenkastog broja godine, 3) 4. dio (event. ostatak diobe ne uzimlje se uobzir) 2-znamen- kastog početka istog onog broja godine, 4) ukupni broj dana, što su prošli od 1. januara one go- dine do onoga dana (uklj.), za koji se interesu- jemo (pri tome se mjeseci računaju po kalen- daru, a za februar valja računati i u prestupnim godinama po 28 dana, osim slučaja, kad tražimo, koji je dan bio 29. februara jedne prestupne godine, jer se tada računa 29 dana!). — Ta se četiri broja zbroje i od toga se zbroja odbije onaj 2-znamenkasti početak broja zadate godine. Kad se ostatak razdijeli brojem 7, ne obaziremo se na dobiveni količnik već samo na dobiveni ostatak u diobi. Taj ostatak označuje nam traženi dan u sedmici, i to na ovaj način: a) za proste godine od 1. I. do 31, XII. (uklj.) i za pristupne godine od 1. Ill. do 31. XII. (uklj.) O znači subotu, 1 == nedjelju, 2 == ponedjeljak, 3 == utorak, 4 == srijedu, 5 == četvrtak, 6 == b) za prestupne godine od 1. I, do 29, II. (uklj.) valja nam uračunati jedan dan prije onih gore pomenutih pod a), dakle O znači petak, 1 = subotu, 2 == nedjelju, 3 == ponedjeljak, 4 == u- torak, 5 == srijeđu, 6 == četvrtak, legati u Pešti šute, kao da se to njih i ne tiče, premda je i u nagodbenom zakonu izričito naglašeno, da kod obnavljanja ili preinačivanja austrijsko-ugarskih odnošaja mora sudjelovati Hrvatska kao treći faktor, Istina je, da u ovim teškim časovima moramo izbjegavati unutarnje razmirice, ali dopuštenim sredstvima, pa i odlučno, za- htijevati hrvatske pravice, to se može i mo- ra uvijek, dakle i danas; inaće se hrvatski! narod: opet izlaže pogibelji, da drugi budu odlučivali o njemu, a bez njega. Kad bi hrvatski delegati u Pešti imali i stoti dio onoga junaštva na parlamentar- nom _ polju, koje junaštvo pokazuju hrvat- ski pučki sinovi na svim bojnim poljanama, onda bi sigurno i hrvatska politika krenula sigurnijom stazom, onda bi i hrvatsko pi- tanje, uz ostala evropska pitanja, danas bi- lo na dnevnom redu. Pobjede u Dobrudži. Službeno je javljeno iz Sofije. 17. ov. mj.: U Dobrudži su savezničke čete od 12. rujna i- male ogorčene bojeve voditi proti sjedinjenim ruskim, rumunjskim i srpskim silama. Boj, što se vodio na crti jezero Ottina-Parakjoj-Aptaat.Muse- +bej-Karuomar, svršio je 14. rujna s potpunim po- razom neprijatelja, koji je uzmakao na cijeloj li- niji, najenergičnije progonjen od naših četa. Istom se broji zarobljenike i ratni plijen. U tom je bo- ju ustanovljeno, da se s neprijateljske strane bore četiri rumunjske divizije, jedna ruska pje- šačka divizija, jedna kombinirana srpsko-ruska pješačka divizija i jedna ruska konjanička divizija. »Vossische Zeitung« piše o pobjedi u Dobrudži : Njemačka je divizija udarila prema Dunavu i pred sobom gonila rumunjsku diviziju, koja je od zada pritisnuta na rusku diviziju, te su tako Nijemci stajali na lijevom boku Rusa. U isto je vrijeme udarilo s desne strane njemačko-bugar- sko konjaništvo na srpsku diviziju, koja se je glavom bez obzira povukla na željezničku pru- gu. Bio je ovakav položaj: njemačke su i sa- vezničke čete stajale u obliku slova U i to tako, da su Nijemci stajali pri dnu u uglu, Bugari su pravili lijevi krak slova, a njemačko-bugarsko konjaništvo desni krak. U sredini slova bili su zbijeni Rusi, Srbi i Rumunji. Rusi su čvrsto dr- žali svoju frontu, te ih se sprva samo u šahu držalo, dok nije Mackensen dao zapovijed, da Ruse čvrsto pograbi, te je bila ruska divizija za- tjerana megju srpsku i rumunjsku diviziju, koje Evo tri primjera, boljega razumijevanja radi : 1.) U koji se dan rodio naš premilostivi Car i Kralj Franjo Josip I., kad znamo, da je to bilo dne 18. augusta 1830.? — Evo: 1) Broj godine u datumu 1830 prosta 2) 4. dio broja 1830 457 884. 3) 4. dio 2-znam, početka broja 18380 = 4 4) broj dana od 1.1. do 18. VIII. 1830. 230 2521 Odbiti 2-znam. početak broja 1830 18 2508::7 dobije se količnik 357 i ostatak i 4 Po gornjoj tablici pod a) ostatak 4 znači srijedu, dakle dne 18. VIII. g. 1830. bila je srijeda. (I. U koji je dan ove godine bila svetkovina sv. Vlaha ? Evo: 1) Broj godine u datumu 1916 prest. 2) 4. dio broja 1916 479 004. 3) 4. dio 2-znam. početka broja 1916 4 4) broj dana od 1.1. do3. I. 1916 34 ' 2433 Odbiti 2-znam. početak broja 1916 19 2414:7 dobije se količnik 344 i ostatak 8 Po gornjoj tablici pod b) ostatak 6 zmači četvrtak, dakle dne 3. /I. o. g. bio je četvrtak. RT UZ POPUST.RUKOPISI SE NEVRAĆAJU. LISTOVI NEF RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI NE PPDIMA ILI SR sa i i xa. | su se bile već i onako stale dijeliti, te je tim mastala kod neprijatelja prava zbrka. Poznati vojni stručnjak major Moraht piše o odlučnoj pobjedi u Rumunjskoj slijedeće : On veli, da se odlučni boj bio unutar li- neje Kara Omer-Musobej Abtaat (Abdulaad Apta) Parakjaj-Oltina-jezero. Ova je fronta široka ka- kvih 70 do 80 kim., ukazuje se kao luk, koji je otvoren prema sjeveru. Njemaćko lijevo i desno krilo uznapredovalo je kakvih 20 klm., pa su po svoj prilici već u početku bojeva ugrožavali sre- dište neprijateljsko. Do sada se znade, da je pro- tiv bugarsko-njemačkih četa stojalo devet divi- zija, sastojeći od Rusa, Srba i Rumunja. Dakle oko 150.000 momaka. Gubitci neprijatelja. do sada još nijesu točno poznati, ali su po svoj pri- lici veliki. To se može tim sigurnije ustvrditi, što se znade za način navale i što je neprijašelj na svom desnom krilu bio uklepan izmegju na- valne fronte i neprohodaog podunavskog terralna. Na taj se je način morala u dalnjem tijeku borba neprijateljska fronta sve više suziti, pa su ašlijed toga neuredno morali neprijatelji đa uzimaknu. Bijeg neprijatelja mora nužno da polazi na že- ljezničkoj pruzi Constanza-Černa Voda. Tu je ovaj kraj, što se nalazi izmegju Dunava i mora, širok jedva 60 kim. Rađi se ovdje o najvažnijoj žili kucavici Rumunjske, naime o najvažnijoj že. ljezničkoj pruzi, koja u Dobrudži završuje, ima- jući svoje ishodište u Bukureštu i spajajući glav- ni grad Rumunjske sa Crnim morem. Talijanci o Rumunjima. Prije rumunjske objave rata pisao je »Po- polo d' Italia« : »Treba već jednom prestati nazivanjem Ru- munjske našom latinskom sestrom. Rumutiji mi- jesu Romani, iako se kite tim slavnim imenom. To nam je mješavina barbarskih pranaroda, po- djarmljenih od Rimljana, koji se docnije izmije- šaše sa Slavenima, Pečenjezima, Hazarima, Ava-: rima, Tatarima, Mongolcima, Hunima, Turcima i Grcima. Može se zamisliti, kakva je prikaza morala proizaći iz te i takove mješavine | Rumiinj je i dan danas barbarin i stvor nižeg reda, koji, na veliko uveseljavanje Francuza, u svemu maj- muniše Parižanina. Rumunji mnogo vole, da u mutnoj vodi love ribu, naravno, ako nema baš nikakve opasnosti : svakoj se opasnosti Rumtinj obazrivo klanja. To smo vidjeli 1913. godine«. Poslije rumunjske objave rata pisao je isti »Popolo d"' Italia« : »Rumunji su sada sjajno dokazali, da su do- stojni potomci starih Rimljana, kao god i mi. To su naša najbliža braća, koja će se sada, sa njima svojstvenom hrabrošću boriti zajedno s nama u M. U koji će danove godine biti Božić? Evo: 1) Broj godine u datumu 1916 2) 4. dio broja 1916 479 3) 4. dio 2-znam. početka broja 1916 4 4) broj dana od 1. I. do 25. XII, 1916 389 odbiti 2-znam. početak broja 1916 19. 2739 : dobije se količnik 391 ' i ostatak 2 Po gornjoj tablici pod a) ostatak 2 znači ponedjeljak, dakle dne 25. XII. o. g. bit će po- nedjeljak. Nadodajmo i ovo: Prestupne su godine one, kojima je broj djeljiv sa 4, a od godina: 1600, 1700, 1800, 1900, 2000 prva i sednja. Ovaj način, da se nagje dan u sedmici, vrijedi za svaki datum po kalendara, dakle od 1882. (petka), Papa Grgur XIII., kako je poznato, pro» gra- te U ih i 1 = e .