4 >> imo sim ito aiom “ba al a toa Str. 2. natrag pomaknule. To je neizbježivo kraj ofen- sive, koja se je zasnovala u tako velikom stilu. Ali im nije uspjelo ono, čemu su se nadali naši protivnici i za čim su težili, nije im pošlo za ru- kom, da izvedu prodor u stilu, da uzdrmaju na- še položaje na zapadu. Čvrsto i neslomljeno sto- ji naša fronta. Teško je i tvrdo ondje na polju na Sommi! Ipak se još ne može dogledati kraj. Stajati će daljnjih žrtava i još ćemo možda iz- gubiti jedan ili drugi jarak, jedno ili drugo selo, ali prodrijeti neće! Za to jamči naše vodstvo, za to jamči nepostiživa hrabrost četa svih nje- mačkih plemena. I na istoku dalje bijesni boj. Pošto su čete nadvojvode Karla Josipa i generala pl. Linsin- gena zaustavile veliki prodorni pokušaj, započele su se u svezi s ofensivom na zapadu ponovne tzške ruske navale zapadno od Lucka na Nara- jovki i u Karpatima. Navale su razbite uz krva- ve gubitke za Ruse. | ovdje će se nastaviti boj. Ali isto smo tako sigurni takogjer ovgje, da će- mo izdržati, hvala neprispodobivome junaštvu naših armeja! Za posljednjih je mjeseci nadalje dozrela nova velika nova osnova Sporazuma, kojoj je bi- lo ciljem, da se razbije sveza izmegju Njemačke i Istoka, kao i sveza Turske i Bugarske s Austro- Ugarskom, kako bi se savladale ove države jed- na za drugom, da se onda Sporazum uzmogne svom silom oboriti na Njemačku. Gotovo se je cijelu godinu sakupljala u tu svrhu velika vojska u Solunu. Nove su divizije sveudilj pridolazile ; Englezi su ovamo dopremili mješavinu naroda iz cijeloga svijeta, Ruse, Srbe i Talijane i napo- kon Portugize. Rumunjska je svojim izdajstvom završila kolo. A ja opet pitam : Što se je posti- glo ? Položaj je naših hrabrih vijernih saveznika nepokolebiv. Austro-Ugarska stoji s nama u za- jednici na istočnoj fronti, počevši od Naročkoga jezera sve do Erdelja; Turci vojuju u Galiciji ; njemačke, bugarske i turske čete porazile su Ru- munje u Dobrudži. Vijerno udruženo vojujemo u Macedoniji. U svom se je zametku ugušila os- nova Sporazuma da izazove odluku u Dobrudži i u Macedoniji. Dok Sarailova vojska nije mogla dalje od prvih slabih početaka, uznapredovali su Nijemci, Bugari i Turci u Dobrudži prama sje- veru, mjesto da su Rusi i Rumunji uznapredo- vali prama jugu, kako su mislili naši neprijate- lji. Riječju dakle: Na fronti na Sommi pojedini uspjesi protivnika, koji megjutim ni u čemu ne mijenjaju ukupni položaj ; ali inače uspješno suzbijamo sve neprijateljske navale i time osu- jećujemo meprijateljeve osnove; na Balkanu su se razbile neprijateljeve osnove. Tako evo dalje teče ovaj orijaški rat. Sveudilj srču novi narodi u ovaj pokolj. U koju svrhu ? Ratni ciljevi, što ih naši neprijatelji uvijek otvoreno navješćuju, jasni su kao sunce : Pohle- pa za zemljištem i uništavanje | Već sam po- novno o tome govorio : Carigrad za Ruse, Elsas Lotaringija za Francuze, Trident i Trst za Tali- lane, Erdelj za Rumunje. Od prvoga dana nije za nas rat bio ništa drugo, nego li obrana na- šega prava na život i na slobodu ! Za to smo mi kao prvi i jedino ovlašteno mogli da izra- zimo svoju spremnost da se započnu pregovori o miru. To sam jasno i iscrpljivo razložio dne 9. prosinca i kašnje sam to ponovio. Gospoda Asquith i lord Robert Cecil ne mogu zatomiti moje riječi tvrdnjom, da njemačka u opće nije saopćila nikakove ili samo neprihvatljivo i po- nizujuće mirovne uvjete. Mi smo učinili svoju dužnost. Ili usugjuje li se kogod od nas tražiti, »Sto mu gromova, kako je to, da je zastava još toli dugo poslije sunčanoga zapada istaknuta ? Je li to slučaj! A što znači to napadno oslika- vanje sada u doba mira podmornica ? Ovaj pa- robrod je sumnjiv.« Morao sam da uz njega pristanem. Prije svega ovaj me čudni smjer zapanjio. Ta za za- bavu svjetskom ratu još niko nije izašao noću na šetnju u Sjeverno more! | mi smo se premišljavali što nam je činiti, Parobrod nas još uvijek nije vidio, on je dalje plovio svojim tajinstvenim smjerom, pa je već i prilično od nas odmakao. Uslijed toga odlučio sam, da nećemo za- roniti, pošto su se sada naši smjerovi posvema razilazili i doskora ćemo jedan drugome izaći s vida. No tada se parobrod nenadano brzo okrene i počeo je ploviti ravno protiv nas. Sada smo opazili, da je smjeli neutralac i mas opazio, pa da je spreman, da što jasnije dokumentira svoj karakter kao tobožnji neđužni trgovački brod, koji je na šve spreman, pa da i vrši ulogu rat- roda. Nama bijaše to dovoljno. Odmah sam po- slao sve ljude u trupinu broda i duo znak za uzbunu. Sve bijaše spremno da zaronimo i tom smo zgodom okrenuli spram broda, da smo le- žali poprijeko ua površini, jer ćemo tako lakše doći pod vodu. Nu sada se na najveće naše začugjenje do- godilo slijedeće : Čim je »neutralni« brod opazio »PRAVA CRVENA HRVATSKA« da stavljamo ponude danas, kad naši protivnici, kako je to međavno učinio francuski ministar predsjednik g. Briand, izjavljuju, da bi mir, koji bi se danas sklopio, značio poniženje i sramotu za uspomenu mrtvih ! Oni mastavljaju rat, jer se nadaju, da će postići utopističke ratne ciljeve. Njihova je osvajalačka mahnitost kriva, što se danomice više nagomilavaju brda mrtvaca | Fran- cuski je ministar predsjednik rekao u svojem zadnjem govovoru, da se Francuska bori za čvrst i trajan mir, u kojem megjunarodni ugovori šti- te slobodu svih naroda pred svakom navalom. To i mi hoćemo: da zaštitimo Njemačku za sva vremena od svake navale. Pobjeda kod Sibinja. Nakon poraza u Dobruči pretrpjela je ru- munjska vojska novi udarac u Erdelju kod Si- binja. Boj, koji je u području toga grada zapo- čeo 25/0., svršio je teškim porazom po Rumunje. Službeno izvješće od 30/9. javilo je: Nje- mačke i austro-ugarske bojne sile, koje stoje pod zapovjedništvom generala pl. Falkenheina, izvo- jevale su kod Sibinja potpunu pobjedu. Obu- hvatna je kolona bavarskih četa u dalekom opsegu pred 4 dana zatvorila u neprijateljevu zalegju cestu preko klanca Crvenih Vrata. Bez uspjeha su ostali svi pokušaji protivnika, da ih opet o- tvori. U isti su mah sa zapada, sa sjevera i istoka uznapredovale austro-ugarske i njemačke kolone protiv rumunjskih divizija, koje vojuju južno od Sibinja. Neprijatelj se je ogorčeno branio. Boj je bio vanredno krvav. Lišeni svakoga prohodnoga puta, bježe ostaci rumunjskih četnih tjelesina u gorje Fogarasa. Broj zarobljenika neprekidno raste. Plijen je vrlo velik, pošto je neprijatelj mo- rao ostaviti ua bojištu svoj podvoz, u koliko ga nije mogao uništiti. Iz glavnog se stana službeno javlja: 3/10.; Iz bitke kod Sibinja unišlo je do jučer prije podne, 3000 zarobljenika i 13 topova, jedan hangar za lijetala, dva zrakoplova, 10 lo- komotiva, 300 željezničkih vagona sa municijom, preko 200 municionih kola, 70 automobila i 200 kola prtljagom, jedan bolnički vlak, kao i veliko mnoštvo raznog ratnog materijala. Dalnji podatci će slijediti. Sa ratišta. Balkansko ratište. Izmegju jezera Prespe i Vardara vodili su se živahni topnički bojevi, tako i oko Florine, u dolini Moglenic i na Strumi. Ipak je položaj nepromijenjen. Rumunjsko ratište. Poslije sjajne naše pobjede kod Sibinja, kojom su prilikom uništene do dvije rumunjske divizije, nije neprijateljskim protunavalama us- pjelo, da se išta u položalu promijeni. I u pre- djelu zapadno od Petrosenya ostala je rumunj- ska navala bez uspjeha. — U odsječku Oršove otele su naše čete neprijatelju nekoliko visočina. Južno od Sibinja uništen je jedan rumunjski ba- taljun, koji je iza njemačke fronte tamo amo lu- tao. Istočno od Crvenog Tornja prodiru zajedničke sile prama Fogarašu, te su već ovaj grad prešle, Rusko-rumunjsko ratište. Fronta protiv Rumunjske : Južno od Bu. kurešta, izmegju Tutrakana i Rušćuka, uspjelo je neprijatelju, da na brodicama prebaci nekoliko tisuća ljudi na desnu obalu Dunava. Za legjima naš okret i još k tome zamjetio, da ronimo, tada se silnom brzinom okrenuo. Dok smo ronili o- pazili smo, kako pušta velike oblake dima i bježi u karakterističnom cik-cak smjeru. Nečista savjest bila je za nas dovoljnim dokazom i spoznajom. Tako se još nikada ni- jesmo smijali, kao kod bijega ovog broda s ne- poznatim smjerom. Lukavac se pregledao i bo- jao, da će u slijedećem času primiti torpedo u svoja rebra. Ali kolik je morao biti njegov bijes ! Kako bi to lijepo bilo, da se pod krinkom neutralca prikučio nama, pa onda na sigurnu udaljenost sasuo vatru na nas. Stupica za podmornicu bi- jaše tako lijepo nastavljena, pa je njemački »gu- sar« trebao da dogje samo malko bliže. Umjesto toga mi smo pod vodom pustili sidro i tek nakon dva sata opet se digli ma po- vršinu. Najprije sam periskopom pregledao sav okoliš, a onda dignuv se do polovice otvorio sam toranj da dalekozorom pregledam kakove su prilike. Zrak je jasan, na jugu se podigao mje- sec, pa je ljetnu noć učinio još jasnijom. | do; kuda sam mogao vidjeti opazio sam da je more prazno, da nema nijednog broda. Podmornica »Deutschland« mogla je nesmetano nastaviti svoj put, pa osim veselja nad time, da smo izbjegli lukavoj stupici, došao sam do spoznaje, da smo mi kadri da sve brodove prije opazimo, nego oni nas. A to je takogjer nešta vrijedno. ovih neprijateljskih četa razorili su naši monitori pontonski most, što je bio napravljen preko Du- nava. U to su bugarske kolone iz Rušćuka i Tutrakana koncentrično navalile i neprijatelja na- gnale na bijeg prama razorenom mostu. Cijelo polje ostalo je pokriveno neprijateljskim lešina- ma, a ostatak se je raspršao u raznim pravcima, dok i ove ne dočekaju potpuno uništenje. U Do- | brudži su osujećene navale neprijatelj. pješadije. Fronta Nadvojvode Prijestolonasljednika : U Karpatima je borba smalaksala. Kod Brzezana Rusi su jakim silama mapali na turske čete iz- mega e Kipe i Narajowke, ali su u bojevima iz bliza bi iti j ije dio odbijeni. Drugih osobitih dogagjaja Fronta bavarskog Princa: Na cesti iz Broda u Zloczow prešli su Rusi u napadaj. Tu se je izjalovilo na jednom mjestu tri, a na drugom se- dam ruskih navala. Tom je prilikom bilo zaro- bljeno preko 2600 Rusa. U Voliniji provalile su jake ruske mase do sedamnaest puta u predjelu Swinyncha i Zuturcya, ali su svagdje bili odbi- jeni, a naši položaji ostali u našim rukama. Rusi su žrtvovali i ovim porazom novo napunjene garde. Talijansko ratište. Na talijanskom ratištu od vremena do vre- mena topovska paljba protiv visoravni Krša. Dne 4/10. napao je neprijatelj naše položaje kod Opa- tjeg sela, ali je odmah bio izbačen. Talijanski su zrakoplovi bacali bombe na Nabrežinu, ali bezuspješno. Flota naših pomorskih zrakoplova obasula je dne 3/10 bombama razne vojne objekte u Canzanu i Staranzenu. I na koruškoj fronti si- palo je talijansko topništvo vatru na više mjesta u dolini Gail. Zapadno ratište. Na zapadu su se nastavile borbe sjeverno od Somme, kod Raucourta, kod Coureclette i de- sno od Maase. Bojevi su na nekim mjestima do- prli do najveće žestine. Svi engleški i francuski napadaji kod Somme bili su skrš.ni. Izmegju Rancourta i Tregiccourta još se žestoko bori, te su Nijemci tu izgubili pojedine jarke. S obje strane Maase traju zadnjih dana živahne artilje- rijske borbe. Razne vijesti, Revolucija u Grčkoj. Talijanski listovi donose vrlo mnogo vijesti iz Atene o djelima i takozvanim naredbama, što ih je izdala provizorna vlada, koju sačinjavaju Venizelos i Konduriotis, i kako se sada pod iz- vjesno pogovara, takogjer general Danglis. So- lunski revolucionarni odbor ima da se pokerava zapovjedima ove provizorne vlade. Odbor je sta- vio na raspolaganje vladi svojih 300 časnika i 6000 vojnika. Venizelos i Konduriotis ostavili su Kretu, gdje su primili takogjer posjete konsula četvornoga sporazuma: Pri tome su oblasti otoka dobile nalog, da i nadalje izvršuju svoju službu, ali da se u svojim uredskim poslovima više ne obraćaju na atensku vladu, već na provizornu vladu u Solunu. Grčki narod protiv rata. Prema talijanskim listovima pisao je aten- ski list »Nea Himera«, da su neosnovane sve tvrdnje, prema kojima Grčka kani poći u rat. Narod na nikakav način ne želi rata, koji nema nacionalne svrhe, te koji bi u najboljem slučaju nanio veliku štetu. Konačna odluka Grčke. Ono malo vijesti, koje se raširuju o pra- vom položaju u Grčkoj, očevidno upućuje na to, da se dogagjaji u Grčkoj razvijaju mnogo laga- nije, "- što se očekivalo u Parizu i u Lon- donu. Čini se, da su se u krugovima Sporazuma podavali preuranjenim nadama, naročito glede konačne odluke kralja Konstantina. Domaće vijesti. Odlikovanje ,,Crvenog Križa“, Njeg. Veličanstvo podijelilo je presjedniku po- krajinskog odbora »Crvenog Križa« u Dalmaciji, Nj. Pr. G. Namjesniku Mariju grofu Attemsu, znak odlikovanja I. razr. »Crvenog Križa« sa rat- nom dekoracijom. i Nadvojvoda Leopold Salvator u Zagrebu, Dne 2. o. mj. (u ponedjeljak) stigla je Njegova ces. i kr. Visost nadvojvoda Leopold Salvator s prejasnom svojom porođicom u naš glavni grad Zagreb, da kao pokrovitelj otvori ratnu umjetničku izložbu. Nj. Visosti bile su svečano dočekane, U u- torak je prej. Nadvojvoda pregledao, kao nad- zornik topništva, zagrebačku doknadnu bateriju, te bio na svečanom objedu kod preuzviš. g. nad- biskupa Bauera, a u večer je prisustvovao kon- certu u glazbenom zavodu. U srijedu je bio na svečanoj službi Božjoj u prvostolnoj crkvi, a po- slije toga otvorio svečanim načinom izložbu rat- i bio na objedu kod preuzviš. g. bana. Na večer je u hrv. kazalištu bila svečana predstava. Nj. Visost je već od prije miljenik bijelog nam Zagreba, pa je tim veselije sada bio priče- »Hrv.« kan i pozdravljen ! Br. 598 Hrvatske škole Družbe Sv. Ći. Pila i Metoda za listru. »Slovenec« jav. lja, da je državni upravni odbor preuzeo u svoju opskrbu sve pučke škole na otocima Kresu i Lošinju, koje je do sada uzdržavala Družba. Zemaljsko gospodarsko vijeće u Dalmaciji. Posjednik Hubert knez Borelli pl. Vranski iznova je imenovan za daljnjih šest godina predsjednikom zemaljskog gospodarskog vijeća u Zadru. ! Ministarstvo poljodjelstva imenovalo je čla- novima istoga vijeća za šestogodišnji rok nad- zornika zemalj. ratarstva vladinog savjetnika |. pl. Zottia u Zadru i posjednika Ivana Dinka Ilića u Spljetu. Privatna gimnazije u Starom. gradu. Počeikom ovoga m otvara se u Staromgradu redovita privatna gimnazija. Otva- raju je poštovani oci Dominikanci za odgoj mla- deži svoje redodržave. Ali će i mladići iz greda i okolice moći pohagjati taj zavod, a to je : ve- lika kulturna blagodat za onaj puk, osobito u ovo ratno doba. Odgogjen nastup vojne službe. Ministarstvo za zemaljsku obranu objavljuje, da godišta rogjenja 1871. do 1866., koja su bila pozvana pod pušku za 3. oktobra, imadu sad stupiti u vojsku na 3. novembra 1916., a vojni obvezanici drugih godišta rogjenja, koji su imali nastupiti vojnu službu na 10. oktobra, imadu da nastupe na 16. novembra, ali pri tome se izri- čito upozoruje na to, da će posljedna kategorija pojedinih godišta rogjenja biti pozvana natoči- tom pozivkom još i za raniji rok nego 16. no- vembra i da je onda za dotičnike mjerodavan naravno rok stupanja u vojsku, koji se vidi u pozivu. Nežgode Iva conte Vojnovića. »Narodni List« javlja, da je književnik Ivo Voj- nović u zadnje doba dosta propatio, Uslijed očne bolesti izgubio je sasvim vid nad jednom oku. Neki dan pak vraćajući se s večere kod jednog prijatelja, kako slabo vidi, pao je i slomio ruku. Poštanski uredi u Arbaniji i u ruskoj Poljskoj. Javlja nam Ćć. k. Ravna- teljstvo Pošta i Brzojava za Dalmaciju, da je u predjelu Arbanije, zaposjednutom od austro- ugarske vojske, danom 11. pr. mj. predan javnom prometu c. i k. etapni poštanski i brzojavni ured Schkodre (t. j. Skadar). U poštanskom saobra- ćaju sa ovim novim poštanskim uredom pripu- štene su dopisnice, otvorena pisma, tiskanice. (novine), uzorci robe i otvoreno predani vrije- dnosni listovi. Dozvoljeni su takogjer službeni“ te i privatni poljski poštanski paketi odregjeni za u istom mjestu malazeća se zapovjedništva, čete i oblasti kao i njima pripadajuće pojedine vojničke osobe. — U predjelima ruske Poljske, zaposje- dnutim od austro-ugarske vojske, predani su javnom prometu još i slijedeći c. i k. etapni po- štanski uredi: Suchednićw, Przedbć6rz, Kreis Konsk, Radoszyce Kreis 'Konsk i Przysucha. Sa ovim novim pošt. uredima pripuštene su dopisnice, otvorena pisma, tiskanice (novine) i uzorci robe. Osuda u Bosni, Na 3. o. mj, u utorak, počela je u 8 sati u jutro rasprava pred o- kružnim sudom proti bivšem narodnom zastup- niku i umirovljenom profesoru Šćepanu Grgjiću. Optužen je radi uvrede Veličanstva i člana Pre- višnje kuće. Šćepan Grgjić ima 43 godine, rodom je iz Gacka, oženjen, otac 6-ero djece. Optužuje ga se, da je počinio ovaj zločin: 1) u sjednici sabora od 4. svibnja 1914., kad je predsjednik dr. Bašagić saopćio, da je Njegovo Veličanstvo dobro sa zdravljem, Grgjić se nije dignuo, nego je ostao sjedeći; 2) što je na žalobnu sjednicu od 28, lipnja 1914. došao u svijetlom odijelu, pa je, kad su ostali klicali »Slava« i »Živio«, razgovarao se i smijao sa Vasilijem Grgjićem i drom. Nježićem. Rasprava je trajala dva dana. Optuženik je pronagjen krivim zločina uvrede Veličanstva i članova Previšnje kuće, te je bio osugjen na če- trnacst mjeseca teške tamnice. Uapć&en načelnik. Javljaju iz Spljeta, da je ondje uapšen načelnik Vodica Krsto Sko- čić, pod sumnjom, da je pronevjerio dosta nov- ca, odregjena za vojne potpore. Piloma za Tursku. Prama obavjesti otomanske poštanske uprave, pisma iz inozem- stva za Tursku smiju biti sastavljena jedino u njemačkom, magjarskom, bugarskom, i engleškom jeziku. Pisma sastavljena u kojem drugom jeziku, bivaju isključena od poštanskog prenosa u Turskoj. Rijetka prigeda. Vrlo dobrih jestvi- na, izvrsno prepravljenih suhih šarana, lokarada, riblje prženice, sardina, govedine, rizota it d. u lim. kutijama uz povoljne cijene, kao i pekmeza, pomidora i