Str. 2.

Ali taj se put radi manje o fizičkim oso-
bama no o uzdrmanom sistemu. Kokovcov, Kri-
vošein, Trepov, Protopopov — svi ovi, koji će
moguće doći ili su već došli, nijesu drvene lut-
ke u ministarskim frakovima, već muževi. Mo-
guće da njihovo vrijeme još nije došlo, da će
nesretnicima, koji su Rusiju domamili u klanac
sadašnjosti, opet uspjeti na neko vrijeme osuje-
titi da zavlada trijezni razum. Ali da će taj tri-
jezni razum pomalo dobiti prevlast, o tom ne
može niko dvojiti.

Bivši ruski poslanik u Beču, Šebekov, koji
je za vrijeme rata zadržavao se u Krimu, pozvan je
upravo u glavni stan. Naprotiv novinskih glasina,
da je sadašnji ruski poslanik u Rimu Giers po-
zvan u Petrograd da provizorno preuzme lisnicu
ministarstva izvanjskih posala, mogu izjaviti, da
ta vijest ne odgovara činjenicama. Po svoj pri-
lici je Sebekov za to mjesto odabran, da mini-
stra predsjednika Stiirmera, koji radi bolesti po-
lazi na dopust, zamijeni u ministarstvu izvanj-
skih posala.

Sa ratišta.

Balkansko ratište.

Pošto se je na macedonskoj fronti skršila
jaka neprijateljska navala zapadno linije Mana-
stir-Florina, nastavili su se topnički bojevi na
mnogim mjestima jezera Prespe i Vardara i u
dolini Moglenice. Neprijatelju je uspjelo, da se
smjesti na lijevoj obali Cerne, kod Skočivira. Bu-
gari su započeli protunavalu s uspjehom. Na oba-
lama Vardara u glavnom mirno. Na Strumi okr-
šaji megju patrolama.

Rumunjsko ratište.

Niemački su letači napali više puta rumunj-
ske vojničke uregjaje kod Bukurešta. Naši mo-
nitori i njemačke čete zaposjeli su dunavski otok
kod Svišova i zarobili 150 ljudi i oteli 6 topo-
va. Inače na Dunavu i u Dobruči nije bilo oso-
bitih dogagjaja.

Rusko-rumunjsko ratište.

Sa ovog dijela rumunjskog ratišta svaki dan
donosi novih uspjeha. Nakon što su naše i nje-
mačke čete proganjanjem Rumunja po Duhovskoj
šumi slomile i slabiji neprijateljski otpor, pro-
valile su u Brašovo (Kronstadi), u dolini Olta,
i zaposjeli Szekelyudvarhely. Rumunji su se dali
u bijeg. Plijen u Brašovu iznosi 1175 zaroblje-
nika, 25 topova, puno kola i municije, 2 loko-
motive i preko 800 željezničkih vagona. Nastav-
ljeno je očišćavanje prostora na granici. I na is-
točnoj Erdeljskoj granici bio je neprijatelj poti-
snut na više mjesta. Na brdima Gorgeny i s
obje strane gornjeg Maroša skršen je neprijatelj-
ski otpor. U dva dana zarobljeno je u okolici
Brašova još 18 oficira, 639 ljudi i ratnog pribora.

Fronta Nadvojvode Prijestolonasljednika :
U istočnoj Galiciji došlo je do ogorčenih bojeva
izmegju Narajovke i Zlote Lipe i u prostoru kod
Brzezany. Rusi su bili potučeni. U području Lu-
dowe savezničke su čete dobile na prostoru.

Dalje na sjeveru nije bilo važnijih dogagjaja.

Talijansko ratište.

Na fronti Soče Talijanci su počeli novom,
osmom cfensivom, Nakon višednevne topničke
priprave, prešla je tal. pješadija u navalu u
osječku izmegju S. Grado i Doberdobskog je-
zera. Naše su čete neopisivom snagom odbile
prvi dan silne neprijateljske mase i zadržale sve
položaje. Drugi je dan neprijatelju uspjelo da
na više mjesta prodre u naše jarke, ali su ga
naše protunavale opet bacile natrag. U našim je
rukama ostalo 1400 Talijanaca. Treći dan (11.
okt.) neprijatelj je opet postigao neke manje us-
pjehe, ali je bio potisnut. Broj se zarobljenika
povećao do 2700. Žestoke borbe traju.

Zapadno ratište.

Velika topnička bitka na Sommi trajala je
i kroz ovu sedmicu. Svi pokušaji Engleza i Fran-
cuza, da prodru izmegju Ancre i Somme, ostali
su bez uspjeha. Dne 8 o. mj. neprijatelji su o-
sobito pojačali svoje napore, ali im je zato bio
osjetljiviji poraz s gubitcima, što im ga je pri-
pravilo njemačko pješaštvo i topništvo. Na fronti
od 25 kilometara nijesu Nijemci izgubili ni naj-
manji dio jednog jedinog jarka. Zadnjih dana
uspjelo je Francuzima jedino da nakon višedne-
vne topovske priprave prodru u izbočeni luk je-
duog položaja kod Vermandevillersa. Bojevi na
Sommi još traju. Od vremena do vremena vrlo
jaka borbena djelatnost u području Maase, oso-
bito istočno od rijeke.

I bojevi u zraku bili su za Nijemce uspje-
šni. Toliko zračnih bojeva u jedan mjesec, kao
što je to bilo u rujnu, još nije biio. Nijemci u
rujnu izgubili 20 zrakoplova za bojeva u zraku,
a jedan se zrakoplov zagubio. Francuski su i
engleški gubici: u zračnom boju 97, sa zemlje
oboreni 25, zatim 7 ih se je moralo spustiti u
njemačke redove — u svemu 129; od toga je
po prilici polovica pala na njemačko zemljište,
a polovica na neprijateljsko.

 

 

Razne vijesti.

Napadaji iz zraka.

Na večer 10. nav bacala je s uspjehom
skupina naših pomorskih zrakoplova bombe na
vojne zgrade u Tržiću i Staranzanu. U noći od
10. na 11. napao je s najboljim uspjehom roj
hidroplana na lučke zgrade, 'stanice zrakoplova
i baterije u Vlori (Valoni), kao ina neprijateljske
brodove, što su se tamo nalazili. O pazila se jaka
vatra u gradu, i se još dugo vidjela te se
zapalilo i skladište ulja. Svi su se zrakoplovi
s tih dot povratili, uza svu vrlo žestoku
obrambenu vatru, neoštećeni u stanicu.

 

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Njemačka ratna podmornica prodrla preko
oc

Zastupnik Wollfovog ureda javlja iz New-
Porta: Njemačka podmornica »U 53« prispjela
je ovamo iz Wilhelms Havena. Ona je prešla o-
cean za sedamnaest dana. Njemačku podmornicu
sprovela je u pristanište jedna američka pod-
mornica. Zapovjednik njemačke podmornice po-
sjetio je admirala Knighta, zapovjednika američke
pomorske stanice, pa mu je tom _ prilikom saop-
ćio da će te večeri otputovati. Dva sata poslije
posjeta podmornica »U 53« otišla je iz prista-
ništa New Porta. Po jednoj Reuterovoj vijesti
njemačka je podmornica donijela brzojave za
njemačkog poslanika. Poslije zadržavanja od dva
sata brod je otputovao nepoznatim opredjelje-
njem. Podmornica nosi 2 topa i 8 torpednih ci-
jevi, a ima i postojenje za bezžični brzojav.

Novi kabinet u Grčkoj.

»Times-u« javljaju iz Atene: Novi je kabi-
net ovako sastavljen: Lambros presjednik i na-
stavu, Zalotsastas izvanjske poslove, Tselos u-
nutarnje poslove, Drakos rat, Damianos morna-
ricu, Tsanotuleas financije, te Argyropoulos že-
ljeznice, pravdu i trgovinu.

Sjedište crnogorske vlade.

»Havasov ured« javlja, da će se crnogorska
vlada ovih dana premjestiti u Neuilly-sur-Seine,
gdje se kralj Nikola već nalazi.

Talijanski gubitci.

Iz glavnog ratnog stana za štampu javlja se:
Po jednoj privatnoj statistici Talijani su od
početka rata imati mrtvih: 11 generala, 110 pu-
kovnika i potpukovnika, 17 majora, 927 kapeta-
na, 799 natporučnika (poručnika), 2940 poručnika
(potporučnika). U vremenu od 15. do 30. sep-
tembra ove godine poginulo je: 7 pukovnika i
potpukovnika, 5 majora, 30 kapetana, 40 natpo-
ručnika (poručnika) i 77 poručnika (potporučnika).

 

Naši dopisi.

Iz Paštrovića Boke Kotorske.

(Proslava imendana Njegova Veličanstva.)
Po svima parohijalnim crkvama u području ove
općine održate su svečane službe božje, uz pri-
sustvo sviju časnika sa vojnicima i mnogobrojno
pučanstvo, podižući Bogu tople molitve za zdrav-
lje i dugi život našeg sijedog Vladara, kao i
za konačnu pobjedu Njegova svijetlog oružja.

Tog su svečanog dana vojnicima održani
od starješina lijepi spomen-govori, što bje po-
zdravljeno sveopćim klicanjem: Živio naš sijedi
Vladar!

G. Janko Gjeugjinović, kao upravitelj op-
ćine, sa brojnim pučanstvom i našom 37. Regi-
mentom, proslaviše u Kaštelastvi, gdje je nakon
službe božje pučanstvu održao podulji govor,
završivši sa sveopćim usklikom: Živjelo Njegovo
Veličanstvo naš Uzvišeni Car i Kralj! Živjele
junačke desnice, koje oružjem u ruci brane Pri-
jestolje i Domovinu!

Nakon toga prisutno pučanstvo oduševljeno
stupi pred gosp. Upravitelja, čestitajući mu da-
našnju slavu izrazom: »Bog nam poživio za dugo
i dugo godina našeg milog Vlada:4«.

Upravitelj je općine istog dana odaslao Ka-
binetskoj Kancelariji Njegova Veličanstva brzo-
javnu čestitku.

Napomenut nam je, da je ovom prilikom
g. Upravitelj Gjengjinović pohvalno počastio voj-
ništvo, koje se u području općine nalazi, na čemu
mu je bila izražena topla zahvaluost od 37. Re-
gimente i Pučko-ustaškog Bataljona 120., što se
uvijek milo sjeća naših vojnika.

Iz Orebića.
(Hvalevrijedno djelo.)

Ovo uprav požrtvovno i junačko djelo oru-
žnika Ilije Šoše, koji se je izložio očitoj pogi-
belji života, te zapriječio da se nije dogodila
nikakova nesreća, zaslužuje svaku pohvalu i
priznanje.

iz Lopuda.

(Čitulja.) U nedjelju dne 8. o. mj. ovdje
je preminuo g. Marin Glavović, posjednik, u
49.0j godini, vlasnik ovdješnjeg svratišta i go-
stione, vrlo dobar čovjek, rodoljuban, uslužan.
Kao vojnik bio je na srpskom te na talijanskom
ratištu. Teško obolivši bje otpušten iz vojničke
službe, i nakon par dana dolaska umre uz svoju
milu obitelj, suprugu, četvero dječice, majku i
sestru.

Bio mu je priregjen lijep sprovod, uz opće
saučešće mjesta. S pokojnikom se je nad grobom
dirljivim slovom oprostio ovdješnji pučki učitelj
g. Stijepo Pavlina, u ime svih sumješćana.

Pokojnik je dosta zaslužan i u ledu
usavršenja našeg ribaistva, i živo se zauzimao
na bilo koji napredak ubavog nam Lopuda.

Pckoj mu vječni, a teško ucviljenoj obitelji
i svojti naša duboka sućut;

Domaće vijesti.

Bulićeva 70-godišnjica. Naš ču-
veni učenjak na arheološkom polju, monsignor
don Frano Bulić u Spljetu, navršuje ovih dana
70 godina u potpunoj snazi tjelesnoj i duševnoj.

 

 

Odličnom učenjaku srdačno čestitamo želeći, da
ga Bog još dugo poživi na diku svega hrvat-
skog naroda !

Neistinita vijest o Družbinim
školama u Istri, Bilo je javljeno, da je
istarska državna uprava preuzela u svoju upravu
Družbine škole ia otoku Kresu i Malom Lošinju.
Ta vijest ne odgovara istini. Istina je, da je dr-
žavna upravna komisija zaključila otvoriti 40 no-
vih hrvatskih škola u raznim krajevima Istre, kao
i na Kresu i Lošinju, ali to je do sada ostalo
samo kod zaključka, a kad će se to oživotvo-
riti, to je druga stvar. Škole na Kresu i Lošinju
uzdržava i danas Družba i ona nosi sve troškve
za uzdržavanje istih.

Jednogodišnje poučavanje po-
ljodjelstva. Na 15. jauuara 1917. počinje kod
ć. k. poljodjelske učione i kušaonice u Spljetu
jednogodišnje poučavanje poljodjelstva. Svrha je
ovomu tečaju da mladićima, koji su pohagjali
samo pučku školu, pribavi ono teoretično i prak-
tično znanje, uz koje se može samostalno raci-
jonalao gospodariti na malom posjedu u Dal-
maciji. Za poučavanje neće se pobirati školarina.
Svaki treba da ima najmanje 15 godina, da je
dovršio pučku školu, da je zdrava tjelesnog su-
stava i da dokaže srestva uzdržavanja u zavodu.
Učenici su dužni da stanuju u zavodu. U sluča-
jevima vrijednim obzira ravnateljstvo će zavoda
primati u zavod i vanjskih pitomaca (eksternista).

Kod primanja će se uzimat u obzir osobito
oni, kojim je bila podijeljena kakova štipendija.
Dalnja razjašnjenja daje ravnateljstvo zavoda.

Ukinuto obvezatno učenje ta.
lijanskog jezika. Čitamo u »N. Jedinstvu«,
da se u trgovačkim školama u Dalmaciji, u svim
razredima ukida obvezatno učenje talijanskog je-
zika i talijanskog dopisivanja, i to u pripravnoin
tečaju i prvom muškom i djevojačkom razredu
odmah, a u drugom početkom škol. g. 1917.-18.
U buduće će se talijanski jezik, i to neobvezatno,
podučavati samo u I. i Il. razredu s ograničenim
brojem satova. Naprotiv se povisilo učenje nje-
mačkog jezika, te će se u 1. razredu na sedmicu
učiti njemački 6 sati (prije 4), a u ll. 8 (prije 4),
te će se učiti i njemačko trgovačko dopisivanje.

Odgoda nastupa vojničke služ.
be. C. k. ministarstvo za zemaljsku obranu o-
bjavljuje: Kao što je već objavljeno, odgogjen
je rok nastupa vojne službe, koji je bio za ro-
gjene godine 1871 do 1866 odregjen na 2 listo-
pada g. 1916, a objavljen pozivnom obznanom
dne 15 rujna 1916 »O 3« za austrijske držav-
ljane, a putem pozivnica objavljen ugarskim dr-
žavljanima, koji su u Austriji unovačeni.

Br. 599

Brzojavi

bečkog Korrespondenz-Bureau.
Prodorne navale na Sommi
no izjalovljene. - U Vogezima ži.
vahna topnička paljba. < Oboreno
devet letećih strojeva, - Srpske

navalo na Cernijboz uspjeha,

BEČ, 13/10, 5! popod.

Berlim. Zvanično: Zapadno ratište: |z-
megju Ancre i Somme potpuno se je izjalovio
novi veliki pokušaj prodorne navale Engleza i
F:ancuza.

Sa velikom masom topništva i svojim svje-
žim pričuvama pojačanom pješadijom mislio je
neprijatelj svoj cilj postignuti. Nakon teških bo-
jeva, naše hrabre čete zadržaše nepokolebljivo
svoje pozicije. Glavni bijes mnogobrojnih navala
bio je upravljen proti fronti od Courceletio pa sve
do šume Stpietrevaast. Više puta je došlo do ogor-
čenog hrvanja na ruke sa neprijateljem, koji bi
predbježno prodro do u naše linije. Usprkos še-
sterostrukog neuspjelog juriša, tijekom dana ma
naše pozicije kod Sailly, navališe ovdje Francuzi
još jedan put u noći, ali i ova navala bila je
odbijena. Boj sjevero zapadno ovog mjesta nije
još završen.

Južno Somme još traju francuske navale
izmegju Eresnes, Mozancourt i Chauenes, ali ove
su bile većinom ugušene našom zapornom vatrom.

Ponovni tvrdokorni bojevi za tvornicu sla-
dora Genermont svršili su u naš prilog. Glavni
dio Ablaincourt, nakon žestokog hrvanja, ostao
je u našim rukama.

Istočno Maas i u predjelu zapadno Matkich
(Vogesi) živahna topovska paljba. Zapadno Mar-
kizch odbili smo francuske navale.

Naši letači napadoše sa uspjehom jaku ne-
prijateljsku flotilju na letu prama južnoj Njemač-
koj i oboriše 9 letećih strojeva. Prama prido-
šlim vijestima, od bačenih bomba, bilo je 5 o-
soba ubijeno a 26 ozlegjeno i nije bila prouzro-
čena nikakva vojnička šteta.

Balkansko ratište : S obe strane željeznice
|Monastir-Florina, žestoki topovski bojevi.

Srpska navala na zavojku Cerna nije tako-
gjer ni jučer imala kakvog uspjeha.

Na ironti Strume okršaji sa neprijateljskim
izvidnim odjelima. Neprijatelj puca sa kopna i
mora na pozicije kod Orfano. ć
Bojevi kod Brašova povoljni. - U

Erdelju Rumunji potisnuti na gra.
nicu. - Napadaji Talijanaca slabiji.

 

Na isti način se sada odgagja rok nastupa Njihovi nasrtaji odbijeni. - Obo
vojne službe, koji je glasom pozivne Obznane talijanski Caproni-zrakoplov. - Na.
bio odregjen za 10 listopada, i to za austrijske padaj naših lijetala na talijanske

državljane rogjene 1892 do 1890 i god. 1884 do
1880, kao i na isti rok pozvanih ugarskih dr-
žavljaua.
Za sve ove odregjen je novi rok za nastup
službe i to :
a) za austrijske i ugarske vojne obvezanike
godišta 1871 do 1866 na dan3 studenog 1916.
b) za austrijske vojne obvezanike godišta 1892
do 1890 te 1884 do 1880, kao i za one ugarske
vojne obvezanike, koji su bili pozvani za 10 li-
stopada 1916 odregjen je rok na 16 studenog 1916.
Ministarstvo izričito naglašuje, da se poje-
dini vojni obvezanici, koji se nalaze pod b) mo-
gu posebnim pozivnicama biti prije 16 studenog
1916 pozvani, te da za ove vrijede bez razlike
oni rokovi za nastup vojne službe, koji su u
njihovim iskaznicama navedeni.

Poštanska oenzura za pisma, koja
se šalju iz kotara zadarskog i benkovačkog, obav-
lja se sada u Zadru, a ne više u Spljetu, kako
je to do sada bivalo. |

Riješen od službe. Disciplinarni se-
nat prizivnog suda u Zadru odredio je obustavu
od službe ć. k. bilježnika Jovana Balabana u Bu-
dvi, jer da je ostavio svoje službeno mjesto te
se gova s crnogorskom vojskom i otišao u
Italiju.

—

Poštanske objave. Javlja nam Re-
vnateljstvo Pošta i Brzojava za Dalmaciju: Pre-
ma saopćenju c. k. Ministarstva izvanjskih po-
sala, svi poštanski paketi, odregjeni u Rusiji na-
lazećim se internisanim osobama neprijateljskih
država, bivaju od ruskih carinskih oblasti zapli-
jenjeni. Uslijed toga niti austro-ugarskim držav-
ljanima, koji su internisani ili konfinisan: u Ru-
siji, ne mogu biti više poslati poštanski paketi,

Iz načela uzajamnosti odsad unaprijed ni-
jesu više pripušteni niti poštanski paketi iz Ru-
sije za u Austro-Ugarskoj nalazećim se interni-
sanim ili konfinisanim ruskim državljanima,

— Danom 1, ovog mj., novo otvoreni c.
i k. etapni poštanski ured Ub u Srbiji bio je otvo-
ren i za privatni brzojavni promet.

— Etapni poštanski i brzojavni ured Pa-
lanka promijenio je svoj naziv u Palanka u Sr-
biji (Palanka in Serbien),

BEČ, 13. oktobra, 435 pop.

Zvanično objavljeno : /stočno ratište : Bo-
jevi u prostoru Brassa zauzeše povoljan tok. Ju-
čer je bio zarobljen jedan rumunjski oficir, sto-
sedamdeset ljudi i dva topa.

Na Sedmogradskoj istočnoj granici naše su
čete izbacile neprijatelja iz doline gornjeg Olta i
gornjeg Maroša na pogranična brda.

Sjeverno Kirlibabe bio je odbiven ruski na-
srtaj u borbi sa ručnim granatam.

Talijansko ratište : Napadajna djelatnost Ta-
lijana na primorskoj bojnoj fronti bijaše jučer
slabija nego u pregjašnjim danima teške borbe ;
svi su se pokušaji neprijatelja, da provali preko
svoje linije izmegju Sagradodimerna i Novovesi,
izjalovili zbog naše vatre,

Po podne je navalila pješačka divizlja 45

jačana brsaljerima na naše položaje sjeverno

bitke neprijatelja, tako da se samo malo ljudi
natrag povratilo. Ljubljanska domobranska pje-
šačka regimenta br. 27 kao i odijeljenja pješ.
regim. br. 46 zaslužiše osobitu pohvalu za hra-
brost. Isto tako bezuspješna kao što u sjevernom
odsjeku visoravni Krš bila su neprijateljeva napre-
zanja na južnom krilu i sjeverno Vippacha prama
Biglia i Vertoiba. Na Pasubiju odbile su naše čete
dva napadaja na hrbtu brda Roiter,

Južno ratište: Talijanska zračna eskadra
obasula je jučer Kavaju sa bombama. Bilo je
ubiveno više žena i djece. Jedan austro-ugarski
bojni letač, koji se podigao da progoni, oborio
je izmegju Skunbi i ušća Seseni jedno zračno
vozilo Caproni. Aparat je lagano oštećen a od
posade dvojica su mrtva a tri pobjegla.

Dogagjaji na moru : Na 12 oktobra po po-
dne obasula je jedna naša pomorska zračna e8-
kadra Adrijine uregjaje od neprijatelja zaposje-
dnute u Monfalconu i to veoma uspješno sa pra-
skavim i upaljivim bombama, i

 

 

po.
Lokvice. Ovaj se nasrtaj slomio uz najteže gu-