Str. 2. Govor njemačkog drž. kancelara. U sjednici glavnog odbora Reichstaga dr- žavni kancelar Bethmann-Hollweg izrekao je go- vor, osvrčući se na poznate izjave Greyove. Kan- celar je kazao, da je ruska mobilizacija učinila, da je rat postao neizbježiv. Jedino ga je mogla još ukloniti Engleška, da se je izjavila za ne- utralnost, kako je Njemačka zahtijevala. Potom se državni kancelar bavio Greyevim izjavama o osnivanju megjunarodnog saveza za očuvanje mira, i rekao je: Njemačka će pošteno ispitivati i sudjelovati u eventualnom ostvarenju svakog pokusa, da se pitanje praktično riješi i da se izbjegne nova užasna katastrofa, kakva je ova današnja; i to tim više, ako rat, kako se pouzdano nadamo, bude stvoriti političke prilike, koje će pravedno ići na ruku slobodnom razvoju svih naroda, velikih i malih. Prvi uvjet za razvoj megjunarodnih odnosa putem odabraničkog suda i mirnog izglagjenja oprečnih interesa bio bi taj, da se nikad više ne stvore agresivne koalicije. Njemačka je uvijek spremna, da stupi u savez na- roda, pače da se stavi na čelo takog narodnog sa- veza, koji bi obuzdavao smutljivce. Njemački na- rod ratuje danas obrambeni rat, da obezbijedi svoj nacijonalni život, svoj slobodni dalji razvoj. Neka Engleška ulaže svoje snage, ali i en- gleška moć ima svoje granice ; njoj je sugjeno, da se skrši o našu volju, da živemo. Naša je volja neslomljiva, neiscrpljiva. Kada će naši ne- prijatelji do te spoznaje doći, to ne znamo ; ali to s pouzdanjem čekamo, jer do toga moraju doći. Sa ratišta. Balkansko ratište. Na macedonskoj fronti započeli su Srbi i Francuzi 11. ov. mj. ofensivu prama Bitolju. U istočnom dijelu bitoljske ravnice i u luku Cerne neprijatelji su poduzeli napadaje, koji su im u u bili bezuspješni, samo su kod Pologa uspjeli da dobiju na zemljištu. Neprijatelj je i- mao silnih gubitaka. Zadnjih dana uspjelo je Francuzima da zauzmu neke visine u zavoju Cerne. Bugarske su čete premjestile svoje obra- ue, da izbjegnu vatri sa strane. Bojevi još traju. Rumunjsko ratište. Austro-ugarske i njemačke čete napredo- nale su s obje strane rijeke Alta, a zapadno od Preucala osvojile nekoliko rumunjskih položaja te dovele 360 zarobljenika. I kod Oršove te juž- no od Surdučkog klanca dobilo se je na zem- ljištu. U klancu Crvenog Tornja zarobljeno je u dva dana preko 1000 Rumunja i 7 topova. Sje- vero-zapadno od Campo Lunga izbacila su sa- veznička odijeljenja Rumunje iz tvrdokorno bra- njenog mjesta Candesti. U Gyorgyo gorju i u odsječku Tolgyesa Rusi su se morali povući pred navalama saveznih četa. Dne 15. o. mj. za- robljeno je 23 časnika, 1800 rumunjskih vojnika. Naši su dunavski monitori blizu Gjurgjeva, uza sav jaki neprijateljski protunapadaj, oteli se- dam djelomično nakrcanih brodova. U Dobruči ništa nova. Rusko ratište. Izmegju mora i Karpata nije bilo važnijih dogagjaja. Njemački uspjesi od 10 i 110. mj. na Skrobovi i na Narajowki nijesu mogli biti uni- šteni ruskim opetovanim protunavalama. Sjevero- istočno od Jakobeny i u šumskim Karpatima bi- la su protjerana vatrom ruska odijeljenja. Talijansko ratište. Na talijanskom ratištu nije bilo dogagjaja od važnosti. Istočno od Gorice zauzeše naše čete jedan talijanski jarak, zarobiše 5 časnika i 475 vojnika te zaplijeniše 7 strojnih pušaka. Mi tada je već išlo. Jedna je riječ izvlačila drugu, oni dobiše pouzdanje u mene i napokon odaše kajanje zbog svoga čina. Više sam puta po noći morao hoditi, kad bi me koji od njih zvao k sebi. Nigda, pa ni po najgoroj studeni, kad sam morao ići preko dvorišta pokrita snijegom, nigda im nijesam uskratio njihove želje. Jednog dana dogje k meni neki čuvar, sa- svim blijed u licu i priopći, da je u najgornjem podu zgrade Ill. buknula pobana megju kažnjeni- cima, i da je jedan od njih, po imenu »ubojica Tom«, udrio čuvara sa zdjelom i oborio ga na tle. Brzo pohitih za čuvarom i nagjoh gore nekoliko naoružanih čuvara u tučnjavi sa kažnjenicima. Kad se pojavih, buka se utiša za čas. Kažnjenici plašljivo uzmicahu, a samo prije spomenuti Tom hotio je da na me navali. Ali jedan drugi, koga sam otprije poznavao kao dobroćudna i bijaše mi sasvim sklon, odrine ga od mene sa svom silom, i duhovi se napokon umiriše, Upravitelj, koji je nakon malo časova došao sa činovnicima, za- hvali mi tronut i reče mi, da sam ja jedini mo- gao umiriti ljude, a da bi grdne bile posljedice, da nijesam ja došao. Najdublji mi je utisak ostavila prva moja molitva o Božiću u crkvi tamnice. Čulo se kao pritajeno jecanje i opazih, da je one večeri i najsuroviji zločinac bio vas u molitvi Drugi su »PRAVA CRVENA HRVATSKA« U noći od 11-12 o. mj. naši sn hidroplani napali Padovu i pogodili bombama zgradu voj- nog zapovjedništva, željez. stanicu i kasarnu za pješaštvo. U noći od 12 i 13 zasuli su uprav žestoko bombama tvorničke uredbe u Ponte La- go Seuro i željezničke naprave u Ravenni. — U noći od 13i14 napali su naši hidroplani vrlo uspješno razne vojne objekte na Doberdobu i naprave u Belinji, pa neprijateljske položaje u Ronchi i Vermigliano. Zapadno ratište, Na zapadnom ratištu vodile su se ove sed- mice žešće topovske borbe i borbe u zraku. Kod Courcelletta uspjelo je Englezima 10. nov. da noćnim napadajem prodru u njemački prednji jarak. Neprijateljska navala kod Ablaincourta bila je zapriječena topovskom vatrom. Od 13. nov. vode se sjeverno od Somme ogorčeni bojevi. S obje strane Ancre pripravili su Englezi kon- centričnom vatrom na njemačke položaje jake navale, u kojima je neprijatelju uspjelo da veli- kim žrtvama potisne natrag diviziju iz Beaumont- Hamela i St. Pierre. Uspjelo im je da uzmu i selo Beaucourt, a na svim drugim točkama ši- roke fronte silni su njihovi juriši bili slomljeni uz znatne im gubitke, — Na istočnoj obali Ma- ase bila je živahnija topovska djelatnost. U borbama u zraku oboreno je desetak neprijateljskih zrakoplova. Dne 13. o. mj. napao je vrlo uspješno jedan njemački hidroplan zra- koplovnu luku i hangar u St. Polu kod Diinkir- khena, te se je neoštećen povratio. Razne vijesti. Bolest Njegova Veličanstva. Zvanično je javljeno 12. ov. mj.: Njeg. Ve- ličanstvo car i kralj Frano Josip I. obolio je od nekoliko dana na lakoj katarnoj afekciji. Nje- govo Veličanstvo obavlja i dalje svoj obični dne- vni posao i prima referate. Zadnje vijesti javljaju: Laki kataralni pojavi kod cara popuštaju, te se po liječničkoj izjavi može smatrati, da je nestalo indispozicije. Visoka imenovanja. List vojnih naredaba donosi, da je nadvoj- voda Karlo Frano Josip imenovan generalnim pukovnikom i velikim admiralom, a generalnim pukovnikom imenovani još nadvojvoda Josip, barun von Kirchbach i barun v. Hazai; nadalje su mnogi od generala i časnika promaknuti. Izbor predsjednika u Americi. U zadnjem smo broju javili, da je pri iz- borima predsjednika saveznih država u Americi dobio većinu C. E. Hughes. Tako su javljale vijesti raznih dopisnih ureda. Odmah zatim druge su vijesti govorile, da je većinu odnio dosadanji predsjednik Wilson, a da su prve vijesti bile samo trik jedne stranke proti drugoj. Prema vijestima »United Press« dobio je Wilson 8,563.750, a Hughes 8,162.754 glasova. Rezultat izbora u Newhampshiru i Minnesota još nije poznat. | ako republikanci još neće priznati, da je Wilson izabran, vjeruje to već svako u Americi, da zvanično brojenje glasova neće mnogo šta da promijeni. Američka politika. »Morningpost« javlja iz Washingtona, 12. XI.: Očekuje se, da će se slijedećih sedmica od- lučiti, kakova će biti izvanjska politika Saveznih Država za daljnjeg trajanja rata. Predsjednik će sa članovima kabineta te važnijim vogjama svoje stranke vijećati u kongresu i prema tomu od- rediti buduću politiku. Do sada se ne može iz ničega nagoviještati, kakova će biti politika Unije. Drži se, da će se odsele rasprave voditi ener- gičnije i s Njemačkom i Engleškom. zurili nijemo preda se i mislili ma svoje drage, od kojih su eto bili daleko radi svoje krivnje. Zamolih upravitelja, da po svršetku molitve smi+ jem obaći sve ćelije i zaustaviti se kod svakoga zločinca na samu. Nije bilo jednoga, koji one večeri nije bio spravan na odgovor. Sutra jest koji od njh opet prkosio, ali na Badnju-večer izgledali su svi kao mirna djeca. Jednom je u tamnici imala biti izvršena smrtna osuda na €- lektričnom stolcu, a ja nijesam mogao nikako podnijeti, da prisustvujem ovom groznom prizoru. Već sam o tomu bio govorio s upraviteljem, koji me je razumio i oprostio me moje dužnosti. U zadnji čas presjednik američkih država pro- mijeni kaznu u doživotno tamnovanje. Odahnuh u sebi, ne samo zbog zločinca, već i zbog sama sebe, jer bih bio donekle prekršio svoju dužnost, da nijesam bio prisutan pri izvršenju smrine osude. Pitalo me se više puta, kako sam usprkos svih suprotivština i razočaranja, koja se naravski mora proživjeti megju zločincima, mogao ipak podnositi sve to petnaest dugih godina. Moj je odgovor bio : Mogao sam podnijeti, jer nijesam izgubio vjere u čovječanstvo, jer sam se uvijek nadao, đa se i najgorega zločinca može spasiti i očuvati ga od zla puta. »Times« javlja, da će Wilson sada po svoj prilici energičnije istupiti prema Njemačkoj glede podmornica. Naši dopisi. Iz Imotskoga. (Na počast blagopk. dra. J. Mladinova). Da počaste uspomenu ma blagopokojnog Dra. Josipa Mladinova, bivšeg narodnog zastupnika Imotske krajine na pokrajinskom saboru u Za- dru, umjesto vijenca na odar, njemu na vječnu spomen, upisaše megju trajne članove književ- nog društva »Sv. Jerolima« u Zagrebu za pučku prosvjetu gg.: Ivan B. Vucemilović, načelnik, gragiansku školu u Imotskom, Dr. Ilija Abjanić, liječnik, pučku školu u Svibu, Don Andrija Lo- vrinčević, zač. kanonik, školu u Lokvičićima, Don Mijo Rubić, župnik, školu u Poljicima, isti Don Mijo Rubić školu u Krivodolu, Don Frano Vrčić, župnik, školu u Krstaticam, O.fra Kažimir Tomasović, župnik, školu u Prološcu, Don Ma- rin Bezić, župe upravitelj, župsku knjižnicu u Medovdolcu, Don Niko Delić, župe upravitelj, župsku knjižnicu u Grabovcu. Pokojniku slava, njima živim hvala! — Kao povjerenik: Dr. Ilija Abjanić. Iz Dubrovačke Župe. (Čitulja.) U četvrtak je u Mlinima premi- nula ggja. Virginija Gabrovšek rogi. Etro iz Sla- noga, u 29.0j godini života, supruga žandars. stražmeštra g. Iva, dobra domaćica i majka. U- cviljenom suprugu i rodbini naša sućut, a po- kojnici vječni pokoj. Iz Kotora. (Razjašnjenje.) Na vijest, da je u Du- brovniku na dan sv. Trifuna održana svečana služba Božja, pak da je istoj prisustvovao i g. Ivan vit. De Mattei, treba nadodati bivši major- zapovj. »Tijela Bokeške Mornarice« Ima već dvi- je godine, da je major-zapovjednik g. Marko Karaman. (Nema kruha radi pekarne !) Već su tri da- na, da amošnja aprovizacija ne daje gragjanstvu kruha, jer da se je pekarna aprovizacije pokva- rila, Uslijed brige nadležnih Vlasti ima u skla- dištu izobilja brašna. Molimo zainteresovane, da provide. Ako je rečena pekarna nepopravljiva, u Kotoru imamo i drugih peći. Domaće vijesti. Zavod sv. Jerolima u Rimu. Nje- mačke novine donose iz Lugana : Iredentiste tra- že, da se starodnevno sjemenište i hospic sv. Jeronima u Rimu prizna za isključivo vlasništvo dalmatinskih Talijana. Oni su već godine 1891. htjeli da iznude od vlade sličnu odluku. No tad je podigao Vatikan žestok protest i ustanovljeno je, da je ovaj zavod vlasništvo svih Dalmati- naca, dakle u prvom redu vlasništvo hrvatskog dalmatinskog pučanstva. Posljednjih je dana za- tražilo izaslanstvo iredentističkog društva »Pro Dalmazia« od ministra Commandinija, da zavod, bez obzira na pravni položaj, izruči Dalmatinci- ma talijanske narodnosti i zatvori ga za Slavene. Ministar se je izjavio nekim sustezanjem o toj nakani, koju kane iredentisti ostvariti, kako bi se sve pripravilo za buduće talijansko gospod- stvo nad Dalmacijom. Vlada kao da osjeća veo- ma malo sklonosti za to, da iza sukoba radi pa- lače »di Venezia« tako brzo izazove sukob sa Vatikanom. Polakšice sveučilištaroima. Po- što su sveučilišni djaci, koji su u vojnoj službi, izgubili više semestara, odlučio je rektorat beč. kog sveučilišta, da im se skrati naukovno vwii- jeme, i to pravnicima i slušačima na piudruslov- nom fakultetu za dva semestra, a slušačima me- dicine za jedan semestar, Preminuo. U Drnišu je preminuo, u 42. godini života, viši poštanski majstor Rudolf Franić, plemeniti čovjek i uzoran činovnik, koji je više godina bio pošt. majstorom u Cavtatu i tu oženjen za g. A. Fagioni, kćer ondješnjeg trgovca g. Joza Fagioni. Pokoj mu vječni, a u- cvijeljenoj obitelji naše saučešće ! Ukidanje kot. sudova. Iz Spljeta javljaju, da se govori, da će biti ukinuto sedam kotarskih sudova, a najvjerojatnije u ovim mje- stima : Blato, Hvar, Orebic, Tijesno, Biograd, Pag, Perast. Novi novčići, Već ima u prometu no- vih komada od dva helera. Novi je novac veli- čine današnjeg helera. samo je deblji. Ukupno je ovih novih dva-heleraša stavljeno u promet 8 milijuna kruna, i to u austrijskoj poli 5,600.000, a u hrvatskoj-ugarskoj 2,400,000 kruna. grama se željeza iskuje 360 komada, kojima je promjer 17 milimetara. Morska neman. iz Visa javljaju »N. L'«, da je more izbacilo na njihovu obalu blizu svje- tionika! morsku neman, ulješuru, vrste kita, Duga Po svoj prilici bila je ubivena od mine, Raskomadaše je, te iz njezina sala izvadiše blizu 3 kvintala ulja. Od kilo- | eO HR E EIN Br. 604 Brzojavi bečkog Korrespondenz-Bureau. Napredovanje austro-ugarskih | njemačkih sila usjevernoj Vlaškoj - Zarobljeno preko 2000 Rumunja. - Povećana djelatnost u šumovitim Karpatima. BEČ, 17. novembra, 2:10 s. popodne. Zvanično objavljeno: Fronta madvojvode : Zapadno Predealceste prodrle su austro-ugarske i njemačke sile u neprijateljske linije, a i inače je položaj u sjevernoj Valahiji sasvim povoljan. Tu se je jučer opet zarobilo više od dvije hiljade ljudi. Borba o visine jugoistočnog Toelgyes klanca traje. U šumovitim Karpatima bila je mjestimice povećana djelatnost ruske artiljerije. Fronta bavarskog princa: ništa nova. Na talijanskom i jugoistočnom ratištu nema osobitih dogagjaja. Na obalama Somme žestoki bojevi. » Bezuspješne francuske navale. - Na ruskom ratištu neznatna dje. latnost. - Na Balkanu jake navale četa Sporazuma odbijene. BEČ, 17/11, 3-40 popodne. Berlin, zvanično: Na obim obalama Som- me od vremena do vremena jaki žestoki topov- ski boj. Pred večer uslijedila je engleška navala kod. Beaucourt, koja se je izjalovila isto tako kao i noćna navala zapadno Lesars. Francuska na- vala s obe strane Salliesel nije donijela napada- čima nikakve koristi. Istočno ratište : Bojna djelatnost od mora pa sve do Karpata ostala je neznatna u Gyeo- gyogebirge na visinama istočno doline Putna. Rusi su se žilavo opirali našim navalama. Na granici istočno Kezdivasarhely zauzeli smo ju- rišem vrh Runeulmare, te ga se je održalo uspr- kos jakih navala. Zapadno ceste Predeal prodri- ješe njemačke i austro-ugarske čete u rumunj- sku poziciju. i Južno klanca Roterturni napredujuće čete pod zapovjedništvom generalleutnanta Krafta Delnensingen, kao uspjeh jučerašnjih bojeva do- vedoše opet 10 oficira i 1500 vojnika kao za- robljenike. Na ostalim mjestima sedmogradske fronte, osim preko 650 zarobljenih Rumunja, otelo se je još i 12 strojnih pušaka. Prama vijestima četa pridružuje se i rumunjsko pučanstvo bojevima. Balkansko ratište ; Nove jake navale enten- tinih četa izmegju Molika i jezera Presba, na zapadnom obronku visine Monastira i u luku Cerne, bili su odbijeni. Gradska kronika. Sv, Jelisava. Pošto jena pomen Imen- dana blagopokojne Ćesarice-Kraljice školski praz- nik, a jer ovog puta pada sutra u Nedielju, sto- ga je danas u svim mjesnim školama praznik sa službom Božjom u zavodskim crkvama. Čestitka Trgovačke Komore lj. Pe. Ministru-presjedniku. Gosp. pred- sjednik mjesne Trgovačko-Obrtničke Komore u- pravio je Njegovoj Preuzvišenosti Ministru-pre- sjedniku pl. Korberu u Beč slijedeću brzojavku : Bog bio u pomoći Vašoj Preuzvišenosti u daljnjem uspješnom radu: opći je vapaj u Bosni- Hercegovini, kao takogjer kod nas u južnoj Dal- maciji. Da su južni Dalmatinci, koji su ostali kod kuće, te žene i djeca junaka sa. Soče, mogli do. sada požrtvovno izdržati, moraino zahvaliti jedi- no najtješnjem zajedničkom rađu i mneumornoj skrbi našeg Veleštovanog Namjesnika Grofa Altemsa i viteškog zapovijedajućeg generala za Bosnu, Hercegovinu i Dalmaciju, Njegove Pre: uzvišenosti generala pješaštva pl. Sarkotića — plodu gesla Viribus Unitis na jugu. Uza sve sadanje poteškoće ne zdvajamo, a pogotovo ne sada kad imasmo sreću, da je Vaše Preuzvišenost preuzela zadaću, da ublaži naše brige za prehranu. ; Vaša se je Preuzvišenost milostivo udosto- jala još nazad godina, da se zauzme za južne Dalmatince. Vječna je šteta što onda ne bijaše moguće uspostaviti p: trebitu željezničku svezu na korist naše slavne vojske i siromašnog pučanstva na jugu dalmatinske obale, što se sada nalazi u najužem ratnom području. Naša je najtoplija molba, da dobri Bog uz- drži Vašu Preuzvišenost i da zem počeh u velikoj brizi oko dobrostanja — Vaše Preuzvišenosti najodaniji “u Svoboda, presjednik i Obrtničke Ko-