je
* "kava: sv. Gjure.

* pruža u

"MNMARPA. POM OĐAN A MAE PA OAO A

»PRAVA CRVENA HRVATSKA« e«u*
str. 2. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Br. 611

 

»Vilag« upozorava na činjenicu, što je le-
gacioni tajnik njemačkog poklisarstva u Beču,
Bethmac llweg imenovan prvim tajnikom nje-
iči te je već
, sti list dovodi s ovim u vezu i pot
et inustro-ugarskog ministra vanjskih

fa Agenora Goluchowskoga u Bern.
je

  

 
 

 
 
 

Qdgovor na Wilsonovu notu.

C. i kr. vlada 1 dogovoru sa saveznim si-
lama predala je 26. ov. mj. američkom poklisa-
ru spomenicu kao odgovor na spomenicu, što je
22. predana ovdje i u isto vrijeme ostalim zara-
ćenim vlastima i koja sadržava predloge pred-
sjednika Savezničkih Država glede pregovora za-
ćenik vlasti, da bi se postigao mir.

Spomenica glasi : »Austro-ugarska vlada
prije svega naglasuje, da je i ona bila vogjena
od istoga duha prijateljstva i susretljivosti, kad
je sa svoje strane dala, da se ponudi spomenica.
Predsjednik ima pred očima cilj, kako bi stvo-
rio. temelj za trajan mir, pri čem ne želi preju-
dicirati izbor puta i sredstava k tomu. Austro-
ugarska vlada drži, da je najzgodniji put do to-
ga neposredni dogovor zaraćenih vlasti.

.!'Madovezujući ma izjavu od 12 prosinca,
kada" se je izjavila spremnom stupiti u mirovne
pregovore, časti se ovim predložiti, da bi se za-
stupnici zaraćenih vlasti doskora sastali na jed-
nom mještii neutralnoga inozemstva. Austro-ugar-
ska vlađa pristaje uz predsjednikovo mnijenje,
da če se istom iza dokončana sadašnjega rata
moći stupiti k djelu, kako bi se zapriječili bu-
dući ratovi.

U švoje će vrijeme vlada vrlo rado biti
spremna, da zajedno sa Saveznim Državama su-

djeluje pri oživotvorenju te uzvišene zadaće«.

. 1, I. Njetačka je vlađa predala odgovor na
Wilsonovu“. tiotu, koja glasi — jednako kao i
auštro-ugarski“ odgovor, te se samo razlikuje u
nekim statističkim tačkama.

=>» Izuzam .bojeve u Rumunjskoj i manje borbe
na zapadu, nema zadnjih dana osobitih dogo-
gjaja na nijednom ratištu. /

“.:U Rumunjskoj su savezničke vojske oštro
progonile neprijatelja i potiskivale ga prama
najdonjem toku Dunava. Dne 93. ov. mj. zauzet
grad Tulcea na donjem Dunavu.

' Him, što. su Bugari osvojili Tulceu i za-
premili niz brežuljaka oko nje, gospodari su do-
njeg dunavskog rukava, sulinskog kanala i ru-
Prema tome je plovljenje po
Dunava sasvim vezano. Rusima ostaje za prije-
"faze u Galatz i k Seretu jedino još željeznička
Reni i Jassy. Skrajnje istočno krilo sa-
je zauzećem Tulčea čvrsto

vezničke vojske dobilo
koje se ne daje flankirati.

ijako važno uporište,

+ Rilska odjeljenja generala Saharova potisnuta su
: u najskranji sjevero-zapadni
. 28.-ov. mj. vojske u

kut Dobruče. Dne
Dobruči osvojile su /sacceu

=. i-mavalile: na most kod Macina i na neprijatelj-

s. &no djelovale neprijatelju iza legja,

ske :zajaznice. Tu su skupine zrakoplovaca uspje-
navaljivajući
važne 2 e i lučke naprave.

Uru Velikoj Vlaškoj razvile su se jače bor-
be. Njemačke i austro-ugarske čete su kod Fili-

.pescia jurišem zauzele jake ruske položaje s obe

strane željeznice, što vodi iz Buzeu u Brailu, 4

su uspjeha i u predjelu Rimnicu -Sarata.
:Posljednjih dana zarcbljeno je u Vlaškoj preko
7600 tjudi, većinom Rusa. Jugozapadno od Ri-
"minicu-Sarata savezničke su čete probile u pet-

dnevnoj bitki jake izgragjene neprijateljske po-

.

e Konavli.

u Geogratijsko-historička crtica.

v ey Napisao

Prof« Dr. Božo Cvjetković.

ko» (Svršetak)

=“ Koje slovensko pleme u savezu s Avarima
u njihovoj vlasti pripravi Epidavru rasulo,
inožemo sigurno ustanoviti. Ima biti, da je to
10 jedno od travunjskih plemena, koji proteg-
ruše na početku srednjega vijeka svoju oblast
oil Dubrovnika do boko-kotorskog fjorda i Ko-

toga. Ova se oblast nazivaše latinski Tribunium,
a u poznijim lingvističkim romanskim

sE

<

s

"'lormama Tribigna; Vizantinci je zvahu : Tepfov-

“Ma, :a hrvatski rečeno : Travunija ili Travunja.
"Najpoznatiji kraj Travunije bijahu topli i plodni
'Konavli, gdje sada prebivahu pradjedovi današ-

ložaje u širini od 17 kilomelara. Mrtvih i ranje-
nih izgubio je protivnik vanredno mnogo, a za-
plijenjeno mu je 27 strojnih pušaka.

 

 

Razne vijesti.

Promjene u ministarstvu vanjskih posala | u
zajedničkom ministarstvu financija.
Nakon što je došla u Austriji na kormilo

nova vlada grofa Clam-Martinica, koje imade u

svom programu važne političke promjene u unu-

tarnjem ustavnom životu Austrije, kao i riješa-
vanje svih aktuelnih pitanja, naročito uregjenje
odnošaja s Ugarskom, te gospodarskih odnošaja

s njemačkim carstvom, došla je vijest i o važnim

promjenama na mjestu zajedničkih ministara

vanjskih posala i financija. Odstupio je barun

Burian uz odlikovanje briljantima velekrstu Stje-

panova reda i vratio se na svoje staro mjesto

kao zajednički ministar financija i upravitelj Bo-
sne i Hercegovine, a na njegovo mjesto došao
je bivši poslanik u Bukureštu, Otokar grof Czernin.

Otokar grof Czernin od Chudenica član je

 

stare česke plemićke porodice, koja pripada naj-'
starijem českom plemstvu. U posjedu ove poro- |
dice nalazi se znamenita galerija slika obitelji |
Czernin. Grof Czernin je nasljedni član velikaške |
kuće, komornik i poručnik u pričuvi. Započeo je\
svoju diplomatsku karijeru 1913., kad je bio ime- |

novan poslanikom u Bukareštu. Karakteristično | da će i svi ostali domoljubi, koji nijesu dospjeli
da Otokar grof Czernin pripada krugu naju-| da to izvrše, rado pokloniti svoj obol za ovu

e,

žih prijatelja blagopokojnog prijestolonasljednika ;

Frana Ferdinanda, kojemu pripada i novi au-

strijski ministar predsjednik grof Clam-Martinic.
Okršaj u Otrantskom tijesnu.

Zapovjedništvo mornarice javlja, 26 ov.mj.:
U noći od 22. na 23. prosinca navalila su u
Otrantskom prolazu naša četiri razarača na dva
naoružana broda stražara i potopila ih artilerij-
skom paljbom. Pri povratku zatvorilo im je put
najmanje šest neprijateljskih razarača jačega i
bržega tipa, naročito »Indomito«. Pri prodoru
došlo je do žestoke topovske lorbe, pri čemu je
zapaljen neprijateljski razarač, a najmanje tri
druga pogogjena su iz blizine nekoliko puta i
natjerana u bijeg, megju ovima jedan razarač još
jačeg nepoznatoga tipa.

Od naših razarača pogogjen je jedan dva
puta u dimnjak, a drugi u gornji dio poginuo
je jedan čovjek, a ranjen nije niko.

Na znanje, Gospodi predbrojnicima jav-
ljamo, da je od 1. Januara 1917 godišnja ci-
jena našem listu 10 (deset) kruna.

 

izantij- | je išlo sa Radosavom 'Pavlovićem. Ovaj pusti

Tim ipak ostaje naš list naj jeftiniji, jer —
kako je poznato — ostalim sedmičnim listovima,
znatno manjeg opsega nego li naš, još u mirno
je doba bila godišnja cijena 10 Ki više, a mi
uza svu sadašnju veliku skupoću hartije, štampe
i opreme, sve smo do sada izdržali uz predbroj-
nu cijenu od K 8, iako su svi listovi još od dav-
no povisili, mi eto stoprvo od nastajne Nove Go-
dine povisujemo za same 2K, biva od 8 na 10 K.

Uvjereni, da će gospoda predbrojnici uva-
žiti ovu opravdanost, preporučamo se i ostalim
rodoljubima, da nas bar predbrojbom podupru.

Administracija »Prave Crvene Hrvatske«.

Domaće vijesti.

Slike Njihovih Veličanstva od
našeg Bukovca. tirv. »Prehrana« je naru-
čila kod hrv. slikara, Vlaha Bukovca, da izradi
slike Njihovih Veličanstva kralja i kraljice. Ta
će slika biti reproducirana i »Prehrana« će je
prodavati u korist svoje dobrotvorne akcije.

Mješte čestitanja o Novoj Go-
dimi znancima i prijateljima, mole se svi rodo-
ljubi da se sjete naših ratnih invalida i namijene

dimo ih u bojnim redovima cara Ludviga II.
posljednjega Karolinga pri opsijedanju grada Ba-
ri-a. Car-povjesničar Konstantin Porfirogenet o-
sobito ističe ovom zgodom Konavljane; poznato
nam je, da je vizantijski dvor imao u osobitoj
pažnji vinorodne Konavle, pa se u adresama vi-
zantijskog dvorskog ceremonijala spominje na-
ročiti knez Konavljana (Eg tv &pxovia too Ka-

<

431).

U XIV. stoljeću bijaše gospodar Konavala
Vojislav Vojinović, ljut neprijatelj Dubrovčana ;
u XV. stoljeću Konavli bijahu pocijepani u dvije
pole. Istočnu polovinu »konavoske župe« sa So-
kolom držao je bosanski vojvoda Sandalj Hra-
nić, a zapadnu s Cavtatom i Obodo vojvoda
Radosav Pavlović, Dubrovčani najprije kupiše
istočni dio (1419) od Sandalja, darovavši mu pa-
laču u gradu i velike baštine u Župi Žrnovici,
uz obećanje godišnjeg danka od 500 perpera ko-
liko njemu toliko njegovome potomstvu. Teže

Dubrovčanima svoj div, kad mu darovaše do
13.000 dukata, palaču u građu i velike baštine
u dubrovačkome teritoriju. uz obećanje godišnjeg
danka od 600 perpera. =,

Dubrovnik je imao silnih borba o posjed

 

 

 

Konavala sa samim Radosavom kao i sa Hercegom

kp

koji iznos »Dalmatinskom pokrajinskom povje-
renstvu za skrb oko ratnih invalida« u Zadru,
te se time otkupe od dužnosti čestitanja i od-
govaranja na čestitke.

Imena onih, koji u tu svrhu štogod daruju
povjerenstvu, oglasit će se napose u dal. novinama.

»Za Boga i za Cara«. Kako smo već
u svoje vrijeme izvijestili, pokrenula je presvij.
gospogja Terezija grofica Thun-Thun vrlo pa-
triotičnu akciju u korist dalmatinskih ratnih in-
valida time, što je napisala i o svom trošku iz-
dala djelo »Za Boga i za Cara«, te ga u pet
hiljada primjeraka razaslala širom cijele Monar-
hije.

Njezina ova rodvljubna akcija krasno uspi-
jeva, te će osjetljivo doprinijeti na korist naših
hrabrih junaka-ratnika, sadašnjih tužnih invalida.

Istaknuti je, da je blagopokojni Ćesar-Kralj
Frano Josip I. još i pred samu smrt očitovao
Svoju ljubav prema našoj pokrajini i Svoje pri-
znanje vrlim dalmatinskim borcima i tim, što se
je udostojao najljublježljivije primiti ovo djelo i
za istu svrhu poslati gospogji grofici iznos od
K 200, kao što je i prije toga više puta prizna-
njem i pohvalom isticao junaštvo naših sinova.

Novčanim su se prilozima u ovu svrhu po-
hvalno odazvali mnogi pojedinci, ustanove, dru-
štva i po koja općina u Dalmaciji, te i mnoge
visoke ličnosti izvan naše domovine. Jamačno

knjigu, na korist naših sinova i naše braće.

 

Knjizi je najniža cijena 3 K, pa oni, koji
su ju primili, a slučajno još nijesu upravili svoj
prilog, mole se da se požure, a oni, koji bi že- |
ljeli knigu, dok još ima raspoloživih istisaka, |
neka se obrate ravno na presvij. gospogju gro-
ficu, pošta Arbanasi kod Zadra.

Za našu Družbu. Primamo od Rav-
nateljstva Družbe sv. Ćirila i Metoda iz Opatije
potanji iskaz prispjelih doprinosa od 15. pr. mj.
do 18. o. mj., iz kojeg razabiremo, da je prim-
ljena kroz to doba ukupna svota od K 2.899:09.
Evala rodoljubnim darovateljima, uz geslo:, Na-
prijed za našu još otugjenu Istru, za uzdržava-
nje toli potrebnih hrvatskih škola! Svak po do-
moljubnoj dužnosti za naš podmladak, za našu
uzdanicu !

Ured za posredovanje izmegju
naših podanika u Monarhiji i svoj“
te u zapremljenim područjima. Kod
Gemeinsames Zentralnachweisebureau (Auskuft-
stelle fir Kriegsgefangene) Wien 1., Bransištte 9,
ustrojen je novi odsjek »L«, koji posreduje u
saobraćaju izmegju vlastitih podanika u Monar-
hiji i njihove svojte, koja se nalazi u pogra-
ničnim područjima zapremljenim od nepritatelja
ili koja je bila silom odtuda otpraćena.

Upitno posredovanje slijedi na način, da
upiti, koji prispiju spomenutom odsjeku na tis-
kanim obrascima, bivaju prevedeni na francuski
jezik te proslijegjeni »Crvenom Križu« u nepri-
jateljskoj državi. Dotični odgovori bivaju priop-
ćeni na posebnim obrascima u njemačkom je-
ziku. Priopćenja imaju se ograničiti samo na

 

 

 

lične i obiteljske poslove, a svako priopćenje
ne može da sadrži više od 20 riječi.

Poštanske objave. Javlja nam Ra-
vnateljstvo Pošta i Brzojava za Dalmaciju, da je
dozvoljeno šiljati za Belgiju poštljke podložne
carini srestvom preporučenih pisama ili preporuča
uzoraka. Na vanjskom dijelu pošiljke treba o-
značiti vrstu, kolikoću i vrijednost, te nadodati
riječi: »da se ocaiini«. Carina biva pobirana je-
dino, ako za pojedini slačaj nadmašuje 25 para.

— U predjelima Arbanije, zaposjednutim
od naše vojske, otvoreni su etapni poštanski i
brzojavni uredi Lesch, Tirana, Elbassan i Kula-

Stjepanom. I sami Konavljani nijesu vele voljeli
Dubrovčane za gospodare. Svakako Konavli spa-
dahu megju najljepše i najplodnije knežije du-
brovačke republike. Ovo možemo da i dandanas
kažemo za Konavle, jer je Dalmacija baš ovdje
najgušće naseljena; dolaze oko 100 duša na
1 km.? Dubrovački knez stolovaše najprije u Pri-
dvorju pa na Grudi.

Bečki kongres prisajedini Dubrovnik sa te-
ritorijem Austrijskoj Carevini, pa tako i Konavli
dogjoše pod preuzvišeni Habzburški Dom. Naj-
slavniji potomak ove starodrevne dinastije, Nje-
govo Carsko i Apoštolsko Veličanstvo Frano Jo-
sip I. dogje u Konavle 1875, da obagje ovo
gnijezdo sokolova, koje je dalo Klaiće, Puliće,
Budmane, Bogišiće i druge po izbor sile, Do-
čekaše ga Konavljani pod vodstvom Mata Ma-
guda-Melja na granici prema Hercegnovome i
triumfalno dopratiše do na Grudu. Tu Njegovo
Veličanstvo odsjedne kod župnika i današnjeg
dvorskog kaplana te vojnog superiora kan. Cr-
nice, gdje je doručkovao. Zatim krene put Cav-
tata i otplovi dalje ra svojoj vatrenjači.

U najnovije vrijeme teče Konavlima gvoz-
deni put i ovaj je mnogo doprinio za razvoj
divnih Kon vala.

Cvali i u svakoj sreći obilovali !

 

Lums; u Srbiji još i ovi pošt. uredi: Rača, Sle-

pek i Zabrež, a u Crnoj-Gori i pošt. ured Da-

MDA

-- Opet je uveden brzojavni saob

ratnim zarobljenicima u Rusiji, uz uv re br.
zojavke budu u njemačkom, ruskom ili francus-
kom jeziku. Pristojbina je za svaku riječ 53 pare
i k tomu temeljna pristojbina od para za
svaki telegram.

Hrvatska ratna pjesmarica. Na-
kladom tiskare »Narodnog o. u New- £ '
61 Park Row., izašla je krasna knjiga, napisana
od SRA Brozovića, urešena slikom Ni. V.
blagopok. Ćesara-Kralja Frana Josipa l., pod na-
slovom : »Ratne pjesme o ratovanju i junaštvu
Hivata i hrvatskih regimenata u krvavom svjet-
skom ratu. »Knjiga je napisana u narodnom du-
hu, dinastički i rodoljubno te zaslužuje“ što
veće raširenje, pak ju najtoplije preporučamo
hrvatskom našem pučanstvu.

, Postalia. Tuže nam se predbrojnici iz
Mrcina u Konavlima, da više puta ne prime
naš lis iako im redovito šaljemo. Do koga je,
molimo, da providi.

i Ratni invalid traži se za slugu kod
jednog župnika, Zahtjevi: da bude katolik, ne-
oženjen ili udovac, da znade kuhati i držati red
u kući, da bude trijezmen i blage ćudi i tjeles-
no sposoban za spomenute radnje, Prima: hra-
nu, pranje i 30 K mjesečno. — Neka se prijavi
Pokrajinskom Povjerenstvu za skrb oko ratnih
invalida u Zadru.

.

 

Gradska kronika.

Nova Godina, Gospodi predbrojnicima
i čitaocima nazivljemo: Sretno Novo Ljeto!

Veršimo podaničku dužnosti Da
se svakom državljaninu, ikoliko imućnom, pruži
prilika da pristupi upisom na peti ratni zajam,
na korist državnu i svoju vlastitu, stoga je pro-
dužen rck na upisivanje. Što je veći uspjeh u
potpisivanju ratnog zajma, to smo sve to bliže
k posvemašnjoj konačnoj pobjedi odnosno k ča-
snom miru. Svima dakle, kojima nije bilo su-
gjeno, da se na krvavim ratištima bore i krv
liju za Carstvo i Domovinu, otadžbenička du-
žnost nalaže, da ne samo što obilatijom svotom
pristupe za ratni zajam, nego i da svuda megju
svojim krugovima najživlje zagovaraju ovo ro-
doljubno i opće korisno pregnuće.

Na Previšnjem se mjestu živim zanimanjem
prati napredak pristupanja na potpisivanje ratnog
zajma, .te se je Njegovo Veličanstvo naš Ćesar-
Kra j Karlo |. premilostivo udostojao izraziti Svoje;
očekivanje, da će svi gragjani, bez razlike sta-
leža, kao takogjer i svi seljaci najspremnije s%
zauzeti + doprinijeti, da se s upisima na V. ratr1i
zajam dogje do onog uspjeha, koji odgovrira
našoj snazi i očekivanju.

Visoko odlikovanje. Velecijenjeni naš
sugragjanin, P. N. Gosp. Brnja grof Kaboga » 63.
i Kralj. Komornik, zaslužni načelnik divnie Du-
brovačke Rijeke, odlikovan je od Njegov:1 Veli-
čanstva našeg Ćesara-Kralja Karla I. red om že-
ljezne krune Ill. stepena.

Doznajemo, da mu je to brzojavno saopćio
i čestitao Ministar unutarn. poslova, Njeg4+ Preuzv.
gosp. Erasmo barun Handel. 3

Odličnom našem sugragjaninu #' prijatelju
svesrdno čes'itamo !

Vojna odlikovanja. | fatelj i
dobar znanac našeg grada, vič. g. B;*4" Lovrić,
vojni dušobrižnik i profesor kade: .“ skole u
Kamenici, odlikovan je viteškim križem reda
Frana Josipa sa ratnom dekoraci ,, y prizna-
nje hrabrog i požrtvovnog držani pred nepri-
jateljem. U

Naš sugragjanin g. Dušan M k.
Pera, natporučnik pješ. puk. br. E
vojnim križem ll. stepena sa ratnom iekoracijom
u priznanje hrabrog i uspješnog držqnja pred
neprijateljem.

Čestitamo !

Sa bojnog polja . 2... ...
upravljaju čestitke i pozdrave svojim obiteljima,
našem uredništvu i svim prijateljima i znancima,
ovi pripadnici gruške 37. pukovnije : Stijepo
Bruer, Vicko Hure, Petar Pasarić, Pavo Kolić,
Jakob Kolić, Martin i Niko Žeravica, Pero Kri-
stović, Gjuro Drobac, Stijepo Kristović, Ivo Zec,
Simo Savinović, Ivo Lise, Ivo Mišić i Antun

se

išu nam, da se nalaze dobro i zdravo,

pred vjerolomnim neprijateljem. ;
Zahvaljujemo im na bratskom sjećanju, to-

plo ih otpozdravljajući.

Naša trgovačka škola (oke 100
učenika i učenica). Kako saznajemo od
Upraviteljstva, broj upisanih učenika i učenica
iznosi ove školske godine oko 100, i to: u dr-
žavnoj školi 62 (== 28 +34), u večernjoj školi
usavršavanja 35 (== 21 + 14). Prema ovim poda-
cima ističe se lijepi broj učenica, Osim ovih
ima. još 12 učenika ove škole, što se nalaze pod
oružjem. Samo naprijed na trgovačkom, gospo-
darskom polju! Takovih nam praktičnih škola
treba, nadasve u ovo doba.

 

i
|
i

| zaramo
> ZANE. Io > zemam rm