je * "kava: sv. Gjure. * pruža u "MNMARPA. POM OĐAN A MAE PA OAO A »PRAVA CRVENA HRVATSKA« e«u* str. 2. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Br. 611 »Vilag« upozorava na činjenicu, što je le- gacioni tajnik njemačkog poklisarstva u Beču, Bethmac llweg imenovan prvim tajnikom nje- iči te je već , sti list dovodi s ovim u vezu i pot et inustro-ugarskog ministra vanjskih fa Agenora Goluchowskoga u Bern. je Qdgovor na Wilsonovu notu. C. i kr. vlada 1 dogovoru sa saveznim si- lama predala je 26. ov. mj. američkom poklisa- ru spomenicu kao odgovor na spomenicu, što je 22. predana ovdje i u isto vrijeme ostalim zara- ćenim vlastima i koja sadržava predloge pred- sjednika Savezničkih Država glede pregovora za- ćenik vlasti, da bi se postigao mir. Spomenica glasi : »Austro-ugarska vlada prije svega naglasuje, da je i ona bila vogjena od istoga duha prijateljstva i susretljivosti, kad je sa svoje strane dala, da se ponudi spomenica. Predsjednik ima pred očima cilj, kako bi stvo- rio. temelj za trajan mir, pri čem ne želi preju- dicirati izbor puta i sredstava k tomu. Austro- ugarska vlada drži, da je najzgodniji put do to- ga neposredni dogovor zaraćenih vlasti. .!'Madovezujući ma izjavu od 12 prosinca, kada" se je izjavila spremnom stupiti u mirovne pregovore, časti se ovim predložiti, da bi se za- stupnici zaraćenih vlasti doskora sastali na jed- nom mještii neutralnoga inozemstva. Austro-ugar- ska vlađa pristaje uz predsjednikovo mnijenje, da če se istom iza dokončana sadašnjega rata moći stupiti k djelu, kako bi se zapriječili bu- dući ratovi. U švoje će vrijeme vlada vrlo rado biti spremna, da zajedno sa Saveznim Državama su- djeluje pri oživotvorenju te uzvišene zadaće«. . 1, I. Njetačka je vlađa predala odgovor na Wilsonovu“. tiotu, koja glasi — jednako kao i auštro-ugarski“ odgovor, te se samo razlikuje u nekim statističkim tačkama. =>» Izuzam .bojeve u Rumunjskoj i manje borbe na zapadu, nema zadnjih dana osobitih dogo- gjaja na nijednom ratištu. / “.:U Rumunjskoj su savezničke vojske oštro progonile neprijatelja i potiskivale ga prama najdonjem toku Dunava. Dne 93. ov. mj. zauzet grad Tulcea na donjem Dunavu. ' Him, što. su Bugari osvojili Tulceu i za- premili niz brežuljaka oko nje, gospodari su do- njeg dunavskog rukava, sulinskog kanala i ru- Prema tome je plovljenje po Dunava sasvim vezano. Rusima ostaje za prije- "faze u Galatz i k Seretu jedino još željeznička Reni i Jassy. Skrajnje istočno krilo sa- je zauzećem Tulčea čvrsto vezničke vojske dobilo koje se ne daje flankirati. ijako važno uporište, + Rilska odjeljenja generala Saharova potisnuta su : u najskranji sjevero-zapadni . 28.-ov. mj. vojske u kut Dobruče. Dne Dobruči osvojile su /sacceu =. i-mavalile: na most kod Macina i na neprijatelj- s. &no djelovale neprijatelju iza legja, ske :zajaznice. Tu su skupine zrakoplovaca uspje- navaljivajući važne 2 e i lučke naprave. Uru Velikoj Vlaškoj razvile su se jače bor- be. Njemačke i austro-ugarske čete su kod Fili- .pescia jurišem zauzele jake ruske položaje s obe strane željeznice, što vodi iz Buzeu u Brailu, 4 su uspjeha i u predjelu Rimnicu -Sarata. :Posljednjih dana zarcbljeno je u Vlaškoj preko 7600 tjudi, većinom Rusa. Jugozapadno od Ri- "minicu-Sarata savezničke su čete probile u pet- dnevnoj bitki jake izgragjene neprijateljske po- . e Konavli. u Geogratijsko-historička crtica. v ey Napisao Prof« Dr. Božo Cvjetković. ko» (Svršetak) =“ Koje slovensko pleme u savezu s Avarima u njihovoj vlasti pripravi Epidavru rasulo, inožemo sigurno ustanoviti. Ima biti, da je to 10 jedno od travunjskih plemena, koji proteg- ruše na početku srednjega vijeka svoju oblast oil Dubrovnika do boko-kotorskog fjorda i Ko- toga. Ova se oblast nazivaše latinski Tribunium, a u poznijim lingvističkim romanskim sE < s "'lormama Tribigna; Vizantinci je zvahu : Tepfov- “Ma, :a hrvatski rečeno : Travunija ili Travunja. "Najpoznatiji kraj Travunije bijahu topli i plodni 'Konavli, gdje sada prebivahu pradjedovi današ- ložaje u širini od 17 kilomelara. Mrtvih i ranje- nih izgubio je protivnik vanredno mnogo, a za- plijenjeno mu je 27 strojnih pušaka. Razne vijesti. Promjene u ministarstvu vanjskih posala | u zajedničkom ministarstvu financija. Nakon što je došla u Austriji na kormilo nova vlada grofa Clam-Martinica, koje imade u svom programu važne političke promjene u unu- tarnjem ustavnom životu Austrije, kao i riješa- vanje svih aktuelnih pitanja, naročito uregjenje odnošaja s Ugarskom, te gospodarskih odnošaja s njemačkim carstvom, došla je vijest i o važnim promjenama na mjestu zajedničkih ministara vanjskih posala i financija. Odstupio je barun Burian uz odlikovanje briljantima velekrstu Stje- panova reda i vratio se na svoje staro mjesto kao zajednički ministar financija i upravitelj Bo- sne i Hercegovine, a na njegovo mjesto došao je bivši poslanik u Bukureštu, Otokar grof Czernin. Otokar grof Czernin od Chudenica član je stare česke plemićke porodice, koja pripada naj-' starijem českom plemstvu. U posjedu ove poro- | dice nalazi se znamenita galerija slika obitelji | Czernin. Grof Czernin je nasljedni član velikaške | kuće, komornik i poručnik u pričuvi. Započeo je\ svoju diplomatsku karijeru 1913., kad je bio ime- | novan poslanikom u Bukareštu. Karakteristično | da će i svi ostali domoljubi, koji nijesu dospjeli da Otokar grof Czernin pripada krugu naju-| da to izvrše, rado pokloniti svoj obol za ovu e, žih prijatelja blagopokojnog prijestolonasljednika ; Frana Ferdinanda, kojemu pripada i novi au- strijski ministar predsjednik grof Clam-Martinic. Okršaj u Otrantskom tijesnu. Zapovjedništvo mornarice javlja, 26 ov.mj.: U noći od 22. na 23. prosinca navalila su u Otrantskom prolazu naša četiri razarača na dva naoružana broda stražara i potopila ih artilerij- skom paljbom. Pri povratku zatvorilo im je put najmanje šest neprijateljskih razarača jačega i bržega tipa, naročito »Indomito«. Pri prodoru došlo je do žestoke topovske lorbe, pri čemu je zapaljen neprijateljski razarač, a najmanje tri druga pogogjena su iz blizine nekoliko puta i natjerana u bijeg, megju ovima jedan razarač još jačeg nepoznatoga tipa. Od naših razarača pogogjen je jedan dva puta u dimnjak, a drugi u gornji dio poginuo je jedan čovjek, a ranjen nije niko. Na znanje, Gospodi predbrojnicima jav- ljamo, da je od 1. Januara 1917 godišnja ci- jena našem listu 10 (deset) kruna. izantij- | je išlo sa Radosavom 'Pavlovićem. Ovaj pusti Tim ipak ostaje naš list naj jeftiniji, jer — kako je poznato — ostalim sedmičnim listovima, znatno manjeg opsega nego li naš, još u mirno je doba bila godišnja cijena 10 Ki više, a mi uza svu sadašnju veliku skupoću hartije, štampe i opreme, sve smo do sada izdržali uz predbroj- nu cijenu od K 8, iako su svi listovi još od dav- no povisili, mi eto stoprvo od nastajne Nove Go- dine povisujemo za same 2K, biva od 8 na 10 K. Uvjereni, da će gospoda predbrojnici uva- žiti ovu opravdanost, preporučamo se i ostalim rodoljubima, da nas bar predbrojbom podupru. Administracija »Prave Crvene Hrvatske«. Domaće vijesti. Slike Njihovih Veličanstva od našeg Bukovca. tirv. »Prehrana« je naru- čila kod hrv. slikara, Vlaha Bukovca, da izradi slike Njihovih Veličanstva kralja i kraljice. Ta će slika biti reproducirana i »Prehrana« će je prodavati u korist svoje dobrotvorne akcije. Mješte čestitanja o Novoj Go- dimi znancima i prijateljima, mole se svi rodo- ljubi da se sjete naših ratnih invalida i namijene dimo ih u bojnim redovima cara Ludviga II. posljednjega Karolinga pri opsijedanju grada Ba- ri-a. Car-povjesničar Konstantin Porfirogenet o- sobito ističe ovom zgodom Konavljane; poznato nam je, da je vizantijski dvor imao u osobitoj pažnji vinorodne Konavle, pa se u adresama vi- zantijskog dvorskog ceremonijala spominje na- ročiti knez Konavljana (Eg tv &pxovia too Ka- < 431). U XIV. stoljeću bijaše gospodar Konavala Vojislav Vojinović, ljut neprijatelj Dubrovčana ; u XV. stoljeću Konavli bijahu pocijepani u dvije pole. Istočnu polovinu »konavoske župe« sa So- kolom držao je bosanski vojvoda Sandalj Hra- nić, a zapadnu s Cavtatom i Obodo vojvoda Radosav Pavlović, Dubrovčani najprije kupiše istočni dio (1419) od Sandalja, darovavši mu pa- laču u gradu i velike baštine u Župi Žrnovici, uz obećanje godišnjeg danka od 500 perpera ko- liko njemu toliko njegovome potomstvu. Teže Dubrovčanima svoj div, kad mu darovaše do 13.000 dukata, palaču u građu i velike baštine u dubrovačkome teritoriju. uz obećanje godišnjeg danka od 600 perpera. =, Dubrovnik je imao silnih borba o posjed Konavala sa samim Radosavom kao i sa Hercegom kp koji iznos »Dalmatinskom pokrajinskom povje- renstvu za skrb oko ratnih invalida« u Zadru, te se time otkupe od dužnosti čestitanja i od- govaranja na čestitke. Imena onih, koji u tu svrhu štogod daruju povjerenstvu, oglasit će se napose u dal. novinama. »Za Boga i za Cara«. Kako smo već u svoje vrijeme izvijestili, pokrenula je presvij. gospogja Terezija grofica Thun-Thun vrlo pa- triotičnu akciju u korist dalmatinskih ratnih in- valida time, što je napisala i o svom trošku iz- dala djelo »Za Boga i za Cara«, te ga u pet hiljada primjeraka razaslala širom cijele Monar- hije. Njezina ova rodvljubna akcija krasno uspi- jeva, te će osjetljivo doprinijeti na korist naših hrabrih junaka-ratnika, sadašnjih tužnih invalida. Istaknuti je, da je blagopokojni Ćesar-Kralj Frano Josip I. još i pred samu smrt očitovao Svoju ljubav prema našoj pokrajini i Svoje pri- znanje vrlim dalmatinskim borcima i tim, što se je udostojao najljublježljivije primiti ovo djelo i za istu svrhu poslati gospogji grofici iznos od K 200, kao što je i prije toga više puta prizna- njem i pohvalom isticao junaštvo naših sinova. Novčanim su se prilozima u ovu svrhu po- hvalno odazvali mnogi pojedinci, ustanove, dru- štva i po koja općina u Dalmaciji, te i mnoge visoke ličnosti izvan naše domovine. Jamačno knjigu, na korist naših sinova i naše braće. Knjizi je najniža cijena 3 K, pa oni, koji su ju primili, a slučajno još nijesu upravili svoj prilog, mole se da se požure, a oni, koji bi že- | ljeli knigu, dok još ima raspoloživih istisaka, | neka se obrate ravno na presvij. gospogju gro- ficu, pošta Arbanasi kod Zadra. Za našu Družbu. Primamo od Rav- nateljstva Družbe sv. Ćirila i Metoda iz Opatije potanji iskaz prispjelih doprinosa od 15. pr. mj. do 18. o. mj., iz kojeg razabiremo, da je prim- ljena kroz to doba ukupna svota od K 2.899:09. Evala rodoljubnim darovateljima, uz geslo:, Na- prijed za našu još otugjenu Istru, za uzdržava- nje toli potrebnih hrvatskih škola! Svak po do- moljubnoj dužnosti za naš podmladak, za našu uzdanicu ! Ured za posredovanje izmegju naših podanika u Monarhiji i svoj“ te u zapremljenim područjima. Kod Gemeinsames Zentralnachweisebureau (Auskuft- stelle fir Kriegsgefangene) Wien 1., Bransištte 9, ustrojen je novi odsjek »L«, koji posreduje u saobraćaju izmegju vlastitih podanika u Monar- hiji i njihove svojte, koja se nalazi u pogra- ničnim područjima zapremljenim od nepritatelja ili koja je bila silom odtuda otpraćena. Upitno posredovanje slijedi na način, da upiti, koji prispiju spomenutom odsjeku na tis- kanim obrascima, bivaju prevedeni na francuski jezik te proslijegjeni »Crvenom Križu« u nepri- jateljskoj državi. Dotični odgovori bivaju priop- ćeni na posebnim obrascima u njemačkom je- ziku. Priopćenja imaju se ograničiti samo na lične i obiteljske poslove, a svako priopćenje ne može da sadrži više od 20 riječi. Poštanske objave. Javlja nam Ra- vnateljstvo Pošta i Brzojava za Dalmaciju, da je dozvoljeno šiljati za Belgiju poštljke podložne carini srestvom preporučenih pisama ili preporuča uzoraka. Na vanjskom dijelu pošiljke treba o- značiti vrstu, kolikoću i vrijednost, te nadodati riječi: »da se ocaiini«. Carina biva pobirana je- dino, ako za pojedini slačaj nadmašuje 25 para. — U predjelima Arbanije, zaposjednutim od naše vojske, otvoreni su etapni poštanski i brzojavni uredi Lesch, Tirana, Elbassan i Kula- Stjepanom. I sami Konavljani nijesu vele voljeli Dubrovčane za gospodare. Svakako Konavli spa- dahu megju najljepše i najplodnije knežije du- brovačke republike. Ovo možemo da i dandanas kažemo za Konavle, jer je Dalmacija baš ovdje najgušće naseljena; dolaze oko 100 duša na 1 km.? Dubrovački knez stolovaše najprije u Pri- dvorju pa na Grudi. Bečki kongres prisajedini Dubrovnik sa te- ritorijem Austrijskoj Carevini, pa tako i Konavli dogjoše pod preuzvišeni Habzburški Dom. Naj- slavniji potomak ove starodrevne dinastije, Nje- govo Carsko i Apoštolsko Veličanstvo Frano Jo- sip I. dogje u Konavle 1875, da obagje ovo gnijezdo sokolova, koje je dalo Klaiće, Puliće, Budmane, Bogišiće i druge po izbor sile, Do- čekaše ga Konavljani pod vodstvom Mata Ma- guda-Melja na granici prema Hercegnovome i triumfalno dopratiše do na Grudu. Tu Njegovo Veličanstvo odsjedne kod župnika i današnjeg dvorskog kaplana te vojnog superiora kan. Cr- nice, gdje je doručkovao. Zatim krene put Cav- tata i otplovi dalje ra svojoj vatrenjači. U najnovije vrijeme teče Konavlima gvoz- deni put i ovaj je mnogo doprinio za razvoj divnih Kon vala. Cvali i u svakoj sreći obilovali ! Lums; u Srbiji još i ovi pošt. uredi: Rača, Sle- pek i Zabrež, a u Crnoj-Gori i pošt. ured Da- MDA -- Opet je uveden brzojavni saob ratnim zarobljenicima u Rusiji, uz uv re br. zojavke budu u njemačkom, ruskom ili francus- kom jeziku. Pristojbina je za svaku riječ 53 pare i k tomu temeljna pristojbina od para za svaki telegram. Hrvatska ratna pjesmarica. Na- kladom tiskare »Narodnog o. u New- £ ' 61 Park Row., izašla je krasna knjiga, napisana od SRA Brozovića, urešena slikom Ni. V. blagopok. Ćesara-Kralja Frana Josipa l., pod na- slovom : »Ratne pjesme o ratovanju i junaštvu Hivata i hrvatskih regimenata u krvavom svjet- skom ratu. »Knjiga je napisana u narodnom du- hu, dinastički i rodoljubno te zaslužuje“ što veće raširenje, pak ju najtoplije preporučamo hrvatskom našem pučanstvu. , Postalia. Tuže nam se predbrojnici iz Mrcina u Konavlima, da više puta ne prime naš lis iako im redovito šaljemo. Do koga je, molimo, da providi. i Ratni invalid traži se za slugu kod jednog župnika, Zahtjevi: da bude katolik, ne- oženjen ili udovac, da znade kuhati i držati red u kući, da bude trijezmen i blage ćudi i tjeles- no sposoban za spomenute radnje, Prima: hra- nu, pranje i 30 K mjesečno. — Neka se prijavi Pokrajinskom Povjerenstvu za skrb oko ratnih invalida u Zadru. . Gradska kronika. Nova Godina, Gospodi predbrojnicima i čitaocima nazivljemo: Sretno Novo Ljeto! Veršimo podaničku dužnosti Da se svakom državljaninu, ikoliko imućnom, pruži prilika da pristupi upisom na peti ratni zajam, na korist državnu i svoju vlastitu, stoga je pro- dužen rck na upisivanje. Što je veći uspjeh u potpisivanju ratnog zajma, to smo sve to bliže k posvemašnjoj konačnoj pobjedi odnosno k ča- snom miru. Svima dakle, kojima nije bilo su- gjeno, da se na krvavim ratištima bore i krv liju za Carstvo i Domovinu, otadžbenička du- žnost nalaže, da ne samo što obilatijom svotom pristupe za ratni zajam, nego i da svuda megju svojim krugovima najživlje zagovaraju ovo ro- doljubno i opće korisno pregnuće. Na Previšnjem se mjestu živim zanimanjem prati napredak pristupanja na potpisivanje ratnog zajma, .te se je Njegovo Veličanstvo naš Ćesar- Kra j Karlo |. premilostivo udostojao izraziti Svoje; očekivanje, da će svi gragjani, bez razlike sta- leža, kao takogjer i svi seljaci najspremnije s% zauzeti + doprinijeti, da se s upisima na V. ratr1i zajam dogje do onog uspjeha, koji odgovrira našoj snazi i očekivanju. Visoko odlikovanje. Velecijenjeni naš sugragjanin, P. N. Gosp. Brnja grof Kaboga » 63. i Kralj. Komornik, zaslužni načelnik divnie Du- brovačke Rijeke, odlikovan je od Njegov:1 Veli- čanstva našeg Ćesara-Kralja Karla I. red om že- ljezne krune Ill. stepena. Doznajemo, da mu je to brzojavno saopćio i čestitao Ministar unutarn. poslova, Njeg4+ Preuzv. gosp. Erasmo barun Handel. 3 Odličnom našem sugragjaninu #' prijatelju svesrdno čes'itamo ! Vojna odlikovanja. | fatelj i dobar znanac našeg grada, vič. g. B;*4" Lovrić, vojni dušobrižnik i profesor kade: .“ skole u Kamenici, odlikovan je viteškim križem reda Frana Josipa sa ratnom dekoraci ,, y prizna- nje hrabrog i požrtvovnog držani pred nepri- jateljem. U Naš sugragjanin g. Dušan M k. Pera, natporučnik pješ. puk. br. E vojnim križem ll. stepena sa ratnom iekoracijom u priznanje hrabrog i uspješnog držqnja pred neprijateljem. Čestitamo ! Sa bojnog polja . 2... ... upravljaju čestitke i pozdrave svojim obiteljima, našem uredništvu i svim prijateljima i znancima, ovi pripadnici gruške 37. pukovnije : Stijepo Bruer, Vicko Hure, Petar Pasarić, Pavo Kolić, Jakob Kolić, Martin i Niko Žeravica, Pero Kri- stović, Gjuro Drobac, Stijepo Kristović, Ivo Zec, Simo Savinović, Ivo Lise, Ivo Mišić i Antun se išu nam, da se nalaze dobro i zdravo, pred vjerolomnim neprijateljem. ; Zahvaljujemo im na bratskom sjećanju, to- plo ih otpozdravljajući. Naša trgovačka škola (oke 100 učenika i učenica). Kako saznajemo od Upraviteljstva, broj upisanih učenika i učenica iznosi ove školske godine oko 100, i to: u dr- žavnoj školi 62 (== 28 +34), u večernjoj školi usavršavanja 35 (== 21 + 14). Prema ovim poda- cima ističe se lijepi broj učenica, Osim ovih ima. još 12 učenika ove škole, što se nalaze pod oružjem. Samo naprijed na trgovačkom, gospo- darskom polju! Takovih nam praktičnih škola treba, nadasve u ovo doba. i | i | zaramo > ZANE. Io > zemam rm