Br 611. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Akademija u samčstanu 0.0: Dominikanaca. Na 22. ov; mj. mjećuo do- minikansko teološko učilište uz sudjelov: snog franjevačkog pjevačkog i tambur ra priredilo je u svom samostanu sjaj miju prigodom seđamstote obljetnice minikanskog reda. | ako nešto odulja; ak je ostavila sasvim lijepi utisak na mnogobrojnu publiku, megju kojom je domaća inteligencija bila obilno zastupana. Dvije su najglavnije točke programa bile čitanje o. A. Zaninovića (»Pogled na rad Do- minikanaca u hrvatskim zemljama«) i o. Posin- kovića (»Povjesne crtice o dominikanskom redu u Dubrovniku«). Prva radnja, i ako za užu pu- bliku, odaje marljivog i učenog istraživača, a dtuga nam je iznijela interesantnih, dosad malo poznatih crtica iz dubrovačke prošlosti, te bi za- služivala, kako i ona prva, da bude otštampana. je su bile sočni i vješti sastavci. Zabavno-glazbeni dio svakoga je iznenadio. Fini ukus i tačna izvedba bila je karakteristika svih glazbenih kumada ove večeri. Na prvom mješta zaslužuje spomena 11. tačka programa (»kita napjeva iz grčke, ambro- zijanske i rimsko dominikanske liturgije«). Jedno- glasno pjevanje »a cappella« jednostavnih litur- gičnih motiva sasvim je teška stvar. Nijesu se razabirali pojedini glasovi, već samo kao jedan zaobljen glas, lijepa izražaja i čuvstva, koji je iz najlišeg pianissima umio u zgodnim momen- tima da naraste do najjačeg fortissima potpuno u skladu sa idejama pjevanih riječi, a bez ika- kvog iznenadnog skoka. Takovo pjevanje ne čuje se u Dubrovniku nigdje drugovdje, što neka“je na čast Dominikancima, a osobito O. Zaninoviću, koji ih je izučio. Ostalo pjevanje 4-glasnog muškog i mješovitog (s djecom) zbora, kad bi se mimoišlo: pomanjkanje tenora prvih, bilo je prožeto čuvstvom i finim izražajem, kakovog baš treba u pjevačkim iz- ved Nekoliko tačaka izvela su složno oba tam- buraška zbora precizno i tankoćutno. Željeli bi- smo samo, da se izvagjanje klasičnih (ulomci iz oratorija »Messias« od H&ndela) i operno-klasič- nih komada (uvertura iz opere »Porin« od Lisin- skoga) ograniči na glazbila, koja takovim koma- dima odgovaraju. Tumbure su istina naša narod- na svetinja, ali me slijedi iz toga, da su tambure zgodne za izvagjanje svih vrsti glazbenih komada. Imali smo više puta prigode, da se u crkvi časnih otaca Dominikanaca: divimo periektnomu sviranju na orguljama. Pa i na akademiji divili smo se sasvim vještoj pratriji pjevanja na glasoviru. . Zašto dakle ne bi sviranje na harmoniumu i klaviru, kao i na kojemu od glazbila violin- skog -orhestra moglo istisnuti tambure, kamo one ne spadaju ? Pozdrav sa bojnog brodovlja. Sa morskog ratnog mezeva primamo lijepu fo- tografsku snimku: »Mornari kod. objeda«, uz pozdrave našem uredništvu i svemu gragjanstvu. Potpisani su: Petar Biuk, 7 lekić, Kovačević, Mar- tinović, Zurek, Romić. / e Na spomen-slici i na pozdravima zahvalju- jući, svesrdno ih otpozdravljamo. Zadušnice za pok. domobranca, bivseg učenika trgovačke škole u- savršavanja. Prošlog petka na 10 sati pr. p. držale su se u kapeli sv. Roka, nastojanjem mjesne ć k. trgovačke škole, svečane zadušnice za pok. Pera Katičića, vojnika 37. domobr. pješ. pukovnije, koji je umro na polju slave kod Go- rice, dne 8. avgusta 0. g. Prisustvovali su svi učenici mjesne. ć. k. trgovačke, škole i večernje škole usavršavanja, sa zborom; bila je zaštupana i obitelj pokojnikova, a bilo je i njegovih mladih drugova — sada vojnika — i prijatelja i štovatelja. Iza mise je vič. Niko Gji- vanović, kateheta, prikazao u kratkim potezima pokojnika kao vrsna učenika (svršio je ovdje nižu Gimnaziju, pa za tim večernju školu ;usa- vršavanja s odlikom) i uzor-rođoljuba. Nakon gov zbor mjesnih gg. diletanata ispjevao je »Libeta me«. ' prigodom stric pokojnikov, g. Ivo dao je K 20 za zakladu za siromašne trgov. škole »Beno Kotruljić«, a suđru- govi i prijatelji pokojnikovi sakupiše u istu svrhu lijepu. svoticu, na čemu im upraviteljstvo ć. k, trgovačke škole srdačno zahvaljuje. Vojna sazivna obznana. Osobe; po- austr. narodnom ustanku, za koje se kod KE. do dolje utvrgjenoga roka za do- lazak nod barjak nagje, da su sposobne za službu u nar, ustanku, a rogjene su u go- 9., 1878., 1877., 1876., 1875., 1874., » valja da dogju pod barjak, ako uzete u službu pod oružjem ili ako redi obzira javne službe ili javnoga inte- i sie ili neodregjeno vrijeme rije- Od le službe, | treba da se dne /0. jenu: 873.1 i 8 naznačeno u njihovoj iskaznici nar, ustanka. * Ro u gore naznačenim godinama, a za čija selio sibaji soikN.s&. piva sreće 1917. nagju kod dotičnog rapovjedništva, dobrovoljnoga pristupa u žajeduičkii vojskih; ra-" dino zihvaleći velikoj opreznosti natrijettentki tau mornaricu ili domobranstvo, valja da dogju, električnog tramvaja. Pohvaliti je pak i uslužnost pod barjak takogjer dne #0: januara 1917. i predusretljivost rečenih namještenika prema Pozdrav iz zarobljeništva. Pri. svakome bez razlike. mamo dopisnu kartu iz talijanskog zarobljenič- To im svak priznaje, pak neka im to služi kog odjela u Genovi (Forte Tenaglia), nadnevka koliko pohvalom, toliko i preporukom svima, te 7XI. o. g., upravljajući svesrdna pozdravlja na- šem listu i cijelom Dubrovniku. Uz ostalo nam pišu: »Već se — iako u ovim prilikima — pri- pravljamo, da i ovdje što bolje proslavimo naš dan, dan našeg obljubljenog parca Sv. Vlaha«. Potpisani su: Milan Lang, Gj. Bijelić, Jozo Be- lotti i Frano Šoša. Zabvaljujući im na sjećanju, želimo i s naše strane, da se što prije ostvari ono, što nam pišu, naime »da čim prije vide mili Dubrovnike. Knjige društva sv. Jeronima već su došle, te se na jagmu raspačavaju. Pet ih je na broju sa »Danicom« za 1917. Članovi »dvo- krunaši« mogu ih nabaviti u našoj Tiskari. Do- životni članovi, koji ih još nijesu pridigli, nek se obrate mp. Don Spasoji Fabrisu; njemu je društvo poslalo knjige i za one članove, koji su bili upisani kod pok. Don Bara Broilli, višego- dišnjeg društvenog povjerenika, Svaki član plaća 60 para za poštarinu. Preporučamo, da se za- člani ko može, doživotno, uplativ jednom za u- vijek 10 Kr. i to što prije, jer će se i ta svota brzo povisiti. Ima članova, koji već preko 50 go- dina primaju knjige i tim su sa 10 Kr. stekli bogatu kućnu biblioteku. Prijevozni saobraćaj izmegju Župe i grada. Pišu nam iz Župe: Za nas kao da ne opstoji više nikakvo sredstvo komu- nikacija. Ako hoćemo prenijeti kolima kvintal krumpira, moramo 6 K po kvintalu platiti samo za prijevoz, jer za kola nema tarife. Ako hoćemo pozvati liječnika — jer naš se, dok traje rat, na- lazi na drugom mjestu — moramo kočijašu sa- momu 30 kruna platiti, i lo ako nam se udo- stoji molbu uslišati! Ako hoćemo putem pošte kakav paket primiti, moramo čekati i načekati se, jer amošnja pošta nema nikakvih prijevoznih sredstava, do starca listonoše, koji mora 20 ki- lometara pješice vući ma legjima 20—30 kilo- grama. Čuli smo pak za jedno privatno poduzeće, koje bi s automobilom prenosilo poštu, osobe i terete. Ta nas je vijest silno obradovala, pa mo- limo:sve Vlasti, da bi što više došle u susret i poduprle isto, a preporučatno i samim Župlja- nima, da uznastoje, da se čim prije to započme, jer bi to i u mitna vremena bilo sa svakog po- gleda ođ silne koristi, koliko okdlici Dubrovnika, toliko i samom gradu. — Župljanin. Na znanje. Općina javlja: U zadnje vrijeme previše se je umnožio broj onog pučanstva, koje hoće da ga se u svakoj prigodi ubraja megju siromahe ovoga grada, a radi sve to veće skupoće i pomanikanja glavnih životnih namir- nica, uzdržavanje, osobito za siromašno pučan- stvo, postaje doista svaki dan teže, te zadaje ozbiljne brige, i ovoj općini, a i drugim usta- novama, koje su pozvate da se za siromahe skrbe. Nastaje zima i šnjom rgjava i još teža vre- mena, pa će se sadašnje stanje još jače osjetiti. Megju gorispomenutim žive ih u ovom gtadu mnogo, koji ne pripadaju ovoj općini, a veći ih je dic onih, što pripadaju okolišnim se- oskim općinama. ' Sjegurno je, da je ma selu lakše življenje nego u gradu, a nadasve ako se radi oko obra- gjivanja zemljišta, za što sada majviše onamo fali radnih sila, dok amo radi pomanjkanja za- rade raste nezaposlenost. Ni općinska sredstva ni ona drugih usta- nova neće moći doprijeti, da se u ovakim prili- kama obezbijede svi siromasi; a svakako je o- pravdana dužnost, da se u prvom redu vodi briga za siromašne pripadnike ove općine. Stoga, sve one obitelji, koje ovdje ne pri- padaju, & koje cijene da se svojom zaradom, vojničkom potporom ili inim drugim prihodima što ih uživaju, ne mogu uzdržavati, nego da će imati potrebe da ih pomaže općina, javna do- brotvornost ili druge ustanove, ozbiljno se gsa- vjetuju, da se svako čim prije prijave u općinski ured, da buđu opremljene u svoj zavičaj na te- ret vlastite općine, Ko se ovoj opomeni ne oda- zove a i nadalje bude htio da se ubraja u sva- koj prigodi megju gradske siromahe, općina će na temelju $ 9 opć. reda (čl. Il. Zak, 5. Ill. 1862) predložiti, da bude od nadležne vlasti o- premljen u zavičaj. . Nagjeno čo ječje lješine. Ovih dana, potlije silne oluje u moru, uagjeno je o- ko otoka Mljeta sedam ljudskih lješina. Čujemo, da su sve talijanski imornari. Cijeni se, da su u moru od nazad dva mjeseca. d Namještoni :I dubrovačke teične željeznice. lako cesta od Gruža do grads nije dovoljno prostrana za sav onaj promet električnog tramvaja, kola, automobila i prolaznika, a uz to većim dijelom strma, ipak se uza s.e to nikada nije dogodila nikak a ne- u. pogledu. električnog tramvaja, 3 to je se voze, za »dobru ruku« prigodom Nove Go- dine, na korist marljivih namještenika našeg tramvaja. Za siromašnu školsku djecu, da počasti uspomenu pok. g. Nika vit. Gergo-| milla, priložio je g. kap. Mato Marinović 10 K. Ratna pripomoćna akcija u god. 1946. Javlja nam mjesna podružnica »Crvenog Križa«, da je gosp. Ivo kap. Račić iz Trsta, pri- godom akademije u Cavtatu dne 8/10. o. g., po- slao preko gosp. Antuna Bratića za oslijepljene ratnike 37. pukovnije svotu od K 30. Oprost od čestitanja. G. Spasoje vit. Merlo udijelio je »Dječjem Zakloništu« 5 Kr. da bude oprošten od čestitanja prigodom nove godine. Dobrotvorni prinosi. U počast uspo- mene pok. g. Ljudevita Dalleore, g. kap. Božo Banaz darovao je Pučkoj Kuhinji K 20. — Istomu fondu u počast uspomene pok. ggje. Auguste ud. Perišić, preminule u Zadru, darovala je ggja. I neprijateljska Nina ud. Katić K 10. U počast uspomene pok. g. Ljudevita Dalle. | ore udijeliše Dječjem Zakloništu g. kap. Božo Banaz K 20, a ugl. obitelj Guska K 10. Nar. zast. g. Niko Skurić iz Čilipa priložio je o smrti ggj. M. Ivanković u fond Sofije 10 K. Brzojavi bečkog Korrespondenz-Bureau. Uspjesi Nijemaca na zapadu. + Na. predovanje saveznih četa u Via. škoj. - Zadnja dva dana dovedeno 14.000 zarobljenika. - Njemačka podmornica zarobila ruski brod sa obilnim ratnim materijalom. BEČ, 29. dec., 3:40 pop. Berlin, službeno: Zapadno ratište; Na zapadnoj obali Maase na visu 304 i na južnom obronku »Mrtvog čovjeka« prodriješe njemačke čete do drugih i trećih linija neprijateljskih po- ložaja, iz kojih dovukoše 222 zarobljenika, pri tomu četiri časnika i sedam strojnih pušaka. U zauzetim grabama više i po noći ponovljenih protunavala francuskih odbijeno. Istočno južno krilo vojske nadv. Josipa pru- žilo se je složno si kretanjima u gelikoj Vlaš- koj u planini prema istoku. Lijevo krilo devete vojske četne grupe Mackensenove slomi u pla- nini jaki otpor saveznih protivnika, dospjevši do Dumitresti 10 km. sjev. zap. Riumicultarat. Desno krilo armate prodre naprijed izmegju Riminicul- tarat i tijeka Buzeu prema sjevero istoku, zauze više uporno branjenih sela i ne dade Rusima, koji bježahu, vremena, da se namjeste u pripra- vljeni položaj u odsječku Scena. Od 28/12 dovedeno preko 14 hiljada zaro- bljenika, a plijena 3 topa, više strojnih pušaka. U Dobruči je zauzet Rachel. U Macedoniji nijedan osobiti dogogjaj. Stop jedne naše podmornice doveo je za- plijenjeni u Sjevernom ledenom moru ' parobrod »Suchan« neke dobrovoljačke flote na putu iz Amerike za Arhangelsk sa ratnim materijalom i poveo ga u njemačku luku. Vrijednost tereta od mnogo milijona sastojaše od 325,000 schrapnel- granata i patrona, 425,000 sažigača, 125,000 kg. upaljivog materijala velike vrijednosti, 215,000 kg. praha, 1,230.000 kg. olova u šipkama, se- dam teretnih automobila, 200 bala kože za pod- plate, 500 vijaka bodljikave žice i 6000 komada željezničkih pruga. Borbe u Velikoj Vlaškoj. - Naša zračna eskadra obasula bombama kolodvor u Nesci. - Ne talijanskom kršu živahnija artiljerijska vatra. BEČ, 29/12. Službeno se javlja: Istočno, sjevero istočno i sjeverno od Remnicusarat po- tisnuta armija Falkenhayna od položaja do po- ložaja u visočinama sjeverozapadno rečenog gra- da; neprijatelj ponovno je izbačen od austro- ugarskih i bavarskih četa generala Kraft-Delmen- singena. Grupa Feldmeršala Ludviga Goldingera, koja pripada ovijem četama, stoji u borbi pred Dedulesci. | južno krilo, koje se bori na fronti nadvojvode Josipa, pridružilo se borbi. Austro. ugarske i njemačke sile oteše neprijatelju u gor- njoj Zabali i dolini Putne jako izgragjene polo- žaje, zauseše na juriš kod Harja sjevero istočno Soosmeyoe neprijateljske linije. Neprijatelj je o- stavio u našim rukama kod jučerašnjih borba u Vlaškoj i u gorju zapadno Focsani 3000 zaro- bljenika, 6 topova, preko 20 makinskih pušaka. Dalje sjeverno nije bilo zamašnih borba. Na 27/12. Austrougarska je zračna eskadra obasula bombama kolodvor Nesci, koji je nepri- ateljskim četama veoma služio. Na mnogim je gradama opašen požar. Na lalijanskoj je kršnoj visočini artiljerij- ska voki bila juče, Brani nego u prošlim danima. U dolini Vipacha maš letač..oborio Ad rak) daj romi- Trgovina, obrt, gospodarstvo i aprovizacija. Pojeftinjenje hruha. Od dana 2. Januara 1917, pojeftinjuje cijena kruhu za 4 pare po kilu: od 84 p. kg. na 80 para. U trgovinama i obrtima dozvoljen je rad sutra u Nedjelju 31. o, mj. od 8 sati pr. p. do 4 sata popodne. Krumpir i orzo. Stigla je Aproviza- ciji narudžba krumpira, te će se Me E: prodavati po 2 a najviše po 2 kg. na osobu, uz sijena po 36 para kg. u gradu, a u Gružu po pare. Kako smu već javili, svaka osoba može da e po 4 dk. brašna dnevno. Aprovizacija je dobavila i orza, pa dok bude trajati ova pris- pjela količina, moći će se tg mješte bra- šna, naime: ili 4 dk. brašna ili 4 dk. Orza, jer inače nije dozvoljeno prodavati oguljeni ječam, nego jedino uz iskaznice krušnih karata, Potrošak mega dozvoljen je u pone- djeljak dneva 1. januara, ali nije dozvoljena pro- daja u mesarnicama. Broskva kao zamjena za krum. ie. Zavod za promiet žitom u ratno vrijeme u eču ka nam: Manji ispad zadnje žetve krum- ira sili na upotrebu doknadnih srestava. Vrlo le prikladna u tu svrhu broskva. Ona se lakše probavlja a sadržaje u sebi hranivih tvari lako prihvatljiva oblika; sadržina dra; pi čevine je daleko veća; pripravljanje lako; izdrž- ljivost je veća; osjetljivost mraza manja ; jeftinija cijena dozvoljava povećanje količine za hranu bez povišenja novčanih izdataka; veličina broskve iziskuje manje otpatka i radnje kod guljenja. Uskladišlenje je slično onome krumpira, najbolje u hladnim suhim podrumima. S vremena na vrijeme treba ispitati, da li su još sve bro- skve zdrave; natruhljene se izrežu i odmah po- troše; broskva se može pohraniti i u prizemlju ili u drugim prostorijama zaštićenim od mraza. Početkom toplijeg vremena naginju truležu. S toga se preporuča da se zimi M Broj jela od broskve jest nepregledno velik. Uslijed njihove sadržine hranjivih tvari, repe t. zv. »Wruken« su već same po sebi obilata hrana. Na jugo-is en. =. ua = So je jedina neophodna začina. m nate pripreme prema vrsti sočiva treba pods prije svega na uporabu u svrhu priprave i. Po iskustvu navikne se brzo na okus, ali e se taj ne svigja, može ga zatajiti koi sebe ili SV preparatima (n. pr. Maqe)) amaknuće životnih namirnica pomoću bro- | skava -vrlo se . olakšava solied_ ljovik sposo- bnosti za miješana sočiva. kućanstvo bi stoga imalo uvijek pridodati broskve jelima od krumpira, repe i drugih sočiva. Naravno, da se ta jela mogu još ukusnija napraviti, ako se je u stanju nadodati male količine brašna, mesa, ribe ili masti. Dapače se može pripraviti pecivo, ako se sirovo satrte broskve pomiješane s bra- šnom prerade u tijesto. Kukuruz i proso za životinje. Ministarstvo poljodjelstva, na prijedlog > sništva i zemalj. gospodarskog vijeća, odobrilo je, da se od žita ovogodišnje žetve može u Dalma- ciji trošiti za životinje 15% kukuruza i 50% prosa. Ovi postotci vrijede za obe vrste žita za či- tavu količinu, koja posjedniku preostane, pošto mu se od priroda odbije potrebito sjeme. m larna kazna za lihvare sa živožnim namirnicama. Kako čita- mo, ovih je dana viši sud. u Dresdenu izrekao egzemplarnu kaznu proti ondješnjem mesarskom majstoru Guidu Hauensteinu. Ovaj je u aprilu ove godine nakupovao 4089 kg. ulja po 7 ma- raka i 35 pieniga po kilogramu, a prodao ga je po 9 maraka i po, dapače i do deset, uz dobit od 32%, te je na taj način dobio 13.158 maraka. — Sud ga je osudio na 4 mjeseca la- mnice i 20. ar : pote tamnice, a uz to i na gubitak gragjan- skih prava za 3 godine. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. Tisak i vlasništvo »Dubrovačke Hrv. Tiskare«. SARDA DSV OPERE SAGE. RPR AS ERA RA EDS RAPA RA JAVNA ZAHVALA. Prigodom smrti našeg ljubljenog strica od- nosno šurjaka Don Pera vit. Bielić kanonika Stolnog kaptola u Dubrovniku, naša duboka harnost svima, koji bilo u čemu iskazaše saučešće u žalosti. Na osobiti način Presvij. Dr. Josipu vit. Marčeliću, Biskupu i Prep. Kaptolu St. Crkve u Dubrovniku, koji za pokoj- nika oslužiše svečane zadušnice dne 28 pr. mj.; mjesnom Župniku-Dekanu vič. Don Juru Laneve, koji je pokojnika svakog dana pohagjao i tješio utjehama naše sv. Vjere, te nam u svemu bio pri ruci. Mp. Franjevcu O. F. Lopižić, Don Božu Depolo, Don Franu Ivančević, zamjenicima kap- tola Korčulanskog, Don Anti Glumac, koji pri- sustvovahu sprovodu; Ugl. Upraviteljstvu Op- ćinskome i svim Vlastima u mjestu; Dr. Blažu jun. Arneri, opć. liječniku, i svim ostalima od Boga im plata, Orebić, 16. prosinca 1916. Za sebe i svojtu Don Petar Bielić mi. (665) sinovac.