Str. 2, Južni Slaveni i Ententa. ik hrvatsko-slovenskog kluba u par- lamentu, Korošec, upravio je min. vanjskih posala grofu Czeminu pismo, u kojemu ga u ime hr- vatskog i slovenskog naroda uvjerava, da je i- pokrizija Entente u noti Wilsonu glede oslobo- gjenja Slavena u Austriji izazvala kod južnih slavena samo ogorčenje, jer je hrvatsko-sloven- ski marod kao uvijek tako i sada čvrsto i sasvim odlučan da u nevolji i smrti ostane vijeran Mo- narhiji i uzvišenom Habzburškom vladarskom Domu. I zemaljski poglavica Kranjske, Sušteršić, u- pravio je spomenicu min. vanjskih posala, u ko- joj kaže: Slovenski narod prosvjeduje svom od- lučnošću proti tome, da se on u Ententinoj noti izrabljuje za ispriku nastavka rata. Slovenski na- rod ne živi pod nikakovim »tugjim gospodstvom«, već po srodnom vladavinom Habzburške dinastije, kojoj je odan sa neizrecivom ljubavi i nepoko- lebivom vijernosti, što je on i u ovome ratu na svim bojištima dokazao djelom. Neprijatelji hoće, da hrvatsko-slovenski narod dovedu pod tugje gospostvo, jer oni hoće velike hrvatsko-slovenske predjele da dijelom priključe Italiji, a dijelom Srbiji. Hrvatsko-slovenski narod prati svoje inte- rese i ideale jedino u okviru Habzburške mo- narhije, te je prožet nepokolebivim pouzdanjem u ovo starodrevno carstvo i u njegovog uzviše- nog Vladara, pod čijim žezlom on jedino hoće da živi. Suštešić na kraju izjavljuje, da je ovu iz- javu ovlašten da dade kao presjednik slovenske pučke stranke u Kranjskoj, najače stranačke or- ganizacije austrijskih južnih Slavena, kao i u ime svih Slovenaca u Kranjskoj. Kratke novosti. »N. Fr. Presse« donosi, da je Gorica ispraž- njena; sve pusto i zapušteno. Talijanci se ne osjećaju sigurnim u gradu, pa iza grada ne- prestano grade šančeve. Okolo Gorice vazda pu- canja, praskanja bomba i mina. — Načelnik Kronstadta, dr. Schnell, poveo je energičnu akciju protiv povišivanja cijena na živež i na svu ostalu robu i postole. Policiji je dao nalog, da sve osobe, sposobne za bilo ka- kvu službu, koje budu okrivljenje radi guljenja s cijenama, da ih odmah predadu vojnoj vlasti, da ih ova upotrebi za koju vojnu službu. To je jamačno najuspješnije srestvo protiv gulikoža svih vrsta! — Od početka rata u Njemačkoj je obu- stavilo izlaženje 1430 novina. Danas ih izlazi preko 11.500. — Po vijesti iz Lugana, izjavio je talijan- ski genćral Porro, da je uvjeren, da će rat biti svršen dojdućeg jula, najkasnije augusta. On naime drži, da će se u proljeće iscrpiti sve za- raćene stranke. — Kako krakovski »Czas« donosi, američki je konsuo u Varšavi izjavio, u ime svoje vlade drugim konsulima neutralnih država, da američ- ke Sjedinjene Države ne mogu priznati do konca rata postanak kraljevstva Poljske. — U većim je gradovima Rusije opsežnih nemira i revolucijonarnog pokreta, mađasve u Petrogradu, gdje je pooštreno opsadno stanje. O tome donose i pariški i londonski listovi. — »Humanitč« veli, da i u Francuskoj i u Engleškoj moraju napokon uvidjeti, da kriza u Rusiji već prelazi preko granica područja u- nutarnje ruske politike. — Talijansko novinstvo, raspravljajući o i pismo, koje ovdje iznosim, a pisao ga je Tom- maseo u Firenci na dan sv. Lorenca Giustiniani, na 8. januara god. 1874. To je pismo, na tali- janskom jeziku, pisano eto malo mjeseca prije smrti Tommasea, starca i slijepca. Kao takav bi- jedan Tommaseo samo bi potpisao pismo, koje bi mu pisar njegov napisao prema njegovu dikti- ranju, ili je cijelo pismo bilo pisano pisarevom rukom, ko što mi se čini da je slučaj i s ovim pismom. |. Pulić i Tommaseo nalaze se daleko od svoje mile uže domovine, od dalmatinskih čar- nih žala. Obojica ljube svoj narod i ponose se, što iz naroda potječu ; obojica su velike moralne ličnosti po onoj »frangar non flectar«, kršćani vjernici u najplemenitijem smislu, zazirući od pri- jateljstva mogućnika, od časti, pohvala. Ljubili su svoju domovinu; žalili su njene nevolje, neslogu njenih sinova, žigosali mane i zloporabe. I nji- hovi su listovi puni toplog osjećaja za svoj na- rod hrvatski. Tommaseo višeputa u svojim pis- mima spominje »il povero nostro paese«, »la povera nostra provincia«, Pismo, hrvatski pisano u god. 1844. po svoj prilici Vjekoslavu Babukiću, počinje ovako : »Gospodine! Poslat ću Vam u brzo mala pisanja moja svrhu žalosne moje Dal- macije«. I u pismu, koje ovdje donosim, spo- minje Tommaseo »il nostro paese disgraziato«. No ova su se dva velikana, Pulić i Tomma- seo, razilazila u načinu, kako da se pomogne I 4 PRAVA CRVENA HRVATSKA« centralnim vlastima, otvoreno priznaje, da su ove vojnički sasvim jake, u prvom redu naša Monarhija. Zatim isto novinstvo prepravlja jav- nost na možebitne nove ofensive protiv Italije. — »Berliner Tagblatt« dobru je ovih dana otčitao lekciju njemačkim pangermanima, da su svojim šovinizmom Njemačkoj i njemačkom na- rodu uvijek samo štetovali. — Njemačkom je konsulu u Brašovu po- vjereno izvažanje zaplijenjenog žita i brašna iz Rumunjske. — Kodanjski »Politiken« kaže: »Jednom, ka- da je pala riječ za mir, meće se više zbrisali.« — U Parizu su prošlih dana imali tajnu sjednicu članovi anarhistične lige iz Francuske, Italije i Španije. — Iz Barcelone javljaju, da je odanle ne- stalo više anarhista, a da ovi imađu velikih svo- ta. »Frankt. Zeitung« donosi, po vijestima iz Lon- dona, da su otišli u Norvešku. — Grob zadnjeg Obrenovića u Beogradu srpska je vlada držala sasvim zapušteno, nikako. Po naredbi iz Beča sad je crkvica popravljena; te ju austrijski umjetnici uresuju. Nad grobom kralja Aleksandra i kraljice Drage postaviće kra- san spomenik. Taj čin naše vlade, da se Obre- noviću napravi doličan grob, izazvao je opću zahvalnost u cijeloj Srbiji. — Socijalistička štampa entente primjećuje, da kad bi Wilson svakako htio da što prije do- gje do mira, da bi to mogao sasvim lako : Ame- rika neka zabrani izvoz u zaraćene države, i stvar gotova ! — Američki listovi, što su uz grupu Hear- sta, pišu, povodom nekoje izjave Zimmermarina, da se Sjedinjene Države nalaze na rubu rata. — Francuski je ministar izjavio novinarima, da je vlada morala ograničiti jelovnik u svim gostionama i posvuda, jer treba da najstro- žije štede sa hranom. Poslije mira, reče ministar, bit će još teže s hranom, jer će svjetsko tržište biti otvoreno centralnim vlastima, pa će ove na- kupovati žita i živog. Uslijed toga da će znatno pasti količina što je sada eliircima na raspolaganju. — Američke novine donose, da engleška vlada ne propušta u inozemstvo nikakve vijesti o mirovnom pokretu u Engleškoj, gdje se odr- žavaju mnogobrojne skupštine za mir. — Isti neki engleški listovi donose, da je na jednoj političkoj skupštini u Limericku, u Ir- skoj, došlo do oštrih demostracija protiv Engle- ške. Policija je morala da posreduje., — Što njemački letači a što topovi kroz prošlu su godinu srušili 784 neprijateljska letačka stroja. Nijemci su kroz to razdoblje izgubili svega 221 let. aparat. Na samoj francuskoj fronti izgu- bili su Englezi i Francuzi 739 aeroplana, a Ni- jemci samo 181. — Nevjorški listovi donose, da će se ubrzo izdati novi engleški zajam od 300 milijuna do- lara (1 i po milijarda kruna). Kamate su 51/9%. Zajam će se isplatiti nakon dvije godine. En- gleška je za ovaj zajam dala vrlo obilato jamstvo. | |Naši dopisi. Iz Čilipa u Konavlima. Glavna skupština »Seoske Blagajne« ovdje u Čilipima obdržavala se je na staru godinu. Iz ravnateljeva izvještaja izbija, da ova gospo- darska zadruga napreduje. Ulošci su porasli na 70 hiljada kruna. Zajmovi su se veoma uma- njili. Buduć se je »Seoska Blagajna« bavila apro- vizacijom, donijela je okolnom pučanstvu veliku korist, što su mogli a da ne idu daleko i da vele ne dangube pridizati kod nje životne na- toj jadnoj domovini, kako da se hrvatski narod u Dalmaciji podigne. Tommaseo je ljubio svoj hrvat- ski narod, kako on jednom reče, »svojim načinom«, Kako radi naš Pulić, rodoljub, Hrvat, dalma- tinski aneksionista ! A Tommaseo? — Taj sin hrvatske zemlje i hrvatskog naroda, autor divnih rodoljubnih, hrvatski pisanih »lskrica«, svojom svestranom kulturom, neumornim svojim radom dao je vrlo mnogo ltaliji, za nju je vrlo mnogo uradio, mnogo pretrpio. A za svoju hrvatsku Dalmaciju, za htvatsku književnost ? — Razmjer- no malo, da malo. On je isticao svoje dalma- tinstvo, ilirstvo, slavensivo, bio je megju protiv: nicima sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, te. je proti sjedinjenju i knjiga napisao ; a bio je u Italiji agitator za ujedinjenje Italije. Boraveći to- liko vremena u tugjem svijetu ne stvori sebi, na- žalost, bistre slike o hrvatskom narodu pa shva- ćaše krivo hrvatske prilike. Ova dva velika naša čovjeka, mirni u svo- joj savjesti, ustrpljeni u mnogim svojim nevo- ljama, u radu svome posv: odani Bogu i crkvi, ostali su nam u tome pravim uzorima. Takovo kršćansko shvaćanje u Tommasea prodire i iz ovog pisma; time zna on lijepo tješiti i krijepiti svoga prijatelja : patnika Pulića. Lijepa ona sen- tencija, koja se nalazi u Tommaseovoj »lskrici Xa »Radimo, vjerujmo, molimo«, nalazi se u lijepoj varijan'i i u ovomu pisinu, uz druge neke lijepe sentencije i aforizme. «mirnice. Na brašnu se je dobivalo netlo 1%. Na drugim potrepštinama malo više. Ali zato s pretičkom isplatio se je vas dug za zadružni dom, i tako naša »Seoska Blagajna« posjeduje svoju vlastitu kuću na lijepom položaju u sre- dini sela. Izvršila se je rodoljubna dužnost, te je glavna skupština jednodušno odobrila po 10 hiljada kruna za IIl., IV. i V. austr, ratni zajam. Držeći se govora presjednika »Zadružnog Sa- veza«, da je zadrugarstvu svrha i dobra djela, .ovih se dana dijeli mukte stanovita količina krumpira najsiromašnijem pučanstvu okružja naše “ aprovizacije. Hvalimo to humanitarno djelo, uči- njeno na korist zbilja potrebnim. Mnogo bi pro- stora zauzelo, kad bi smo iscrpljivo prikazali rad naše »Seoske Blagajne«, ali i ovo par re- daka biće dosta, da se javnost uvjeri o moralnoj i materijalnoj koristi ovakovih zadruga. Domaće vijesti. Naredbe ža mladost. Objavljena je naredba g. namjesnika proti zapuštenoj djeci, u kojoj se zabranjuje mladeži, koja nije navršila 17 godina, izlaženje na dvor poslije 8 ura u ve- čer (ljeti 9 ura), pušenje, kartanje, prosjačenje, pohagjanje rakijašnica, kao i javnih lokala, ako nijesu u pratnii roditelja. Kinematografske pre- stave smiju pohagjati jedino ako na oglasima izričito stoji, da su za djecu i mladež, te ne tra- ju poslije 8 ura u večer. Bez pošte uslijed nevremena. Više je dana, da ne primamo pošte, jer radi sil- nog snijega u Bosni morala je željeznica obu- staviti svaki promet megju Sarajevom i Mostarom. Čujemo, da je osobito na »lvan-planini«, gdje željeznica prolazi, snijega u visini do 5 metara. Radi istog je uzroka, kako čitamo u »Ce- tinjskim Novinama«, obustavljen svaki automo- bilni promet izmegju Kotora i Cetinja, Molbe i pritužbe glede vojnič. kih pripomoći. Primamo od ć. k. dalm. Namjesništva, da je ć. k. ministarstvo za obranu zemlje odredilo : da se molbe i pritužbe u po- slima vojničkih potpora (opskrbnih prinosa) po zakonu god. 1912 imaju prikazati neposredno odnosnim kotarskim pripomoćnim povjerenstvima, koja su nadležna da uzmu u pretres i riješe to- liko prijave za udijeljenje vojničkih potpora, ko- liko i pritužbe proti odlukama istih kotarskih pripomoćnih povjerenstava. Uzaludno je stoga upraviti takove molbe ili pritužbe na ć. i k. ratno ministarstvo, ć. ik. mi- nistarstvo za obranu zemlje, ć. k. namjesništvo ili na pokrajinsko pripomoćno povjerenstvo, jer ova ne mogu drugo da rade nego da proslijede molbe ili pritužbe na nadležno kotarsko pripo- moćno povjerenstvo uzaludnim gubitkom vreme- na za same stranke i za pomenute urede. Poštanske objave. Javlja nam ć. k. Ravnateljstvo Pošta i Brzojava za Dalmaciju, da su u ć.ik. zaposjednutom predjelu Srbije bili otvoreni i predani javnom prometu još i ć. i k, etapni poštanski i brzojavni ured |. razreda La- zarevac te i ć.ik, etapni poštanski ured II. ra- zreda Mionica. Osim toga u saobraćaju sa La- zarevcom pripuštena je takogjer i služba prepo- ruke kao i službeni i privatni poljski paketi o- dregjeni za tu nalazeća se zapovjedništva, čete i zavode. nica, pripuštene su naprotiv samo slijedeće po- šiljke : dopisnice, otvorena pisma, tiskanice (no- vine) i uzorci robe. U pismu se spominje i Pulićeva majka. To je bila g.gja Marija Pulić rogi. Katić, udova pok. Jakoba Pulića. Ta vrla i svijesna majka starica stanovala je sa svojim milim dm. Gjurom i u tugjinstvu, u Trentu, i tamo joj počivaju mrtve kosti uz sina joj, dm. Gjurova brata, Grgura, koji preminu kao umirovljeni pomorski kapetan Lloyda. Na njihovom grobu sačuvan je i danda- nas lijepi natpis. Evo toga značajnog talijanskog pisma u ci- EM jelosti, u prijevodu ; Dragi Puliću | Možete mi vjerovati, da moje čestitke za blagdane i za novu godinu ne mogahu isključiti iz Vaših utjeha život, što se može radosniji, vaše mile majke. Ne čudim se onomu, što mi pripo-| g, vijedate o našoj nevoljnoj zemlji. Nova zla ne liječe stara, već uništavaju i troše što je pre- ostalo od prijašnje Mimo namjere i pro- tiv namjera onih, što viču, da su oni cijela zem. lja, Bog će imati milosrgja prema narodu pra- vomu, koji, nedužan, trpi; ali to nije ni zasluga ni slava po onoga, koji se diči, da mu (narodu) čini trpiti. Molimo, te u uskom krugu, u kome se svatko nalazi, radimo s poniznim, neumornim pouzdanjem, — Obavijestite me, kad primjerci stignu, te tri od njih, molim Vas, pošaljite g.gji Etelindi Avanani u Pergine. U poštanskom saobraćaju sa uredom Mio- U Br. 616 Razne domaće vijesti. Viši poštan- ski upravitelji Petar Bučić u Šibeniku imenovan je pošt. upraviteljem u Zadru, a Andrija Alujević na Visu pošt. ravnateljem u Šibeniku. + — Primarni liječnik i priv. decenat bečkog sveučilišta, dr, Nikola vit. Jagić, sin našega na- učenjaka dra. Vatroslava vit. Jagića, imenovan je izvanrednim sveuč. profesorom na bečkom svečilištu. — U Beču ustanoviše odbor za pripoma- ganje ribara i poinoraca, pod vodstvom predsjed- nika austr. Lloyda, Derschatta, za pripomaganje pomoraca i ribara, odnosno njihovih obitelji, ko- je su uslijed rata zapale u bijedu. Treba da do- kažu, da ne mogu na drugi način zaragjivati. Potpore će davati ujeđanput, ili do konca rata. Molbe se šalju preko lučkih ureda ili poglavarstva. — U Vitaljini (Konavle) na više je mjesta na maslini izbila r&sa ; gdje-gdje je počela i da puca ! Drugih godina stopro mjeseca maja. To nije dobar znak glede ploda. — Po Beču, Trstu, Istri, pa i po dalmatin- skim gradovima izdate su naredbe, da se što više štedi sa petrolejskim i elektr. osvijetljenjem. — Vojnik Viktor Rožman iz Kranjske javio se je iz ruskog zarobljeništva nakon 27 mjeseca. Takogjer učit. pripravnik Ivanetić, za kojeg još od početka pr. godine držaše, da je poginuo. Bilo na umirenje onim, koji od više vremena ne- maju od svojih pisma, : — Pošto nam nekoji predbrojnici lista opet šalju po staroj cijeni, ponovno im javljamo, da je godišnja cijena našem listu K 10. — Primili smo mjesečni list »Prijatelj Ma- lenih«, br. 1, god. Ill. Izlazi u Zadru, pod ured- ništvom č, O. H. Didona. Preporučamo osobito hrvatskoj učećoj mladeži obojega spola. Ko na- ruči 10, iznimno 5 istisaka, dobija list za samih 80 para godišnje. — U Zagrebu kažnjavaju, ako koji vlasnik kuće neopravdano povisi najam. I posjednik Še- betić osugjen je na 300 K globe što je od 36 povisio na 40 K mjesečno, i da mora ostati stari najam. Trebalo bi tako i drugovdje slijediti ! Tad se ne bi dogagjalo ono, što se je nažalost do- gagjalo, pa se i sad dogagja. — Tirgovcima kao i pučanstvu nanosilo se je velike štete kragjama u prevažanju robe. Protiv toga bjehu nastale opće tužbe. To znatno dopri- nosi skupoći, jer trgovci računaju na rizik. Ka- ko čitamo u zagrepskim novinama, ovih su da- na ušli.u trag takovim lupeštinama po nekim kolodvorima u Hrvatskoj i Ugarskoj, — Na Senjskoj su Rijeci uapšeni neki tr- govci i trg. činovnici, radi prijevara u dobavlja- nju živeža za gradsku aprovizaciju. Za otpremu robe iz Rijeke krivotvorili bi posvjedočnice. Po- moću lažnih isprava robu su izvažali, za vrlo skupe novce, najviše u Dalmaciju i Istru. Tako su eto neki zaslužili silne svote ! — Bečka je općina razdijelila 88.000 para crevalja besplatno, i to 50,000 revnim učenicima, 18.000 siromašnim ženama i 20.000 muškima. — Trgovac crevalja u Zagrebu Robert Drech- sler, jer je prodavao crevlje po 80, 100 i 140K par, osugjen je na 2 mjeseca zatvora i na 2000 K globe. Bilo na usvijest i ostalim po drugim našim gradovima! Gradska kronika. Program svečanosti Sv, Vlaha. rošlom smo broju donijeli raspored slavlja u Žbornoj Crkvi Sv. Vlaha, a danas donosimo cjelokupni program ; Petak dne 3 Februara ; Na 8%. s. po podne islase bratstva sa svojim barjacima i ida put Općine, da prihvate barjak Sv. Vlaha, a odatle idu na Pile, da prihvate barjak &v, Andrije i svi zajedno vraćaju se u grad do pred večev hram, Na 3 s. po podne svečana Vočernja u crkvi sv. Vlaha, po kojoj započinje grličanje, & na 4'/y s. sve- čana poatifikalna Večernja u stolnoj Crkvi, gdje izlažu Svečeve moći. Na 69 s. Svečana Jutrnja u crkvi 3v. Vlaha. Subota dne 3 Febrwara; Na 5 s. prije podne prva sv. Misa u crkvi Sv. Vlaka. Na 79 s, barjaci idu na Ploče u su- barjacima iz pa gajedno idu do vrh Pila, gdje se sdruže s barjacima, koji dolage sa sapadnijeh sela Na Pilama, prije ulaska u grad, izvijanje barjak&. Pu: = 1 vlaka karjektar ler aj a h ve Sv. u te i mjeste pred crkvu. a Na 8!/g a. prije podne svečana Miss u crkvi 10 s. prije podne svećana pontifikalna = A crkvi, a iza Misa procesija sa