Str. 2,

Južni Slaveni i Ententa.

ik hrvatsko-slovenskog kluba u par-
lamentu, Korošec, upravio je min. vanjskih posala
grofu Czeminu pismo, u kojemu ga u ime hr-
vatskog i slovenskog naroda uvjerava, da je i-
pokrizija Entente u noti Wilsonu glede oslobo-
gjenja Slavena u Austriji izazvala kod južnih
slavena samo ogorčenje, jer je hrvatsko-sloven-
ski marod kao uvijek tako i sada čvrsto i sasvim
odlučan da u nevolji i smrti ostane vijeran Mo-
narhiji i uzvišenom Habzburškom vladarskom
Domu.

I zemaljski poglavica Kranjske, Sušteršić, u-
pravio je spomenicu min. vanjskih posala, u ko-
joj kaže: Slovenski narod prosvjeduje svom od-
lučnošću proti tome, da se on u Ententinoj noti
izrabljuje za ispriku nastavka rata. Slovenski na-
rod ne živi pod nikakovim »tugjim gospodstvom«,
već po srodnom vladavinom Habzburške dinastije,
kojoj je odan sa neizrecivom ljubavi i nepoko-
lebivom vijernosti, što je on i u ovome ratu na
svim bojištima dokazao djelom. Neprijatelji hoće,
da hrvatsko-slovenski narod dovedu pod tugje
gospostvo, jer oni hoće velike hrvatsko-slovenske
predjele da dijelom priključe Italiji, a dijelom
Srbiji. Hrvatsko-slovenski narod prati svoje inte-
rese i ideale jedino u okviru Habzburške mo-
narhije, te je prožet nepokolebivim pouzdanjem
u ovo starodrevno carstvo i u njegovog uzviše-
nog Vladara, pod čijim žezlom on jedino hoće
da živi.

Suštešić na kraju izjavljuje, da je ovu iz-
javu ovlašten da dade kao presjednik slovenske
pučke stranke u Kranjskoj, najače stranačke or-
ganizacije austrijskih južnih Slavena, kao i u
ime svih Slovenaca u Kranjskoj.

 

Kratke novosti.

»N. Fr. Presse« donosi, da je Gorica ispraž-
njena; sve pusto i zapušteno. Talijanci se ne
osjećaju sigurnim u gradu, pa iza grada ne-
prestano grade šančeve. Okolo Gorice vazda pu-
canja, praskanja bomba i mina.

— Načelnik Kronstadta, dr. Schnell, poveo
je energičnu akciju protiv povišivanja cijena na
živež i na svu ostalu robu i postole. Policiji je
dao nalog, da sve osobe, sposobne za bilo ka-
kvu službu, koje budu okrivljenje radi guljenja
s cijenama, da ih odmah predadu vojnoj vlasti,
da ih ova upotrebi za koju vojnu službu. To je
jamačno najuspješnije srestvo protiv gulikoža
svih vrsta!

— Od početka rata u Njemačkoj je obu-
stavilo izlaženje 1430 novina. Danas ih izlazi
preko 11.500.

— Po vijesti iz Lugana, izjavio je talijan-
ski genćral Porro, da je uvjeren, da će rat biti
svršen dojdućeg jula, najkasnije augusta. On
naime drži, da će se u proljeće iscrpiti sve za-
raćene stranke.

— Kako krakovski »Czas« donosi, američki
je konsuo u Varšavi izjavio, u ime svoje vlade
drugim konsulima neutralnih država, da američ-
ke Sjedinjene Države ne mogu priznati do konca
rata postanak kraljevstva Poljske.

— U većim je gradovima Rusije opsežnih
nemira i revolucijonarnog pokreta, mađasve u
Petrogradu, gdje je pooštreno opsadno stanje.
O tome donose i pariški i londonski listovi.

— »Humanitč« veli, da i u Francuskoj i u
Engleškoj moraju napokon uvidjeti, da kriza
u Rusiji već prelazi preko granica područja u-
nutarnje ruske politike.

— Talijansko novinstvo, raspravljajući o

i pismo, koje ovdje iznosim, a pisao ga je Tom-
maseo u Firenci na dan sv. Lorenca Giustiniani,
na 8. januara god. 1874. To je pismo, na tali-
janskom jeziku, pisano eto malo mjeseca prije
smrti Tommasea, starca i slijepca. Kao takav bi-
jedan Tommaseo samo bi potpisao pismo, koje
bi mu pisar njegov napisao prema njegovu dikti-
ranju, ili je cijelo pismo bilo pisano pisarevom
rukom, ko što mi se čini da je slučaj i s ovim
pismom.
|. Pulić i Tommaseo nalaze se daleko od
svoje mile uže domovine, od dalmatinskih čar-
nih žala. Obojica ljube svoj narod i ponose se,
što iz naroda potječu ; obojica su velike moralne
ličnosti po onoj »frangar non flectar«, kršćani
vjernici u najplemenitijem smislu, zazirući od pri-
jateljstva mogućnika, od časti, pohvala. Ljubili su
svoju domovinu; žalili su njene nevolje, neslogu
njenih sinova, žigosali mane i zloporabe. I nji-
hovi su listovi puni toplog osjećaja za svoj na-
rod hrvatski. Tommaseo višeputa u svojim pis-
mima spominje »il povero nostro paese«, »la
povera nostra provincia«, Pismo, hrvatski pisano
u god. 1844. po svoj prilici Vjekoslavu Babukiću,
počinje ovako : »Gospodine! Poslat ću Vam u
brzo mala pisanja moja svrhu žalosne moje Dal-
macije«. I u pismu, koje ovdje donosim, spo-
minje Tommaseo »il nostro paese disgraziato«.
No ova su se dva velikana, Pulić i Tomma-
seo, razilazila u načinu, kako da se pomogne

I
4

PRAVA CRVENA HRVATSKA«

centralnim vlastima, otvoreno priznaje, da su
ove vojnički sasvim jake, u prvom redu naša
Monarhija. Zatim isto novinstvo prepravlja jav-
nost na možebitne nove ofensive protiv Italije.

— »Berliner Tagblatt« dobru je ovih dana
otčitao lekciju njemačkim pangermanima, da su
svojim šovinizmom Njemačkoj i njemačkom na-
rodu uvijek samo štetovali.

— Njemačkom je konsulu u Brašovu po-
vjereno izvažanje zaplijenjenog žita i brašna iz
Rumunjske.

— Kodanjski »Politiken« kaže: »Jednom, ka-
da je pala riječ za mir, meće se više zbrisali.«

— U Parizu su prošlih dana imali tajnu
sjednicu članovi anarhistične lige iz Francuske,
Italije i Španije.

— Iz Barcelone javljaju, da je odanle ne-
stalo više anarhista, a da ovi imađu velikih svo-
ta. »Frankt. Zeitung« donosi, po vijestima iz Lon-
dona, da su otišli u Norvešku.

— Grob zadnjeg Obrenovića u Beogradu
srpska je vlada držala sasvim zapušteno, nikako.
Po naredbi iz Beča sad je crkvica popravljena;
te ju austrijski umjetnici uresuju. Nad grobom
kralja Aleksandra i kraljice Drage postaviće kra-
san spomenik. Taj čin naše vlade, da se Obre-
noviću napravi doličan grob, izazvao je opću
zahvalnost u cijeloj Srbiji.

— Socijalistička štampa entente primjećuje,
da kad bi Wilson svakako htio da što prije do-
gje do mira, da bi to mogao sasvim lako : Ame-
rika neka zabrani izvoz u zaraćene države, i
stvar gotova !

— Američki listovi, što su uz grupu Hear-
sta, pišu, povodom nekoje izjave Zimmermarina,
da se Sjedinjene Države nalaze na rubu rata.

— Francuski je ministar izjavio novinarima,
da je vlada morala ograničiti jelovnik u svim
gostionama i posvuda, jer treba da  najstro-
žije štede sa hranom. Poslije mira, reče ministar,
bit će još teže s hranom, jer će svjetsko tržište
biti otvoreno centralnim vlastima, pa će ove na-
kupovati žita i živog. Uslijed toga da će znatno
pasti količina što je sada eliircima na raspolaganju.

— Američke novine donose, da engleška
vlada ne propušta u inozemstvo nikakve vijesti
o mirovnom pokretu u Engleškoj, gdje se odr-
žavaju mnogobrojne skupštine za mir.

— Isti neki engleški listovi donose, da je
na jednoj političkoj skupštini u Limericku, u Ir-
skoj, došlo do oštrih demostracija protiv Engle-
ške. Policija je morala da posreduje.,

— Što njemački letači a što topovi kroz
prošlu su godinu srušili 784 neprijateljska letačka
stroja. Nijemci su kroz to razdoblje izgubili svega
221 let. aparat. Na samoj francuskoj fronti izgu-
bili su Englezi i Francuzi 739 aeroplana, a Ni-
jemci samo 181.

— Nevjorški listovi donose, da će se ubrzo
izdati novi engleški zajam od 300 milijuna do-
lara (1 i po milijarda kruna). Kamate su 51/9%.
Zajam će se isplatiti nakon dvije godine. En-

 

gleška je za ovaj zajam dala vrlo obilato jamstvo.

|
|Naši dopisi.
Iz Čilipa u Konavlima.

Glavna skupština »Seoske Blagajne« ovdje
u Čilipima obdržavala se je na staru godinu.
Iz ravnateljeva izvještaja izbija, da ova gospo-
darska zadruga napreduje. Ulošci su porasli na
70 hiljada kruna. Zajmovi su se veoma uma-
njili. Buduć se je »Seoska Blagajna« bavila apro-
vizacijom, donijela je okolnom pučanstvu veliku
korist, što su mogli a da ne idu daleko i da
vele ne dangube pridizati kod nje životne na-

 

toj jadnoj domovini, kako da se hrvatski narod u
Dalmaciji podigne. Tommaseo je ljubio svoj hrvat-
ski narod, kako on jednom reče, »svojim načinom«,

Kako radi naš Pulić, rodoljub, Hrvat, dalma-
tinski aneksionista ! A Tommaseo? — Taj sin
hrvatske zemlje i hrvatskog naroda, autor divnih
rodoljubnih, hrvatski pisanih »lskrica«, svojom
svestranom kulturom, neumornim svojim radom
dao je vrlo mnogo ltaliji, za nju je vrlo mnogo
uradio, mnogo pretrpio. A za svoju hrvatsku
Dalmaciju, za htvatsku književnost ? — Razmjer-
no malo, da malo. On je isticao svoje dalma-
tinstvo, ilirstvo, slavensivo, bio je megju protiv:
nicima sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, te. je
proti sjedinjenju i knjiga napisao ; a bio je u
Italiji agitator za ujedinjenje Italije. Boraveći to-
liko vremena u tugjem svijetu ne stvori sebi, na-
žalost, bistre slike o hrvatskom narodu pa shva-
ćaše krivo hrvatske prilike.

Ova dva velika naša čovjeka, mirni u svo-
joj savjesti, ustrpljeni u mnogim svojim nevo-
ljama, u radu svome posv: odani Bogu i crkvi,
ostali su nam u tome pravim uzorima. Takovo
kršćansko shvaćanje u Tommasea prodire i iz
ovog pisma; time zna on lijepo tješiti i krijepiti
svoga prijatelja : patnika Pulića. Lijepa ona sen-
tencija, koja se nalazi u Tommaseovoj »lskrici Xa
»Radimo, vjerujmo, molimo«, nalazi se u lijepoj
varijan'i i u ovomu pisinu, uz druge neke lijepe
sentencije i aforizme.

 

 

 

«mirnice. Na brašnu se je dobivalo netlo 1%.

Na drugim potrepštinama malo više. Ali zato
s pretičkom isplatio se je vas dug za zadružni
dom, i tako naša »Seoska Blagajna« posjeduje
svoju vlastitu kuću na lijepom položaju u sre-
dini sela. Izvršila se je rodoljubna dužnost, te
je glavna skupština jednodušno odobrila po 10
hiljada kruna za IIl., IV. i V. austr, ratni zajam.
Držeći se govora presjednika »Zadružnog Sa-
veza«, da je zadrugarstvu svrha i dobra djela,

.ovih se dana dijeli mukte stanovita količina

krumpira najsiromašnijem pučanstvu okružja naše

“ aprovizacije. Hvalimo to humanitarno djelo, uči-

njeno na korist zbilja potrebnim. Mnogo bi pro-
stora zauzelo, kad bi smo iscrpljivo prikazali
rad naše »Seoske Blagajne«, ali i ovo par re-
daka biće dosta, da se javnost uvjeri o moralnoj
i materijalnoj koristi ovakovih zadruga.

 

Domaće vijesti.

Naredbe ža mladost. Objavljena je
naredba g. namjesnika proti zapuštenoj djeci, u
kojoj se zabranjuje mladeži, koja nije navršila
17 godina, izlaženje na dvor poslije 8 ura u ve-
čer (ljeti 9 ura), pušenje, kartanje, prosjačenje,
pohagjanje rakijašnica, kao i javnih lokala, ako
nijesu u pratnii roditelja. Kinematografske pre-
stave smiju pohagjati jedino ako na oglasima
izričito stoji, da su za djecu i mladež, te ne tra-
ju poslije 8 ura u večer.

Bez pošte uslijed nevremena.
Više je dana, da ne primamo pošte, jer radi sil-
nog snijega u Bosni morala je željeznica obu-
staviti svaki promet megju Sarajevom i Mostarom.
Čujemo, da je osobito na »lvan-planini«, gdje
željeznica prolazi, snijega u visini do 5 metara.

Radi istog je uzroka, kako čitamo u »Ce-
tinjskim Novinama«, obustavljen svaki automo-
bilni promet izmegju Kotora i Cetinja,

Molbe i pritužbe glede vojnič.
kih pripomoći. Primamo od ć. k. dalm.
Namjesništva, da je ć. k. ministarstvo za obranu
zemlje odredilo : da se molbe i pritužbe u po-
slima vojničkih potpora (opskrbnih prinosa) po
zakonu god. 1912 imaju prikazati neposredno
odnosnim kotarskim pripomoćnim povjerenstvima,
koja su nadležna da uzmu u pretres i riješe to-
liko prijave za udijeljenje vojničkih potpora, ko-
liko i pritužbe proti odlukama istih kotarskih
pripomoćnih povjerenstava.

Uzaludno je stoga upraviti takove molbe ili
pritužbe na ć. i k. ratno ministarstvo, ć. ik. mi-
nistarstvo za obranu zemlje, ć. k. namjesništvo
ili na pokrajinsko pripomoćno povjerenstvo, jer
ova ne mogu drugo da rade nego da proslijede
molbe ili pritužbe na nadležno kotarsko pripo-
moćno povjerenstvo uzaludnim gubitkom vreme-
na za same stranke i za pomenute urede.

Poštanske objave. Javlja nam ć. k.
Ravnateljstvo Pošta i Brzojava za Dalmaciju, da
su u ć.ik. zaposjednutom predjelu Srbije bili
otvoreni i predani javnom prometu još i ć. i k,
etapni poštanski i brzojavni ured |. razreda La-
zarevac te i ć.ik, etapni poštanski ured II. ra-
zreda Mionica. Osim toga u saobraćaju sa La-
zarevcom pripuštena je takogjer i služba prepo-
ruke kao i službeni i privatni poljski paketi o-
dregjeni za tu nalazeća se zapovjedništva, čete
i zavode.

nica, pripuštene su naprotiv samo slijedeće po-
šiljke : dopisnice, otvorena pisma, tiskanice (no-
vine) i uzorci robe.

U pismu se spominje i Pulićeva majka. To
je bila g.gja Marija Pulić rogi. Katić, udova pok.
Jakoba Pulića. Ta vrla i svijesna majka starica
stanovala je sa svojim milim dm. Gjurom i u
tugjinstvu, u Trentu, i tamo joj počivaju mrtve
kosti uz sina joj, dm. Gjurova brata, Grgura,
koji preminu kao umirovljeni pomorski kapetan
Lloyda. Na njihovom grobu sačuvan je i danda-
nas lijepi natpis.

Evo toga značajnog talijanskog pisma u ci- EM

jelosti, u prijevodu ;
Dragi Puliću |
Možete mi vjerovati, da moje čestitke za
blagdane i za novu godinu ne mogahu isključiti
iz Vaših utjeha život, što se može radosniji, vaše

mile majke. Ne čudim se onomu, što mi pripo-| g,

vijedate o našoj nevoljnoj zemlji. Nova zla ne
liječe stara, već uništavaju i troše što je pre-
ostalo od prijašnje Mimo namjere i pro-
tiv namjera onih, što viču, da su oni cijela zem.
lja, Bog će imati milosrgja prema narodu pra-
vomu, koji, nedužan, trpi; ali to nije ni zasluga
ni slava po onoga, koji se diči, da mu (narodu)
čini trpiti. Molimo, te u uskom krugu, u kome
se svatko nalazi, radimo s poniznim, neumornim
pouzdanjem, — Obavijestite me, kad primjerci
stignu, te tri od njih, molim Vas, pošaljite g.gji
Etelindi Avanani u Pergine.

U poštanskom saobraćaju sa uredom Mio- U

Br. 616

Razne domaće vijesti. Viši poštan-
ski upravitelji Petar Bučić u Šibeniku imenovan
je pošt. upraviteljem u Zadru, a Andrija Alujević
na Visu pošt. ravnateljem u Šibeniku. +

— Primarni liječnik i priv. decenat bečkog
sveučilišta, dr, Nikola vit. Jagić, sin našega na-
učenjaka dra. Vatroslava vit. Jagića, imenovan
je izvanrednim sveuč. profesorom na bečkom
svečilištu.

— U Beču ustanoviše odbor za pripoma-
ganje ribara i poinoraca, pod vodstvom predsjed-
nika austr. Lloyda, Derschatta, za pripomaganje
pomoraca i ribara, odnosno njihovih obitelji, ko-
je su uslijed rata zapale u bijedu. Treba da do-
kažu, da ne mogu na drugi način zaragjivati.
Potpore će davati ujeđanput, ili do konca rata.
Molbe se šalju preko lučkih ureda ili poglavarstva.

— U Vitaljini (Konavle) na više je mjesta
na maslini izbila r&sa ; gdje-gdje je počela i da
puca ! Drugih godina stopro mjeseca maja. To
nije dobar znak glede ploda.

— Po Beču, Trstu, Istri, pa i po dalmatin-
skim gradovima izdate su naredbe, da se što više
štedi sa petrolejskim i elektr. osvijetljenjem.

— Vojnik Viktor Rožman iz Kranjske javio
se je iz ruskog zarobljeništva nakon 27 mjeseca.
Takogjer učit. pripravnik Ivanetić, za kojeg još
od početka pr. godine držaše, da je poginuo.
Bilo na umirenje onim, koji od više vremena ne-
maju od svojih pisma, :

— Pošto nam nekoji predbrojnici lista opet
šalju po staroj cijeni, ponovno im javljamo, da
je godišnja cijena našem listu K 10.

— Primili smo mjesečni list »Prijatelj Ma-
lenih«, br. 1, god. Ill. Izlazi u Zadru, pod ured-
ništvom č, O. H. Didona. Preporučamo osobito
hrvatskoj učećoj mladeži obojega spola. Ko na-
ruči 10, iznimno 5 istisaka, dobija list za samih
80 para godišnje.

— U Zagrebu kažnjavaju, ako koji vlasnik
kuće neopravdano povisi najam. I posjednik Še-
betić osugjen je na 300 K globe što je od 36
povisio na 40 K mjesečno, i da mora ostati stari
najam. Trebalo bi tako i drugovdje slijediti ! Tad
se ne bi dogagjalo ono, što se je nažalost do-
gagjalo, pa se i sad dogagja.

— Tirgovcima kao i pučanstvu nanosilo se
je velike štete kragjama u prevažanju robe. Protiv
toga bjehu nastale opće tužbe. To znatno dopri-
nosi skupoći, jer trgovci računaju na rizik. Ka-
ko čitamo u zagrepskim novinama, ovih su da-
na ušli.u trag takovim lupeštinama po nekim
kolodvorima u Hrvatskoj i Ugarskoj,

— Na Senjskoj su Rijeci uapšeni neki tr-
govci i trg. činovnici, radi prijevara u dobavlja-
nju živeža za gradsku aprovizaciju. Za otpremu
robe iz Rijeke krivotvorili bi posvjedočnice. Po-
moću lažnih isprava robu su izvažali, za vrlo
skupe novce, najviše u Dalmaciju i Istru. Tako
su eto neki zaslužili silne svote !

— Bečka je općina razdijelila 88.000 para
crevalja besplatno, i to 50,000 revnim učenicima,
18.000 siromašnim ženama i 20.000 muškima.

— Trgovac crevalja u Zagrebu Robert Drech-
sler, jer je prodavao crevlje po 80, 100 i 140K
par, osugjen je na 2 mjeseca zatvora i na 2000
K globe. Bilo na usvijest i ostalim po drugim
našim gradovima!

Gradska kronika.

Program svečanosti Sv, Vlaha.
rošlom smo broju donijeli raspored slavlja
u Žbornoj Crkvi Sv. Vlaha, a danas donosimo
cjelokupni program ;

Petak dne 3 Februara ;

Na 8%. s. po podne islase bratstva sa
svojim barjacima i ida put Općine, da prihvate barjak
Sv. Vlaha, a odatle idu na Pile, da prihvate barjak
&v, Andrije i svi zajedno vraćaju se u grad do pred
večev hram,

Na 3 s. po podne svečana Vočernja u crkvi sv.
Vlaha, po kojoj započinje grličanje, & na 4'/y s. sve-
čana poatifikalna Večernja u stolnoj Crkvi, gdje
izlažu Svečeve moći.

Na 69 s. Svečana Jutrnja u crkvi 3v. Vlaha.

Subota dne 3 Febrwara;

Na 5 s. prije podne prva sv. Misa u crkvi Sv. Vlaka.

Na 79 s, barjaci idu na Ploče u su-
barjacima iz pa gajedno idu do vrh Pila, gdje
se sdruže s barjacima, koji dolage sa sapadnijeh sela
Na Pilama, prije ulaska u grad, izvijanje barjak&. Pu:
= 1 vlaka karjektar ler aj a h

ve Sv. u te i
mjeste pred crkvu. a
Na 8!/g a. prije podne svečana Miss u crkvi

10 s. prije podne svećana  pontifikalna =

A

crkvi, a iza Misa procesija sa