Br. 616. Nj. Vie. Nadvojvoda Maks u hotelu ,,Potka“, Na izvješće u prošlom broju, o boravku Njeg. ć. i kr. Visosti Nadvoj- vode Maksa, mlagjeg brata našeg Ćesara-Kralja Karla I, spomenuti nam je, da se je jedino za- ustavio u gruškom hotelu »Petka«. U hotel je došao nenadno, kad se niko nije nadao, sa svo- jom pratnjow, U ovom je hotelu proboravio oko čitava tri sata, u toploj sobi. Tu je i ručao, Na svoj posluzi, ređu i hrani u rečenom hotelu na- šao se je sasvim zadovoljan, što je pri odlasku usmeno pohvalio. To rado bilježimo. U isti je hotel bio došao da Ni. Visost posjeti Nj. Preuzv. | Fzm. Stjepan barun Sarkotić, zapovijedajući ge- neral Herceg-Bosne i Dalmacije. Skupština Mornaričnog Dru- štva. Podružnica ć. k. Mornaričnog Društva (»Flottenverein«) u Dubrovniku imala je u ne- djelju 28. pr. mj. svoju glavnu skupštinu za g. 1917. Skupštini je prisustvovalo preko 50 čla- | nova. Presvij. Prag. biskup Dr. Josip Marčelić, kao predstojnik podružnice, u pozdravnom go- "svomu sjetio se je. najprije lijepim riječima Njeg. Vel. blagopokojnog Ćesara i Kralja Frana Josipa I. i pozvao skupštinu, da mu klikne trostruki Slava ! | Upozorio je zatim, da je ovo prvi put, što se je skupština sastala za vladanja Ni. Vel. Ćesara i Kralja Karla, koji je uz to i vrhovni pokooei| telj Mornaričnog Društva; skupština klikne tro- struki: Živio! Nakon izvješća o radu podružnice kroz god. 1916., gdje je bilo istaknuto saku- pljanje milodara za podmornicu, i nakon izvješća blagajnika o novčanom stanju, prešlo se je na biranje upravnog odbora za g. 1917. Poslije sve- , stranog raspravljanja Odbor se je ovako složio: Predstojnik: Msgr. Dr. J. Marčelić, biskup; za- mjenici: gg. Antun Riboli, ć. k. upravitelj naut. šk. i Dr. Božo Cvjetković, prof. ć. k. naut. škole; Odbornici:: gg. Msgr. Dn. Jozo kan. Crnica, Dr. Ivo Ucović, ć. k. drž. odvjetnik, Karlo Luxardo, Ćć. k. lučki uprav., Ivo Stjepović-Dabrović, zubar, Brnja grof Caboga i Ivo Kulišić, fot.; Blagajnik: g. Antun prof. Mostahinić; Tajnik: g. Dr. Vla- dimir prof, Prestini; Časni sud: gg. Eduard Nu- trizio, ć. k. kot. sudac, Obstitnt. Lorenz, Herman pl. Mirošević-Sorgo, ć. k. lučki poglavar i kap. Mato Krunajević. Sa skupštine su bili odaslani slijedeći po- klonstveni brzojavi : _ Njegovom ćes. i kr. apoštolskom Veličan- stvu, premilostivom ćesaru i kralja Karlu, Beč, Kabinetska kancelarija: Premilostivi naš ćesaru i kralju! Na prvoj glavnoj skupštini, otkad je Vaše Veličanstvo, ovjenčano krunom i pobjedom di- vnom, stupilo na kormilo državne lagje i jako duhom i mladošću hrabrom, u ovom strašnom ratu sabralo u Se sve neodoljive sile, nezatom- ljive pravice, velike želje i neumrle nade svih Svojih naroda, iz slavnog Dubrovnika, odakle su velikom imenjaku Vašega Veličanstva naši stari u pomoć slali brodove jake i mornare hrabre, članovi »Austrijskog Pomorskog Društva«, sinovi onoga naroda, kojemu je junaštvo i vjernost vla- daru i domovini najmilija baština otaca i naj- veća mada sinova — obnavljaju zavjet nepoko- lebive vjernosti i odanosti Vašemu Veličanstvu i svom vrhovnom pokrovitelju obećaju čeličnu ustrajnost u radu za ćesara i za dom, da mu što prije po plemenitoj želji Vašega Veličanstva, iz krvi hrabrih junaka časni mir sjajna razvije krila, a naši brodovi opet slobodno zaplove našim mo- rem, da do na kraj svijeta, na korist prijestolja i domovine, viju zastave slavne i razglašuje vri- jednost i poštenje naroda našega, koji od vijeka na plavom Jadranu stražu čuva i koji se od vršenja svojih patriotskih dužnosti i od pravi- čnosti i milosti Vašeg Veličanstva boljim danima nada. — Za »Austrijsko Pomorsko Društvo« : Predstojnik: biskup Marčelić. Njegovoj Preuzvišenosti, Velikom Admiralu Antunu Hausu. — Pula: »Austrijsko Pomorsko Diuštvo« u Dubrovniku na svojoj glavnoj skup- štini sjeća se zahvalno Vaše Preuzvišenosti, koja fako mudro upravlja obranom našega Jadrana, da će za naše junake, kad se, ako Bog da, sla- vodobitni iz boja povrate, biti najveća dika, što su pod upravom tako velikog zapovjednika pri- državi i narođu očuvali ove obale ina. šem bojnom brodovlju razvili ponosne zastave ma vječnom povjetarcu slave! — Za »Austrij- sko Pomorsko Društvo«: Predstojnik: biskup »Austrijskog Pomorskog Društoa« u Beču: |z slavnog Dubrovnika čla- "novi »Austrijskog Pomorskog Društva«, okupljeni na glavnoj skupštini, šalju tom slavnom presje- dništvu pozdrav i zahvalu za neumorno nasto- da naše more i primorje ostane vazda naše č ju se, da će i oni kod kuće potpoma- gati to plemenito djelovanje, da se barem done- kle oduže miloj uspomeni onih, koji su i u ovom velikom ratu dokazali, da je naš maleni narod "velik u ljubavi vladara i domovine, a da nema većega u junaštvu, kad treba uvjeriti neprijatelja, de o naše krši zub svoj zaman krši. — Za aAuslnijsko Pomorsko Društvo«: Predstojnik : biskup Marčelić. 1. M6. 'molbom, da se uvede trajno zatvaranje. dućana »PRAVA CRVENA HRVATSKA« M Proslava (00-obljetnice rogje- nja Dum Gjura Dr. Pulića obavija se je prošle subote već najavljenim redom. Na 8 i po sati u jutro presvijetli je biskup Dr. J. Marčelić rekao sv. Misu u kapelici grobišta, gdje poči- vaju smrtni ostanci velikog pokojnika i podijelio svečano odriješenje. Zađušnicama je prisustvo- valo, osim gradskog Svećenstva, te OO. Domi- nikanaca i OO. Franjevaca, i zastupstvo društva »Bošković«, i dubrovačkog »Blagog Djela«. U veče pako obdržavala se je pomen-veče u katol. društvu »Bošković«. Društvena je dvorana bila dupkom puna odličnog općinstva, a birani program izveden je na opće zadovoljstvo. Proslov je držao sam presvij. g. biskup, e da tako iskaže počast svom bivšem upravitelju, uzor-nastavniku i čelik značaju. Dok nam je preč. Liepopili prikazao njegovu blagodarnost u bo- gatim ostavštinama, gradu Dubrovniku, a vič. Dum N. Gjivanović iznio razne uspomene na vrlog pokojnika, a napose dopisivanje sa velikim českim slavistom Pavlom J. Šafarikom, i ponaj- boljim poznavačem talijanskog jezika N. Tomma- seom, dotle nam je veleuč. g. Dr. Posedel po- dulje progovorio o Pulićevu pedag.-filozofskom radu, koji je na žalost malo poznat današnjem | naraštaju. Svak je majpozornije slušao duboke misli, pronicavo oko, i zgodan način Pulićeva književnog rada. I ako se je g. predavač dota- | knuo raznih pitanja, te spadaju na obuku, to je ipak znao da dade svom elaboratu jedinstveni značaj. Poželjno bi bilo, da se ovo i posebno tiska, jer su to nazori uvijek stari, a uvijek novi, i dan danas od velikog interesa. | I zabavni dio pomen-večeri zaslužuje po- | sebnu pohvalu. Mješoviti zbor naše omladine ' uprav nas je zadivio i iznenadio milozvučnim svojim pjevanjem i preciznom izvedbom. Vješta i neumorna ruka g. A. Gjivanovića pobrala je zasluženi aplauz. $ Napomenuti je jošte, da je pozornicu resio lijepi portrait Dr. Pulića, vlasništvo ugl. obitelji pok. Ernesta Katića, koja ga je ovom zgodom dobrostivo ustupila, kao i razne uspomene na pokojnika (pisma i fotografije). Riječ u jednu: Pomen-veče u »Boškoviću« pružila nam je i li- jepe pouke i ugodne zabave. — Učesnik. "X Lična vijest. U našem gradu boravi proslavljeni naš umjetnik, čuveni hrvatski slikar g. Ćelestin Medović. Dobro nam došao ! Od Uredništva. Radi svečanosti grad- skog nam Parca Sv. Vlaha, list izdajemo danas, dan prije nego obično, uoči dana slavlja, Čitulja« U srijedu je popodne preminula naša ugl. sugragjanka, ggja. Marina Ignacija Bur- ger, posljednja potomka vlastoske obitelji Gozze- Kosice, kći grofa Gjiva Rafova, pranepuća posljed- njeg Kneza Dubr. Republike, vlastelina Antuna Sorgo, u dubokoj starosti. Pokojnica, vrlo dobra gospogja, obdarena svim krjepostima, supruga je| g. Ivana Burgera, ć. k. poštansko -brzojavnog pri- jeglednika u m. Sprovod će joj slijedi danas, dneva 2. februara, na 3 sata popodne iz kuće | žalosti »Iza Grada« na grobište na »Baninovo«. Staroj našoj ponosnoj Dubrovkinji vječni pokoj u toli ljubljenoj rodnoj grudi ! Teško ucvi- jeljenom suprugu i svojti naše saučešće. ispiti gimnazijskih privatista. Ispiti će privatista biti kod mjesne ć. k. realne gimuazije od 6. do 14. februara o. g. = Naredba za prištednju rasvjete: zdata je i za naš grad naredba, ($. 1. minist, nar. 6/12. 1916), kojom se uvode štednje u ras- vjeti i ogrijevu. Do dana 30. aprila 1917. sva poslovna pomješća za promet stranaka, kontoari i skladišta u trgovačkim obrtima i srodnim po- slovnim granama imaju zatvarati majkasnije na 7 sati u večer. Pošto su se pak u zadnje vrijeme obratili trgovački pomoćnići na ministarstvo trgovine! na 7 sati u večer, te su se na podupiranje ove molbe pozvali na višekrat razvijeni prenaporni/ rad i da su uslijed toga prouzrokovane mno; bolesti, ministarstvo je pozvalo namjesništvo da promatra, da li bi se imalo preporučiti, da se i nakon 1. maja 1917. ostavi na snazi dužnost zatvaranja na 7 sati. Upravljen je poziv i mjesnoj Trgovačko-| Obrtničkoj Komori, da izvoli do 15. februara o. g. očitovati u tom pogledu svoje mnijenje. = Zatvaranje obrtišta. Ova se gornja naredba, glede zatvaranja dućana na 7 sati u večer, ne odnosi na prodaje jestiva. Gostioničarsko-krčmarski obrti ne smiju se dr- žati otvoreni preko 11 sati noći, a kafane preko ponoći. Sve dakle dozvole, udijeljene pre«o ove ure, ostaju ograničene na ovaj novi dobnik. Novi ovaj dobnik ne odnosi se na ljekarne. Grozna osmet djeteta. Ovih je dana u Lapadu nastradalo životom dijete Benjamina Segato, nadničara, rodom iz Povo u Tirolu, Nje- gov 4-godišnji sinčić Antun grijao se s ostalom djecom kod vatre, Dohvati se odijelom vatre te za čas sav ostane u plamenu. Bio je prenešen u bolnicu, gdje je nakon dva dana preminuo. Za siromašnu školsku djecu | nadalje udijeliše : ugl. obitelj ggje. Marice ud. Pitarević rogi. Amerling K 40; g. N. N. K 10; ggja. Marija Bogišić-Pohl iz Cavtata K 50; g. Antun Jelaska, općin. tajnik u Skradinu, K 6. Natječaj. Raspisan je natječaj na mje- sto prijeglednika kod Upraviteljstva »Blagoga Djela« u Dubrovniku. Gogišnja je plaća K 2.200, madoplatak od K 400, četiri petogodišnje doplate po K 300, i pravo na mirovinu. Natjecatelji treba da neposredno ili pute : pretpostavljenih im vlasti, ako su činovnici, pri- kažu svoje molbe upravnom povjerenstvu »Bla- goga Djela« u roku od šest sedmica od dana prvoga proglašenja ove objave u služb. listu, a to od 20/XII. 1916. Treba da poznaju hrvatski i talijanski jezik, i da su vješti računarstvu i ru- kovogjenju blagajne. Odmah nakon imenovanja treba da se položi jamčevina od K 2.200. Dobrotvorni prinosi, Na počast blagopok. g.gje Marije Riboli, majke g. prof. Vinka Riboli, udijelio je profesorski zbor ć. k. Realne Gimnazije K 22 mjesnoj zakladi Gundulić. Na počast uspomene pok. g. Ugja Draško- vića, preminulog u Trstu, udijeli Dječjem Za- kloništu g. Gjuro prof. Dević K 10. Brzojavi bečkog Rorrespondenz-Bureau. Naš uspjeh na talij, ratištu. Zarob- ljeno 6 časnika i (62 vojnika, otete 4 stroj. puške. - Stanje na jugo- istočnom ratištu. BEČ, 30/1.: Službeno se javlja : istočno ratište : Na galicijskoj fronti nema ništa osobita. Talijansko ratište: Poduzeća naših četa u goričkom predjelu bila su opet uspješna. Kod Kostanjevice prodrla su odijeljenja 71.e pješačke regimente u neprijateljske pozicije, savladale ne- prijatelje, zarobile 6 oficira i 140 ljudi, a oteli dvije strojne puške. Istočno Vertojla odjeli c. k. pučko-ustaške 2.ge regimente u sličnijem poduzećima zarobili su 22 vojnika i oteli su dvije strojne puške. Naša mjesta izmegju jezera Garda i doline Ečave i jučer su bila pod neprijateljskom vatrom. Na jugoistočnom je ratištu položaj nepro- mijenjen. | | Borbe na zapad. bojištu. - Topnič. ka djelatnost kod Ancre i Somme. Uzaludna franc. naprezanja. . Na maced, fronti sukobi izvidnica. BEČ, 30/1: Berlin, službeno : Na zapadnom ratištu na fronti Attois došlo je više puta do borbe sa izvidnicama. Izmegju Ancre i Somme bila je privremeno jaka topnička borba. Noćne su navale Francuza | na visinu 304 ostale bezuspješne. Na Istočnom ratištu nema nikakovijeh va- žnijeh dogogjaja. | Macedonska fronta: U okuku Cerne i u nizinama Strume sukob izvidničkih odjeljenja. Trgovina, obrt, gospodarstvo i aprovizacija. iz Aprovizaolje. Kako smo u pro- šlom broju najavili, od jučer je dneva 1. februara snižena cijena kruhu za 10 para po kilu (na 70 p. kg.), a dnevni je obrok kruha povišen sa 14 na 20 dk. na osobu. Pošto pak nije prispjela sva očekivana ko- ličina krumpira, stoga ono, što je prošle sedmi- ce stiglo, skoro je sve bilo izdato za vanjske općine našeg kotara, po 1 kg. na osobu. Oče- kuje se pak ostali dio krumpira, što je već pri- spio na Metković. To će čim prije stići, što je odregjeno za naše gragjanstvo. Cijena na meso. Kako doznajemo, nadležna se je Vlast obratila na sve vanjske op- ćine našeg kotara, da svom pospješnosti jave, koje su sada kod njih prodajne cijene za ja- njad, telad, bravetinu i svinje, i to za težinu žive vage. Ujedno su obznanjena općinska upra- viteljstva, da u buduće ne izdaju kupcima mar- vinske putnice za sasvim mlade životinje, jer je potrošak takih životinja neracijonalan, a prilike zabtijevaju, da se s potroškom mesa mora što moguće više štediti. Ovdješnja je Aprovizacija poduzela sve što je mogla, da se ustanove što niže cijene na go- vedinu, kao i na ostalo meso, i da-naš grad bu- de što bolje i stalnije mesomi opskrbljen. U tu se je svrhu prošlog utorka i srijede uvečer po- drobnije raspravljalo izmegju Aprovizacijonog ši- reg i užeg Odbora i mjesnih trgovaca mesom. Spomenuti nam je, da i mjesni trgovci me- som iskazuju predusretljivost, da osobito na po- tonjim vrstama govedine bude što niža cijena, e da siromašnije gragjanstvo uzmogne imati potrebiti komad govedine. Str. 3. Uz neke preinake usvojen je pak pri užeg odbora Aprovizacije a Alone osto, o Ivo i Maupas Dujam), i to uz slijedeće cijene : govedina (ombuo), bez kosti i bez priloška : kg. K 12:—; govedina, |. vrsta K 7; govedina, Il. vrsta K 6:—; loj govegji kg. K 7:—; moždani govegje kg. K 3—; meso bravlje kg. K 5:20; bez priloška: janjetina I. vrsta K 8-, < g i II. vrsta K 7:--; teletina I. vrsta K 6:—; teletina Il. vrsta K 3:60; pračevina kg. K10iK 12;—, Ovaj cijenik stupa na snagu dojđućim po- nedjelnikom dneva 5. o. mj. Nabava ploda od lovovrike. Austrij- ska Centrala za ulje i mast u Beču, (l., Seitzer- gasse 1-3), namjerava nabaviti plod od lovorike. , Obznanjujemo zanimanike, da Centrala, kad bi se rečenog ploda moglo ponuditi u količini većoj od 10.000 kg., i to u dobrom, suhom i čistom stanju, plaća 40 Kr. za 100 kg. netto. (Potrebite vreće mogu se imati od iste Centrale). Trgovoima i obrtnicima. Primamo od mjesnog ć. k. kotarskog Poglavarstva: Uspr- kos postojećih zakonskih propisa i dotičnih po- glavarstvenih odredaba, stižu dnevno mnogo- brojne tužbe ovom uredu, da trgovci živeža i drugih predmeta prijeke potrebe, povisuju bez uzroka i svojevoljno cijene pojedinih predmeta, te ne posjeduju u svojim dućanima nikakove tablice, na kojima je vidljivo označena cijena tih predmeta. Uslijed toga se ponovno na temelju $ 52. O. R. naregjuje slijedeće: i 1) Svaki je trgovac dužan da označi u svo- jem dućanu na LR mjestu cijene mesa, živeža i drugih predmeta prijeke potrebe, koje drže na prodaji. 2) U svrhu kontrole prestojeće odredbe, svaki je trgovac obvezan odmak prikazati Općin- skom Opskrbnom Odboru dotični cijenik u dvo- strukom primjerku na pregledanje. Svaka pro- mjena u cijenama u buduće mora biti tvkogjer prijavljena. 3) Prekršaji ove odredbe kazniti će se po $ 131. O. R. sa globom do 1000 Kruna odnosno zatvorom do 3 mjeseca. Na prikaz. Primili smo sa zahvalnošću : U. Talija: Cap. ll. Ill. Geneseos. Pokušaj tu- mačenja. Zagreb. Nadbisk, Tisk. 1916., u 8., str 127, cijena Kr. 2, (Nastavak II.) Časni pisac polazi sa stanovišta, o komu se ne može sumnjati, da se historijska činjenica može uzdržati ne samo pod oštro literarnom zna- čenju riječi, već da može biti historijska činje- nica ukrivena u literarno-prenešenom smislu, to jest u alegorijskom ili simboličkom, kako on to 1 ilustruje i nekim primjerima, jer literarno zna- čenje i historijsko značenje nije jedno te isto. Mojsijino pripovijedanje, gdje Bog mijesi Adama od ilovače i u nj udahnjuje, pisac tu- mači ne literarno već historijski: tom prikazbom htio je pi prikazati historijski fakat, a taj je naime, da je Bog stvorio Adama od tijela (materije), koja se može i mora rastaviti, i dao mu duh, koji nije podvrgnut raspadanju (koji ne umire). U prikazbi »Raja zemaljskoga« u ale- gorijskom govoru prikazana je historijska činie- nica, da je Bog obdario Adama nadnaravnim svojstvima, a io su: milost posvećujuća, koja je Adama podigla na nadnaravni red nevinosti, ne- umrlosti, znanjem i gospodstvom nad čitavim stvorenjem. Uz to da mu je dao neki zakon, kojega se je Adam morao držati, uz uvjet, da će živjeti životom tjelesnim i duševnim, a u obr- nutom slučaju, da će umrijeti i izgubiti i tjelesni život i druševni, to jest, da će izgubiti sve da- rove nadnaravne, kojim je bio obdaren i druge. — U prikazbi Mojsijevoj o stvaranju Eve iz re- bra Adamova, označena je u alegorijskom govoru historijska činjenica, a ta je stvorenje Eve iz Adama; riječi pak »iz rebra Adamova« zname- nuju, da je Eva bila stvorena posve slična Adamu, stoga, da mu je ona drugarica u uplogienju ljudskoga koljena, koju će on ljubiti, njom biti udružen nerazriješivo, to bo traži dobro familje i društva. — prikazbi napastovanja zmije i govora izmegju zmije i Eve uzdrži se u alego- rijskom go105: historijska činjenica, da su naime praroditelji bili napastovani od njihovih strasti neposredno a od gjavla posredno, da prestupe Božju zapovijed, koju su oni nakon kratkog opi- ranja i prestupili, uslijed čega pobudi se u njima jako grizodušje, smetnja, strah i sram radi ne. SRNE svoga djela, što je sve označeno u damovoj golotinji i u njegovu sakrivanju. Nakon toga udarena kazna uzrocima prekršaja, gjavlu i nižim strastima, pa napose Ađamu i Evi. Ka- zan uzrocima, da će naime doći Spasitelj, koji će im satrti glavu, kazan praroditeljima, da ostaj lišeni svih onih darova, kojim su bili obdaren što je znamenovano sensilnim orisom Pin iz » a« i riječima: »u znoju tvoga jesti ćeš kruh, dokle se ne povratiš u ze- mlju, odakle si uzet. Drač i korovlje će ti plo- diti, hranit ćeš se travom sa zemlje«. ni pisac prema prilikama dotiče se i drugih pitanja, koja su manje više udružena sa pitanjima, o kojim raspravlja, kao se može sv. Augustin ubrajati iz mista, kako bi neki htjeli; da li se polifilogeneza može braniti sa kato stanovišta i m druga. Pri koncu svoga djela kaže svrhu, ko očima da sa> > E= mu je bila pred napiše ovaj svoj ko- mentar, a ta je bila, da z naime ova dva poglavlja od udaraca, koji bi mogli pasti sa (0 Tie mok mita tii iičičravn tacne Nia CAINE ali u EE Ii. = ED