Br. 616.

Nj. Vie. Nadvojvoda Maks u
hotelu ,,Potka“, Na izvješće u prošlom
broju, o boravku Njeg. ć. i kr. Visosti Nadvoj-
vode Maksa, mlagjeg brata našeg Ćesara-Kralja
Karla I, spomenuti nam je, da se je jedino za-
ustavio u gruškom hotelu »Petka«. U hotel je
došao nenadno, kad se niko nije nadao, sa svo-
jom pratnjow, U ovom je hotelu proboravio oko
čitava tri sata, u toploj sobi. Tu je i ručao, Na
svoj posluzi, ređu i hrani u rečenom hotelu na-
šao se je sasvim zadovoljan, što je pri odlasku

 

usmeno pohvalio. To rado bilježimo. U isti je
hotel bio došao da Ni. Visost posjeti Nj. Preuzv. |
Fzm. Stjepan barun Sarkotić, zapovijedajući ge-
neral Herceg-Bosne i Dalmacije.

Skupština Mornaričnog Dru-
štva. Podružnica ć. k. Mornaričnog Društva
(»Flottenverein«) u Dubrovniku imala je u ne-
djelju 28. pr. mj. svoju glavnu skupštinu za g.
1917. Skupštini je prisustvovalo preko 50 čla- |
nova. Presvij. Prag. biskup Dr. Josip Marčelić,
kao predstojnik podružnice, u pozdravnom go-

"svomu sjetio se je. najprije lijepim riječima Njeg.
Vel. blagopokojnog Ćesara i Kralja Frana Josipa I.
i pozvao skupštinu, da mu klikne trostruki Slava ! |
Upozorio je zatim, da je ovo prvi put, što se
je skupština sastala za vladanja Ni. Vel. Ćesara
i Kralja Karla, koji je uz to i vrhovni pokooei|
telj Mornaričnog Društva; skupština klikne tro-
struki: Živio! Nakon izvješća o radu podružnice
kroz god. 1916., gdje je bilo istaknuto saku-
pljanje milodara za podmornicu, i nakon izvješća
blagajnika o novčanom stanju, prešlo se je na
biranje upravnog odbora za g. 1917. Poslije sve-

, stranog raspravljanja Odbor se je ovako složio:
Predstojnik: Msgr. Dr. J. Marčelić, biskup; za-
mjenici: gg. Antun Riboli, ć. k. upravitelj naut.
šk. i Dr. Božo Cvjetković, prof. ć. k. naut. škole;
Odbornici:: gg. Msgr. Dn. Jozo kan. Crnica, Dr.
Ivo Ucović, ć. k. drž. odvjetnik, Karlo Luxardo,
Ćć. k. lučki uprav., Ivo Stjepović-Dabrović, zubar,
Brnja grof Caboga i Ivo Kulišić, fot.; Blagajnik:
g. Antun prof. Mostahinić; Tajnik: g. Dr. Vla-
dimir prof, Prestini; Časni sud: gg. Eduard Nu-
trizio, ć. k. kot. sudac, Obstitnt. Lorenz, Herman
pl. Mirošević-Sorgo, ć. k. lučki poglavar i kap.
Mato Krunajević.

Sa skupštine su bili odaslani slijedeći po-
klonstveni brzojavi :

_ Njegovom ćes. i kr. apoštolskom Veličan-
stvu, premilostivom ćesaru i kralja Karlu, Beč,
Kabinetska kancelarija:

Premilostivi naš ćesaru i kralju!

Na prvoj glavnoj skupštini, otkad je Vaše
Veličanstvo, ovjenčano krunom i pobjedom di-
vnom, stupilo na kormilo državne lagje i jako
duhom i mladošću hrabrom, u ovom strašnom
ratu sabralo u Se sve neodoljive sile, nezatom-
ljive pravice, velike želje i neumrle nade svih
Svojih naroda, iz slavnog Dubrovnika, odakle su
velikom imenjaku Vašega Veličanstva naši stari
u pomoć slali brodove jake i mornare hrabre,
članovi »Austrijskog Pomorskog Društva«, sinovi
onoga naroda, kojemu je junaštvo i vjernost vla-
daru i domovini najmilija baština otaca i naj-
veća mada sinova — obnavljaju zavjet nepoko-
lebive vjernosti i odanosti Vašemu Veličanstvu i
svom vrhovnom  pokrovitelju obećaju čeličnu
ustrajnost u radu za ćesara i za dom, da mu što
prije po plemenitoj želji Vašega Veličanstva, iz
krvi hrabrih junaka časni mir sjajna razvije krila,
a naši brodovi opet slobodno zaplove našim mo-
rem, da do na kraj svijeta, na korist prijestolja
i domovine, viju zastave slavne i razglašuje vri-
jednost i poštenje naroda našega, koji od vijeka
na plavom Jadranu stražu čuva i koji se od
vršenja svojih patriotskih dužnosti i od pravi-
čnosti i milosti Vašeg Veličanstva boljim danima
nada. — Za »Austrijsko Pomorsko Društvo« :
Predstojnik: biskup Marčelić.

Njegovoj Preuzvišenosti, Velikom Admiralu
Antunu Hausu. — Pula: »Austrijsko Pomorsko
Diuštvo« u Dubrovniku na svojoj glavnoj skup-
štini sjeća se zahvalno Vaše Preuzvišenosti, koja
fako mudro upravlja obranom našega Jadrana,
da će za naše junake, kad se, ako Bog da, sla-
vodobitni iz boja povrate, biti najveća dika, što
su pod upravom tako velikog zapovjednika pri-

državi i narođu očuvali ove obale ina.
šem bojnom brodovlju razvili ponosne zastave
ma vječnom povjetarcu slave! — Za »Austrij-
sko Pomorsko Društvo«: Predstojnik: biskup

»Austrijskog Pomorskog
Društoa« u Beču: |z slavnog Dubrovnika čla-
"novi »Austrijskog Pomorskog Društva«, okupljeni
na glavnoj skupštini, šalju tom slavnom presje-
dništvu pozdrav i zahvalu za neumorno nasto-
da naše more i primorje ostane vazda naše
č ju se, da će i oni kod kuće potpoma-
gati to plemenito djelovanje, da se barem done-
kle oduže miloj uspomeni onih, koji su i u ovom
velikom ratu dokazali, da je naš maleni narod
"velik u ljubavi vladara i domovine, a da nema
većega u junaštvu, kad treba uvjeriti neprijatelja,
de o naše krši zub svoj zaman krši. — Za
aAuslnijsko Pomorsko Društvo«: Predstojnik :
biskup Marčelić.

 

1.

M6.

'molbom, da se uvede trajno zatvaranje. dućana

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

M Proslava (00-obljetnice rogje-
nja Dum Gjura Dr. Pulića obavija se je
prošle subote već najavljenim redom. Na 8 i po
sati u jutro presvijetli je biskup Dr. J. Marčelić
rekao sv. Misu u kapelici grobišta, gdje poči-
vaju smrtni ostanci velikog pokojnika i podijelio
svečano odriješenje. Zađušnicama je prisustvo-
valo, osim gradskog Svećenstva, te OO. Domi-
nikanaca i OO. Franjevaca, i zastupstvo društva
»Bošković«, i dubrovačkog »Blagog Djela«.
U veče pako obdržavala se je pomen-veče u
katol. društvu »Bošković«. Društvena je dvorana
bila dupkom puna odličnog općinstva, a birani
program izveden je na opće zadovoljstvo.

Proslov je držao sam presvij. g. biskup, e
da tako iskaže počast svom bivšem upravitelju,
uzor-nastavniku i čelik značaju. Dok nam je preč.
Liepopili prikazao njegovu blagodarnost u bo-
gatim ostavštinama, gradu Dubrovniku, a vič.
Dum  N. Gjivanović iznio razne uspomene na
vrlog pokojnika, a napose dopisivanje sa velikim
českim slavistom Pavlom J. Šafarikom, i ponaj-
boljim poznavačem talijanskog jezika N. Tomma-
seom, dotle nam je veleuč. g. Dr. Posedel po-
dulje progovorio o Pulićevu pedag.-filozofskom
radu, koji je na žalost malo poznat današnjem |
naraštaju. Svak je majpozornije slušao duboke
misli, pronicavo oko, i zgodan način Pulićeva
književnog rada. I ako se je g. predavač dota- |
knuo raznih pitanja, te spadaju na obuku, to je
ipak znao da dade svom elaboratu jedinstveni
značaj. Poželjno bi bilo, da se ovo i posebno
tiska, jer su to nazori uvijek stari, a uvijek novi,
i dan danas od velikog interesa. |

I zabavni dio pomen-večeri zaslužuje po- |
sebnu pohvalu. Mješoviti zbor naše omladine '
uprav nas je zadivio i iznenadio milozvučnim
svojim pjevanjem i preciznom izvedbom. Vješta
i neumorna ruka g. A. Gjivanovića pobrala je

zasluženi aplauz. $
Napomenuti je jošte, da je pozornicu resio

lijepi portrait Dr. Pulića, vlasništvo ugl. obitelji
pok. Ernesta Katića, koja ga je ovom zgodom
dobrostivo ustupila, kao i razne uspomene na
pokojnika (pisma i fotografije). Riječ u jednu:
Pomen-veče u »Boškoviću« pružila nam je i li-
jepe pouke i ugodne zabave. — Učesnik. "X

Lična vijest. U našem gradu boravi
proslavljeni naš umjetnik, čuveni hrvatski slikar
g. Ćelestin Medović. Dobro nam došao !

Od Uredništva. Radi svečanosti grad-
skog nam Parca Sv. Vlaha, list izdajemo danas,
dan prije nego obično, uoči dana slavlja,

Čitulja« U srijedu je popodne preminula
naša ugl. sugragjanka, ggja. Marina Ignacija Bur-
ger, posljednja potomka vlastoske obitelji Gozze-
Kosice, kći grofa Gjiva Rafova, pranepuća posljed-
njeg Kneza Dubr. Republike, vlastelina Antuna
Sorgo, u dubokoj starosti. Pokojnica, vrlo dobra
gospogja, obdarena svim krjepostima, supruga je|
g. Ivana Burgera, ć. k. poštansko -brzojavnog pri-
jeglednika u m. Sprovod će joj slijedi danas,
dneva 2. februara, na 3 sata popodne iz kuće |
žalosti »Iza Grada« na grobište na »Baninovo«.

Staroj našoj ponosnoj Dubrovkinji vječni
pokoj u toli ljubljenoj rodnoj grudi ! Teško ucvi-
jeljenom suprugu i svojti naše saučešće.

ispiti gimnazijskih privatista.
Ispiti će privatista biti kod mjesne ć. k. realne
gimuazije od 6. do 14. februara o. g. =

Naredba za prištednju rasvjete:
zdata je i za naš grad naredba, ($. 1. minist,
nar. 6/12. 1916), kojom se uvode štednje u ras-
vjeti i ogrijevu. Do dana 30. aprila 1917. sva
poslovna pomješća za promet stranaka, kontoari
i skladišta u trgovačkim obrtima i srodnim po-
slovnim granama imaju zatvarati majkasnije na
7 sati u večer.

Pošto su se pak u zadnje vrijeme obratili
trgovački pomoćnići na ministarstvo trgovine!

 

 

 

 

 

 

 

na 7 sati u večer, te su se na podupiranje ove
molbe pozvali na višekrat razvijeni prenaporni/
rad i da su uslijed toga prouzrokovane mno;
bolesti, ministarstvo je pozvalo namjesništvo da
promatra, da li bi se imalo preporučiti, da se i
nakon 1. maja 1917. ostavi na snazi dužnost
zatvaranja na 7 sati.

Upravljen je poziv i mjesnoj Trgovačko-|
Obrtničkoj Komori, da izvoli do 15. februara o. g.
očitovati u tom pogledu svoje mnijenje. =

Zatvaranje obrtišta. Ova se gornja
naredba, glede zatvaranja dućana na 7 sati u
večer, ne odnosi na prodaje jestiva.

Gostioničarsko-krčmarski obrti ne smiju se dr-
žati otvoreni preko 11 sati noći, a kafane preko
ponoći. Sve dakle dozvole, udijeljene pre«o ove
ure, ostaju ograničene na ovaj novi dobnik.

Novi ovaj dobnik ne odnosi se na ljekarne.

Grozna osmet djeteta. Ovih je dana
u Lapadu nastradalo životom dijete Benjamina
Segato, nadničara, rodom iz Povo u Tirolu, Nje-
gov 4-godišnji sinčić Antun grijao se s ostalom
djecom kod vatre, Dohvati se odijelom vatre te
za čas sav ostane u plamenu. Bio je prenešen u
bolnicu, gdje je nakon dva dana preminuo.

 

Za siromašnu školsku djecu |
nadalje udijeliše : ugl. obitelj ggje. Marice ud.
Pitarević rogi. Amerling K 40; g. N. N. K 10;
ggja. Marija Bogišić-Pohl iz Cavtata K 50; g.
Antun Jelaska, općin. tajnik u Skradinu, K 6.

Natječaj. Raspisan je natječaj na mje-
sto prijeglednika kod Upraviteljstva »Blagoga
Djela« u Dubrovniku. Gogišnja je plaća K 2.200,
madoplatak od K 400, četiri petogodišnje doplate
po K 300, i pravo na mirovinu.

Natjecatelji treba da neposredno ili pute :
pretpostavljenih im vlasti, ako su činovnici, pri-
kažu svoje molbe upravnom povjerenstvu »Bla-
goga Djela« u roku od šest sedmica od dana
prvoga proglašenja ove objave u služb. listu, a
to od 20/XII. 1916. Treba da poznaju hrvatski i
talijanski jezik, i da su vješti računarstvu i ru-
kovogjenju blagajne. Odmah nakon imenovanja
treba da se položi jamčevina od K 2.200.

Dobrotvorni prinosi, Na počast
blagopok. g.gje Marije Riboli, majke g. prof.
Vinka Riboli, udijelio je profesorski zbor ć. k.
Realne Gimnazije K 22 mjesnoj zakladi Gundulić.

Na počast uspomene pok. g. Ugja Draško-
vića, preminulog u Trstu, udijeli Dječjem Za-
kloništu g. Gjuro prof. Dević K 10.

Brzojavi

bečkog Rorrespondenz-Bureau.

Naš uspjeh na talij, ratištu. Zarob-

ljeno 6 časnika i (62 vojnika, otete

4 stroj. puške. - Stanje na jugo-
istočnom ratištu.

BEČ, 30/1.: Službeno se javlja :

istočno ratište : Na galicijskoj fronti nema
ništa osobita.

Talijansko ratište: Poduzeća naših četa u
goričkom predjelu bila su opet uspješna. Kod
Kostanjevice prodrla su odijeljenja 71.e pješačke
regimente u neprijateljske pozicije, savladale ne-
prijatelje, zarobile 6 oficira i 140 ljudi, a oteli
dvije strojne puške.

Istočno Vertojla odjeli c. k. pučko-ustaške
2.ge regimente u sličnijem poduzećima zarobili
su 22 vojnika i oteli su dvije strojne puške.

Naša mjesta izmegju jezera Garda i doline
Ečave i jučer su bila pod neprijateljskom vatrom.

Na jugoistočnom je ratištu položaj nepro-
mijenjen.

 

 

|
|

Borbe na zapad. bojištu. - Topnič.

ka djelatnost kod Ancre i Somme.

Uzaludna franc. naprezanja. . Na
maced, fronti sukobi izvidnica.

BEČ, 30/1:

Berlin, službeno : Na zapadnom ratištu na
fronti Attois došlo je više puta do borbe sa
izvidnicama.

Izmegju Ancre i Somme bila je privremeno
jaka topnička borba. Noćne su navale Francuza |
na visinu 304 ostale bezuspješne.

Na Istočnom ratištu nema nikakovijeh va-
žnijeh dogogjaja. |

Macedonska fronta: U okuku Cerne i u

nizinama Strume sukob izvidničkih odjeljenja.

 

 

Trgovina, obrt, gospodarstvo

i aprovizacija.

iz Aprovizaolje. Kako smo u pro-
šlom broju najavili, od jučer je dneva 1. februara
snižena cijena kruhu za 10 para po kilu (na 70
p. kg.), a dnevni je obrok kruha povišen sa 14
na 20 dk. na osobu.

Pošto pak nije prispjela sva očekivana ko-
ličina krumpira, stoga ono, što je prošle sedmi-
ce stiglo, skoro je sve bilo izdato za vanjske
općine našeg kotara, po 1 kg. na osobu. Oče-
kuje se pak ostali dio krumpira, što je već pri-
spio na Metković. To će čim prije stići, što je
odregjeno za naše gragjanstvo.

Cijena na meso. Kako doznajemo,
nadležna se je Vlast obratila na sve vanjske op-
ćine našeg kotara, da svom pospješnosti jave,
koje su sada kod njih prodajne cijene za ja-
njad, telad, bravetinu i svinje, i to za težinu
žive vage. Ujedno su obznanjena općinska upra-
viteljstva, da u buduće ne izdaju kupcima mar-
vinske putnice za sasvim mlade životinje, jer je
potrošak takih životinja neracijonalan, a prilike
zabtijevaju, da se s potroškom mesa mora što
moguće više štediti.

Ovdješnja je Aprovizacija poduzela sve što
je mogla, da se ustanove što niže cijene na go-
vedinu, kao i na ostalo meso, i da-naš grad bu-
de što bolje i stalnije mesomi opskrbljen. U tu
se je svrhu prošlog utorka i srijede uvečer po-
drobnije raspravljalo izmegju Aprovizacijonog ši-
reg i užeg Odbora i mjesnih trgovaca mesom.

Spomenuti nam je, da i mjesni trgovci me-
som iskazuju predusretljivost, da osobito na po-
tonjim vrstama govedine bude što niža
cijena, e da siromašnije gragjanstvo uzmogne
imati potrebiti komad govedine.

 

Str. 3.

Uz neke preinake usvojen je pak pri
užeg odbora Aprovizacije a Alone osto,
o Ivo i Maupas Dujam), i to uz slijedeće
cijene :
govedina (ombuo), bez kosti i bez priloška :

kg. K 12:—;
govedina, |. vrsta K 7;
govedina, Il. vrsta K 6:—;
loj govegji kg. K 7:—;
moždani govegje kg. K 3—;
meso bravlje kg. K 5:20;
bez priloška: janjetina I. vrsta K 8-,
< g i II. vrsta K 7:--;
teletina I. vrsta K 6:—;
teletina Il. vrsta K

3:60;
pračevina kg. K10iK 12;—,
Ovaj cijenik stupa na snagu dojđućim po-
nedjelnikom dneva 5. o. mj.

Nabava ploda od lovovrike. Austrij-
ska Centrala za ulje i mast u Beču, (l., Seitzer-
gasse 1-3), namjerava nabaviti plod od lovorike.

,  Obznanjujemo zanimanike, da Centrala, kad
bi se rečenog ploda moglo ponuditi u količini
većoj od 10.000 kg., i to u dobrom, suhom i
čistom stanju, plaća 40 Kr. za 100 kg. netto.
(Potrebite vreće mogu se imati od iste Centrale).

Trgovoima i obrtnicima. Primamo
od mjesnog ć. k. kotarskog Poglavarstva: Uspr-
kos postojećih zakonskih propisa i dotičnih po-
glavarstvenih odredaba, stižu dnevno mnogo-
brojne tužbe ovom uredu, da trgovci živeža i
drugih predmeta prijeke potrebe, povisuju bez
uzroka i svojevoljno cijene pojedinih predmeta,
te ne posjeduju u svojim dućanima nikakove
tablice, na kojima je vidljivo označena cijena
tih predmeta.

Uslijed toga se ponovno na temelju $ 52.

O. R. naregjuje slijedeće:
i 1) Svaki je trgovac dužan da označi u svo-
jem dućanu na LR mjestu cijene mesa,
živeža i drugih predmeta prijeke potrebe, koje
drže na prodaji.

2) U svrhu kontrole prestojeće odredbe,
svaki je trgovac obvezan odmak prikazati Općin-
skom Opskrbnom Odboru dotični cijenik u dvo-
strukom primjerku na pregledanje. Svaka pro-
mjena u cijenama u buduće mora biti tvkogjer
prijavljena.

3) Prekršaji ove odredbe kazniti će se po
$ 131. O. R. sa globom do 1000 Kruna odnosno
zatvorom do 3 mjeseca.

Na prikaz.

Primili smo sa zahvalnošću :

U. Talija: Cap. ll. Ill. Geneseos. Pokušaj tu-
mačenja. Zagreb. Nadbisk, Tisk. 1916., u 8., str
127, cijena Kr. 2,

(Nastavak II.)

Časni pisac polazi sa stanovišta, o komu
se ne može sumnjati, da se historijska činjenica
može uzdržati ne samo pod oštro literarnom zna-
čenju riječi, već da može biti historijska činje-
nica ukrivena u literarno-prenešenom smislu, to
jest u alegorijskom ili simboličkom, kako on to
1 ilustruje i nekim primjerima, jer literarno zna-
čenje i historijsko značenje nije jedno te isto.

Mojsijino pripovijedanje, gdje Bog mijesi
Adama od ilovače i u nj udahnjuje, pisac tu-
mači ne literarno već historijski: tom prikazbom
htio je pi prikazati historijski fakat, a taj
je naime, da je Bog stvorio Adama od tijela
(materije), koja se može i mora rastaviti, i dao
mu duh, koji nije podvrgnut raspadanju (koji
ne umire). U prikazbi »Raja zemaljskoga« u ale-
gorijskom govoru prikazana je historijska činie-
nica, da je Bog obdario Adama nadnaravnim
svojstvima, a io su: milost posvećujuća, koja je
Adama podigla na nadnaravni red nevinosti, ne-
umrlosti, znanjem i gospodstvom nad čitavim
stvorenjem. Uz to da mu je dao neki zakon,
kojega se je Adam morao držati, uz uvjet, da
će živjeti životom tjelesnim i duševnim, a u obr-
nutom slučaju, da će umrijeti i izgubiti i tjelesni
život i druševni, to jest, da će izgubiti sve da-
rove nadnaravne, kojim je bio obdaren i druge.
— U prikazbi Mojsijevoj o stvaranju Eve iz re-
bra Adamova, označena je u alegorijskom govoru
historijska činjenica, a ta je stvorenje Eve iz
Adama; riječi pak »iz rebra Adamova« zname-
nuju, da je Eva bila stvorena posve slična Adamu,
stoga, da mu je ona drugarica u uplogienju
ljudskoga koljena, koju će on ljubiti, njom biti
udružen nerazriješivo, to bo traži dobro familje
i društva. — prikazbi napastovanja zmije i
govora izmegju zmije i Eve uzdrži se u alego-
rijskom go105: historijska činjenica, da su naime
praroditelji bili napastovani od njihovih strasti
neposredno a od gjavla posredno, da prestupe
Božju zapovijed, koju su oni nakon kratkog opi-
ranja i prestupili, uslijed čega pobudi se u njima
jako grizodušje, smetnja, strah i sram radi ne.
SRNE svoga djela, što je sve označeno u

damovoj golotinji i u njegovu sakrivanju. Nakon
toga udarena kazna uzrocima prekršaja, gjavlu
i nižim strastima, pa napose Ađamu i Evi. Ka-
zan uzrocima, da će naime doći Spasitelj, koji
će im satrti glavu, kazan praroditeljima, da ostaj
lišeni svih onih darova, kojim su bili obdaren
što je znamenovano sensilnim orisom Pin
iz » a« i riječima: »u znoju
tvoga jesti ćeš kruh, dokle se ne povratiš u ze-
mlju, odakle si uzet. Drač i korovlje će ti plo-
diti, hranit ćeš se travom sa zemlje«.

ni pisac prema prilikama dotiče se i
drugih pitanja, koja su manje više udružena sa
pitanjima, o kojim raspravlja, kao
se može sv. Augustin ubrajati iz
mista, kako bi neki htjeli; da li se polifilogeneza
može braniti sa kato stanovišta i m
druga. Pri koncu svoga djela kaže svrhu, ko
očima da

 

 

sa> > E=

mu je bila pred napiše ovaj svoj ko-
mentar, a ta je bila, da z naime ova dva
poglavlja od udaraca, koji bi mogli pasti sa

(0 Tie mok mita tii iičičravn tacne Nia CAINE ali u

EE Ii.
= ED