e " jašnjenja o držanju Mustro-Ugarske u pitanju pod- Glgdnu tez deleni? Država iziskuje riješavanje megjunarod- litičkim krugovima drži, da će torpedovanje jed- , ma nije vrhunac već samo početak, pa upozoruje Str. 2. izvozne trgovine, pa se navaljuje na vladu, neka dopusti brodovima, da otplove. Wilsonu nije lako konačno se odlučiti za mir, pošto vidi da je javno mnijenje po- u dva tabora, a parlamenat isto iako ih kao i on. Bryan je sa svojim protiv- tiv rata, a uz njih je skoro cio zapad. kongresa istina je usvojio velike po- ite, ali je jednovremeno. usvojio i uciju, u kojoj se veli, da politika sje- nih sporova putem izbornog suda. .. Kad su Savezne države prekinule diplomat: “ ske odnošaje s Njemačkom, mislilo se je, da je i & našom Monarhijom prelom gotov, ali to nije odmah slijevilo, premda je i Monarhija potpuno ' solidarna sa svojom saveznicom Njemačkom u » ju podmorničkog rata. Tražili su se tomu “ taznii' razlozi, pa se je govorilo, da Wilson neće đa se sasvim odcijepi od centralnih vlasti, ili da Americi ne smeta naša Monarhija, jer ona ratuje podmornicama u Sredozemnom mori, gdje ni- jesu toliko ugroženi amerikanski interesi. Zadnjih dana dolazi vijest, da je Wilson upravio Austro-Ugarskoj notu, u kojoj traži raz- morničkog rata. U amerikanskim se naime po- erikanskog broda u Sredozemnom moru svakako izazvati prekinuće diplomatskih odno- šaja izmegju Amerike i Monarhije. Kako se iz Beča javlja, ministar će izvanjskih poslova. od- govoriti Americi netom prouči sadržaj amerikan- ske note. Uopće se misli u novinstvu, da u slučaju rata izmegju Amerike i Njemačke, neće ni Mo- narhija, njemačka saveznica, moći ratu izbjeći. 4 e Sa ratišta. Na pojedinim ratištima, ako izuzmemo to- priičke borbe i izvidničke bojeve, položaj je u vnom romijenjen. " Toijenc su počel biti nemirniji, te su pro- dirali svoju vatru i na nove osječke. O bojevima na zapadnom ratištu javlja Wolifov ured, 20. OV. mj.: Za bojeva su u dolini Ancre Englezi u su- botu otpremili tri razne diviziie, da napadaju u širini od šest kilometara. Selo je Moulinruins sjeverno Amcre i obližnji jarci bili pozorište 0s0- bito ogorčenih bojeva. Tečajem smo ovih bojeva prepustili Englezima ,ove dijelove našeg polo- žaja. U nedjelju je bilo vrijeme mutno, te smo *' fo upotrebili, da izvedemo više manjih poduzeća. U nedjelju su se 18. veljače izjalovila tri nepri- jateljska pokušaja u okolini Yperna, da prodre u naše jarke, te je neprijatelj pretrpio velike gu- bitke, a isto je tako bilo s neprijateljskim na- padajem južno željeznice Langenmaar-Ypern. Noć s nedjelje na ponedjeljak je opće prošiz mirno. Uz takovo stanje na kopnu, bijesni na mo- ru podmornički. rat svom silom. Osim što neu- sttašivo podmornice potapljaju svu silu neprija- teljskih brodova, zapeo je svaki promet izmegju . naših neprijatelja i ostalog svijeta, pa se poslje- dice. toga. već opažaju i kod Engleza i Francuza i Talijanaca. Pod naslovom »Prve dvije sedmice« govori »Deutsche Tageszeitung« o dosađanjim uspjesi- ina podmorničkog ratovanja, te upućuje na vijest jednog iratnog dopisnika : »Sve je more časom bilo, kao pometeno, nigdje traga neprijatelju«. List zaključuje odatle, da rezultat posljednjih da- nog am .na razne govore u engleskom parlamentu i en- gleskoj štampi, te snažnije nego ikada zgražanje kod naših neprijatelja, iz čega se najbolje dade Boga, koje predodžbe nalazimo u svojoj svijesti, zaključujemo potpunom sigurnošću na sposob- nost, da ga pomišljamo. Kad bi se ova svijest mogla matematično dokazati, svak bi bio pri- siljen da ju prizna, ona bi bila neka vrst instin- kta, pa čovjek ne bi bio slobodan u svojem mišljenju, dok se naprotiv ona ističe kao pravo svojstvo čovjeka, te ga podiže nad životinje, otimlje gospostvu instinktivnog determinizma i čini bićem višeg reda istom onda, kada se on svojom voljom zakani, da razvija svijest sebe samoga i svoje razumnosti, te da živi i da se usavrši za svoju zadnju svrhu, za ideal. Vjersko čuvstvo dakle, koje izvire iz ideje Boga i koje nije, kako snijeva Feuerbach, plod egoizma, pu- ki optativ + čovječjeg srca pojmovno pretvoren u presenat indikativa, niti prosto čustvo podložno- sti, već najsigurnija afirmacija bića suverenog i savršenog, za kojim cijelo naše biće teži i od ovisi, to čuvstvo po sebi i po svojoj naravi zahtijeva spoj ideje najviše realnosti, uzroka. i podloge svih realnih bića, sidejom beskonačne savršenosti jednog te istog bića, svi- inog sebe samoga, a to je biće jedini pravi petra čuvstvo izvire čisto i bistro toliko iz analize povjesne kritike, koliko iz psihološkog motrenja, ,koje dvije djelatnosti čovječjeg umo- vanja moraju da kroče usporedo, te da se uzaj- nice podupiru i rasvijetljuju. Ove dvije djelat- »PRAVA CRVENA HRVATSKA? zaključivati, kakovo je djelovanje podmorničko ratovanje izazvalo kod naših neprijatelja. Nada- lje navodi list riječi ministra Hedersona, koji je rekao : Mi osjećamo, da će za naš veliki narod, i naše hrabre saveznike doći iskušenje, kakovog | još nije bilo počam od prve bitke u ovom ratu. »Deutsche Tageszeitung« naglašuje, da je za ve- liko-britansku vladu od velike važnosti, kako bi; izvabila neutralne brodove iz svojih luka, pa da tako posluže opskrbi velike Britanije i Francuske. Engleska je nada, da će tako ne samo popraviti sve gori položaj parobrodarstva, već da će time proizvesti što zamašnijih političkih posljedica. »Vossiche Zeitung« podsjeća, govoreći o podmorničkom ratovanju, da je jedna njemačka podmornica u jednom jedinom danu potopila 51.000 tona neprijateljske trgovačke mornarice, pa nastavlja: »Kako su već ovi gubitci pogodi- li u živac Englesku, vidi se jasno iz toga, što je prije malo vremena australski predsjednik Hughes htio kupiti 15 brodova sa ukupno 70.000 tona. Već iz toga nadala se je Engleška bitnom olak- šanju svoje opskrbe. No koliko je uistinu vrijedna nada u ovih 70.000 tona, kad je jedna jedina podmornica mogla da u jednom danu potopi 31.000 tona ?« Razne vijesti. Previšnje ručno pismo Nadvojvodi Fridriku. Njegovo Veličanstvo car i kralj udostojao se izdati slijedeće ručno pismo : Dragi gospodine bratiću feldmaršale nadvojvodo Fridriče | Odkako sam Ja preuzeo vrhovno zapovjed- ništvo, a pogotovo odkako se Ja nalazim u sje- dištu istoga, povučene su Vama kao mojem za- mjeniku preuske granice. Sječajući se zahvalno Vaših zasluga, što ste ih stekli kao vrhovni zapovjednik, dižem Vas s mjesta Mog zamjenika, te Vas stavljam na ra- spoložbu Svog vrhovnog zapovjedništva. Nestiješnjeni svakidašnjim službovnim duž- nostima, Vi ćete u toj uporabi sve svoje ratno iskustvo i radinost, koju tako visoko cijenim, u punoj mjeri razviti u korist Moje obrambene sile. Vaše je sjedište Beč, Vaša pratnja sastojat će iz Vašega generalnog adjutanta, jednog ordo- nanc-časnika, jednog osobnog adjutanta i jednog krilnog adjutanta. - Dano dne 11/1I 1917. Karlo s.r. Njeg. Vel. Car i Kralj Karlo pruski generalni feldmaršal. Njeg. Veličanstve car Vilim imenovao je Njegovo Veličunstvo cara i kralja Karla pruskim generalnim feldmaršalom, predav našem vladaru prigodom svog dvodnevnog boravra u Beču maršalski štap. Car Vilim austro-ugarski veliki admiral. Njegovo Veličanstvo car i kralj Karlo ime- novao je cara Vilima velikim admiralom austro-/ ugarske ratne mornarice. Imenovanje gen. puk. Dankla. Njeg. Veličanstvo car i kralj Karlo izdao je Previšnje ručno pismo, kojim je sistemizovano mjesto svih tjelesnih straža na Previšnjem dvoru, te je povjerena ta služba kapetanu prve arsijer- ske tjelesne straže, generalu pukovniku Viktoru Danklu. Naši dopisi. S Grude. Na izvanrednoj je sjednici Općinskog Vi- jeća dne 9. o. mj. oduševljenjem prihvaćen za- ključak, kojim se Njeg. Preuzv. Namjesnik Ma- rijo grof Attems imenuje počasnim gragjaninom nosti moraju da budu glavnim srestvom svakog višeg obrazovanja, a osobito gimnazijskog, jer se njihovom pomoću mladež uzgaja za ideal, tu vrhovnu svrhu obuke. Po tome je bitna za- daća gimnazijskog uzgoja, da pokaže pitomcu put k idealu, k savršenomu, k Bogu, da upravi sve njegove misli, njegova čuvstva, njegovu vo- lju k uzvišenom cilju, da spozna Boga iz nje- govih djela, koja mu otkriva i njegov vlastiti nutrnji svijest i vanjsko iskustvo. Na pitanje: zašto učimo svoju vlastitu narav i pojave svi- jeta, zašto njegujemo pjesmu i umjetnost, zašto štujemo red, auktoritet i zakon, zašto s: borimo za pravu slobodu, zašto vršimo dužnosti svojega zvanja, zašto nastojimo širiti poštenje, nauk, prosvjetu, nema se odgovoriti drukčije nego sa Schillerom: Aus Religion. Vjerski je uzgoj da- kle prava svrha svake školske obuke; samo što, dok drugi zavodi upravljaju uzgoj također, k je- dnoj ili drugoj praktičnoj svrsi, svrha je gimna- zije uzgoj sam po sebi, bez obzira na prakti- čne svrhe, i s toga ona zaslužuje, da ju se sma- tra uzgojnim zavodom xav ščoxtyv. Evo, ovako je shvaćao naš Pulić svrhu uzgoja, ovako je pomišljao zadaću zavoda, ko- jima je bio pozvan da upravlja, pa je po ovim načelima i nazorima udešavao svoje djelovanje. (Nastavlja se.) ove Općine. Nadalje je zaključeno, da diplomu izradi naš slavni umjetnik g. prof. Vlaho Buko- vac, koju će predati posebno Općinsko odaslan- Br. 691 U Spljetu su ovih dana preminuli g. dr. N. barun Lalić, vrsni liječnik, bivši prvijenac ši- benske pokf. bolnice, g. dr. Lujo Mazzi i trgo- u stvo, sastojeće od g.g. mačelnika Maguda, pri-| Yac g. na- sjednika Glavića i nar, zastupnika Skurića. čelnik g. Ivo M, a.s ze Preuzv. je bila brzojavno obavješćena PO = B. Peričića. =. nA o zaključku, na što je sti i ucvijeljen obitelji nije zahvalnosti. siattoa mac dmi i svojti = i -i .: '. i w" 0" Iz Rijeke Dubrovačke. (Zabava.) Dne 11. ovog mjeseca izvagjala | se je u Rijeci Dubrovačkoj u školskoj dvorani lijepa i uspjela zabava, u korist siromaha i si- romašnih obitelji mobilizovanih vojnika župe Rožata. Zabavu su izvagjale djevojčice trećeg reda Sv. Frane i kćeri Marijine, potpomagane od školske djece, pod ravnanjem m. p. o. Ana- stazija Pavelin, koji je bio duša cijele zabave, koja ga je morala stajati puno truda i muke, dok je onako lijepo izvježbao članove prestave na deklamacije, pjevanje i prestavljanje, Pri ruci | mu je bio i vrijedni naš učitelj g. Mozara. Ov-| dje se je baš ispunila ona narodna poslovica :, sve se svuda može, samo kad je dobre volje. Dvorana je bila dupkom puna, a općinstvo je tako aplaudiralo, da su se morali neki komadi opetovati, a cijela zabava ponoviti, da se za- dovolji cijelom općinstvu. Treći naime put, kako smo na svoje oči opazili, toliko je bilo svijeta, da ih se je preko polovica kući povratila, jer u dvorani ne bilo dostatno za svih mjesta. Bilo jei otmene gospode iz našeg grada, a dosta njih iz Gruža i Mokošice, Pokrovitelj za- bave bio je velemožni gospodin natporučnik Kuzmanović, kojega je zabava materijalno sto- jala dosta, budući je u dva navrata dao presta- vljačima tako lijep dar, da su iskre veselja ska- kale iz očiju djece, koja će ga rado u uspomeni imati. Kako čujemo, obećao je isti isplatiti sve troškove te kao uspomenu ostaviti novu krasnu pozornicu. Financijalni je uspjeh bio preko sva- kog očekivanja, jer, kako smo doznali, skupilo se je 350 kruna i već razdijelilo siromasima župe. Dobro bi bilo, da nam veleč. O. Pavelin opet upriliči pa i češće za ovakove plemenite |Domaće vijesti. «osobito prema Dubrovniku, koji grad i po slav- svrhe ovakovih zabava, s kojima se djeci oštri pamet, razvija razum, a srce oplemenjuje. Neka m. p. O. Pavelin ustraje okolo od- goja naše mladosti, jer se na njoj budućnost gradi, a trud će mu Bog naplatiti. — Prisutnik. Agitacija Čeha za Dalmaciju, osobito za Dubrownik. Piše nam ugi. znanac našeg grada iz Kounica (kod Praga) u Češkoj, dneva 4. 0. mj.:: U ovom se je gradu Kounice ustanovilo društvo, koje pomoću općine i raznih korpora- cija priregjuje predavanja ne samo u Kounicama, nego i u drugim gradovima, sa projekcijom ko- lorovanih slika. Većina je predavanja imala za- daću : »Dalmacija, zemlja sunca« i »Crna-Gora«. Lijepe slike iz cijele Dalmacije, nadasve iz krasnog Dubrovnika. Izmegju 150 slika iz svih mjestija Dalmacije, bil& ih je 60 o samom Dubrovniku, koje su se veoma dopale. U gradu Bšisko tako se je svidjelo ovo pre- davanje, da je ovdješnja općina, uslijed opće že- lje, predavanje dala ponoviti. Predavao je na svim ovim predavaujima i požrtvovni g. Frant. Štčpan, koji je više vremena boravio u Dubrovniku, a koji dobro pozna dal- matinske običaje. Kod aparata su djelovala go- spoda Homolka i Mareda. Društvo je dobilo više ponuda, da bi došlo i u ostale naše gradove. (Opaska Uredništva : Koliko zahvaljujemo g. piscu, što nas je ovim retcima počastio, to- liko hvalimo i harni ostajemo braći Česima na ljubavi i bratskoj pažnji prema našoj pokrajini, noj prošlosti, i po historijskim znamenitostima, ipo prirodnim krasotama, i po čuvenom svom položaju u punoj mjeri zaslužuje opću pozornost. Pak uza svu ovu pažnju prema Dubrovni- ku, u metereologičnom vjesniku niti spomena o Dubrovniku, kako to u današnjem broju govori naš g. dopisnik iz Št. Graca. Eto baš ove go- dine svuda su vrlo žestoke, neobične zime, led i snijeg do nevjerovatnosti, pak i u samoj sjever- noj Dalmaciji jaka studen i snijeg, a u Dubrov- niku niti snijega, niti jače studeni, već vrijeme ugodno, sunčano tako, da je — kako već ja- vismo — još u pr. dećembru na više mjesta u Du- brovniku sazrela šljiva, prošlog januara trešnja (kriješva), maslina procvjetala, i sve bujno, sva- kog cvijeća izobilja. N. pr. i u Bosni je ovih dana do preko 25 stupnjeva ispod ništice, a kod nas u Dubrov- niku 10—12 poviše ništice. Dakle oko 40 stup- njeva razlike ! Pak uza sveto kao da metereolo- gički vijesnik nije našao važnim, da ni to spo- mene ! Zove li se tlo podupirati toliko preporu- čani promet stranaca ? ! !) Čitulje. U Arbanasima kod Zadra pre-| iminuo je vrli rodoljub g. Niko Relja, trg. i po- sjednik, zauzetni pristaša Stranke Prava, u 67.0j godini života, brat veletržca g. Luči P. Relje, našeg proslavljenog ratnog brodovlja; mole Vašu blagoizvolila Rodoljukni red tobih_ a. vjetnika. Hrvatska je vlada d idvjet - nika u Hrvatskoj i Slavoniji dozvolila de može nastaviti djelovanjem. Ovom je zgodom objelo- danjeno, da je društveni odsjek za besplatnu pravnu zaštitu obitelji mobilizovanih vojnika in- tervenisao u gotovo 4000 slučajeva i to većinom s uspjehom. Ovako je društvo radilo unatoč to- ga, što su mnogi članovi u vojsci, a dosta ih je i poginulo. roi, ije. Na ovo primjećuje safdj. »Hrv. Drevnik«: I Cam a ovom prilikom dolazi na usta, da upitamo, što je u ovom, pogledu učinilo dfuštvo odvjetnika Bosne i Hetcegovina? ri earn da li je ono što učinilo za one, kojima su hra- nitelji u vojsci, a koji su, kad su bila dobra'vre- mena, bili krava muzara. Mi pak na ovo pitamo: što je u ovom po- gledu učinilo društvo odvjetnika u Dalmaciji? Vojničke čitaonice. Odredbom Njeg. Veličanstva uregjene su na svim frontama »voj- ničke čitaonice«, za izobrazbu i odmor vojnika . Razne domaće vijesti, »Pučki List« u Spljetu, pod uredništvom g. J. Kapića, opet će počet izlaziti, i to sa ilustracijama i u pove- ćanu obliku. i — U Češkoj je ponestalo hartije. Nekoje se novine već tiskaju na bojadisanoj hartiji. — Komunikej dviju hrvatskih stranaka u Dalmaciji, prenesen je u prijevodu skoro od svih glavnijih dnevnika na njem. jeziku. Tim je dakle već postignut jedan dio svrhe hrv. sastanka. — Ovih se je dana u zagrepskom kazali- štu proslavila 60-godišnjica. prve prestave Fre- undenreichova uvijek ugodnog kazališnog ko- mada »Graničari«, što je i po Dalmaciji često izvagjan. — U Dalmaciji je u poštanske štedionice položeno prošl. mjes. januara u štedionički odio K 242.340:71, a povraćeno K 93,712:;22. U pro- met šekima položeno je K 8,643,554:06, a ispla- ćeno K 2,877.219:61. — Vlada je izjavila u hiv. saboru u Za- grebu, a ban potvrdio, da će nastojat,;da se na- pokon upotpuni sveučilište ustanovom medicin- skog fukulteta. — U Št. Gracu su uapšeni zemalj. poljo- djelski nadzornik, organizator vojnih liferacija i presjednik zemalj. odsjeka ratnog žitnog zavoda Josip Peter, i Geza Krauss, jedan od najmjero- davnijih funkcijonera kod ratnog žitnog zavoda. Ova su uapšenja pobudila najveću senzaciju. — Iz Beča se javlja, da općinskih: izbora u Dalmaciji neće biti prije mira. — Sastanak školskih nadzornika bit će po svoj prilici dojdućeg mjeseca. Ističe se potreba ovog sastanka i stoga, da kotarski izvijeste po- krajin. nadzornika o muždi starijih učenika za poljske radnje. — Zadružni Savez dogovorno sa Zemalj. Gospodarskim Vijećem preuzeo je opskrbu Za- dra i okolice. Djelovanjem će početi dne 1, marta. — »Hrvatska« javlja, da je jedan. od pr- vaka hrvatsko-srpske koalicije, nar. zast. dr. Ivan Lorković, najavio istup iz stranke, . — Ratni invalid, koji je izučio pletenje ko- šara, traži namještenje. Prijeve: Dalmatinskom pokrajinskom povjerenstvu za skrb .oko ratnih invalida u Zadru. ' Gradska kronika. Brzojavke povodom imenovanja i odlikovanja wu ratnoj mornarici. Prigodom imenovanja Njihovih Preuzvišenosti Njegovana i Kailera najvećim faktorima naše slavne ratne mornarice, poslala je mjesna ć. k. nautička škola ove brzojave : Njegovoj Preuzvišenosti zapovjedniku rat- nog brodovlja Maksimilijanu Njegovanu — Palj : Učiteljski zbor i učenici ć. k. mautičke škole u Dubrovniku osobito se vesele prezaslužnome imenovanju Vaše Preuzvišenosti za zapovjednika Preuzvišenost, da bi naj- dublje čestitanje i uvjerenje, da se naša mladež smatra osobito sretnom, što .će jednom biti čla- nom naše trgovačke mornarice, spojena sa interesima ratne mornarice u svemu koja je radu za Cera i Domovinu. — Ugpragitelj Riboli. nost. — Upravitelj Riboli. O s