s ss zsszz=znSSn—nO—SS nj nj ou uuu u uuDĐ=&— Str. 2. snagom. Doći će dan, kad će narodi monarhije biti nagragjeni za svoje junaštvo. : Upit: Da li se Vaša Preuzvišenost još uvi: jek drži. prijedloga, . da svi zaraćeni narodi po- šalju delegate na mirovnu konferenciju ? vor: Dakako 1 Ja ne vidim već samo tog izlaza, da dogjemo do općeg konca. Za one, koji hoće da nastave rat, konferencija ne bi sta- nje ni u čemu promijenila, jer, dok konferencija vijeća, može se borba i dalje nastaviti. Jedino na mirovnoj konferenciji moguće je riješiti ono stotinu pitanja, koja je rat nametnuo i koja sa- stavljaju neraskidljivu cjelinu. Mi imamo u ru- kama prostranog zemljišta od naših neprijatelja, a oni opet prostranih krajeva, koji nama pripa- daju. Na moru se bori blokada naših dušmana protiv podmorničkog rata. Svi su megjunarodni ugovori razdrti. Nije moguće iz kompleksa izva- diti pojedino pitanje i rješavati ga, Ko hoće mir, mora i da o njemu zbori i da pregovara. Ako se na mirovnoj konferenciji uspostavi, da nije moguće složiti se, tada se nastavlja rat, koji i onako nije bio prekinut. Upit : A zar ne bi bilo moguće objaviti u općem okviru naše mirovne uvjete ? Odgovor : Pa to je već učinjeno. Ja sam javno izjavio, da mi vodimo obrambeni rat, koji nam je bio naturen i kojega je svrha, da obez- bijedimo slobodan i nasmetan razvoj monarhije. Mi moramo dobiti garancije za maš opstanak i za mogućnost naše egzistencije. Čim protivnici napuste svoje neispunjive ideje o našem razmr- skanju i čim budu pripravni da pregovaraju o miru, i za njih i za nas časnom, nema ništa što bi pregovaranju inoglo stajati na putu, Ova izjava ministra Czernina došla je u isto vrijeme sa govorom njemačkog državnog kancelara, poslije sastanka u Berlinu. Kancelar je, kako je prirodno, svoje poglede na situaciju, kakva je nastala poslije prevrata u Pusiji, iznio u Reichstagu. Austro-Ugarski ministar spoljnih nema takve tribine, pa javnosti mora da govori preko jednog oticijoznog lista. Važnost izjave je u tom, što je austro-ugarski ministar od svih državnika prvi sada najotvorenije istak- nuo potrebu pregovora 0 miru i što je konkretno iznio put, kojim se, po njegovom mišljenju, do mira može doći. Uvjete mira grof Czernin nije doduše detaljno objavio, ali je toliko naglasio defensivni karakter rata za Monarhiju i toliko se u njegovoj izjavi osjeća spremnost na susretlji- vost protivnicima, da i u tom pogledu korak grofa Czernina znači nešto novo u sadašnjoj krizi. U svom govoru njemački kancelar je u| r glavnom govorio o Rusiji ; cilj mu je bio, da objasni ljudima novog režima, da Njemačka ne- ma namjere miješati se u unutrašnje prilike Ru- sije. Grof Czernin se ne zadržava na samoj Ru- siji; revolucija mu je samo povod, da iznese svoje poglede na riješenje čitave evropske krize. On je, dakle, svojom izjavom učinio ono, što su neutralci očekivali, a njemački socijalisti zahtije- vali od njemačkog kancelara. Sva magjarska opozicija je podnijela sa- boru predlog, da sabor izjavi, da se magjarski narod ne bori protiv Rusije zato, da se uspo- stavi reakcionarni režim ; naprotiv da magjarski narod iskreno želi, da Rusi uživaju ustavne slo- bode, koje su izvojevali. Domaće vijesti. Prijavljenje oslobogjenih voj- nih ebavezanika. Magisirat je u Beču o- treba se samo malo uspeti od ulaza, pa nam se pruža lijep vidik na široko more, Dubrovnik, poluotok Lapad, brda nad Dubrovnikom, ostrve dalmatinske. Lijepa je i pećina Mrcine, udaljena od Kali pećine oko 2 ure hoda. Zadnja je od slika u tekstu : mapa herce- govačkog i južno-dalmatinskog Krša, gdje su vrlo pregledno naznačeni : ponori, izvori, pećine, rljeke,. podzemni tijek rijeka ponornica, polja, gorje s naznakom visine nad morskom razinom. Što se sve skriva u onim dubrovačkim Kr- šima 1, kliče zanosno Dr. A. | nije samo, nasta- vlja on, sa stanovišta čisto znanstvenog već je i sa praktičnog ozbiljnom zadaćom po cijeli du- brovački kraj dalje nastaviti ova krška istraživa- nja. Na što bi se sve mogla upotrebiti sila Ri- jeke (Omble)! Kako bi sve to uvelike koristilo južnoj Dalmaciji, a nadasve Dubrovniku ! Značajne su ove refleksije zadnjeg članka Dubrovnik je sam po sebi mjestom budućnosti, prošlosti i sadašnjosti, i svojom je okolicom pravi dragulj na Jadranu. Shvatljivo je, zašto se ne- prestano čuju glasovi, da bi glavnim gradom Dalmacije bio Dubrovnik, koji može postati ja- dranskom Rivijerom. Nije nipošto za Dubrovnik bez značenja, da u njegovoj blizini postoji svi- jet, kojega tvorbi Rijeka je dosta doprinijela. Stoga ima puno veće značenje, nego bi se mo- glo misliti, »Dubrovačko društvo« (»Společnost Dubrovnicka«), osnovana u Pragu već prije rata.*) Pisac izrazuje na kraju ovog svojeg rada uvjerenje, da će češki narod, naosob češka inte- ligeacija, živo biti u svome djelokrugu u prilog proi bjelodanio' oglas, da se imadu prijaviti svi od vojne služite oslobogjeni austrijski, ugarski i bo- sansko-her:egovački pripadnici. Prijava će slije- diti u razdoblju od 10. do 22. o. mj. Svaki i- made donijeti svoje iskaze o vojnoj obavezatno- sti, kao i ore o oslobogjenju. Od dužnosti prijave izuzeti su namještenici dvora, države i pokrajine, namještenici nekojih vojnih liferacija, rudokopa i drugih poduzeća, željeznica i nekoji imenično navedenih parobro- darskih poduzeća. Oslobogjenje onih, koji se u odregjenom roku ne prijave, oduzima se sa svršetkom pri- javnog roka pogodovanje oslobogjenja. Dotičnici, koji se ne prijave, bit će pozvani da stupe u vojnu službu danom 30, ovog mjeseca. Naredba o vojnim pripemoći- ma. izdata je carska naredba glede promjene i upotpunjenja zakona o potporama za uzdrža- vanje, kojom se izlazi u susret željama pučan- stva, da se poboljša stanje obiteljima unovače- nih. Naredba odregjuje megju ostalim da supru- ge unovačenih imaju dobiti od 10 do 25 po sto postepenog povišenja potpore, Ovo povišenje pot- pora iznosi četiri stotine milijuna godišnje. Pomilevanje na smrt osugjenih veleizdajnika. Nj. Vel. Car i Kralj Karlo pomilovao je svih 16 osugjenih na smrt u banja- lučkome veleizdajničkome procesu, i to 8, megju njima bivši saborski zastupnici Vasilij Grgjić i Matija Popović, na doživotnu tešku tamnicu, 9 na dvađesetogodišnju, 2 na šestiaestgodišnju, a 1 na pet godina teške tamnice. Razne domaće vijesti. Ggja. gro- fica Tereza Thun-Thun javlja nam: Pometnjom bečkog otpravništva moje knjige »Za Boga i za Cara«, bio je poslan nekoj gospodi u Dalmaciji jedan istisak suviše, Ona gospoda, koja su slu- čajno primila takav dvostruki egzemplar, neka izvinu i neka ga izvole povratiti na njezinu adre- su u Arbanase kod Zadra. — Gorepomenuta plemenita akcija ggje. Tereze grofice Thun-Thun, na korist dalmatinskih ratnih invalida, 32.im popisom prinosa dosegla je svotu od K 29.152:92. — Nikelni novac od 20 para prima se još do svršetka ovog mjeseca. — U Beču se vodi sudb, rasprava protiv ravnatelja Depositne Banke, dra. Kranza i dru- gova, radi navijanja cijena i drugih raznih ne- dozvoljenih špekulacija. Taj dr. Kranz je danas milijoner. Uz njega su optuženi dr. Richard Fre- Mi: trgovac Rubel, Salomon Lessner i Fritz elix. Gradska kronika. Uskrsno blagdane svesrdno česti- tamo našim predbrojnicima i čitaocima, željom da nastajne proslavimo u miru, tom najugodni- jem zadovoljstvu i veselju ! Procesija Petka Velikoga sinoć, je po običaju obavljena, uz mnogobrojno učešće , pučanstva. Nj. 6. i kr. Visost Princ od Par. me, Prošlog je ponedjeljka prispio u naš grad Ni. & i kr. Visost Princ Rene Bourbon od Parme, brat Njezina Veličanstva Premilostive Ćesarice i Kraljice naše Zite. U Gružu je ostao na boravištu. U utorak je šetao po gradu, i obavio razne posjete. Radosni na takovoj časti prema našem sta- novom ovom radu, napretku i procvatu raskoš- nog dubrovačkog kraja. Dao Bog, da se oživotvore plemenite želje i nastojanja veoma zaslužnog Dra. K. Absolon-a, koji i ovim pokazuje, kako mu je na srcu ča- robni naš kraj na jugu hrvatske Adrije, gdje na-i rod radi koliko može, da i svojoj braći Česima omogući užitak svojeg blagog podneblja i pro- učavanja raznolikih prirodnih krasota i umjet- ničkih spomenika. 1) Ta je riječ ,Krš* zgodna, pa stoga možemo pomet- nuti ,Kras“, kako neki naši pišu. 2) O tome su pisali: prot. A. Vučetić, prof. V. Vuletić- Vukasović, župnik V. Medini, prof. D. Hirc, Dr. H. pl. Hranilović. 8) Naš narod obično zove tu špilju .Vjetrenica*. U za- grebačkoj pak gori, kod gornjeg Stenjevca ima znamenita pećina zvana ,Vjeternica“, iz koje, kao i iz one u Hercego- vini, puše tako mrzao zrak, da čovjek pred otvorom pro- zebe. (D. Hirc: ,Zemljopis Hrvatske“, Zagreb, 1905., str. 698., 699.). . 4) Evo što naš narod priča o toj fantastičkoj pećini : Ta Je pećina vilinska kuća, a kad duva vjetar, to vile kolo vode. U drevno doba bio je kod špilje stan, gdje je svijet dolazio ; hromo | slijepo, da se iscijele, vjerujući, da vile ljudima dijele zdravlje, (prof. V. Vuletić-Vukasović, u pri- povjetci , Gjuro Harambaša“, u ,Slovincu* g. 1884., str. 203.). %) To je društvo nabavilo prostrano zemljište u Župi dubrovačkoj, te radi ozbiljno oko toga, da se odmah, kad se svrši rat, počnu graditi moderna svratišta i kupališta u župskom zaljevu Srebrno pod Brašinom. I naši će kapitalisti, bez sumnje, kupiti dionica toga društva i zauzeti vidno mjesto. Megju dioničarima nalaze se najvigjeniji ljudi Češke. (V, čl. ,Morsko kupalište Srebrno kod Dubrovnika“, u sa- rajev. ,Jedru“, god. 1916., br: 10). »PRAVA CRVENA HRVATSKA« roslavnom gradu, želimo Visokom Gostu naju- godniji boravak pod ovim preblagim podnebljem, ujedno sa patriotičnim našim pučanstvom kli- čući: Dobro nam došao! u Novi školski nadzornik. Vladin savjetnik gosp. dr. Josip Posedel, direktor mje- snog ć. k. realnog gimnazija, imenovan je po- krajinskim školskim nadzornikom srednjih škola u Dalmaciji, sjedištem u Zadru. Koliko se radujemo i čestitamo na ovom zasluženom imenovanju, toliko žalimo odlazak ovog vrsnog upravitelja i nastavnika, plemenitog i općeljubljenog g. dra. Posedela. Odlikevanje. Naš sugragjanin g. Karlo Gruber, ć. k. kotarski povjerenik u Gružu, odlikovan je zlatnim križem sa krunom, na vrpci kolajne za hrabrost, u priznanje osobito zasluž- nog službovanja u ratu. estitamo ! 250-obljetnica strašnog potre. sa. Jučer, dneva 6. o. mj., navršilo se je rav- nih 250 godina od onog kobnog dana, kad je naš grad velikom tr&šnjom dneva 6. aprila 1667 skoro sav bio pretvoren u pustu gomilu ruševina. Svake se godine u našem gradu na 6. a- prila priregjuje procesija u pomen toga dana. Ove pak godine, pošto je taj dan u Velikoj Sed- mici, procesija će se obaviti u dojdući ponedje- ljak dneva 9. o. mj. na 6 sati popodne. Vojno odlikovanje. g. Lovro Bako- tić, ć. i k. veterinar zastavnik, u službi kod Voj- nog Postajnog Zapovjedništva u Bos. Brodu, (sin ovdješnjeg učitelja gragjanske škole), odli- kovan je zlatnim križem za zasluge, na vrpci ratne kolajne hrabrosti, u znak priznanja izvr- snog vršenja službe u ratu. Čestitamo | D plomiranje. Ovih je dana primio g. Tomo Held lijepu diplomu priznanja od Au- strijskog Pomorskog Društva u Beču, za osobite njegove zasluge oko promicanja ovog društva u Dubrovniku. Diploma je vrlo: lijepo urešena sa slikom naše ratne mornarice, Čestitamo ! Čitulje. U subotu je preminula, nakon kratka bolovanja, ggj. Klementina Liepopili, u 70.oj godini života, sestra preč. g. Don Antuna kanonika Liepopili i ggje. Ane Stock. U pone- djeljak joj je u jutro na 8 sati bio priregjen li- jep sprovod. — Istog je dana preminuo naš sugragjanin g. Ivan Tomašević, u 88.oj godini, vlasnik po- znate stare dubrovačke mastionice u Pilama. — U nedjelju je preminula ggja. Marija Knaus, u 62.0j godini, supruga mjesnog vlasnika kro- jačnice g. Ivana Knausa. — Istog je dana preminuo g. Simo Sriemsi, u 68.0j godini, poznati gostioničar na kupalištu u zaljevu »Sv. Martina« u Lapadu. Dosta je go- dina imao svoju gostionicu u nekadašnjoj domobr. vojarni »Lorko« u Lapadu. — Prošlog je utorka, nakon dužeg bolo- vanja, preminuo naš sugragjanin g. Vido Vlaić- Pendo, pomorski kapetan duge plovidbe, u 83.0j godini života. Uz suprugu i dvije sestre udovice, ostavlja i sina, g. Melka, pom. kapetana, sada u vojsci, u zarobljeništvu. — Ucvijeljenim obiteljima i svojti naše siučešće, a pokojnicima vječni pokoj. Zakloništu sirotica u Dubrovni. ku darovala je P. N. Gospogja Gizela barunica Sarkotić, preko Presvij. Gospodina Biskupa Dra. J. vit, Marčelića, Kr. 100 (stotinu), na čemu se najtoplije zahvaljuje. Otvor spile u Gružu. G. Antun Kor- dić, kopajući god. 1910.temelj za gradnju svoje kuće u Gružu, otkrio je vrlo lijepu, zanimivu podzemnu spilu, o čemu smo u ono vrijeme bi- li potanje izvijestili. Po savjetu učenjaka, tu je spilu sasvim do- bro uredio i namjestio u njoj električnu rasvjetu, da se može lako i udobno razgledavati tu pri- rodnu ljepotu. Sutra će uslijediti svečan otvor spile, a mo- že ju se razgledati svakog dana od 10—12 sati pr. p. i od 46 popodne. Ulazna je cijena : Za strance K 1, a za mješćane 60 para po osobi. Dar Dječjem Zakloništu“. Mjes- na Opskrbna Okružna Poslovnica obdarila je Dječje Zaklonište lijepim Uskrsnim darom od hiljade kruna, a to preko presvij. gosp. Otomara savj. Swobode, koji posebnu pohvalnu pažnju posvećuje ovoj našoj humanitarnoj ustanovi. Na ovom plemenitom daru Uprava zavoda harno zahvaljuje. Dubrovačka Električna Želje. znuloa javlja, da uslijed promjene dobnog vre- mena, počevši danom 16. Aprila, zadnji će vlak odlaziti sa štacije u Gružu na 9% sati u večer, a sa Pila na 10% sati u večer. Pohvalno. GC. Gjivo Majstorović, posjed- nik i trgovac u Gružu, darovao je K 200 (dvi- jesto), da se prigodom Uskrsa razdijeli preko vi. ondješnjeg župnika siromasima Gruža i Lapada. Nije ovo prvi put, da se rečeni gospodin plemenito sjeća siromaha i dobrotvornih ustano- va, pa mu i s naše strane zahvaljujemo. Bilo mu Br. 625 Ratno osiguranje. — isplaćiva. nje. Doznajemo, da će se ovih dana opet ispla- ćivati obiteljima onih vojnika kotara dubrovač- koga, osiguranih kod ć. k. Vojničke Zaklade za u vojničkoj '\služ- Mariji ud. Dimitrović iz Gruža, za ga muža Vasa, Kr. 1000, a Ivu Musladinu iz za nulog sito Aatuna, K 500. ' vim se obitelji, su svoga miloga, te se nalazi u vojno uži x u ovaj vod . rale, u slučajnoj dotičnikovoj smrti barem u to- liko utješe, što“ priličnim takovim iznosima do- skoče prvim svojim materijalnim potrebama. , U ratno pak vrijeme ima i dosta drugih pogibelji za obiteljske članove, koji se nalaze u vojničkoj službi, jer se može i od bolesti razbo- liti te preminuti, pak i za to ovakovo osiguranje vrijedi. Kako se dakle vidi, dužnost je obiteljima da ratno osiguranje sklope u samom svojem viastitom interesu. Brzo je već godina dana, da se je u našem kotaru uvelo to ratno osiguranje, a može se reći da su se blizu svi odazvali, tako da osiguranje nadmašuje dva milijuna kruna, > Do sada je bilo isplaćeno nekoliko tisuća kruna za umrle vojnike, Savjerujemo i vruće pre- poručamo, da netom progje godina dana otkada su vojnika osigurali, da odmah obnove osigu- ranje, jer što se nije dogodilo kroz godinu dana, ko može tvrditi, da se to — nedaj Bože — ne može dogoditi u sami jedan čas. Za obnovljenje ovog osiguranja Zaklada je odredila nekoliko polakšica, bez obzira i ako je vojnik od reserve, t. j. da plati -samo 45 kruna premije za 1000 kruna osiguranja, (umjesto K 70, kako je prije bilo za reserviste); suviše da staro osiguranje vrijedi mjesec više (naxime 13 mjeseca) ako se obnovljenje učini, tako da ako staro osi- guranje, koje se je siropio n. pr. u 1. maja 1916, vrijedit će umjesto do 1. maja 1917. sve do 31. maja 1917. Ako se dakle kroz mjesec Maj 1917. osiguranje ne obnovi, ipak traje, bez pla- titi, mjesec više, a to je od velike koristi kad se promisli, što se sve u životu može dogoditi kroz mjesec dana. Gornji podatci bili su nam pruženi od go- spodina Upravitelja mjesnog Kotarskog Ureda Ratnog Osiguranja, koji je sa njegovom živom zauzetnošću i tumačenjem po selima imao tako- vog lijepog uspjeha u ovom kotaru, a kako zna- demo, u svakom se slučaju zauzimlje za inte- rese ove akcije. Isto tako uz ostale radenike i za zakladu Željeznog Domobranca, te se je u tome postigao izvrstan uspjeh, da se je utjeralo na korist Zaklade za udovice i siročad palih vojnika oko 20.000 Kr. , _Dokrotvorni prinosi. G. Stijepo vit. Calogera, da počasti uspomenu blagopk. ggi. Klementine Liepopili, udijelio je za oslijepljene Fee K 10 i za udovice i siročad palih rat- 10. ; G. Mato Mašan Magud, načelnik, Gruda, da počasti uspomenu blagopk. g. dra. Vlaha Ma- tijevića, udijelio je za oslijepljene vojnike K 10. _Da počasti uspomenu blagopk. g. dra. Vlaha Matijevića, udijelio je g. Ernest Oliva, Spljet, za Željeznog Domobranca u Dubrovniku, na korist udova i siročadi palih vojnika, K 20. G. Božo prof. Korlaet, da počasti pomora blagopk. g. dra. Vlaha Matijevića, udijelio je za popravak crkve O.O, Trećoredaca u Erceg- novome K 20. — Istom prigodom udijelila je ugl. obitelj g. Vicka Svilocossi sre zakladi za odete u rstvu K 20. a počasti uspomenu blagopk. ggi. Kle- mentine Liepopili, udijelio je g. Frano Schick za oslijepljene vojnike K 3, za udovice i siro- čad palih vojnika K 3 i za popravak crkve 0.0. Trećoredaca u Ercegnovome K 3. G. Ivo Petrušić, trgovac, udijelio je u fond za bolesne članove »Hrvatske Radničke Zadru- ge« K 3, a to da počasti uspomenu blagopk. ggi. Klementine Liepopili. Na počast uspomene blagopk. Dr. Vla- ha Matijevića udijeliše Dječjem Zakloništu : Dr. Jakov Vinzi, odvjetnik, Korčula, 20 K, deriko Glavić 20 K, ugl. obitelj Guska 20 K, Dr. Papi 20 K, Pasko Kisić, Čibača, 10 K, Kar- lota ud. DeGiulli 50 K, ugl. obitelj Iva Biliškov 10 K, Tere ud. Bjelovučić 50 K, Narciso Detoni K. grofica Jele Caboga 20 K, čić 10 K, Antun Drobac, c. k. prizivni PN bitelj Toma advokat, 10 K, ugl. o Gruž, 10 K, ugl. obitelj Marice PRN A. K; ling 20 K, Njirić Ivo-Gogica iz Zatona K Antun Bratić, Cavtat 10 E SERE AE Z a na počast uspomene blagopk. g. Klementine MipoĐii udijeliše : TE Jhsip Marčelić, biskup 10 K, ugl. obitelj Brambilla 5 K, Dn, Ni- ko Gijivanović 4 K, ugl. ggja. Gaša Dalleore K 10, a na počast blagopk. g. Mare Knaus, udi- jeli g. Šarilo Nike 7 K. G. Ivo Brbora, kafanar, udijelio je u fond bolesne članove »Hrvatske Radničke Zadruge«, da počasti uspomenu bla Kle- mentine Liepopii K 10a da poče pe blagopk. dra. Vlaha Matijevića K 10. stu ; dijeliše u Mi željene Sigi u u Dra Visha Ma : K20 g Foo Obilje p. Moa o loom pigedom udijeli le s. Pasto rovnika. — Istom om u . Pasko Kisić iz Čibače K 10 za oslijepi, ratnike. Matević Paožile u fond gm Kuhinje g. i u k Dr. slo Dešković K 20, Federik. Glavić K $s Božo Gracić K 50, c. k. Major Niko Matičević K 10; a u fond Zakloništa »Domus Christi« ggje. Tere ud. Bjelovučić K 50. g U Zoe pare“ g ae u oaĆ . Dogoate Vlak KAO Umeli kroz prosli mjevse mo. ma čast, a drugim ma izgled ! U i s a gnev sin oieienika. elektr.