Sa ratišta. Osim žestokih bojeva na zapadu, na dru- gim ratištima nije bilo osobitih dogogjaja. U južnoj Bukavini vodile su se zadnjih dana iz- vidničke borbe, a na makedonskom ratištu iz- megju jezera Ochride i Prespe savezničke su vojske osujetile neprijateljske napadaje. O bojevima ma zapadu vojni stručnjak »Ta- gesposta« javlja iz Beča: | druga navala Francuza na Aisni i u Champagni, koja se poduzela sa 400.000 momaka, može se smatrati razbijenom. Dođuše uspjelo je Francuzima, da mjestimice poluče neke uspjehe, ali se prema dojakošnjem iskustvu može predmijevati, da će i ova mjesta biti natrag osvojena. Gubitci napadača iznose oko %0 po sto od čitavog broja u boj poslanih četa, a preko dvadese. diviziju izgubilo je preko dvije trećine svoje momčadi, Osi vanredni gu- bitci ponukali su francusko vojno vodstvo, da dobavi sebi pričuve sa drugih f ronta. — Ostraho- vitim bojevima 5. i 6. ov. mj. javlja »Wolffov Ured« slijedeće: Francuski poraz od 5. svibnja, nakon po- tanjih vijesti, što su poslije stigle, izbija, da je mnogo i mnogo teži, nego što smo s početka mislili. Poslije topovske pripreme, koja je daleko nadmašila sve,što smo dosad doživjeli, Francuzi baciše na vis Chemin des Dames u prvoj liniji preko 15 divizija. Uslijed nečuvenih krvavih gu- bitaka, bili su prisiljeni da ulože u borbu sve to više pričuva, koje su veoma žurno dobavili sa svih ostalih dijelova svoje fronte. Ogromni veliki gubitci i silne lokalne tečevine, to je bio čitav uspjeh onih grdnih napora, zbog kojih je Francuska skupila odasvud svu vojsku, što je imala na raspolaganje. Borbe od 5. i 6. svibnja treba uvrstiti megju najteže i po neprijatelja naj- krvavije od svih dosadašnjih francuskih ofensiva. Carevićeva vojska na Aisni i u Champagni sma- trat će te borbe do vijeka svojim najponosnijim časnim danom. Dovršena je četvrta araska bitka. Pored o- gromnog materijala i grdnih masa ljudi, što su Inglezi bacili na frontu, dugu 30 kilometara, ta im bitka nije donijela nikakovog drugog uspjeha, već jedino ruševine sela Fresnova sjeverno od O očajnom engleškom pokušaju prodora isti »Wolffov uređ« javlja: Upotrijebivši silnu vojsku od 300.000 momaka, i opet su uzalud pokušali Englezi, da očajno iznude odlučan prodor. Eskadre oklopljenih au- tomobila, jake mase engleškoga konjaništva i pješačke pričuve bile su spremne, da navale u času, kad se bude probio njemački obranbeni zid, Neprijatelja je stajala sasvim bezuspješna navala golemih gubitaka, preko 1000 zaroblje- nika, mnogo uništenih oklopljenih automobila i gazorenih baterija. Sva je njemačka fronta ne- taknuta. Jedino su ma sjevernom krilu mogli Englezi da istočno od Arleuxa uznapreduju ne- koliko stotina metara prema Fresnoy-u. Prije su više puta pokušali Englezi sa par hi-. ljada topova teškoga i najtežega kalibra i tučom mina, da uzdrmaju njemačke položaje, kako bi mogli jurišem udariti na njih. U 6 sati izjutra krenule su protiv naših položaja prve maskirane neprijateljske jurišne čete, na čelu im eskadre oklopljenih automobila, u širini od 30 kim. od Acheville-a do Quearita na obje obale Scarpe. i moramo da silom uzdržimo od ponora čo- vjeka, koji bi se hotio u nj strmoglaviti, Uči- telji, koji bi vidjeli učenike polaziti kino, ne- ka ne misle, da »duh slobode« traži neka zatis- nu oko i puste stvar ići. Zločin bi počinili! Uče- nici valja da su prema učiteljima u odnošaju kao djeca. Pogodovati njihovim nevaljanštinama ili ih pripuštati bila bi sramota. Je li spomenuta ministarska naredba upra- vljena na sve državne škole bez razlike ? A kako se onda tumači to, da pitomice ženskih zavoda još i danas davaju kinu majveći tribut ? Dosta je žalosno, što se mora ustanoviti, da ženskinje, štono su već po prirodi nježniie i osjetljivije od muškaraca, idu da nasite oči i iskvare srce hi- cima samokresa kakvoga vješalima izmaklog lo- pova, ili kakove preljubnice zatečene u izvan- bračnom zagrljaju. Jesu li to žene, od kojih do- movina mnogo očekuje ? — Zaključimo. »Ako je život borba za opstanak — piše Demolius u »Education nouvelle« — škola je borba za bo- ljitak čovječanstva, a nadasve za ćudoredno usa- vršavauje«. Trebamo mladost zdravu, djelatnu, u da sama sobom vlada, da se bori; to mladost ćudorednu, a ne iskvarenih povjeravamo mladež ne samo u svrhu naobrazbe; njezin je posao plemenitiji, mno- a taj jest razviti i osnažiti u čovjeku osjećaj. Samo će tako biti mladost plemenitu djelatnost, oboružana za života i rada; ne slabušna i kržljava ; do- svestrano korisna. Umna je naobrazba — bez odgoja srca, si »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Prve su navalne mase pretrpjele u njemačkoj vatri golemih gubitaka, što su ih pokušali En- glezi popuniti svježim divizijama, koje su bacili na bojište, U prvom bjesomučnom nasrtaju us- pjelo je protivniku da se ustali u Fresnoy-u i Roeuxu, dok smo ga na drugim mjestima, gdje je prolazno prodro u naše prednje jarke, protu- navalom opet protjerali. U pojedinim smo od- sječcima razbili napadače ručnim granatama. O položaju sjeverno od ceste Arras-Cambrai do za- padno od Cherisy-a bjesnila je borba. I dalje prema jugu bili su se još prije podne bojevi za izgubljene komade jarka. Ponovno su povla- čili Englezi izmorene i oslabljene divizije, pa ih opet bacali u bitku, dok su njemačke čete odo- lijevale ogorčenom jurišu vlastitom snagom, bez dopremljenih potpora i pričuva. Već je prije po- dne ostalo više stotina zarobljenika u našim ru- kama. O podne je bijesnila bitka još na cijeloj fronti s najvećom žestinom. U večer se je opet razbio nov veliki prodorni pokušaj engleza. En- gleski gubitci nadilaze svaku mjeru. U Fresnoyu se je vojevalo do kasne noći. Gdje je na pojedinim najužim mjestima u prvim linijama još bilo Engleza, poduzeli su naši us: _pješno protunavale. Prije nego li se je spustila noć, poduzeo je protivnik petu, najveću navalu na selo Oppy. Ondje je pretrpio nov krvav po- raz. O ponoći su Englezi opet udarili na selo Cherisy. Djelomice su u nj prodrli, ali naši su ih u noćnim bojevima na ručne grade uz najte- že gubitke opet istjerali. Sela Oppy, Roeux i Che- risy u našoj su ruci. | dalje prema jugu bile su noćne pojedinačke navale protivnika bez upjeha. U pol 5 sati izjutra razvili su se kod pročišći- vanja engleskog gnijezda kod Bullecourta iza žestoke bubnjarske vatne novi bojevi, koji se još nisu svršili. Ovaj dan nove goleme bitke jest nova potpuna pobjeda njemačkoga oružja, isto tako pješaštva i posada pojedinih odsječaka, kojima ni do večeri nije trebala pomoć pričuva. O bojevima u zraku kaže njemački izvještaj: U mjesecu travnju je neprijatelj izgubio 362 zrakoplova i 29 balona na prikopčavanje. Od zrakoplova je 299 pogogjeno u zraku. Mi smo izgubili 74 zrakoplova i 10 balona. Prošlog mjeseca su se njemačke borbene sile u zraku iskazale na velikoj visini djelovanja. Dočim su naša obranbena sredstva uspješno na- stojala, da odbijaju odurna neprijateljska napa- danja bombama na otadžbinu, naši su zrako- plovci, koji se bore na bojištu, morali da rješa- vaju najteže zadaće, što su im ih nagnali teški topnički bojevi. Baloni i obranbeni topovi su sklad- no radili dan u dan najzgodnije. Naši su zra- koplovci s bombama razorili važne vojničke na- prave, a zrakoplovski su izvidi našem vodstvu do- nijeli dragocjenih vijesti. Požrtvovnost naših le- tača na ratištu na najuzorniji je način podupirala naše pješaštvo i topništvo, koje se je teško borilo, Naši dopisi. Iz Rožata u Rijeci dubrovačkoj. (Zabava pučko-školske mladeži prigodom Previšnjeg imendana i rogjendana Njezina Velić. Carice i Kraljice Zite, na korist siromaha i si- romašnih obitelji mobilizovanih vojnika one župe.) Na 6. ov. mj u romantičnom Rožatu, a u pro- storijama franj. samostana sproveli smo uprav veselih i ugodnih časova. Kao već jednom, tako i sada, iznenadila nas je školska mladež sa mje- snom omladinom bogatim rasporedom svoje za- bave. U rasporedu redalo se: pjevanje, krasno- slovljenje, dvije šaljive igre te živa slika, a sve, što samim prizorom te sadržajem, pojavom i manirom osobe, koja je proizvagjala, pobugjivalo je u slušateljstvu dražesti, pravog ushita, na čemu je pljeskalo i klicalo: opet-opet. — Ovaj put iznenadila nas je i pozornica sa »prizor- sobom« i »prizor-šumom«, što je rijetkost ma selu, a koja bi dobro stala i u prostorijama grad- skih salona. Djelo je to p. n. gospode nadpo- ručnika K. Kugmanovića i zastavnika Geilingera, koji zanešeni uspjehom prve zabave, drugu uz- veličavaju požrtvovnim svojim darom. Da se je sve ovo uspješno postiglo, za- sluga je P. O. A. Pavelina, koji ne žali truda na polju narodne prosvjete. Mi se divimo nje- govoj zauzetnosti, čeličnoj volji i Jobovoj ustr- pljivosti što je morao žrtvovati u vježbanju ne- razvijene mladeži, dok ju je postavio na pozor- nicu, da slobodno i prikladno zabavlja sluša- teljstvo. Zbor je pjevačica i prestavljačica bio sastavljen uz male iznimke, od same školske djece. U oblakšanju truda bio mu je pri ruci mjesni g. učitelj NM. Mozara, u nabavi pak po-| Božj trebitih odijela i drugih stvarčica za zabavu, kao što i u pjevanju, dragovoljno su se žrtvovale marljive i zauzetne gospogjice: A. i K. Korotay te E, Politeo. Uspjeh zabave neka bude plata za trud P. O. Pavelinu, a njegova čvrsta volja neka nas uvjeri, da se i u srce nerazvijenog djeteta dade utisnuti polet za višim tdealima, — Ucesnik. Domaće vijesti. S. 0. Papa se zauzeo za pomi.- lovanje bhanjealučkih osugjenika.| Tu skoro je Njeg. Veličanstvo pomilovclo sve Srbe, koji su u banjalučkom i sarajevskom pro- cesu bili osugjeni na smrt zbog veleizdaje. Tako je u sve bilo pomilovano 19 osugjenika. — »Sa- rajevski list« javlja, da se je za njih zauzeo — uz španjolskog kralja — i sv. O. Papa a »Hr- vatski Dnevnik« piše, da je do toga zauzimanja došlo na slijedeći način: Danilo Dimowić, po- znati odvjetnik i branitelj optuženih Bosanaca grčko-istočne vjeroispovijesti, otišao je prije dva mjeseca k papinskom nunciju u Beč i predao mu molbu, neka bi sveta stolica posredovala kod Njegova Veličan. za svih devetnaest osugjenika. Desetak dana iza toga dobio je nuncij nalog od, pape, neka u ime njegovo pogje k ministru iz' vanjskih posala Czerninu i k Njegovu Veličan- stvu te zamoli, da bi se osugjenicima oprostila smrtna kazna. Nuncij je ovaj nalog odmah iz-| vršio, a Njegovo je Veličanstvo spremno udovo- | ljiti papinoj molbi. | Hrvatska“ opat izlazi. Glavnom glasilu stranke prava za sve hrvatske zemlje, za- grebačkoj »Hrvatskoj«, dignuta je obustava izla- ženja, pa je u četvrtak, 10 o. mj. opet počela redovito izlaziti, Taj broi nosi na čelu lista sli- jedeću izjavu: »Naš list »Hrvatska« obustavljen je ban- skom naredbom od 17 travnja t, g..br. 1600 Pr., a da nam nije točnije saopćen povod. Kad smo se raspitali za bliži uzrok, priopćeno nam je od nadležne vlasti, da je razlog obustave bio taj, što sno kod iznašanja nekojih političkih pitanja i kod izražavanja našega političkoga shvaćanja prekoračili one granice, koje u današnje vrijeme postavlja interes države u tu svrhu, da se izbje- gava avaka nesuglasica i da se sjedine sve sile svih stranaka u podpori obrani domovine. Mi smo od početka rata vazda nastojali u interesu obrane domovine nuždnom rezervom pi- sati i buditi patriotičnu svijest, što i nadalje dr- žimo za našu patriotičnu dužuost, pa stoga ža- limo što je moglo biti povoda, da glede toga nastane kakova sumnja.« Uredništvo »Hrvatske. Izbor zastupnika u Sv. Ivanu Zelini. Smrću nar. zast. dra Mile Starčevića ispražnjen je mandat izbornog kotara Sv. Ivan Zelina, koji je dr. Mile zastupao u saboru 25 godina. Vlada je raspisala izbor za 22. svibnja. Eventualni se uži izbor ima obaviti 23. ili 24, svibnja, već prema tome, da li će se rezultat iz- bora moći ustanoviti na 22. ili 23. svibnja. Star- čevićeva straoka prava javlja, da je na jedno- dušnu želju predstavnika stranke u kotaru Sv. Ivanu Zelini proglašen u nedjelju kandidatom Starčevićeve stranke prava g. Ivica Kovačević, sada kotarski sudac u Kostajnici, koji je više godina službovao u Sv. Ivanu Zelini, gdje je svo- jim djelovanjem ostao u najboljoj uspomeni kao savjestin sudac. Gosp. Kovačević se u povodu kandidiranja zahvaljuje na sudačkoj časti, Čitulja. U Zadru je preminula ggja. Eli- za ud. Anicini, punica g. upravitelja mjesnog ć. k. ženskog preparandija, vladina savj. Anluna Kriletića i pok. ć. k. dvorskog savj. nadzornika Eugena Gelcicha. Vječni joj pokoj! Ucvijeljenim naše saučešće, Duhan noće više poskupiti. Ovih su dana neke novine javile, da će duhan od 1. juna postupiti za 40%. Savjetnik u ugarskom ministarstvu dr. ToOmoryi izjavljuje suradniku »Az Esta«, da o poskupljenju duhana i duhan- skih tvorevina sada, a ni u dogledno vrijeme ne- ma ni govora. Gradska kronika. Slavlje rogjen-dana Njezina Veličanstva. U srijedu se je dneva 9, o. mj. po prvi put od časa nastupa na veleslavno Prijestolje najsvečanije proslavio rogjen-dan Nje- zina Veličanstva ĆGesarice i Kraljice naše Zile. Sav grad, predgragja i Gruž u svečanom ruhu. U stolnoj je crkvi presvij. biskup dr. Josip vit. Marčelić odslužio pontifikalnu službu Božju, uz svečanu. podvorbu. Preko službe pjevale su uče- nice mjesne ženske pučke škole, Prisustvovao je i brat Njezina Veličanstva, Njegovo Visočanstvo Princ Renato Bourbon od Parme, sa pratnjom, te prestavnici svih ovdješnjih vojnih, autonomnih i civilnih vlastt, Kroz sve to vrijeme svi su du- ćani, radnje i javni lokali bili zatvoreni, Tog je dana u svim školama bio praznik, a u školskim crkvama održane svečane službe žje. Nakon toga razvila se je brojna šetnja po iskićenoj i onako krasnoj »Placi«, Popodne je pred Općinom koncertovala vojna muzika ć. i k. obalnog zapovjedništva. Proslava dana rogjenja Bjezi. na Veličanstva ćesarice i kraljice Zite u mjesnom 6. k, Preparandiju. Na dan rogjenja naše premilostive ćesarice i kra- Br. 630 ljice Zite bile su u ovdješnjem preparandiju dvije veoima lijepe svečanosli, jedna ujutro za učenice i njihove roditelje, druga popodne za zvanike, po ovom programu: ih 1. Haydn: Carevka. 2. A. Kriletić : »Dječja želja na dan rogjenja cesarice i kraljice«. Kazuje učenica dječjeg zabavišta, N. Standinger. 3.*,* Čižek: »Mali vojaci«. dzvode učenici |. razr. vježbaonice: Damiani E., Stulli K., : Marek J., Matičević B., Matičević V., Uco- vić M., Dileo V. Zanini, Sbutega V., Je- dlička V., Milić M. Gounod: »Serenata« za violin, harmonium i klavir. Izvode pitomice III. teč, M. Čižek, M. Siulli i gosp. Čižek. . . Zaha1-Zajc: »Uljeha domoljuba«, sopran solo, pitomica IV. teč. N. Lujak. A. Kriletić : »Molba dječice na dan rogjenja cesarice i kraljice«. Kazuje učenica vježba- onice L. Ucović. Wilhar : Ženski zbor iz opere »Smiljana«. Pjevaju pitomice preparandija. . Nach€z : Rapsodija za violin solo, g. Čižek, prati na glasoviru M. Čižek. , Kriletić-Čižek: »Dječja molba na dan ro- gjenja cesarice i kraljice Zite«. Izvode, pi- tomica IV. teč. M. Košta i djeca zabavišta: Karaman T., Rebes B., Tolentino J., Lipano- vić M., Kusalić M., Scatolini N., Standiger N. 10. Kriletić: »Djevojački dar premilostivoj ce- sarici i kraljici na dan Njezina rogjenja«. Ka- zuje učenica pripravnog razreda M. Pasarić. 11. Tomić-Zajc: »Noć je tiha«, sopran solo, pitomica IV. teč. M. Duzbaba. 12. Strauss: »Mandolina«, polka za violine. Iz- vode neke pitomice II., Ill. i IV. teč. 13. Kriletić: »Uzoru žena, majci naroda, Nje- zinu Veličanstvu premilostivoj cesarici i kra- ljici Ziti«. Kazuje pitomica IV. teč. M. de Saraca. 14. Kriletić-Čižek: »Jadranska straža«. Pjevaju pitomice preparandija. 15. Kriletić-Čižek : »Dječje veselje na dan ro- gjenja premilostive cesarice i kraljice Zite«, Prizor s pjevanjem i plesom. Izvode: M. Pa- sarić, Brilli [., Matijević J., Merlo N., Mi- trović D., Trojanović L., Ljubišić M., Ver- nazza J., Zaccaria Mile, Zuviteo S. 16. Haydn : Carevka. Popodnevnu svečanost počastiše svojim do- laskom brat Njezina Veličanstva, Njeg. kraljevska Visost Renć& Parma-Bourbon, presvijetli i prepo- štovani biskup dr. Josip Marčelić, mjesni vojni zapovjednik potpukovnik Lorenz, upravitelj kotar- skog poglavarstva namjesništveni savjetnik dr. Renkin, drugi poglavice uređ4 i škola i mnogo druge odlične gospode i gospogia. Kako uvijek svaka svečanost u onom za- vodu, i ova je proslava zanijela nazočne, Slušatelji su se naslagjivali lijepim mislima i osjećajima, zaodjevenim u zvonke stihove upra- vitelja Kriletića, koji odgovaraju ne samo sveča- noj prigodi, nego i dobi, mišljenju i osjećanju mladeži, pa je stoga i njihovo kazivanje i pje- vanje bilo onako tačno, osjećano, toplo i milo. Gosp. Čižek i upravom koncerta i svojim udaranjem i gugjenjem i svojim skladbama pot- vrdio je i ovaj put lijep glas, što kao muzik uživa. Svaki je napjev vješto prilagodio pjesnikovim riječima, a »Jadranska straža« zaslužuje da po- stane himnom hrvatskog naroda na Jadranu. I po ovoj se zabavi vidjelo, koliko truda ulažu g.g. učitelji i učiteljice ženskog preparaa- dija u uzgoj mlagjeg naraštaja, kao i to, da nji- hov trud nije uzaludan. I one, koje su pjesme kazivale i koje su pjevale same ili u zboru, i koje su udarale napose ili skupa i koje su s lu- kovima krasno igrale kolo, zaslužiše pohvalu. A i pjesme upravitelja Kriletića i napjevi učite- lja muzike Čižeka i krasna izvedba dječice i pi- tomica ne bijahu nego odjek i odraz ukupnog odgojnog nastojanja u zavodu, da se marodu, domovini i prijestolju sprave uzdanice boljih dana. Stoga, tko god je bio na onoj lijepoj šve- čanosti, ponio je sa sobom uvjerenje, da se, u našim prilikama, dostojnije nije mogao da pro- slavi dan rogjenja naše plemenite vladarice. A svakome je bilo milo, da na prvoj toj proslavi bijaše i Njegova kralj. Visost Njezin brat, kojega je upravitelj zavoda pozdravio na ulazu & dobro- došlicom, a otpratio sa zahvalom, Učenica vježba- onice Nevenka Merlo pokloni mu, u ime zavoda, lijepu kitu ruža, a pltomica preparandija, g.ca Vika Marotti, uvez sa sastavima za proslavu, na kojem je izvana sama krasno nacrtala perom vilu Pianore i ćesaricu, kakva je bila mala i kakva je sada. Njegova kralj. Visost izrazi na odlasku g.g. upravitelju i nastavnicima svoje zadovoljstvo za uspjelu proslavu i u svjema ostavi milu uspo- menu svoje ljubaznosti i milote. Jedan od nazočnih. Uvod u povijest Dubrovačke Re- publike. Što smo toliko željeli, eto smo i do- bili: prvu pragmatički napisanu povijest Dubro- vačke Republike, Pod gornjim naslovom naštam:- s oca Do u. o =0oo od. Šš