_ Br 63.
žjem i koje se stanje za vrijeme rata — u ko-
liko se može predvigjeti — ne bi moglo pobolj:
šati, pustit na dopust ili će se posve otpustit iz
sveze c. i kr. vojske, odnosno domobranstva.
Oni će, kojih se stanje ni ne poboljšava ni ne
pogoršava, služiti i dalje kao vojnici, koji su
sposobni za pomoćnu službu. Oni će, kod kojih
povjerenstvo za superarbitražu ustanovi da se
može očekivati da će im se zdravlje poboljšati,
biti dodijeljeni stražarskoj službi, Ministarstvo je
svojom naredbom odredilo, da se poduzmu pri-
prave za ovakav uregjaj, te će one, kojih se
daljnje služenje ne može ničim motivisati, sta-
viti u posebni spisak, i bit će otpušteni. To će
se sve dogoditi na temelju istrage jednog po-
vjerenstva, koje je sastavljeno na temelju jedne
druge naredbe. S popisom je svaki popunidbeni
bataljon morao biti gotov do 1. srpnja. U listi-
nama mora biti popisana i ona momčad, koja
obavlja pomoćnu službu, a listine se moraju
predati nadopunidbenim satnijama, koje su pri-
pojene honvedskim kotarima i vojnim zapo-
vjedništvima. Listine se imomčadi, koje je \odre-
gjena na superarbitriranje, moraju sabrati i pre-
dati povjerenstvu.
Čitulje. Mp. Don Marina Gjurgjevića u
Korčuli stigla je teška žalost gubitkom vrijedne
i čestite mu sestre Vice, kojoj je prošle Nedjelje
bio priregjen krasan sprovod.
Mp. O. Dominiku Jakaša, dominikancu,
dobro poznatu u našem gradu, preminuo je sta-
rac otac u Spljetu. :
Pokojnicima vječni pokoj, a ucvijeljenim
naše saučešće.
Škole u Kotoru. Ministarstvo za bo-
goštovlje i nastavu, po Previšnjoj naredbi, od-
redilo je, da se novom šk. godinom opet otvori
-_ veliki državni gimnazij i nautička škola u Kotoru.
»PRAVA CRVENA HRVATSKA.
»dnici i stube, a sve pustih političkih aventurijera.' a dragovoljno sudjelovaše u pjevanju nekoji u-
»Kad se je za balkanskog rata počelo kupiti mi-| čenici mjesnih srednjih škola sa vrijednim ravna-
»lodare za balkanske narode, obdržavala se ov- teljem pjevanja g. A. Gjivanovićem, — U ovoj
»gje velika javna pučka skupština i osobito isti- zgodi učiteljski zbor sabrao je megjusobno Kr.
»Calo braću Srbe, te se Men aod počko opajat 30 za fond (oskudnih učenica trgov. škole na
i . Od je dana slavosrpska ideja t
saa rbaliistvom. Od toga tee we njegovu blagu uspomenu. Poznato je koliko je mi-
»zahvaćala sve to većeg maha pak se je došlo
»i do toga da je učitelj sokolske glazbe pao | lom pokojniku na srcu ležala pored muške i ženska
»žrtvom tih bezdušnih agitatora i bio osugjen | trgovačka naobrazba. Naš Dubrovnik pak sa har-
nošću spominje ime Eugena Gelcicha, jer uz
»radi nedostojnih izraza koji su u svezu sa ve-
»liko-srpskom. prop. agandom. Dalje sa sabija. ministar. savjetnika Dra. Dlabača najviše njemu
ima da zahvali svoju trgovačku školu.
»njem činjenica ne idemo, jer je i ovo dosta da
»svak uvidi, kako je bio uregjen rad ove slavo-
»srpske lige Šibenik, Spljet, Dubrovnik, Blato, Ostavka grčkog konsularnog
agenta u Gružu. Uslijed prekida diplomat-
skih odnosa Grčke s našom Monarhijom, dao je
»te kako se je megju ovaj narod širila veliko-
»srpska propaganda. Propagatori se iste sad
g. Narciso Detoni, kao konsularni agenat Grčke
1| u Gružu, preku nadležne vlasti svoju ostavku.
»kriju i htjeli bi da bace praha u oči. Megjutim
»veselo taru ruke kako je njima sve dobro pro-
Zatvor pučkih i gGragjanskih
škola u gradu i predgragju slijedio je jutros
»šlo, te nastavljaju svoj
sa svečanom službom Božjom i pjevanjem ca-
revke te dijeljenjem školskih obavijesti,
»vog stanja stvari, te se čudom pita: Hoće li
e jednom pozvani faktori otvoriti oči, oslo-
»bodit nas ove strahovlade ? Zar je i malo toga
»što nas je od nekoliko godina materijalno ,usre-
»ćuje“, te hoće još da nam zapriječe svaki ra-
Čitulja. U nedjelju je preminuo naš su-
gragjanin g. Fedexiko Kurelić, ć. k. poštanski
kontrolor u m. Bio je vrlo dobar čovjek.
Vječni mu pokoj, a ucviljenim naše saučešće.
Za udovice i siročad palih rat.
nika,| pripadnika dubr.] općine, primili smo
od g. Vicka Grbića, mjesnog trgovca mesom,
svotu od K 10, a za oslijepljene ratnike, pripa-
dnike dubr. općine, od istog svotu od K 10.—
Požar. U četvrtak oko 1 sat popodne
buknula je vatra u šumi nad selom Sustjepan u
Rijeci Dubrovačkoj, u blizini željezničkih tračni-
ca. Tada u podne prolazi željeznički vlak, pa
»zvitak“, te time počinio prestupke uvrijede ča.
sti preko tiskopisa predvigjene u $$ 487, 488
i 491K.Z. kažnjive po $ 493 K.Z. zatvorom od
6 mjeseca do godine dana, te je kao takav na
temelju $ 493 K.Z. i uporabom $ 260 sl.b/K.Z.
samotnim zatvorom na mjesec i da plati kruna
2314 privatnom tužitelju za
i biljega, a državnom Eraru parničke troškove
u granicam zakona.
. _U smislu pak $ 39 zakona 17 prosinca 1869
broj 6 ex 63 odregjuje se da u prvom broju
lista ,Prave Crvene Hrvatske“ koji će izaći iza
dađe na svoje troškove tiskati na trećoj stranici
u prvom stupcu lista presudnu izreku osude,
Razlozi | 427 uro uslijed iskara iz lokomotive zapalila
Ommissis se suma. Kako je velika suša, tako se je vatra
C. k. Okružni Sud u Dubrovnik za čas silno rasprostranila. Iznad Sustjepana o-
Odio IV e 9 srpnja 1916 buhvatila znatni opseg loze a osobito šume sve
erlo s. r,
do blizine crkve na Nuncijati, pa u pravcu pra-
Uslijed odluke dne 9. srpnja 1917., posl.
br. Pr. 1/15/150, primamo na uvrštenje :
Pr. 1/15/121.
U Ime Njegova Veličanstva Cara!
C.k. Okružni sud u Dubrovniku pod pred-
sjedanjem c. k. predsjednika Merlo, u prisutno-
sti c.k. prizivnog savjetnika Costa te C.k. Ck, ze-
maljskih savjetnika Tripkovića, i Gelineo kao
sudaca, pravnog vježbenika Dr. Zwettlera kao
perovogje na optužbu Joakina Kunjašića za sebe
i kao načelnika općine Blata u zastupstvu op-
ćinske uprave kao privatnoga tužitelja dneva 28.
oktobra 1915 poslovni broj Pr 1/ 15/60 protiv
Frana Schick pokojnoga Adalberta od godina 35,
katolika, neoženjena, urednika časopisa »Prave
Crvene Hrvatske«, ročna, zbog prestupka po
$$ 487, 488, 491 KZ. i prekršaja po $ 496 K.Z.
glavnoj raspravi koja se je držala od dana
20 lipnja do 5 srpnja 1916 prama naredbi dne-
va 13 maja t. g. poslovni br. Pr 1/15/98 u pri-
sutnostli Joakina Kunjašića kao privatnog tuži-
telja te njegova zagovaratelja Dr. Balda odića,
advokata u Dubrovniku, optuženika Frana Schick,
na slobodi, branitelja Dr. Pera Cviličevića advo-
kata u Korčuli, na osnovu prijedloga, što su ga
postavili tužitelj, da optuženik bude priznat kri-
vim kao u optužnici i kažnjen po zakonu te o-
sugjen na isplatu troškova, a branitelj da optu-
ženik bude ri od optužbe a osugjen privat-
ni tužitelj na troškove, presudio je:
Optuženik Frano Schick pokojnog Adalberta
kriv je, što je kao odgovorni urednik časopisa
»Prava Crvena Hrvatska«, što se izdava u Du-
brovniku u Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari dao
u tom časopisu tiskati i baš u broj 508, izda-
tom dne 16 januara 1915, članak s naslovom:
»Vijesti iz naroda iz Blata na otoku Korčuli« sa
potpisom »otadžbenik«, uvršten u prvom i dru-
gom stupcu treće stranice, te u tom članku do-
ustio da se povrijedi poštenje toli privatnog tu-
žitelja kao gragjanina, državljanina i načelnika,
koli cijelu u upravu, a to lažljivim okri-
vljenjem zločinstva i činima nepoštenog pona-
šanja, priopćenjem stvarih izmišljenih i izopačenih
porugljivim i prezirnim predbacivanjem u svrhu da
se ponizi zajedno sa općinskom upravom pred
krim mnenjem i izvrgne javnoj poruzi i to
slijedećim izrazima sadržanim u anku ; i
»Njegov # slavosrpski rad mnogostraniji,
»nego što se i pomisliti dade, Tko iole poene
e tilike, čudom «e pita, kako on može a
»se još na svom položaju održi, a da svak šuti;
od je da pašuje; okupio oko sebe svoje u-
»dvorice i mamelu e, pa kud on okom, tu oni
»skokom; a on lukav kako je šurovao sa ovim
»i onim, da na svrsi svih iz ; dok napokon
»nije izazvao one poznate žalosne afere ea
»m im prevešima, rad koji su neki pali žr.
»tvom i sad u » čije je sve to bilo maslo,
»Da je to tako na ji nam je dokaz što je od-
»nosni ured bio glavni logor, gdje su se sasta-
»jale slavos
ke ice. Možemo misliti da
pin svojom poznatom lu-
znade on
. , & neke strašio, A a
»da umijesi, samo da se što dulje održi na za.
. i za to p va, ko-
, i miti, te na svaki vo-
»rizira sebi skutonoše. Ali na žalost u ove
zadn , godina srpska o) »
Pa3ela | kod oo ea maha. A kako i nebi?
»Glazba neprestano počela da udara
nim omadine ke čina glasbe. ovie
»
»,Rado ide“ te se je da si u sred
ma Srgju, a drugi okrajak vatre prama kućama
na Numcijati te skoro sve do »Točila« poviše
domobranstvene vojarne. Vatra je tako prijetila,
da se je već iz kuća počelo iznositi pokućstvo.
Oko 2 sata popodne zvala je trublja vatrogasaca
po čitavom gradu na pomoć. Uz to je iz dotič-
nog mjesta dohrlilo na lice mjesta vojska sa
alatima. Priskoči i ono malo vatrogasaca što se
nalazi u gradu, i ost, Požar je sve to više na-
predovao. Harao je i uništivao šumu, taj ukras i
korist, čemu je i povjetarac = pogodovao. Plame-
novi su silno u vis sukljali, a gusti je dim sve
do Pila dopirao. Pred samu je noć pošlo za ru-
kom na nekim predjelima vatru utrnuti, a na ne-
kim potpuno lokalizovati.
Šteta je velika, koja se na brzu ruku ne
dade procijeniti. U Sustjepanu je pak tužnoj udo-
vici Mari Buratović izgorjelo oko pet stotina ko-
mada sasvim dobro obragjene i uspjele vinove
Zapljena imetka. C. k. zemaljski sud! loze. Ona je sama pretrpjela koju hiljadu kruna
u Zadru odredio je zapljenu imanja dr, Kruno-! štete,
slava Kolombatovića iz Spljeta, advokatskog kom Za popravak orkve 0.0. Treće-
didata, pričuvnog poručnika, a to na osiguranje. redaca u Ercegnovome nadalje smo
odštete za izdajničko djelo, počinjeno u ratno doba, | primili slijedeće darove: G.g. Matija Balić i Ma-
Ratna kuhinja za djecu u Zadru. rija Matulina iz Zadra svotu od K $—; g. Vicko
U Zadru je osnovana i oživotvorena ratna kuhi. Grbić, trgovac SDA ubrovniku, svotu od
nja za 2000 djece obojeg spola u dobi od 6 K 10—. (Prošli iskaz K 99:—, današnji K 15:—,
do 18 poe te je za m rap posugje. MO E ski
te ratne kuhinje potrošeno 15.000 K. Tom kuhi- a ovačku olu. »Prvo Dalmat.
njom upravlja Ivan Babić. U kuhinji primaju djeca Trgov. Društvo« da počasti uspomenu svoga člana
od 6 do 18 godina redovni dnevni obrok dobre uprave kap. Boža vit, Banza udijelilo je zakladi
hrane, koja se danomice mijenja, a djeci ispod | za siromašne učenike trgovačke škole Kr. 100;
6 godina šalje se u frebelijansku školu. Ručak! u istu svrhu udijeliše nasljednici pokojnikovi, da
u toj kuhinji je gotov u 11 sati prije podne i! ispune njegovu želju, Ki. 50 i g. Antun Jakšić
izdaje se u najvećem redu uz legitimaciju do | (Gruž) Kr. 50.
2 sala popodne, Jubilarnoj zakladi za početni.
Primanje šegrta u o ko u pomorstvu udijelilo je Ravnateljstvo
radionicama. Zapovijedajući general u Sa-| parobrodarskog društva »Ungaro-Croata« na
rajevu izdao je upute za primanje šegrta u voj. Senjskoj Rijeci Kr. 100, a to da počasti uspo-
ničkim topolivnicama. Zanimanici mogu primiti | menu svoga agenta g. Boža kap. Banca, — Istoj
dotične upute kod ć, k. kotarskih poglavarstva.
Da ti je baciti jedan pogled u bogato
dlustrovani glavni cijenik oeksportne i otpremne kuće
Hannsa Konrad, «. i k. dvorskog liforanta, Brix
br. 1658 i odmah ćete se uvjeriti a preobilnom skla.
dištu ove svjetske kuće; stoga neka niko ne propusti,
prije nego ima da kupi koji predmet za svagdanju
uporabu ili za dar bilo koje vrsti da naruči poštan-
skom dopisnicom ovaj cijenik, koji se svakomu raza-
šilje badava | prosto poštarine,
Gradska kronika.
kišna vijest. U ulorak u jutro vraća
se sa pastirskog pohoda po Konavlima presvij.
dijecezanski naš biskup, Dr, Josip vit, Marčelić,
Pomen pok. dvor. savjetniku
E. Gololohu. Jučer, 13. juna, na drugu obljet-
inspektora i promica-
Poboljšice učiteljskih plaća. Na
9. o. mj. bila je u Beču skupština pododbora
državnih namještenika, pod upravom presjednika
dra. Germana i uz prisustvovanje otsječnog šefa
dra. vit. pl. Galecki.
Tom prilikom biše prihvaćeni slijedeći za.
ključci: 1) pravno djelovanje službene pragma-
tike i glede činovnika na pogodbu, poštanskih
oficijanata i pomoćnih poslužnika; 2) doznačenje
učiteljima i pokrajinskim činovnicima ratnih sku-
parinskih doplata sa rektroaktivnom moći od 1.
jula 1917. u razmjeru kao i za državne činov-
nike; 3) pomoć vladina u novcu onim pokraji-
nama, koje radi ratnih prilika nijesu u stanju, da
svojim pučkim učiteljima pripomognu; 4) eko-
nomske mjere za državne namještenike glede
uregjenja bolesničkih blagajna, provedenje akcije
za otplatu dugova i skrbi za stanove,
tinić, vlasnik-zapovjednik parobr. »Epidauro«, Kr,
50, Ivo V, Sršeu Piće iz Mljeta Kr. 10, Ivo kap.
Castropil Kr. 10.
Dobratvonrni prinosi. Prigodom smrti
ggje. Ruže Zanini udijelio je g. Ilija Miletić ka.
tol. društvu »Bošković« Kr. 5.
Da počaste uspomenu pokoj. kap. Boža
vit. Banca, udijeliše u fond za siromašne uče-
nike i učenice mjesne trgovačke škole: g. Božo
Šoletić (Gruž) K 30, ugl. obitelj Guska K 25,
gg. Samuel Kaldor, Pero Šutić, obitelj Sivi-
lotti, g. Miho Ivetta i Mato kap. Marinović po
20 K, gg. kap. Mato Krunajević, Dr. Josip Aranza,
Braća Dum Niko i Antun Gjivanović, Lujo Bruer
Gagliufti, Ivo Greguš, Ivo V. Sršen Fiće (Mljet)
i Baldo Mišković po K 10,
Udijeliše Dječjem Zakloništu : Da počaste
uspomenu pok. g. Boža kap. Banca: ugl. obitelj
Diodata Tripković K 50 i ugl. obitelj Pava Trip-
ković K 30; a da počaste uspomenu pk. ggje.
Ruže ud. Zanini: gg. činovnici mjesnog ć. k.
Poreznog Ureda K 11, ito: m ie
sustvovao je cijeli učiteljski zbor i dobrovoljni | K_2, Amadeo Bianchi K 2, Ivan nich K 2,
oo, M 1 rova Mar 1 Monopoli K_ 2, Josip Lanza K 1, Antun
je
zakladi u istu svrhu udijeliše gg.: Jako kap. Ba-| b
otslužio veleč, kateheta D. Niko Gjivanović,| Uas K 1 i Herman Haller K 1.
Str. 3.
Da počaste uspomenu pok. g. kap. Boža
vit. Banaz priložiše u fond Zakloništa Domus
Christi g. Dr. Karlo Desković K 20, u fond
Pučke Kuhinje ggja. Katina Filauss K 5, g. Gjuro
Savinović K 10, g. Ivo V. Sršen Fiće K 10.
Trgovina, obrt, gospodarstvo
i aprovizacija.
Milijun K za gospodarsko sve.
učilište. »Hangya« društvo (madžarskoga sa-
veza gospodara) za gospodarsku trošnju i unov-
čenje predalo je madžarskoj vladi milijun kruna
kao temeljnu glavnicu za osnivanje narodnogo-
spodarskoga sveučilišta u Budimpešti,
Na ovo primjećuje »Gospodarska Smotra« :
Madžari su tek g. 1913. poveli akciju za podi-
zanje narodno-gospodarskog sveučilišta u Bu-
dimpešti. Tuže se, da su za 10 godina u tom
zaoslali za inozemstvom. Poznato je čitateljima,
da će baš biti blizu deset godina, što iznašamo
namisao osnutka visoke gospodarske škole u
Zagrebu, te tu namisao svakom prigodom izna-
šamo kao »ceterum censeo«, kada se radi o pi-
tanjima napretka naše poljoprivrede.
Za koliko su sretniji Madžari, koji su sličnu
namisao iznijeli tek pred četiri godine, pa im
narod privatnom inicijativom već pruža dar od
milijuna kruna za osnutak !
Sigurno se nadamo, da će i kod nas pri-
vatnom inicijativom doći do takovih patriotskih
darova, ali ipak ne možemo nego prežaliti dosada
izgubljeno vrijeme, za koje smo po prvenstvu
našega poticaja mogli preteći naše susjede,
Centralizacija sviju proizvoda
Dalmacije izvan zapora, povjerena je društvu
»Litorale« pod upravom g. Artmana. Ukoliko je
splijetsko »Naše Jedi.istvo« obaviješteno, po ovo-
me od sada koće je da izvaža smokve, rogač, mjen-
dule (čuje se i buhač itd.) može jedino tako, da
svoju robu ustupi «Litorale-u«. Glede t. zv. koš.
ćica od masline, donekle razumijemo, jer u_Dal-
maciji nema sprava da se iz njih tiješti ulje, Ali
još više, radi ovoga, trebalo bi, da se jednom
Dalmatincima odredi ze prodaju odregjena ko-
ličina ulja od masline, davno obećana. Radi suše
takovo je stanje, da ne znamo hoće li pametni
izvažati iz Dalmacije spomenute proizvode, ko-
jima će i ovdje' biti dobra prodaja. Ali ako se
centralizacijom izvoza preko »Litorala« smijera
na to, da njima nabavlja za Dalmaciju g za-
mjenu druge hrane, ne znamo zašto se to nije
društvu
moglo povjeriti i kojem našem domaćem
ili zavodu, i ako smo uvijek uvjerenja, da bi
bilo najbolje dati svu slobodu privatnoj incijati-
vi, da se bavi izmjenom naših proizvoda za ži-
votne namirnice, razumije se pod strogom kon-
trolom, da se obavlja jedino ta izmjena.
Kukuruzna kafa. »Sarajevskom Li.
stu« javljaju: Došao sam u jednu ovdašnju ka-
fanu i zatražio kafu. Doniješe mi kafu, koja mi
se osobito dopala. jer je imala dobar ukus. Gaz-
da kafane posmatrao me radoznalo, s kakvim a-
petitom pijem kafu, pa me na koncu upita : »Ka-
ko Vam se dopada kafa ?« — »Zašto me pitate ?«
— odgovorim ja. — »Pa eto — nastavi gazda —
»znate, interesuje me, kako vam se dopada, jer
to nije prava kafa, nego kafa od kukuruza«, —
Ima dobar ukus i izvrsno mi se dopada — od-
vratim ja. — A molio bih vas: kako pravite
tu kafu ? — »Prosije se na sitno sito prekrupa
cinkvantina, pa, što ostane na situ krupnije, po-
prži se i samelje i eto vam dobre kafe, koju su
već mnogi popili sa boljim ukusom nego ječ-
menu ili koju drugu hvaljenu kafu.«
Rumunjska žetva. U zadnjim sed-
micama postaje žetva u Rumunjskoj sve bolja i
bolja. Brojke, s kojima se računalo, uju se,
jer pada potrebita kiša. [ brojke zasi zem-
ljišta povećale su se po seta vijestima tako,
a je zasijano preko - ,66 m e hektara. T're-
a samo popisi, da žetva umunjske iznosi
po prilici jednu trećinu njemačke žetve, a mj
trećine rumunjske i to njene najplodnije zemi
zaposjednuto je. S kakovim se pak brojkama
ondje radi može se vidjeti i iz s
ondje samo u jednom t
jutara sunčanice, iz oje će
Izvažanje takogjer postaje sve bolje, tako,
bnju izvezeno žita
d
tolikoj mjeri, da se time može miriti potreba
od 100 sik ljudi. Večinom se izvozi kroz
željezna vrata Dunavom, te je sad ondje promet
dvostruko veći, n li u mirno , jer je
onemogućeno izvoziti kroz opednija ramcnjsku
luku Brailu, pošto ona stoji pod dohvatom ru-
skih topova.
a JES iv NE
Tisak i Vlasništvo »Dubrovačke Hrv. Tickare«.
Rea aa ak < LaS sipao
izgubilo se preten sa dijaman.
tom. Moli se, ko ga je našao, pošto je jedna
uspomena, neka ga donese našem Uredništvu..
primit će nagradu od Kr, 40 (četrdeset). (799)
Ugledna gospogjica koja savršeno
poznaje njemački, dava :