gubernija u jednu administrativnu jedinicu. 3. Organizacija ukrajinske vojske. Kako se govori, Kijev se nalazi u rukama ukrajinskih vojnika. Priregjene su velike :mani- festacije u korist nezavisnosti Ukrajine. Položaj je ozbiljan. Mnogi veliko-rusi su napustili grad. Preko Stockolma jošte javljaju, da se je već sastavio i ukrajinski kabinet, komu je pre- sjednik Viničenko. Iz Petrograda pak dolazi vijest, da su mi- nistar spoljašnjosti Tereščenko, ministar pošte Čeretelj i ratni ministar Kerjenskij, koji borave u Kijevu, saopćili provizornoj vladi, da su nji- hovi pregovori s vogjama »Ukrajinske rade« doveli do povoljnoga rezultata. pošto'je »ukrajin- ska rada« došla do zaključka, koji su prema na- zorima ministara za vladu prihvatljivi. O potan- kostima ministri će izvijestiti provizornu vladu, kad stignu u Petrograd. Navodno se još tomu nadodaje, da bi Ru- sija imala postati federativna republika, kako se izjavio ministar Kerjenskij u govoru, kojim je u Kijevu oslovio ukrajinske seljake. . Provizoma ruska vlada ima da riješi još toliko zamašitih unutarnjih pitanja, koje nije mo- gla da prekrije novom ofensivom. Izgleda pak da su opet u Petrogradu buknuli nemiri, jer radničko vijeće nije nimalo zadovoljno sa rn- dom vlade. Zavjera srpskih oficira. Ententina štampa javlja, da su 26. juna u Solunu strijeljana tri viša srpska oficira. Oni su pripadali grupi četrdesetorice oficira, protiv ko- jih je bio proveden proces radi atentata na pri- jestolonasljednika Aleksandra dne 29. avgusta 1916. i radi organizacije zavjere, kojoj je svrha bila promjena forme vlade u Srbiji i uklanjanje faktora, koji su Srbiju predali Eatenti. Jedan je dio oficira deportiran u Bisertu, dočim je drugi osugjen što na robiju, što na smit. Kao glav- mi organizatori zavjere važe pukovnik Dragu- tin Dimitrijević, Rade Malobabić i major Lju- bimir Vulović, zatim pukovnici Milovanović, Du- sović (nekoja imena sn očito iskrivljena), Lazić, Velimirović i general Damjan Popović. O velikom tom veleizdajničkom procesu u Solunu izdala je srpska vlada na Krfu zvanično saopćenje : !: Na 29. augusta prošle godine preduzet je n Ostrovu nedaleko sela Vladovo atentat protiv prijestolonasljednika Aleksandra. Sumnja je pala na nekoga Malobabića, koji je rodom iz Austro- Ugarske, a sada je vojni trgovac kod IH. srpske armije. istragom je utvrgjeno, da Malobabić stoji u vezi sa pukovnikom Dragutinom Dimitrijevi- ćem, zamjenikom šefa generalštaba [I!, armije i komandantom Vulovićem. Kod premetačine u stanu pukovnika Dimi- trijevića nagjeni su sakriti statuti tajnog udru- ženja »Jedinstvo ili smrt.« Ovi su statuti bili potpisani od svih članova centralnog odbora o- vog udruženja. Preduzetom daljnjom pretragom u stanovima ostalih članova udruženja nagjena su pisma i druge bilješke, koje dokazuju vele- izdajstvo spomenutoga komiteta. Pukovnik Di- mitrijević, koji je naredio Malobabiću, da ubije prijestolonasljednika Aleksandra, sakrio je ovoga kod sebe pred vlastima. Pukovnik Dimitrijević započeo je propa- gandom u vojsci još za vrijeme odstupanja srp- ske vojske. Vulović i Dimitrijević tražili su, da se ostrani Aleksandar Karagjorgjević i Nikola Pašić, jer su oni na štetu Srbije slijepo odani Od 145,917.426 kvadratnih kilometara suhe zemlje, kojoj pripadaju i polarne zemlje sa 12.70 milijuna kv. km., stoji dakle 101,529.945 kv. km. na raspolaganje našim neprijateljima sa svim svo- jim pomoćnim sredstvima, — a Austro-Ugarska, Njemačka, Bugarska i Turska imaju površinu od samih 2,245.430 milijuna kv. km. Tu nijesu ubroje- ne njemačke kolonije. Još je nepovoljniji po nas odnošaj, kad brojeve stanovništva. Od 1657 mili- juna ljudi, koji po Hartlebenovom statističkom kalendaru 1917., iz kojega ove podatke vadimo, nastavaju našu zemlju, stoje 1333.7 milijuna na strani naših neprijatelja, dok se centralne vlasti upiru na svojih 147.8 milijuna duša. Nije dakle samo prazna riječ, kad se kaže, da se mi bori- mo protiv čitavog svijeta neprijatelja. Neutralno je jošte 25 država: Abesinija, Af- ganistam, Andora, Argentina, Chile, Danska, Ecu- ador, Kolumbia, Kostarika, Liechtenstein, Luksen- burg, Meksiko, Nepal, Nizozemska, Norveška, Paraguay, Perzija, Peru, San Salvador, Švedska, Siam, , Oman i Venezuela. i svoju stranu, još ne bi imali na raspola- gonju niti jednu ljudskog materijala, što ga imaju, naši neprijatelji. No usp-kos svemu to- »PRAVA CRVENA HRVATSKA« sporazumu. Zadaća komiteta je bila poubijati sve krivce i silom skupiti svu vlast u svoje ruke. Pukovnik Dimitrijević i Vulović zajedno sa još šestoricom pukovnika sugjeni su na smrt, general Damjan Popović i još dvojica časnika na doživotnu robiju. Četvorica na smrt osugjenih su pomilovana, a nad dvojicom je kazna izvršena. Iz Londona pak javljaju, da optuženi i osugjeni časnici pripadaju bez razlike svi zavje- renicima, koji su ubili kralja Aleksandra Obre- novića i kraljicu Dragu. Svrha je tajnog udru- ženja bila, da parlamentarnu vladu zamijene au- tokratskom vojnom vladom. Tajno ovo udruže- nje je otkrito poslije atentata protiv prijestolo- nasljednika Aleksandra, na kojeg je u prisustvu generala Sarraila atentator ispalio tri metka iz revolvera. Trojica viših srpskih časnika strijeljana su u Solunu na temelju osude ratnoga suda, dok je četrdeset časnika otpremljeno na doživotnu robiju u Bisertu u Africi. Po ruskom pak prikazu, osuda je osve- ta prijestolonasljednika Aleksandra i Pašića. Radi osude su predali demisiju ministri Davido- vić i Rašković. Ruski se je ministar spoljnih po- slova, Terešćenko, tri puta uzalud obraćao na Pašića, zahtijevajući da se smrtna kazna ne iz- vrši. Držanje je srpske vlade izazov ruske de- mokracije i ruska vlada mora izraditi, da dogje do revizije procesa. — »Corriere della Sera« javlja iz Petrograda: Strijeljanje tri srpska ofi- cira učinilo je u Petrogradu dubok dojam. Niko nije očekivao takvu strogost od srpske vlade. »Novoe Vremja« najoštrije kori srpsku vladu i kaže, da su pogubljeni oficiri uživali najveći u- gled i povjerenje u srpskom narodu. Domaće vijesti. Ćesarevinsko vijeće u Beču odgo- gieno je ma neizvjesno vrijeme. Zadnju je sje- dnicu predsjednik parlamenta Dr. vitez Seidler zaključio ovim riječima: »Izražavam vruću želju, da ovaj rat, koji nije otpočeo niti se vodi za osvajanje, niti za potlačivanje drugih naroda, nego jedino za obranu i gospodarstveni razvitak naše otačbine, naskoro svrši, pa da caru i vijernim saveznicima u sporazumu s njihovim narodima uspije stvoriti trajan mir, s kojim bi se postigao vruće žugjeni cilj i združio sve narodnosti na zajednički rad. Ne dovedu li se sva naša nastojanja ipak do toga cilja, mi smo pripravni, našu krv i sve što imamo, žrtvovati za cara i otačbinu. — Svi zastupnici udariše na to u živo odobravanje. Drži se, da ova odgoda parlamenta, koja je tako nenadno uslijedila prošle nedjelje 15. o. mj., neće biti dugotrajna, pak da će zakonodavno tijelo doskora nastaviti svoj rad. Hevatski sabor u Zagrebu otvorio se je u četvrtak dne 12. o. mj. sa programnim go- vorom novog hrvatskog bana Dr, Antuna pi. Mihalovića, koji je naglasio, da će nova vlada biti hrvatska i demokratska. Zatim su govornici pojedinih stranaka raspravljali o banovom na- stupnom govoru. — Petak dne 13. o. mj. bio je dan prograninih izjava pojećinih stranaka. — Zastupnici srpske stranke Pribičević i Budisa- vljević istupili su iz koalicije, te ovaj posljednji položio svoj peštanski mandat. Zauzeli su svoje mjesto izmegju starčevićanaca (Milinovaca) i dali posebnu izjavu. — Napokon su došli u sabor pravaški zastupnici Zatluka, Dr. Frank i Dr. Hor- vat, koji su bili isključeni još prije rata za 90 sjednica — pune tri godine dana. Za sastanak bosanskog sabora. Podpresjednici bosanskoga sabora dr, Sunarić i dr. Dimović stigli su u Beč, da pregovaraju sa mjerodavnim osobama, kako bi bosanski sabor opet počeo djelovati. Oni su se obratili na Juž- no-slavenski klub zastupničke kuće, koji je po- sredovao i kod austrijske vlade, Deputacija je bila kod zajedničkog ministra financija baruna Burlaua i razložila potrebu, da bosanski sabor opet nastavi svoj rad. Ministar je izjavio, da će o toj stvari razmisliti. Deputacija ide iz Beča pre- ko Pešte u Sarajevo. U Budimpešti će u istu svrhu ići pred ministra predsjednika grofa Ester- hazy i ministra pravde. 20. jula 1866. Jučer je bila obljetnica slavne naše bitke pod Visom. Jugoslavenska Akademija zna. nosti i umjetnosti u Zagrebu slavi u doj- đuću subotu dne 28. o. mj. pedesetu obljetnicu svoje prve svečane sjednice — polovinu vijeka svojega rada. / Plomenite | patriotične akolje. Pišu nam iz Zadra, da akcija Nj. Pr. Ogje. Ane Skrb sa dalmatinsku mladež — sasvim lijepo napreduje. Dobrovoljni doprinosi do sada iznose svotu od K 148.721;—. Takogjer | akcija ggje. Tereze grofice Thun- Thun, izdanjem knjige »Za Boga i za Caras, : \i na korist dalmatinskih vojnih invalida. Sa 54.im popisom prinosa iznosi svotu od K 39.703:41. Uspostava porotnih sudova. Po zaključku zast. kuće, izdata je naredba cjelokup- nog ministarstva o ukidanju carske maredbe o privremenoj obustavi djelovanja porotnih sudova. Takogjer glede carske naredbe o privremenom potčinjenju civilnih osoba pod nadležnost voj- ničkih .sudova. C. k. viši zemalj. sud u Zadru već je pri- mio od ministarstva pravde nalog, da obustavi djelovanje proširenih suđbenih dvorova, te da učini priprave za redoviti saziv porotnih sudova. Po zaključku pravosudnog odbora zast. ku- će u Beču, i Dalmacija dobija porotu. Pir, Gosp. Pero Brčić, profesor, vjenčao se je u Spljetu sa ggjicom. Antonijetom Torre. Čestitamo ! pHrvatska Država“. Ovako će se zvati organ Starčevićeve stranke prava (Milino- vaca), što bi imao počet izlaziti u Zagrebu mjesto »Hrvata«, koji je bio obustavljen. Čitulja. U Velojluci preminuo je Ivo Vu- četić, učenik ć. k. nautičke škole, dobar i mar- ljiv mladić. Vječni mu pokoj, a ucviljenoj obi- telji naše saučešće. Povišenje skuparinskog doplat- ka drž. namještenicima, Bečki je od- bor za državne namještenike primio prijedloge pododbora o povišenju skuparinskog doplatka državnim namještenicima. U odboru je vladin predstavnik izjavio, da za ovo povišenje treba 860 milijuna kruna novih izdataka. Ratni invalid se traži za općinskog redara u Obrovcu, koji će vršiti i službu ovrho- voditelja. Uvjeti : sposoban za hodanje, pozna- vanje hrvatskog jezika u govoru i u pismu. Beriva: 960 K na godinu, 100 K za službeno odijelo i oko 1000 K kao ovrhovoditelj općin- skih nameta. Prijave do konca ovog mjeseca: Dalm. pokr. povjerenstvu za skrb oko ratnih invalida u Zadru. Gradska kronika. Odlazak Nj. Kr. Vis. Princa Louisa. Prošle je srijede otputovao put Beča Nj. Kr. Visočanstvo Princ Louis Bourbon od Parme, mlagji brat Njezina Veličanstva Ćesarice i Kra- ljice naše Zite. U našem je gradu proboravio dvanaest dana. Koliko grad, toliko i naša oko- lica osobito mu se je dopala. Čujemo, da kroz kratko vrijeme opet namjerava doći. 18. jula 19415. Prošle srijede, dneva 18. o. mj., navršila se je druge godišnjica od onog jutra, kad je nedaleko otoka Lokruma (kraj o- | strva Mrkane i Bobare) bio potopljen talijanski ratni admiralski brod »Garibaldi«. (Nekoji zgo- dniji omanji komadi sa ovog broda, što su bili nagjeni uz našu obalu, sahranjeni su u našem općinskom muzeju, u odjelu za ratne uspomene). Ratno odlikovanje. Naš sugragjanin g. Nikša Nardelli, ć. ik. fregatni poručnik, (sin g. lije, mjesnog općinskog blagajnika), odliko- van je vojničkim križem za zasluge Ill. razr. sa ratnom dekoracijom. stitamo ! Istraživalac mračnog »podze- mnog svijeta«. U našem gradu boravi ve- leuč. gosp. dr. K. Absolon, vrsni čuvar morav- skog zemaljskog muzeja u Brnu, Veoma je za- služan istraživalac balkanskih špilja i špiljske faune. O tome je napisao više djela. U krasno uregjivanoj češkoj reviji »Zlat4 Praha« prošle je godine objelodanio seriju svojih članaka, pod naslovom »S istražnih putovanja po balkanskim Kršima«, na što se je vič. g. D. Niko Gjivano- vić potanje osvrnuo u podlisku našeg lista, u brojevima od 31. marča i 7. aprila o. g. G. dr. Absolon bio je u našem gradu god. 1914., kad je bio došao da po mogućnosti dopre do kraja špilje »Vjetrenice«, koja se nalazi nad našim obližnjim selom Osojnikom. To je, kako se tvrdi, najdublja podzemna špilja u Europi. Dr. Absolon onda je bio prevalio oko 8 kilome- tara puta u notrinu »Vjetrenice«, ali nije došao do kraja, jer ga u tome omeo svjetski rat. Prošlih je dana otišao u Osojnik, da na- stavi istraživanjem rečene špilje. Želimo mu, da ovaj put sretao dopre do cilja, o čemu ćemo po- tanje izvijestiti. Mica i precesija u Sustjepanu na dan obljetnice talijanskog bom- bardovanja. U prošlu srijedu, 18. o. mi., navršila se je druga godišnjica od onog dana, kad je 18. jula 1915 ujutro rano približila se ta- lijanska flota te ispalila oko dvije hiljade hitaca, granata i šrapnela na »Kantafig< u , na brdo Nuncijatu, Loznicu i na selo Sustjepan u Rijeci dubrovačkoj. To sve na sasvim privatne kuće i baštine golorukih stanovnika. Uzeli su bili na nišan i doista dalje od Sustjepana, sve do »Mihana«, Br. 640 Kao pravo čudo, da u Sustjepanu nije niko životom nastradao, gdje su topovski hilci i od- metci udarili u kuće, u kojim je bilo više čelja- di. Oštetilo je kuće nasljednika pok. Mare Tro- janović i Miha Kuničić. Hitac je probio zid jed- ne kuće te prozujio kroz pod u zemlju, i niko- ga od stanara niti dotaklo. Prošle je srijede, kao i lani, u crkvici sv. Antuna u Sustjepanu otslužena sv. Misa, uz pri- sustvo mnogobrojnog pučanstva. Sutra pak na 5 i po sati popodne bit će priregjena procesija iz Sustjepana do Batahovine. Patriotično sakupljanje platne. nih otpadaka. Pomoćna akcija, poznata pod imenom »zaštila od zime«, namjerava ponovno potaknuti humanitarno djelovanje, koje bi naše ratne invalide, djecu maših ratnika, te austrijsko društvo »Crvenog Križa« opskrbilo .dovoljnom količinom platna, o čemu je mjesni općinski u- pravitelj g. Ivo pl. Cega izdao na pučanstvo za- sebni proglas, u kojemu megju inim glasi, da se je u tu svrhu odlučilo provesti u čitavoj Austriji sakupljanje platnenih otpadaka, rubaca, rašćin- kanog platna i vune, a takovih se predmeta bez dvojbe nalazi više manje u svakom domu, pa će i svaka obitelj biti sigurno u stanju da po- kloni — makar jedan rubčić — toj plemenitoj humanitarnoj akciji. Sakupljeni materijal služio bi zgotovljanju rublja za ratne invalide i djecu naših ratnika, a u koliko se ne bi dao upotrebiti u te svrhe, u- stupio bi se austrijskom društvu »Crvenog Kri- ža« za njegove sanitetske potrebe, a to uz obič- nu cijenu ma korist iste akcije. Osim darova u naravi, slobodno je svako- mu pokloniti i novčane prinose. Gornje stvari primat će se za grad u atriju Bondina Kazališta, a za Gruž u kancelariji gosp. ministerijalnog savjetnika Otomara Svobode dne 27. jula o. g. kroz cijeli dan, pak opć. upravitelj pozivlje pučanstvo, da i ovom prigodom dađe izraza svojim rodoljubnim čuvstvima, i doprine- se što više može na uhar ove plemenite akcije. Neka svak dade koliko može, a i najmanja će stvarca biti primljena sa zahvalnošću. Općinski konačni račun. Dogo- tovljen je konačni račun općine Dubrovačke, za god. 1916. Izložen je ma pregled općinara po $. 73 opć. pravilnika. Pir. Danas se je vjenčao u Mlinima Župe dubrovačke g. Vladimir Hajek, ć. i k. natporučnik, rodom iz Česke, civilni inžinir, sa našom sugra- gjankom gcom. Vjekostavom Kalafati, poštanskom oficijanticom u Mlinima. estitamo ! izgledno. Ugl. »Dubrovačka Tr:ovačka Banka« udijelila je i ove ratne kao i prošlih dvaju godina svoj godišnji doprinos mjesnom »Dječjem Zakloništu« u iznosu od pet sto (500) kruna. Ugl. Općinsko Upraviteljstvo udijelilo je pet sto (500) Kruna kao izvanrednu pripomoć. Uprava zavoda i ovim putem harno zahvaljuje. Odmjerenje poreza od ratacog dobitka za god. 1915. Javlja nam mjesna ć. k. porezna vlast, da je na uredovnoj ploči mjesnog ć. k. poreznog uređa izložen na opći uvid za 14 dana popis pojedinaca podložnih po- rezu od ratnog dobitka za godinu 1915. Automobilna pruga. Do brzo će biti uveđena automobilna pruga sa Zvekovice, u Mli- ne, Čibaču do Ploča, za osobe i za teret. To će dosta koristovati, koliko Konavlima i Župi, to- liko i gradu. Svakog će dama dolaziti i odla- ziti po više puta, prema potrebi. Automobili su već prispjeli, a očekuje se naručena benzina. Slador za malo vino. Ko namjerava činiti »malo vino«, treba da se najkašnje do 31. o. mj. obrati mjesnom općinskom uredu. To na- ime u svrhu predbilježbe za polrebitu količinu šećera. Obustavljena jedna izvršbea za- ključka prošlog opoinskog vijeća. Pišu nam iz grada : Doznajemo, da je nadležna vlast, u vršenju prava nadzora, na temelju $ 106 opć. pravilnika obustavila izvršbu zaključka, ko- jim je općinsko vijeće u Dubrovniku, u svojoj sjednici dneva 13. septembra 1912 glasovalo pra- vilnik o disciplinarnom postupku prema opć. či- novnicima i namještenicima. To naime s razloga, jer jeu odnosnom privilniku proti postojećim zakonima dopitano općinskom načelnika pravo svrgnuća sa službe opć. činovnika i namješteni- ka, dok je to pravo u smislu druge stavke $. 55 opć. pravilnika izrijekom pridržano vijeću. o Iijuštak. Ovih dana pripeklo sunce po svih »devet zakona«. Zavladali pravi »pasji dani«. Već puna dva mjeseca da nemamo kiše, pak će, što no riječ, i kamenje da izgori.