4

Br 642.

Preminuli vojnici. Na mjesno voj-
ničko grobište priregjen je lijep sprovod Franu
Korsa, rodom iz Kaleca kod Pilzena u Českoj,
u 31.0j godini svoga života, koji je bio mobili-
zovan. na početku rata, Pripadao je 88. českoj
regimenti u šarži zugsfiihrera. Bio je u okrša-
jima mnogo puta u Ruskoj Poljskoj te ranjen
kod Ruske Rave. Kad je ozdravio, opet je stu-
pio u bojne okršaje, te u Karpatima ponovno
bio tanjen. Pokle mu bijaše rana izviđana, bi
dodijeljen žandarmeriji u Zadru, pa nakon us-
pješno položenog ispita premješten u Dubrovnik.

U gragjanskom je zanimanju bio trgovački
putnik. Bio je jedinac sin upravitelja grofovskog
imanja u Kalecu u Českoj. Pokojnik je pozna-
vao više jezika.

— Takogjer je lijep sprovod, uz vojničke
počasti, bio priregjen Antunu Miočeviću, vojniku,
rodom iz Šumeta, u 470j godini života. U voj-
ništvu je teško obolio. Nakon malo dana, iza ka-
ko je došao u Gruž kod svoje obitelji, preminuo je.

Vječni im pokoj!

Teška nesreća g. Gi. Draško-
viću u Zagrebu. Prošlog ponedjelnika
popodne stigla je brzojavna vijest iz Zagreba,
da je ujutro istog dana ondje teško životom na-
stradao poduzetni mjesni trgovac i veliki po-
sjednik g. Gjorgjo Drašković,

O tome čitamo u »Jutarnjem Listu« slijedeće:

Dne 30. srpnja oko 9 sati prije podne po-
vožen je na stanici državnog kolodvora Gjorgjo

vić, trgovac, rogjen god. 1859., iz Du-
brovnika, (rogjen u Hercegovini). Prema iskazu
svjeđoka očevidaca radi se ovdje ili o samoubij-
stvu, ili o nesvjesnom činu u napadaju ludila.
Unesrećeni cucnuo je naime kad je brodski vlak
već krenuo uz gibajuće vagone i tako čućeći
hodao, Jedan čistilac vagona, opazivši što radi,
potegao ga je na stranu, našto se Drašković
osovio, čušnuo jedanput tog čistilca i opet je uz
vagone cucnuo, a tom prilikom zahvatila ga je
osovina jednog vagona tako, da je pao, pri
čemu su mu kotači vagona prešli preko noga i
odrezali mu obadvije noge.

Ovako se prikazuje nesretni dogogjaj sa
službene strane.

Mi smo pak o unesrećenom doznali slije-
deće: Unesrećeni je dubrovački milijunaš. Vele-
tržac Drašković bio je vrlo sposoban trgovac, pa je
i za trajanja rata radio vrlo mnogo na veliko.
U tim poslovima dolazio bi često u Zagreb. Dok
se je radilo na veliko sa kavom — prije ustro-
jenja Centrale — često se ga moglo viditi u
rem. »Narodnoi Kavani« u društvu sa već
pokojnim gosparom Bancom i drugim veletršcima,
koji u ona vremena preniješe trgovinu kave iz
obala Jadrana, pa i samoga Trsta u Zagreb, gdje
su se obavljali poslovi na milijune.

Kako rekosmo, — ovamo bi dolazio i
Gjorgjo Drašković. U posljednje vrijeme, kako
oO svršili su Fa. Botti D s
povoljno, te je prema anju upućenih izgubio
nekih 100.000 kruna. 1o je djelovalo nepovoljno
na njegovo duševno stanje, a utisak je bio tim
veći jer je unesrećeni bio vrlo štedljiv čovjek.

Dulje se je megjutim vremena tužio na
glavobolju, i nekoliko dana došao u Za-
greb da potraži lijeka. U to su se vrijeme stali
opažati znaci poremećenja uma. Tako je pred
tri dana htio opetovano skočiti sa jurećeg tram-
vaja, ali je to spriječila kordukterica, kojoj se
imade zahvaliti, da se nije dogodila nesreća. Na
30. prošlog mjeseca otišao je iznenada iz svra-
tišta, kamo se više nije vratio. Kasnije se je
ustanovilo, da je dospio očito u času poreme-
ćenja uma pod željeznički voz, koji mu je smr-
skao obje noge, koje su mu obje u bolnici an-
Eoljena, i to jedna u gležnju, a druga ispod

o .

Kasno u noći saznajemo, da se je stanje
g. Draškovića segate i jer su mu noge stale
oticati, imade malo nade, da će preboljeti.

zoo po »Jutarnjem Listu«.

nad groznom nesrećom g.  Dra-

škovića, želimo, da sretno preboli teške patnje
i da nam se zdravo i ako nažalost osakaćen
povrati.

Veućina. Pripeklo je da ne može jače.
Od nazad pet-šest dana tako mesnosno, kako
nije od unatrag više godina. Sva su kupališta re-
dovito mnogobrojno posjećena.

Umeli kroz prošli mjesec Juli
U gradu i predgragju : Franičević Frano, brijač,
godina 66; Jerinić Vice udova Iva rogjena Prug,
iz Makarske, g. 53; Buić Elizabeta, g. 85; To-
mović Aleksandar Radov, g. 3, sin ratnog zaro-
bljenika crnogorskog podanika; Perčin Ane Pa-
skova, dijete pećara, g. 9; Mijović lija, breme-
nar, iz Mesara kod Brcegnovoga, god. 77; Gvoz-
den Pero pok. Miha, mornar, g. 63.

U Gruža i Lapadu: Zanini Ruža udova
Jerolima, iz Korčule, g. 70; Pasching Fridrik
Josipov, dijete ć. k. oružničkog stražmeštra; Ši-
munović ud. Luce rogi. Gjurišić, iz Mandaljene

g 47.
Zapi: Kolendić Jele udova Gjura, iz

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Za »Crveni Križ« sakupila je u Ko-
molcu Rijeke dubrovačke ućtleljica ggja. Marga-
rita Rems megju školskom djecom svotu od
K 8:54.

Dobrotvorni prinosi, Mješte vijenca,
prigodom smrti svoje rodice Antonije ud. pok.
Iva Colussi rogi. Chlaletti, udijelio je g. llija
Nardelli, općinski blagajnik, zakladi za oslijep-
ljene ratnike, svotu od K 10:—

Prigodom druge obljetnice smrti svojeg ne-
prežaljenog supruga i oca, ugl. obitelj ggje. Ma-
tilde ud. Miloslavić priložila je u fond Pučke
Kuhinje K 10. — Istom fondu, prigodom posjete
Pučke Kuhinje, darovao je g. Herman pl. Miro-
šević-Sorgo K 20.

Da počasti uspomenu g. Vere Corner, udi-
jelila je ugl. obitelj Lanza Dječjem Zakloništu
Krune 3.

Ratni invalidi traže se za trgovačkog
pomoćnika i vrtlara u Gružu (kod Dubrovnika).
Uvjeti: za trgovačkog pomoćnika : poznavanje
hrvatskog i njemačkog jezika, oženjen, dobra
ponašanja i osobita povjerenja, a za vrtlara: uz
dobro ponašanje da je vješt u svojoj struci.

Zahtjevi plate i ponude: Pokrajinsko po-
vjerenstvo za skrb oko ratnih invalida u Zadru.

 

Trgovina, obrt, gospodarstvo
i aprovizacija.

Gospodarski savjeti. C. k. namje-
sništvo upravilo je notu cc. kk. kot. poglavar-
stvima, da se organizuju po zemlji kotarski op
ćinski gospodarski savjeti kao savjetna tijela u
pitanjima aprovizacije.

U narednom ćemo broju potanje da izvi-
jestimo i progovorimo pogledom na Dubrovnik
i cijeli naš kotar.

iskaz hrane stigle u Dalmaciju
od i. januara do 30. juna (1917. »Smo-
tra Dalm.« donosi: U minulom prvom polugo-
dištu stiglo je u Dalmaciju žita 144372 q, brašna
64846 q, sočiva 705 q.

Od toga je primilo :

I. Opskrbno okružje (kotar zadarski i ben-
kovački bez općine Kistanje) žita 30041 q, brašna
10883 q, sočiva 102 q.

Il. Opskrbno okružje (kotar šibenski i knin-
ski, te općina Kistanje) žita 29107 q, brašna
9551 q, sočiva 85 q.

IH. Opskrbno okružje (kotar spljetski, sinj-
ski, imotski, makarski, metkovski, supetarski,
hvarski i korčulanski) žita 68816 q, brašna
34229 q, sočiva 344.

IV. Opskrbno okružje (kotar dubrovački) žita
8467 q, brašna 5143 q, sočiva 136 q.

V. Opskrbno okružje (kotar kotorski) žita
8941 q, brašna 5075 q, sočiva 38 q.

Odsele će se, početkom svakoga mjeseca,
objelodaniti koliko je krušne hrane za minuli mje-
sec poslao svakoj općini »Ratni žitni zavod«
na Rijeci.

S:ador za voće. U više navrata za-
govarali smo, da bi se, što se tiče naše pokra-
jine, privatnicima dalo šećera za pravljenje kon-
serve od voća, jer u Dalmaciji niti imamo ta-
kove tvornice, a niti privatnike, koji bi se kon-
servisanjem voća ma veliko bavio. O tome sad
donosi zvanični dalmatinski list slijedeće :

Kako je već bilo priopćeno, vlada je odlu-
čila iz načelnih razloga, da se ove godine ne
doznači privatnim kućanstvima slador za pri-
pravljanje voća. Uzrok je tome u prvom redu
nedovoljna kolikoća sladora doznačena za tu
svrhu, zatim teškoća kontrole, da li će se ovaj
slador u pojedinim privatnim kućanstvima doista
upotrebljavati samo za voće.

Nu ured za pučku prehranu neće da spri-
ječava privatnim kućanstvima, zadrugama, go-
stioničarskim obrtima i inim potrošnim organi-
zacijama pravljenje konserve od voća, te je s toga
odredio, da se voće pripravlja samo na veliko
u zajedničkom namještaju, koje se može lako
nadzirati.

U tu će se svrhu političke kotarske oblasti,
u dogovoru sa općinama i sa mjesnim opskrb-
nim odborima (poslovnicama) sporazumjeti sa
svim odnosnim strankama glede što opsežnijeg
sabiranja voća te će odrediti što treba da se
organizacije gazdaric&, uprave internata, velike
ttornice, potrošne zadruge, zadruge gostioničara,
te posjednici, koji proizvagjaju voće na veliko,
udruže u privremenu organizaciju za zajedničko
pripravljanje voća. Pretpostavka je, da se ova-
kova organizacija na vrijeine pobrine za nabavu
potrebitih sprava (kotlova, gniječila i t. d.)

Inače će i svako veliko preduzeće, koje želi
samo na vlastiti račun redovito proizvagjati kon-
serve od domaćeg voća, te koje se za to pi-
smeno prijavi preko <. k, poglavarstva ovome
namjesništvu primili potrebitu kolikoću sladora.

Sada se radi samo o voću koje sada sa-
zrije, dok za iskorišćivanje maginja, smokava,
odrediće se kasnije što treba,

 

U slučaju, da se u kojem kotaru ne može
organizovati proizvagjanje konserve od voća, to
će odnosno poglavarstvo potaknuti sudjelovanje
zanimanika sa poduzećem koje opstoji ili će se
osnovati u bližem ovećem gradu, u koji prevoz
ne bi bio skopčan sa većim troškovima.

Radnje oko žetve, »Zeit« piše: Sad
se sve kreće oko osjeguravanja žetve, pa je ra-
dosno, da vrijeme u glavnom pogoduje poljskim
poslovima. Za kasnije plodove bile su nedavne
kiše vanredno korisne, što je tim poželjnije, ako
se pomisli, da čista krušina, pšenica i raž iznose
samo treći dio svih cerealija. U pogledu opskrbe
upućeni smo u Austriji za buduće mjesece u pr-
vom redu na dovoz iz Ugarske, a Ugarska će tu
zadaću iz mirnih vremena i u današnje ratno
doba priznati i ispuniti kao svoju najveću duž-
nost. Suviše bi bilo dobro, da se što prije do-
preme žita iz Rumunjske i Srbije.

O popisivanju vina u konobama
doznaje »Naše Jedinstvo« sa strane dosta nad-
ležne, da je to naredio ratni ured za prehranu
u Beču, a za svoju statistiku. Dalje po istim in-
formacijama, još se nije ništa odlučilo o rekvi-
ziciji niti o maksim. cijenama, ali kao da se o
prvoj već može reći, da je isključena. Čuje se
pak o namjeri, da se možda odredi rekvizicija
dropa. iz ovoga da bi pravili neku vrst hrane.

Za težake. Ministarstvo za prehranu na-
redilo je političkim vlastima, da se apsolutno
poljodjelcima daje potrebna hrana, da ne zasta-
ju u radnji. Ovim hoće da se predusretne šteta,
koju bi pretrpila aprovizacija uopće. [Jednako
naregjuje, da se doskoči preuranjenom iskopava-
nju krumpira te izvažanju zelja.

Nadat se je, da će se gornjom naredbom
doći u susret i našim težacima, da bi dobijali
potrebne hrane. U naredbi je, da se svi prijave
svojim organizacijama.

Padanje tečaja dionica paro-
brodarskih društava. Na riječkoj burzi
pale su dionice »Austrijskog Lloyda« za 260
kruna, a dionice »Adrije« za 140 kruna po ko-
madu. Ove vijesti izazvale su konsternaciju me-
gju burzovnim igračima.

Trgovački savez Njemačke i
Monarhije. »Tagliche Rundschau« doznaje
iz političkih krugova, da će se skorih dana u
Beču započeti trgovački i gospodarstveno poli-
tički pregovori, koji idu za tim, da dogje do
gospodarstvenoga saveza megju Njemačkom i Au-
stro-Ugarskom. Trajanje tih pregovora cijeni se
na 3 mjeseca.

Ratna kava. Mješavina t. zv. ratne ka-
ve, koja će se počevši od ovog mjeseca pri po-
djeli iskaznica za kruh razdavati uz prikazanje
bonova za kavu, sastoji se, osim čiste kave od
graška i kavinog surogata i od nekakvog kara-
mela, koji se proizvodi po novom kemičkom pre-
paratu iz surovog šećera.

Nestašica petroleja, kako javlja je-
dan komunike, bit će na vrijeme uklonjena. Do
jeseni će, veli se, biti sve uregjeno u rumunj-
skim vrelima, da će potrebe zime biti u pravo
vrijeme osigurane. Zanimivo je kod ove prilike
da se spomene, da je upravo iz Austro-Ugarske
osnovana prva velika petrolejska industrija u Ru-
munjskoj. No posao je svršavao s deficitom, pa
je prodan u Njemačku. Industrija se tako razvila,
da su prije rata u petrolejskoj industriji u Ru-
munskoj bili zastupani Amerika, Holandija, En-
gleska, Francuska i Belgija s 350 milijuna leva,
Njemačka sa 150 milijuna, a Austro-Ugarska s
30 milijuna leva, a Rumunjska sa samim 5 mi-
lijuna. Kad je Rumunjska vojska uzmicala pred
našom, po engleškoj je zapovijedi pouništala sve
naprave, da se moralo iz temelja novo praviti i
vrtjeti nove izore.

Poljodjelski tečajevi za inva.
Hide. U poljodjelskoj će se školi u Spljetu o-
tvoriti naredne školske godine dva tečaja za rat-
ne invalide. Davat će se pouka u vinogradar-
stvu, voćarstvu i povrtlarstvu.

Na prikaz.
Primili smo sa zahvalnošću :

Kako pomažeino našim invalidima. Slike
iz ortopedijske bolnice i invalidskih škola. Vrlo
lijepa i uprav ukusno opremljena knjiga, u vel.
4.ni Napisao Dr. Božiilar Spišić, Naslovni je
list izradio Ljubo Babić. Cijena joj je 4 krune,
a čist prihod namijenjen je. orlopedijskoj bolnici
i invalidskim školama. Narudžbe se upravljaju
Upravi ortopedijske bolnice u Zagrebu, Maruli-
ćeva ulica, 1, Knjiga je izašla u vrlo zgodno
vrijeme, jer pokazuje, koliko se napredovalo i
koliki su uspjesi postignuti, da se brojni invalidi
osposobe za privredni rad. Čita se s velikim za-
nimanjem zbog interesantnih novosti na tom po-
lju, a uz to je pisana pučkim stilom, premda
je po sadržaju znanstveno djelo, Zanimivost joj
povećavaju i slike (112) iz zagrebačke ortope-

 

 

Str. 3.
ra ns=m

dijske bolnice i invalidne škole. Neka ovaj ne-
umorni i zaslužni rad Dra, Spišića donese obilna
ploda našim ubogim invalidima i domovini!

Kratki pregled povijesti Crne Gore, po
raznim auktorima sastavio Stjepan Hadrović
kanonik vrhbosanski, »Znanosti i umjetnosti«
knjižica br. 1-2, Cijena 60 hel. Nabavlja se kod
»Hrvatske Knjižare« u Sarajevu. Kratki je ovo
ali prigledni priručnik zamršene povijesti Crne
por sastavljen ma osnovu raznih domaćih
auktora.

Ante Šunjić : Pripovijesti sa sela, I. sve-
zak. »Znanosti i umjetnosti« knjižica br. 2-6.
Cijena kr. 1:20 broš. Naklada »Hr. knjižare« u
Sarajevu. Ovaj svezak sadrži dvije obilnije
pripovijesti: Lukina penzija i Povijest jednog
vjenčanja.

Preporučamo.

Odgovorni urednik FRANO SCHICK.
Tisak i vlasništvo »Dubrovačke Hrv. Tiskare«.
RL ALLLA LL NA Nr SES AD

JAVNE ZAHVALE.

C. i K. Vojničkoj Zakladi za udovice |
siročad u Beču izrazujem svoju blagođarnost,
što mi je točno i hitno isplatila svotu od Kr. 500
(petsto) za moga pokojnog sina Nikolu, premi-
nulog u vojsci.

Ovom tužnom prilikom preporučit mi je i
svim ostalim zanimanicima ovu korisnu ustanovu.

Cavtat, 25. Jula 1917.
(806) Miho Rumura.

Dužnost mi nalaže, da blagodarim C. | K.
Vojničkoj Zakladi za udovice | siročad u Beču,
koja mi je korektno isplatila svotu od Kr. 1000
(hiljadu), za koji sam iznos bila osigurala moga
sina Luka, koji je umro na bojnom polju.

Dužnost mi je svakome preporučiti ovu toli_
korisnu i solidnu osjeguraciju.

Osojnik, 27. Jula 1917.
Mare Guerović udova pok. Luke.

C. i K. Vojničkoj Zakladi za udovice |
siročad u Beču izrazujem svoju toplu hvalu,
što mi je žurno isplatila iznos od Kr. 2000 (dvije
hiljade) za moga pok. sina Ivana, preminulog
u vojsci.

Ovom žalosnom prilikom neka bude svim
zanimanicima preporučena ova korisna i potre-
bna ustanova.

Petrovoselo (Rijeka Dubr.), 28. Jula 1917.
Miho Kaciga pok. Ivana.

(807)

808)

 

JAVNE ZAHVALE.

Pri teškom gubitku, što me zadesi smrću
mog nezaboravnog muža

Petra Gvozden

izrazujem svoju duboku zahvalu svima onim,
koji su mi na ikoji način bili pri ruci i spro-
vodu prisustvovali.

Osobito pak budi hvala časnoj obitelji Boža
Škrabo i ggji. Anki Pekas, te cijelome susjestvu,
a nadasve pak mp. Don M. Bonačiću, ugl. obi-
teljima Jakobušić i Duzbaba, veleuč. Dr. Franu
Trošiću i g. M. Klaiću.

Imeniovanim i svim ostalim moja doživotna
hvala, a od Svemogućega nagrada.

Dubrovnik, 31. Jula 1917.
Nike ud. Gvozden.
mmaala

Prilikom teške žalosti smrću nezaboravnog
nam muža odnosno oca

fintuna Miočević-a

vojnika, izrazujemo svoju doživotnu harnost i
zahvalu velecij. gosp. potpukovniku Alfredu Lo-
renz-u, zapovjedniku vojne postaje, koji je za-
uzetno odredio doličnu vojnu pratnju i lijep po-
greb u mjesnom vojnom grobištu. Takogjer velč.
gosp. župniku Don Niku Zlovečeri, te svim onim,
koji nam na bilo kakav način bijahu pri ruci
i koji ispratiše mrtve ostanke na vječno poči-
valište.

Gruž, 3. Augusta 1917.

Ane ud. Mločević, supruga
za se, djecu i svojtu.

(809)

(811)

 

( ZASTUPNIKE |
koji posjećuju trgovce i vinogradare, |
tražimo u svim mjestima Dalmacije, |
uz vrlo dobru zaradu (za prodaju sum- |
pora). Pišite odmah na: Postfach 138, |
( Sarajevo: