str. 2. jer da je nepovoljni razvitak ratnih dogagjaja u Galiciji onemogućio po sporazum pobjedonos- ni završetak rata još u ovoj godini. »Matin« javlja iz Petrograda, da se je Ke- rjenski kod poklisara saveznika zauzeo za na- stavak rata, te da je lično zajamčio novu orga- nizaciju ruskoga otpora. Sa ratišta. Iz novinskog stana javljaju, 31. jula : Ruska karpatska fronta razlabavila se je za daljnih koje 20 kilometara. U opornoj borbi austro-ugarske čete nastoje da kroz dolinu Molđave prodru u pravcu prema Kfmpolungu. U sporednim doli- nama Suczawe, Sereta i Czeremosza dobijamo zemljišta, teško se boreći. Vanredno je otešćano prodiranje u ovim krajevima kroz ravnicu Kar- patskog predgorja, nalik klancima, a visoke 1200 metara. | ako našoj junačkoj pješadiji brda ni- jesu nikakav neprelazni zid, ali je ipak kretanje na- ših topova svezano za loše komunikacije. Naši bojni redovi teku sada od prilike od Dornevatre zapadno od Velebutne, u dolini Putne, pa za- padno od Fundul-Moldovija, preko Breaze, uz- duž gornje Moldave i Sipota, zatim preko Wiz- nitza, uzduž doline Czeremosza. Bacili smo ne- koliko puta natrag i neprijatelja izmegju Dnje- strom i Prutom, ali on uvijek kuša opirati se u novim pozicijama. Naprotiv megju Zbruczom i Dnjestrom otpor je Rusa slomljen : svugdje mora da uzmiče pred hrabrim prodiranjem naših četa, koje su nad svakom hvalom. Stoga će područje megju Zbruczom i Dnjestrom južno od Skale ubrzo biti očišćeno od neprijatelja. U Višnjici zaplijenili smo 6 lokomotiva i 80 vaguna, natovarenih većinom tehničkim ma- terijalom. Uprkos žilavoj i upornoj neprijatelj- skoj obrani, junačkim savezničkim četama pošlo je za rukom da povrate od protivnika do sada već gotovo jednu trećinu Bukovine. Jugozapadno i sjeverozapadno od Černo- vica je u žestokim bojevima slomljen ponovni neprijateljev otpor, koji je podupiran bio i pro- tuudarima. Rusi uzmiču i u uglu ušća rijeke Zbrucza, saveznici su polučili dalnjih napredova- nja. Jučerašnje vijesti javljaju, da su naše čete zauzele Černovice i Kimpolung. Na zapadnom ratištu počela je žestoka bit- ka u Flandriji. S ogromnim masama navalili su Englezi i Francuzi na fronti širokoj 25 klm. iz- megju Nodbootea i Varmetona. Njemačke čete odolijevaju i pouzdano gledaju u oči daljnjim bojevima. Na ostalim ratištima stanje je nepromijenjeno. Razne vijesti. Njeg. Veličanstvo na ruskom ratištu. Njegovo Veličanstvo car i kralj Karlo, pra- ćen od natporučnika nadvojvode Vilima s malom vojničkom pratnjom, u kojoj se nalazio i pogla- vica generalnog stožera baron Arz, otputovao je svrhom pr. mj. u istočnu Galiciju, te prati iz najprednje linije tečaj operacija, da iskaže za- hvalu prokušanim vojskovogjama i nad svu hva- lu uzvišenim četama; da pohodi mnogobrojne gradove, koje je snaga našeg oružja opet natrag dobila domovini, i da se osvjedoči o nevoljama i štetama, što ih je ruska invazija nanijela ovoj teško iskušanoj zemlji. Ratna objava Sijama Austro-Ugarskoj. Ratna objava Sijama Austro-Ugarskoj jav- ljena je c. k. vladi u formi note. U tome spi- su se ratna objava time obrazlaže, da sijamska vlada ne može dalje zatvoriti oči pred faktom, što Austro-Ugarska — pored Sijamskog protesta od 1. ožujka 1917. — nastavlja služiti se meto- dima, koje se opiru u svakom humanitarnom osjećaju i općenito priznatim načelima megju- narodnog prava. Odlikovanje poglavice generalnog stožera baruna Arza. Javlja se iz ratnog stana za šlampu : Car je upravio na poglavicu austro-ugarskog generalnog stožera baruna Arza ovo ručno pismo: »Dragi Barune GP. Arze! Otkad Vi nakon uspješnih vogjenja vojnih tijela radite na ovom sadašnjem svome mjestu, moje se povjerenje u Vas, koje sam stavljao, duboko usjeklo u dušu, a to ste Vi povjerenje sigurno stekli cjelokupnoj oružanoj sili i u sret- nom skladu sa savezničkim vojenim upravama pripravili najnovije lijepe uspjehe mojih hrabrih četa. Zahvalno se sječajući Vaših zasluga podje- ljujem Vam vojnički križ za zasluge 1. razreda s mačevima i ratnom dekoracijom, — Karlo«. Do sada oslobogjeni Galički kotari. iz ratnog se stana štampe javlja: Do sada su ovi kotari od neprijatelja : Nad- worna 191.674 hektara sa 90,000 stanovnika (broj stanovnika prije rata). Bohorodczany 89.257 hek- rata sa 69.000 stanovnika. Stanislavov 86.887 hektara sa 158.000 stanovnika, Peczenniczyn 12,153 »PRAVA CRVENA HRVATSKA« hektara sa 46.000 stanovnika, Podhajce 105.519 hektara sa 93.000 stanovnika, Zborow 63.071 hek- tar sa 84.000 stanovnika, Kossow 191.974 hek- tara sa 85.000 stanovnika, Kolomeja 79.971 hek- tar sa 124.000 stanovnika, Tlumacz 91.868 hek- tara sa 110.000 stanovnika, Buczacz 110.274 hek- tara sa 138.000 stanovnika, Trembowla 69.733 hek- tara sa 81.000 stanovnika, Tarnopol 116.399 hek- tara sa 142.000 stanovnika, Czortkow 69,420 hek- tara sa 76.000 stanovnika, Sastav definitivnog austr. kabineta. Ministar predsjednik dr. vitez Seidler saop- ćio je vogjama parlamentarnih stranaka, koji su došli k njemu, da mu je Njegovo Veličanstvo povjerilo sastav definitivnoga kabineta. Kako se glasa, kani vit, Seidler sastavili kabinet, u kome bi imalo sjediti 6 do 7 Nijemaca, tri zastupnika Slavenskih stranaka i četiri činov- nička ministra. | Domaće vijesti. Pedesetgodišnjica »Jugoslaven-, ske Akademije«, Na 28. jula prosla- vljena je u Zagrebu pedesetgodišnjica opstanka Jugoslavenske Akademije. Na 27. u večer bila je u hrvatskom kazalištu svečana predstava. Igrala se Gundulićeva »Dubravka«, a prije predstave govorio je o Jugosl. Akademiji dr. Prohaska. Na dan jubileja čitao je pokrovitelj Akademije pre- uzv. gosp. dr. Ante Bauer, zagrebački nadbiskup misu u stolnoj crkvi, kojoj su sabrani članovi akademije prisustvovali. U 11 sati održana je svečana jubilarna sjednica. Odaslana je Njihovim Veličanstvima Kralju i Kraljici pozdravna brzo- javka, na koju je stigao i odgovor. Na početku sjednice izrekao je pokrovitelj, nadbiskup dr. Antun Bauer svečano slovo, u kojem je navije- stio najskorije oživotvorenje četvrtog umjetničkog tazreda, u koju je svrhu darovao prinos od 10.000 K. Ovaj će se razred osnovati čim glavnica za nj darovima dosegne svotu od 100.000 kruna. — Zatim su izvijestili gospodarski tajnik dr. Maj- cen o materijalnom stanju Akademije i književni tajnik dr. Manojlović o njenom književno-znan- stvenom djelovanju kroz ovo 50 godina. Nato su pročitane brojne čestitke različitih slavenskih i neslavenskih društava i pojedinaca, pa je sje- dnica u 12 sali zaključena. U 1 sat je pokrovi- telj Akademije dao u nadbiskupskom dvoru objed u čast članovima. Vladu je kod jubilarne sjednice zastupao odj. predstojnik g. Rojc, koji je prisu- stvovao i kod objeda. Sjednica uprave Stranke Prava. Na 18. ovog mjesece uprava će pokrajinske or- ganizacije Stranke Prava držati u Zadru sjednicu o položaju. Predsjedništvo Uprave preporuča : Dogovori pravaša u ovo historično doba imaju iznimne važnosti, te smo stalni, da svak komu je ikako moguće neće propustit da prisustvuje sjed- nici i učestvuje raspravama. Ne dajmo svoje zemlje I Povodom osnutka »Ugarskog zemljišnog i obrtnog društva u Spljetu« sa sjedištem na Rijeci — čini »Hrvat- ski Lloyd« ovu sasvim razboritu opasku : Osnu- tak ovog magjarskog društva nam daje jednu ve- liku nauku. Ako ne ćemo, da kod nas zavlada strani kapital i da nam taj pred nosom odnosi najdragocjeniju zemlju i obalu — kako se to do- godilo u Crkvenici, Kraljevici i u okolici Rijeke — to moramo tamo angažovati naš kapital. Sta- ra naša bolest, nepoduzetnost duha, mora sada u ovim vremenima velike svjetske utakmice pre- stati. Naši kapitalisti i novčani zavodi ma Pri- morju morali bi sada pozvati kapitaliste i banke diljem domovine, da se što prije osnuje hrvatsko društvo sa zadaćom, koju je htio da provodi ma- gjarski kapital po spomenutom društvu na Rijeci. izgledni narodni dobrotvor. U Zagrebu je c. k. savjetnik Šandor Aleksandar kupio veliku Kukovićevu kuću, najveću u Za- grebu, za 1 milijun kruna, te je odlučio da j& popravljenu upotrebi za siročad i udove palih vojnika, te uopće za sirote i nevoljne, tako da će to biti narodni dom sirotinje. GQ. Aleksandar poznat je i od prije sa svojeg filantropskog dje- lovanja, jer je on samo u ovo ratno vrijeme dao preko 2 milijuna kruna. + 0. Gjuro Jeramac D. #, umrć je 30. pr. mj. u Isusovačkom kolegiju u Zagrebu. O. Jeramac rodio se je 11. aprila 1836. u Met- koviću. Bio je drug misija blagopok. O. Ayale, Obavljao je za više godina misije u Dalmaciji, Hrvatskoj, Slavoniji, Bosni, Hercegovini i Istri. Držao je korizmene i svibanjske propovijedi po gradovima i većim mjestima, a duhovne vježbe raznim staležima. Spasonosno je djelovao i u Dubrovniku kao starješina isusovačke kuće. Zad- njih je godina bolovao te nije ni izlazio iz sobe, dok je napokon podlegao bolesti. Bog ga na- gradio za njegov trud i rad! Hevatska ujedinjena opozicija. »Vilag« javlja : Hrvatska pravaška stranka, selja- čka stranka, te disidenti starčevićeve stranke za- ključili su ujediniti se kao oporba proti zemalj- skoj upravi i hrvatsko-srpskoj koaliciji, pa su o tomu svomu slajalištu obavijestil i iministarskoga predsjednika grofa Esterhazya. Nautička škola u Kotoru. Upravi- teljstvo ć. k. Kotorske nautičke škole, sada u Dubrovniku, javlja, da će se nastajne šk. godine 1917-18 ponovno otvoriti ć. kr. Nautička škola u Kotoru. Da se na vrijeme ustanovi broj učenika u pojedinim razredima, Upraviteljstvo pozivlje sve one učenike, koji bi željeli pohagjati pomenutu školu, da se pismeno (dopisnicom) prijave Upra- viteljstvu u Dubrovniku, najdalje do 10. ovog mjeseca. U prijavi neka istaknu, u koji se ra- zred namjeravaju upisati. Čitulje. Pišu nam iz Spljeta, da je on- dje dne 24. pr. mj. preminuo g. Ivo Donadini, viši sudski oficijal u m., otac našeg prijatelja g. Frana Ženka Donadini. Vječni mu pokoj, a ucvijeljenoj obitelji i svojti naše saučešće. Pomor u Blatu na Korčuli je- njeva. U prošlom smo broju donijeli, da se je u Blatu pojavila neka vrst srdobolje. Svakog je dana bilo po više slučajeva smrti. Bolest sada znatno jenjava i nije se nada- ije raširila. Čujemo, da je umrlo oko sedamde- set osoba, većinom djece. Ne stoji pak, kako se cijenilo, do vode, jer u mjestu ima dovoljno zdrave pitke vode. Bit će valjda do slabe hrane, a možda da nije ni to uzrokom. U književno društvo Sv. Jero- nima upisalo se je za vrijeme od 1. januara do 1. maja 2000 novih doživotnih članova. Još se nijedne godine nije u tolikom raz- maku postigao tako lijep uspjeh. Potpora siromašnijem pučan. stvu. Doznaje »Nar. L.«, da je c. k. ministar- stvo financija opet stavilo na raspolaganje ć. k. namjesništvu u Zadru 2 milijuna i po kruna za potporu siromašnijem pučanstvu koje strada radi rata. Suzbijanje turbekoloze, C. k. namjesništvo poslalo nam je primjerak »pam- čevnog lista« o tuberkolozi, gdje se govori: što je tuberkoloza, kako nastaje okuženje i profilaksa, (o oboljenju i liječenju). Ratni invalidi traže se za orhestar grad- skog kazališta u Varaždinu, i to: L violinistu, I. violistu, čelistu, I. flautistu, I. oboistu, 1. fago- tistu i 1. i II. kornetistu. Uz ovu zaslužbu mo- gli bi biti namješteni kao pisari, poslužnici ili što slična. Prijave: Pokr. dalm. povjerenstvu . za skrb oko ratnih invalida u Zadru. Najviše vojničkih satova sa kožnatom orukvicom y radium-satova, koji se u množini od 100.000 egzem- plara upotrebljuju kod ć.k. vojske i monarnice, a koje satovi najtočnije služe, može se imati najbolje vrsti uz najniže cijene kod prve tvornice satova Hanns Konrad, ć.ik. dvorski nabavljač, Brix br. 1457 (Češka). Preporučamo stoga prije svake nabave, da na- ručite jednom dopisnicom glavni cijenik satova, ukra- šen sa mnogobrojnim slikama, koji rečena tvrtka šalje svakomu na zahtjev badava i franko. Gradska kronika. Slavlje nad pobjedama. Od jutros je naš grad iskićen zastavama na radosnu vi- jest, da je naša hrabra i saveznička vojska o- svojila Černovice i Kimpolung. Pokrajinski školski nadzornik. Stigao je u naš grad pokr. školski nadzornik srednjih škola, vladin savjetnik g. dr. Josip Po- sedel. Došao je na školske praznike k svojoj obitelji. istraživalao špilja i špiljske faune. G. dr. K. Absolon, upravitelj morav- skog zemaljskog muzeja u Brnu, zaslužni vrsni istraživalac balkanskih špilja i špiljske faune, nakon više dana boravka u našem gradu sa svo- jom gospogjom, otputovao je u Crnu-Goru, Zatim će u Bosnu, Nakon istraživanja špilje «Vjetrenice« na Popovu-polju u Heicegovini, ove najdublje pod- zemne špilje u Europi, bio je otišao na otok Mljet, gdje je istražio dosta zanimivu špilju. Do dvaestak dana namjerava se opet u naš grad titi. . Zamolili smo ga za iscrpivo izvješće o us. pjehu prvog i drugog istraživanja i ost., što nam je prijazno obećao, netom se od naporna puto- vanja odmori, na čemu unaprijed najljepše za- hvaljujemo. izvješće dubrovačke podružni. ce Crvenog Križa“, Od ado konca juna (017 sakupljene u vri+ jednosti od preko sedam I po mi. lijuna kruna. Ovdješnja podražnica »Crve- noga Križa« objelodanila je sveukupno izvješće o ratno-dobrotvornim akcijama i supskripcijama na Br. 642 šest ratnih zajmova, provedenih n Dubrovačkoj Biskupiji (Kotari Dubrovački i Korčulanski), a koje su, bilo djelom bilo novcem, podupirali katoli- čki svjetovni i redovni Kler, župnički uredi, svi zavodi Časnih Sestara, grčko-istočna i izraelska Općina, ć. ik. vojska i vojnički Uredi, ć. k. dr- žavni Uredi, ć. k. duhanska prodaja u Dubroval- ku, Općine, Banke, pomorska, trgovačka i obrt- nička Društva, trgovačko-obrtnička Komora s tr- govcima i obrtnicima, ć. k. Žandarmerija, ć. k. Financijski Zbor i cijelo pučanstvo, a to od 1. augusta 1914 do 30. juna 1917. Izvješće glasi : Naslov akcije Kruna | h. »Crveni Križa . . . . . . | 341.822 |75 Udovice i siročad poginulih voj- nika kopnene i pomorske sile | 264.600 | 62 Prinosi u zlatu i sreb, 1327 kom. 3.004 | 96 »Zeleni Križe . . . . : 45.864 | 10 Božićni darovi vojnicima 85.732 | 50 Prinosi za invalide i rekon- valescente . . . . 9 23.103 | 44 »Za Boga i za Cara« 2.309 Oslijepljeli u ratu vojnici . 2.499 |73 Kovine (47.496:90 kg) . . .| 132.488 | — Skrb za dalmatinsku mladež 2.639 | — Vuna, otpaci plat. itd. 16.000kg. | - 9.600 | — Za podmornicu . . . . « 2.520 | — Za »zaštitnu lagju« u Zadru . ( . 351 |92 Pripomoć pomorcima i ribar. 456 |20 Borba protiv tuberkoloze . 4.043 | — Spomenik poginulim junacima : u Korčuli 2.4. 6.4 + 0. 14.313 | — Ratni zajmovi . . + |6,384.200 | — Osiguranje ratnim zajmom . 300.000 | — Svega |7,589.548 |70 Od ove svote pada na dubro- vački kotar . . . . ,. .|0,925.814 |75 na korčulanski kotar | 2,063.733 | 95 Svega dakle u Dubrovačkoj Biskupiji . + + . |7,589,548 | 70 Ova se svota dijeli za prvu ratnu g. 1/8 1914 - 30/6 1915 | 1,969.789 | 40 za drugu ratnu godinu : 1/7 1915 - 30/6 1916 | 2,599.779 | 20 za treću ratnu godinu: 1-7 1916 - 30-6 1917 | 3,019.980 | 10 Svega |7,589.548 | 70 Kao što je bjelodano, naš se je grad i ko- tar sa svom dubrovačkom biskupijom u ovim patriotičnim i humanim akcijama tako ponosno i dično istakao, da je obzirom na opseg i broj pučanstva znatno nadmašio sve ostale biskupije diljem naše Monarhije. Bilo na čast starodrevnom Dubrovniku i ci- jeloj dubrovačkoj biskupiji ! Položio ispit. Naš sugragjanin g. Jo- sip Kobasica položio je na zagrepskom sveuči- lištu politički ispit i rigoroz s dobrim uspjehom. Čestitamo ! Čitulje. U srijedu je preminuo naš su- mješćanin g. Stjepan Dumarac, tast našeg prija- telja g. Iva Brbore, mjesnog kafedžije i posje- dnika. Pokojni je Stjepan do nazad dvaestak godina držao dobro vogjenu gostionu i igru »na boč4« na »llijinoj Olavici«, poznato dobro posjećivano nedjeljno zabavište. Bio je vrlo ra- dišan i uslužan. — Prekjučer je preminula ggja. Antonija Colussi rogi. Chlaletta, u 87.0; godini života, udovica starog mjesnog gragjevnog majstora. Pokoj im vječni! Ucvijeljenim naša sućut. Prigovori | prosvjedi pri raz. dijeljenju bonova. Kao što smo u pro- šlom broju uajavili, prekjučer je svršilo dijeljenje bonova. Nažalost nijesu se razdijelili onako, kako se je pravom očekivalo, jer su bonovi odregjeni u prvom redu za siromašno pak za manje imo- ćno pučanstvo. Ima skroz potrebitih, koje su ipak uvrstili u II. razred, kO da su manje imućni. Nekim se pak siromašnim obiteljima i vrlo po- trebnim nije niti jednoga dalo. Naprotiv se po gradu negodovanjem pripovijeda, da se je po viši broj bonova dalo nekojim, koji posjeduju kuće i baštine, i koji imaju unosne poslove, Radi toga nastalo je megju pučanstvom negodovanja i prosvjedovanja. Mnogi su nam se došli tužiti. Megju ovim je i takovih, koji jesu nikako bili uzeti u obzir, & je, da su i te kako potrebni, Mi smo sve što smo mogli, o čemu ćemo izvij nam stalo do toga, na kojoj je strani već želimo da se izvrši onako, kako je Veličanstvo velikodušno odredilo. Ovaj je za naš grad bilo odregjeno 45.000 bonova, čini devedeset hiliada Koji pak nijesu bni su ili smatraju da su I, razred, neka pismeno upute Poglavarstvu i: uijednoga primili s imali biti u U, prigovor .