CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10

PRAVA

CRVENA HRVATSKA

NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

KONE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN
| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU

et Aajstta PORA
atta JR AJ EMS PADE SE TE

Br. 647.

 

Dubrovnik, 6. septembra 1917.

Na Soči se bije strašna i ogorčena
bitka eto skoro tri nedjelje dana, te izgle-
da, da će nadmašiti sve dosadašnje ne sa-
mo u ratnim strahotama nego i u trajanju.

I uza sve toliko vrijeme, ne računa-
juć goleme pripreme neprijatelja, uza svu
znatnu brojčanu pretežitost ponajboljih sila
talijanskih i savezničkih im, uz bezbrojne
topove i ratne naprave na fronti jedva 70
kim. širokoj, — bitka, regbi, nije još do-
segla svoj vrhunac.

Jer neprijatelj, uza sve ogromne gu-
bitke i žrtve na ljudima i strijeljivu, i uz
velik broj uništenih divizija, nije ipak mo-
gao da probije našu frontu ; izvojevao je
neke taktične probitke, potisnuo je na mje-
stima naše položaje, ali to su vrlo maleni
uspjesi, da bi se mogli mjeriti sa onolikim
žrtvama.

Naši dični sokolovi i junaci izdržali
su «do sad u teškoj borbi sa brojem i top-
ništvom nadmoćnijim neprijateljem, odbi-
jali su mahnite i neopisive neprijateljske
nasrtaje naporom višim nego se je moglo
i očekivati.

Ali pohlepni je neprijatelj namislio, da
nam otme primorske krajeve, da se dočepa
našeg bogatog Trsta i zagospodari na hr-
vatskom Jadranu, pa će Talijanci još ku-
šati, uložit će sve sile, ne bi li se cilja do-
vinuli. Još će biti ljutih bojeva.

Bog će dati, da će naši junaci svojim
prokušanim junaštvom, požrtvovnosti, stal-
nosti i uzdržljivosti odoljeti i novim napa-
dajima vjerolomnog neprijatelja, te mu jed-
nom za vazda izbiti iz glave otimačke mi-
sli i osnove!

A tad, ako ova bitka na Soči ima —
kako se piše — više političko nego li voj-
ničko značenje i ako o ovoj bitci visi sud-
bina Italije, neka lakomi dušmanin gleda,
da mu se u vlastitoj kući ne upali oganj
revolucije, jer ga neće moći tako lako ugasiti.

Dok su tako svačije misli bili uprav-
ljene ove dane na krvavu Soču, gotovo
nenadno stiže vijest sa sjevernog bojišta,
da su njemački zborovi pod princom Le-
opoldom bavarskim prešli Dvinu, a nakon
malo, da su zauzeli Rigu, znameniti trgo-

Disenterija (srdobolja).

U doba, kada ova bolest počinje da o0z2-
biljno ugrožava ljudski organizam, i kada broj
njenih žrtava nije baš neznatan, neće biti zgo-
rega, da donesemo nekoliko redaka o ovoj bo-
lesti iz pera nekog stručnjaka :

Srdobolja ili disenterija, nije to bolest jedin-
stvena. Različite se forme skupljaju pod ovim
imenom. Odkad je bakteriologija učinila znatnih
napredaka, poznajemo nekoliko uzročnika te bo-
jesti, najbolje pak amebe otkrite od Kruse, te
različite forme disenterije zovemo različito prema
dotičnim uzročnicima. E da se utvrdi dakle dia-
gnoza, neophodno je potrebito bakteriološko
traženje, jer bi se inače lako došlo do pomut-
nje, te bi se za ozbiljnu bolest uzelo sasvim

ne pogibeljno oboljenje. Ako se disen-
ma vrijeme raspozna, većinom se dade izli-
modernom terapijom. Takogjer, ako se

=

 

ns JS

RAVA ve

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI-

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU

| tat

U DUBROVNIKU, 7. SEPTEMBRA 1917.

vinski grad u istoimenom zaljevu i glavni
grad ruske gubernije Livlandije.

Govorkalo se o ofensivi Rusa na tom
krajnjem dijelu sjevernog ratišta, a tamo
stiže glas o uspješnom koraku Nijemaca
na istom dijelu fronte.

Nije li možda Nijemcima namjera za-
uzeti riški zaljev, zagospodovati Baltičkim
morem i zatvoriti Rusiju s mora, ili možda
prodrijeti do Petrograda, ili pak utjecati na
raspoloženje u Rusiji za mir ?

Ruske su čete site i presite rata, ne-
uspjeha i domaće zbrke, pa se ne dadu u
rat ; hoće mira!

Ali mira se uželio i cijeli svijet, pa je
zato svatko s napetošću očekivao, kakav
će uspjeh imati poziv sv. Oca Pape na za-
raćene vlasti, da odlože oružje, na mirne
se dogovore i da u svijetu opet zavlada
nepomućeni mir i red.

Na Papin poziv prvi se oglasio pred-
sjednik  amerikanskih sjedinjenih država,
Wilson, taj nedavni »angjeo mira«. Njegov
odgovor na Papin poziv ne odbija očito
Papine predloge, ali ihine prima. U glav-
nom Wilson neće da se pregovara s Nje-
mačkom vladom, dok ona ne bude izraz
volje naroda njemačkog; on ne želi mira
s pruskom »autokracijom«.

On, koji je predlagao razoružanje i
internacionalno sudište, sada sam radi, da
se mir onemogući.

Ententina se štampa uopće raduje o-
vakovom Wilsonovu odgovoru, jer da u
njemu vidi ponovnu izjavu suglasnosti sa
ciljevima Sporazuma.

Neutralno novinstvo ipak ne gubi po-
sve made u barem kakav uspjeh Papine
akcije; drži, da bi ovo mogao biti početak
daljnjim koracima.

Centralne vlasti još se dogovaraju o
odgovoru sv. Ocu. Koliko se može znati,
one neće odbiti Papin poziv, ali se — na-
kon onakove Wilsonove izjave — neće u
svom odgovoru ni upuštati u pojedinosti.

U vatikanskim krugovima nijesu za-
dovoljni sa formom Wilsonova odgovora,
a glede same stvari još nalaže tračak nade
za uspjeh. Jer — drže — Papino se na-
stojanje može samo onda zabaciti, ako sve

strogim izoliranjem i osobnom profilaksom. Naj-
više od nje oboljuju osobe, koje se nimalo ne
čuvaju. Buduć da se bolest prenosi stolicom,
ima se u svakom sumnjivom slučaju raskužiti
zahod ili stolica lizolom ili ugašenim klakom,
roba se bolesnikova ima odalečiti, a odmah se
ima obavijestiti liječnik, koji će izdati potrebite
odredbe.
Kako počinju bolesti ? Najprije sa laganom
boli-u želucu, sa potrebom ići na stolicu, i pro-
lijevom, kao što je to kod običnog crijevnog
katara. Tek nakon nekoliko dana pridolazi i kr-
varenje na stolici, bolesti postaju sve jače,.k to-
mu se pridružuje neki tjeskobni pritisak i neu-
gasiva žegja,2vrućica, slabost, i još bolesti glave.
Netom se opazi. crijevni katar, odmah se
mora paziti i dobro čuvati, jer se zlo sasvim lako
ukorijeni, S druge strane ne valja ni vele cje-
pidlačiti i biti u velikom strahu zbog ničega.
Nije svaka bolest u želucu, svaki prolijev, svaki
slučaj pokvarena želuca —  početnk disenterije.
Proti ovoj bolesti kao najbolje se je srestvo
o u ovom ratu životinjski ugljen, koji

prokušal
nije nimalo škodan, te kad ga se smokri u vodi,

može ga se bez ikakve štete uzimati do 3 velike
ožice na dan. Ugljen veživa bakterije i raskužuje
crijeva. Stoga se preporuča, ko ima prolijev, da

 

vlade odgovore, da predlozi sv. Oca nijesu
vrijedni, korisni ni mogući. Pa kad bi se
i naišlo na poteškoće, koje ne bi dovele
do konkretnih uspjeha, barem bi se razbi-
strila mišljenja zaraćenih stranaka.

Put k miru ostao bi otvoren.

 

Odgovor Amerike na Papinu
mirovnu notu.

Odgovor amerikanske vlade na papinsku
mirovnu notu glasi ovako : Svako srce, koje nije
zaslijepljeno ovim groznim ratom, taknuto je
dirljivim pozivom njegove Svetosti Pape, kao i
plemenitim motivima, koji su ga pri tom ruko-
vodili. Mi silno volimo, da pogjemo stazom mi-
ra, na koju nas on upućuje svom svojom rje-
čitosti. Ali bi bilo ludo njom poći, ako ona ne
vodi do mira. Naš se odgovor osniva na krutoj
stvarnosti i na ničem drugom.

Ne može se željeti samo obustava borbe
nego sigurni i trajni mir. Njegova Svetost pred-
laže u glavnom, da se povratimo k statusu quo
ante bellum, te da se provede megjusobno opro-
štenje, razoružanje i sporazum narodnosti na te-
melju principa o mirovaom sudištu ; da se dalje
takvim istim sporazumom postigne sloboda mora,
a da se prepuste pomirljivom nagodbi, koja će
biti omogućena novom atmosferom takvoga mira,
teritorijalne aspiracije Francuske i Italije, kao i
zatnršeni balkanski probiem i uspostava Poljske,
tel4a se pri tom uzmu ozbiljno u obzir aspiraci-
je naroda po njihovoj političkoj sudbini i srodstvu.

Jasno je, da se ni jedan dio ove osnove ne
može provesti nego samo u tom slučaju, ako bi
uspostava statusa quo ante pružala za to čvrstu
i zadovoljavajuću podlogu.

Cilj ovoga rata je oslobogjenje slobodnih
naroda od ugrožavanja po vojničkoj sili, kojom
upravlja neodgovorna vlada, koja u potaji kuje
planove o svjetskom gospodstvu, koja se dala
na provedbu ove osnove bez obzira na svete ob-
veze ugovora i cijenjenje temelje megjunarodno-

a saobraćaja i postupka, koji davno  opstoje,
koja je izabrala zgodno vrijeme za rat, koja je
svoj plan okrutno i iznenadno provela, koja se
ne obaziraše na granice zakona ni istine, koja
je prelila zemlju krvlju ne samo vojnika, nego i
nevinih žena i djece i bespomoćnih bijednika,
i sad stoji kao razočarani ali ne' pobijegjeni ne-
prijatelj u borbi sa četiri petine svijeta.

Ova sila nije njemački narod, već nemilo-
srdna gospodarica njemačkoga naroda. Nije naša
stvar, kako je taj veliki narod došao pod njenu
vlast ili se privremenom spremnošću podvrgao
gospodstvu njezinih ciljeva, ali je naša stvar, da
ostali svijet ne ostane od vršenja ove sile zavi-
san. Raspravljati sa takvom o miru po prijedlo-

odmah  uzimlje velike množine životinjskog
ugljena ili bolus (neka vrsta smrvljene zemlje),
ali uvijek dakakoprema propisima liječnikovim.

Kako se imamo čuvati od prolijeva? Ima
nekoliko važnih propisa. Umivajmo prije svakog
jela dobro ruke. Gdje nema sapluna, neka se
isperu ruke čistom tekućom vodom, Neka se pije
sada samo voda tekuća, inače mineralna. Voće
treba prati ili otrijebiti, još je bolje jesti ga sa-
mo kuhana. Ako nijesmo sigurni, da li je zdrava
voda, raskužimo je kuhanjem. Živimo umjereno,
ne prenatrpavajmo želuđac, ne promijenjujmo
obični način življenja i obično jelo.

Umjerenost. čistoća, kretanje na svježem
zraku, pranje tijela (osobito ku panje), izbjegavanje
svake prekomjernosti, redoviti san, to je sve
najbolja obrana proti'tvim priljepčivim bolestima.
Epidemija disenterije traje obično od jala do
septembra, a iščezava, kad nastupa hladnije
doba. Dakle najpogibeljnije doba već smo prošli.

Pogibeljniji je pak od svih bakterija strah
od njih. Neka ovo malo redaka unese malo svi-
jetla megju puk, a to samo što je najpotrebitije,
da se zna. Od prave zaraze, dizenterije, Bogu
hvala, daleko smo. Energične mjere sanitetskih
organa zaprječuju je. Neka svak doprinese suz-
bijanju ove bolesti prema svojim silama.

 

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. L

gu Njegovoj Svetosti znači, koliko mi možemo
uvigjeti, da će ona ponovno zadobiti svoju sna-
gu i obnoviti svoju politiku. To bi učinilo nuž-
nim uspostavu trajne neprijateljske skupine na-
roda proti njemačkom narodu, koji je njezino
orugje, te bi dovelo k tome, da se na novo pre-
porogjena Rusija prepusti višestrukim podmuklim
uplitanjima i sigurnoj protirevoluciji, koja bi bila
proizvedena svim zlim utjecajima, na koje je na-
vikla svijet njemačka vlada.

Zar se može osnivati mir na uspostavi nje-
zine moći na njezinoj časnoj riječi, koju bi ona
založila kod ugovora pomirljivog nagodbenog
karaktera ? Odgovorni državnici moraju sada
svagdje uvidjeti, ako to već prije nijesu učinili,
da ni jedan mir ne može sigurno počivati na po-
litičkim i ekonom. ograničenjima, zasnovanim
na činu osvete i koja imaju svrhu, da nekim
narodima pogoduju, a neke zapostavijaju i krše.
Amerikanski je narod doživio od carske njemačke
vlade nepodnošljivu nepravdu, ali on ne želi ni-
kakovih represalija proti njemačkom uarodu,
koji je sam u ovom ratu, koga ne vodi po svo-
joj volji, sve pretrpio.

Amerikanci misle, da semora mir osnivati
na pravima naroda, a ne na pravima vlada, na
pravima naroda, bili veliki ili mali, slabi ili moćni,
na njihovim jednakim pravima, na slobodi i mo-
gućnosti vlastite vlade i na učestvovanja u eko-
nomskim mogućnostima, zasnovanom na pra-

'vednim temeljima, koje svijet pruža. Razumije

se, megju njih se ubraja i njemački narod, kad
priznade ravnopravnost i mne buđe težio za
vlašću.

Kamen kušnje svake mirovne osnove je
ovaj: Počiva li ma dobroj volji svih maroda,
koji sudjeluju, ili samo ma riječima intrigant-
ske vlade na jednoj strani, te skupine slobodnih
naroda na drugoj strani. Ovo je kamen kušnje,
koji ide do u jezgru stvari i koji se mora upotrije-
biti. Namjere, koje slijede Ujedinjene države u
ovom ratu, poznate su čilavome svijetu i sva-
kom narodu, koji ima pristupa k istini.

Mi ne tražimo nikakovih materijalnih pro-
bitaka. Mi mislimo, da mora dobiti zadovoljštinu
najnepodnosivija nepravda, koja je u ratu bije-
snom brutalnom moći njemačke vlade počinjena,
ali ne na trošak suverenosti nekoga naroda,
nego što više učvršćivanjem suverenosti kako
slabih tako i jakih naroda. Mi držimo neshodnim
i više nego nekorisnim ciljem pravoga mira o-
štećenje kaznu, da se podijeli država i da se
postave sebični principi gospodarstvene izola-
cije. Ovaj se mora osnivati na pravednosti.

Mi ne možemo riječi sadanjega vladara
Njemačke prihvatiti kao jamstvo za bilo što, što
ima biti trajno, ako ne bude poduprto dokazom
izraza volje i makane njemačkoga naroda sa-
moga, tako da ostali narodi svijeta budu ovlašteni
prihvatiti ju. Bez takovoga jamstva me može se
ni jedan narod učiniti nezavisnim od potajnih
nagodba, od utanačenja o razoružanju, od ug-
vora o mirovnim sudištima, koji imaju doći na
mjesto sile, od regulacije područja i od repa-
racije, ako se imaju sklopiti sa njemačkom
vladom.

Mi morumo čekati neke nove dokaze o na-
kanama velikih naroda centralnih vlasti. Dao
Bog, da se ovi podadu skoro i tako, da opet
uspostave povjerenje svih naroda u dobre nakane
naroda i u mogućnost ugovora sklopljenoga mira.

 

Novo austrijsko ministarstvo,

Kada Dru. Seidleru nije nikako uspjelo,
da sastavi parlamentarno ministarstvo, dobili smo
»detinitivno činovničko ministarstvo« pod pred-
sjedanjem istog Dra. Seidlera.

Novi je kabinet ovako sastavljen : Cwiklin-
ski za bogoštovlje i nastavu, Buhuhans za že-
ljeznice, Schauer za pravdu, Hoffmann za javne
radnje, Wimmer za financije, Czap za zemalj-
sku obranu. Oni su bili do sada upravitelji
dotičnih resorta. Novi su ministri imenovani :
sveuč. prof. barun pl, Wieser ministrom trgo-
vine, a Silva Tarauca ministrom poljodjelstva