Dosadašnji upravitelj ministarstva trgovine Mat-
taja, dosadašnji upravitelj ministarstva za Gali-
ciju Twardowski, odjelni predstojnik vitez pl.

i član vrhovnog zdravstvenog vijeća dvor-
ski Herbaczawski imenovani su mini-
strima bez lisnice.

Ministar Twardowski prikazat će vogjenje
dosadašnjih posala. Mattaja će kao ministar biti
zaposlen pripravama za osnovanje ministarstva
za socialnu skrb, a Herbaczevski pripravama za
osnovanje ministarstva za pučko zdravlje. Za-
daća ministra Žolgara sastojat će u tom, da se,
na zahtjev ministarskog vijeća, a bez uštrba na-
dležnosti raznih centralnih ureda i upravnih in-
stitucija, bavi pripravama takovih upravnih pi-
tanja, koja su u vezi s ratom, a dotiču se djelo-
kruga raznih ministarstava, kako bi se time ola-
kotilo riješavanje u ministarskom vijeću.

U službenom saopćenju ističe se, da ka-
binet Seidlerov ima 15 članova. Tolikoga broja
ministara dosad još nije bilo u austrijskom ka-
binetu. Novi ministar (bez lisnice) Hrobaczewski
je Ukrajinac, a dr. Žolgar (takogjer bez lisnice)
je Slovenac. Tako dobivaju Ukrajinci i Slovenci
po jednoga svoga nacijonalnoga zastupnika u
ministarstvu. Česi nijesu zastupani, ali im stoji
prilično blizu gtof Sylva-Taroncca (ministar po-
ljoprivrede) kao član konservativnoga veleposjeda.

U istom priopćenju govori se, da će nova
vlada u prvom redu ići za tim, da u potpuno
sporazumnoj suradnji s carev. vijećem, primakne
ostvarenju već najavljeni program savremene re-
forme našega ustava, »uz očuvanje potreba za-

ice i u smislu narodne autonomije, koja od-
govara jednakopravnosti naroda«.

»Za nas je navažnije — piše »Nar. List«
o novom ministarstvu to, da za prvi put stupa
u austrijsku vladu i jedan južni Slaven. To je dr.
Žolgar, dosađašnji odjelni predstojnik na pred-
sjedništvu ministarstva. On je rodom i osjećajem
Slovenac. U učenjačkim krugovima uživa dobar
glas kao kapacitet u pitanjima javnoga prava.
Ljudi, koji ga iz bližega poznaju, tvrde, da je
dobar slovenski rodoljub«.

»Mi se iskreno radujemo, da je napokon i
jedan južni Slaven bio pozvan u vladu. Uvijek
će moći da bolje shvaća naše narodne potrebe
i da ih tumači i zagovara u ministarskom vijeću,
nego li su to činili drugi. No dakako ne radi se
o parlamentarnom ministru, već o članu činov-
ničkog ministarstva. Za to Jugoslavenski klub u
Beču nije ni najmanje vezan s njegovom osobom
te ostaje i nadalje u potpuno neodvisnom,  slo-
bodnom položaju i prema novoj, preustrojenoj
vladi dr. Seidlera«.

»Slovenec« pišući o novom kabinetu Sei-
dler-a, veli, da je novi kabinet imenovanjem dr.
Ivana Seidlera doduše kazao, koliko shvaća važ-
nost jugoslavenskog problema. Unatoč toga os-
taje držanje Jugoslevena pržma novom kabinetu,
kao i dosada. Jugoslaveni ostaju kod svojih za-
htjeva, koji su izraženi u deklaraciji od 30. svib-
nja ov. g. i mogu podupirati samo onu vladu,
koja njihov program učini svojim i stane na put
prevlasti Nijemaca u Austriji.

 

Sa ratišta.

Talijanska sila na Soči bila je nešto po-
pustila prvih dana ove sedmice. Naše su jurišne
čete na visoravni Banjšćice izvele nekoliko us-
pješnih protupoduzeća, a u području brda sv.
Gabrijela naši su topovi zadržali neprijateljske
mase. Ali zadnji dani bili su opet ispunjeni kr-
vavim bojevima. Kod Madone naše su čete za-
ustavile žestoki talijanski val, te odbile još četiri
druga napadaja. Hrvanje oko brda sv. Gabrijela
doseglo je najveću žestinu. Neprijatelj nepresta-
no juriša okolo glavice, koja je već dva puta
promijenila gospodara. I kod Gorice došlo je do
žestokih sukoba, ali su svi neprijateljski napa-
daji skršeni od naših u borbi prokušanih brani-
telja. Tu je dopalo u naše ruke oko 100 talijan-
skih oficira i 4000 vojnika. Ukupni broj dove-
denih zarobljenika od početka bitke iznosi
15.000 ljudi. Talijanski su letači gotovo svakog
dana napadali Trst i prouzrokovali — prilič-
no štete.

Noću s 3. na 4. rujna je veći broj nepri-
jeteljskih zakoplova bacio na Pulu okolo 100
bomba, koje su u gradu počinile neku privatnu
štetu. Skladište slame izvan grada se zapalilo.
su objekti oštećeni tek neznaino, Od
ljudi nije niko stradao.

Na sjevernom ratištu Nijemci su nakon
brižljive pripreme prešli Dwinu i nakon kratkog
boja učvrstili se na sjevernoj obali rijeke, pa tad
snažnom navalom udarili na Ruse i bacili ih na-
trag. Neprijatelj je bio prisiljen napustiti svoje
su divizije zatim osvojile
operacije is-

<

ovog grada. Neprijatelj uzmiče prema

 

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

sjevero-istoku. Inače od Dwine do Dunava nije
bilo većih okršaja.

Na zapadu vodile su se u Flandriji topovske
borbe. Oko Verduna na istočnoj obali Maase
bila je pojačana borbena djelatnost, osobito u
napadajima iz zraka.

Naše su i njemačke čete polučile nekoliko
uspjeha nad Rumunjima oko Toscani, i nad zdru-
ženim neprijateljima u Macedoniji.

——

 

 

Tri zračne navale na Trst.

O napadaju talijanskih aeroplana na Trst,
koji je po broju neprijateljskih jedinica najveća
zračna navala na ovu otvorenu luku, donaša
tršćanski »Il Lavoratore« od 30. pr. mj. ovu
sliku: Prošle noći (29. pr. mi.), dok je nebo bilo
poput kristala vedro, a mjesec obasjavao slabim
svijetlom okolinu, reflektori su kružili redom.
Grad je spavao, odmarajući se od uzbugjenja i
od dnevnih napora. | topovi iza brda Cermale
bijahu utihnuli. Mir i tišina vladaše kao što je
to bilo u lijepim večerima mjeseca kolovoza u
mirno doba. Ali onda odjednom, kao htijući po-
sjetiti, da rat pustoši već treću godinu ovu ne-
sretnu Evropu, začuju se odjednom u noćnoj
tišini naši obrambeni topovi. Majke se u stravi
probudiše, djeca se prestravljena uzvikaše, neko-
liko se prozora grozničavom brzinom zatvorilo.
»Palazzo aeroplani bio je zajednički povrh sviju.
I doista: malo zatim čulo se danas već poznato
zujanje u zraku. Topovi nastaviše svoju rabotu
obrane, a reflektori uložiše svu svoju vještinu,
da otkriju malo lijetalo, koje se je gubilo izme-
gju bjelkastog mjesečevog svijetla. Tada odje-
dnom zajuče nešto probi se zrakom. Nekoliko
trenutaka kasnije začuje se divlji štropot, koji je
potresao zemljom : bijaše pala bomba. Gdje?
Usmrti li koga? Ljude? Djecu? Opet druge
zujanje u zraku, a zatim druge eksplozije: Bom-
be padahu bez prestauka, u malim razmacima
jedne od druge. Do jednoga sata nakon po noći
trajao je ovaj užas, ova strava. Ouda se je opet
nad gradom slegao mir. Tako je ove noći mo-
gao mirno usnuti? Niti živa duša. Kada je sunce
opet svanulo, odahnuo je čitav grad ; opet je
bio na vidiku novi dan pun rada. Noć je puua
straha i boli svršila. Na sreću bombe nijesu te
noći nikoga usmrtile.

Ljudi, zaokvpljeni svojim poslom, bijahu već
skoro zaboravili na minulu noć, punu groze; ka-
da se odjednom oko devet sati u jutro nanovo
oglasi mjedeni zvuk topova. U tili čas naf2 de
opći bijeg i skrivanje sa uličnih pločnika. Svat-
ko je hitio u koje zaklonište. Zujanje drugih
aeroplana smetalo je tišinu ovoga dana, koji je
tekar počimao. Ned našim je plavim nebom kru-
žilo jato neprijateljskih aeroplana. Obrambeni su
topovi vršili dalje svoju zadaću, dok su se bije-
li oblačići, koje prouzrokuju rasprskane šrapne-
le, kupili oko lijetala, stvarajući iza njih prozir-
ni rep. Dok odjednom neki osebujan zvižduk
zamnije zrakom, od kojega svi protrnuše, Stra-
hovita tutnjava potrese zemljom: jedna se bom-
ba bješe rasprsnula. Vatra se topova pojačala.
Bombe su padale vrtoglavom brzinom, a pučan-
stvo je to gledalo, osjećalo svu strahotu rata, mi-
slilo je na žrtve, mislilo je na ranjenike, mislilo
je sa tužnom čežnjom na mir, Nakon što je ovo
jato neprijateljskih lijetala izvršilo svoju rabotu
uništavanja i ubijanja, nestade u plaveti neba.
Kada se povratila tišina, započeše komentari : tuž-
ne su se vijesti širile gradom, brzinom munje.
Govorilo se je o mnogim ranjenicima i mrtvima.
Kazivalo se je, da su bombe pale u središte gra-
da. Naši su se reporteri dali na težak posao, da
izvide sve, što se je dogodilo: U 9 sati jutrom
pala je jedna bomba na jednu veliku kuću u
središtu grada, uništivši joj krov i pobacavši os-
tatke na trg. Sve su odaje pretrpjele štetu, te bi-
jahu ispražnjene od ljudi, koji su ondje bili za-
posleni. (Ovdje se misli na gradsku vijećnicu). Dru-
ga bomba pade po prilici sto metara dalje od
prve, pogodivši drugu zgradu. Ova se bomba
nije rasprsnula, te je nanijela samo neznatnu
štetu. Treća bomba pade na javnu cestu, ranivši
jednu ženu. Jedna je bomba izvršila neku čud-
novatu šalu, ako se tako može nazvati : ona pro-
bušivši krov neke zgrade, uvuče se kroz treći i
i drugi sprat iste kuće, te, ne rasprsnuvši se,
ostade ležeći pokraj jednog divana u sobi jed-
nog uglednog gragjanina, koji sada živi izvan
našega grada. Ova je bomba samo prestrašila
sve ukućane dok ranila nije nijednoga.

Ovi su naboji do sada oštetili većinom sa-
mo privatna vlasništva. Ali sada dogjoše drugi,
koji su omastili ljudskom krvlju, ubijajući, raz-
nijevši ženska tjelesa, mladiće i odrasle muškar-
ce. (Ovdje list navagja imena i potankosti ubi-
jenih ili teško ranjenih.) Oko 12 sati i 45 časa.
ka najaviše obrambeni topovi novu navalu. Bio
je ovo treći nepadaj ovoga dana. Nastade opet
strava i opći bijeg ljudi sa ulica. Ali na sreću
nije ovoga puta bilo ni žrtava ni opće štete,

 

 

Domaće vijesti.

Otvor škola. Kako smo u prošlom broju
javili, uslijedit će otvor škola dne 1. oktobra, a
jednako i pučkih i gragjanskih u onim mjestima,
gdje su srednji zavodi. U drugim pak mjestima
po običaju.

Boka protiv vladike. »Narodni List«
u broju od 1. o. mj. donosi iz Boke Kotorske:
»Sve pravoslavno žiteljstvo u Boki Kotorskoj
uslalo je jednodušno protiv vladike Boberića,

cjelokupno svećenstvo i sve pučansivo, te je za- |

tražilo od nadležnih faktora, da vladika Boberić
bude dignut sa svog mjesta. Divit se je upravo
u ovim vremenima ovoj akciji! Vladika, svjeto-
van, sam je onomadne ostavio svoje mjesto i
otputovao je u jedno kupalište, dokle se kona-
čno odluče starije vlasti«.

Pučko učiteljstvo u Crnoj-Gori.
Gorički učitelj Fran Medjak, sada c. k. okružni
nadzornik u Peći (Ipek) piše: Domaće učitelj-
swo nije tako strukovno i temeljito naobraženo
kako naše; u uzgoju su zaostali. Živo se zani-
maju za svako mođerno pedagoško predavanje.
Iz Austro-Ugarske imade 7 učitelja. Plaću dobi-
vaju, kako su imali kući sa svim doplatcima,
osim toga pak dobivaju po 5 K doplatka na dan
i 600 K za stanarinu na godinu. Za stan i hranu
plaćaju naši učitelji iz Monarhije po 5 K na
dan; hranu dobivaju iz oficirske kuhinje. Učitelj
glazbenik, koji bi bio sposoban, da vodi u Peći
mjesnu glazbu, živio bi tu begovski.

Razne domaće vijesti. U području
Crnegore, zaposjednutom od naše vojske, bio je
nadalje otvoren i predan javnom prometu ic. ik.
etapni poštanski ured. I. razreda Berane.

— Nadalje nam javlja Ravnateljstvo Pošta,
da je od sada pripušteno predavanje paketa za
Tursku samo četvrtkom, petkom i subotom svake
sedmice.

— Ratni ivalidi se traže za radnike-pomoć-
nike u brijačnici u Kotoru i u Baošiću. Uvjeti :
60—70 K plate na mjesec, stan i hranu u na-
ravi uz obilatu napojnicu. Prijave: Pokrajinskom
povjerenstvu za skrb oko ratnih invalida u Zadru.

— Odsele su pripušteni ogleci robe u au-
stro-ugarskom upravnom području naime za
Poljsku, Srbiju, Crnugoru i Arbaniju do težine
od 500 grama (dosada 350 gr.) Pristojbine za
ogledne robe u istom saobraćaju jednake su
kao u prometu sa Bosnom i Hercegovinom.

— Sa Senjske su Rijeke odalečili sve bje-
gunce, koji su bez srestava za življenje.

— Na mnoge što dolaze u Bosnu da se
hrane, radi štednje, tuži se ondješnja štampa,
jer su na teret prehrane domaćeg pučanstva.

— Čitamo u »Sar. L.«, da je u utorak iz-
gorjelo čitavo hrvatsko selo Haslava kod Beča,
što leži pokraj Dunava.

— Pišu iz Zagreba, da ćese Dalmatinci, što
se ondje nalaze, organizovati na skupni rad, da
ovo vrijeme lutanja ne propuste utaman. Misle
pokrenuti i svoj list, da se uvidi svačiji rad za
vrijeme ovog rata.

 

Da ti je baciti jedan pogled u bogato
ilustrovani glavni cijenik eksportne i otpremne kuće
Hannsa Konrad, . i k. dvorskog liferanta, Brix
br. 1658 i odmah ćete se uvjeriti o preobilnom skla-
dištu ove svjetske kuće; stoga neka niko ne propusti,
prije nego ima da kupi koji predmet za svagdanju
uporabu ili za dar bilo koje vrsti da naruči poštan-
skom dopisnicom ovaj cijenik, koji se svakomu raza-
šilje badava i prosto poštarine.

Gradska kronika.

Zavjetni ophod, Kako smo već na-
javili, držat će se u došastu nedjelju, dne 9. ov.
mj., u 7 ura u jutro zavjetna procesija iz grada
do svetišta BI. Gospe od Milosrgja. Procesiji će
sudjelovati svjetovno i redovno svećenstvo i
gradska bratstva.

Visoki gost. Jučer je u našem gradu
boravio Njeg. ć. i k. Visost Nadvojvoda Josip,
general-pukovnik, sa pratnjom.

Ustoličenje novih kanonika. Su-
tra, prigodom svečanosti Male Gospe, bit će
ustoličeni novoimenovani kanonici stolne crkve :
preč. Dn. Vlaho Barbić stalnim, a preč. Dn. Mato
Vlahušić i Da. Niko Zlovečera počasnim ka-
nonicima. 3

Čujemo, da će se tom prigodom uz misu
Leclercqa (za 3 muška glasa) izvagjati »Sanctus«
i »Benedictus« od g. Fr. Lederera (za mješoviti
zbor) i »Ave Maria...« od Iv, pl. Zajca (tako-
gjer za mješoviti zbor).

Novim dostojanstvenicima starodrevnog du-
brovačkog Kaptola i ovom prigodom svesrdno
želimo : Bilo u dobar čas, za mnogo ljeta, na
korist i diku Crkvi i milom nam gradu !

U audijenciji ked Njegova Ve-
e. Kako čitamo u bečkim novinama,

 

Br. 467

u subotu je dne 1. o. mj. bio primljen u audi-
jenciju kod Njegova Veličanstva Ćesara i Kralja
našega Karla I, naš odlični sugragjanio, Ć. i k.
Komornik i načelnik dubr, Rijeke, velecij. gosp.
grof Brnja Kaboga.

Ratna odlikovanje. CG. Emil Seka-
nina, financ, perovogja Zemaljske Vlade u Sara-
jevu, sada u vojsci, sin našeg prijatelja g. Karla,
te g. Dinko Novak, mjernik, rodom iz Drniša,
odlikovani su Željeznim Križem za zasluge, na
vrpci za hrabrost, za njihov osobito požrtvovni
i vijerni rad u ratnom prometu na južnom
ratištu.

Naš sugragjanin g. Touko Drobac, pravnik,
u vojsci zastavnik 37. domobr. puk., ovih je
dana bio po treći put odlikovan, sada sa srebr-
nom kolajnom I, razreda za hrabro držanje pred
neprijateljem.

Čestitamo !

Odlazak kotorskog ć. k. suda.
Poslije pune tri godine dana boravka u našem
gradu, na 18. o. mj. odlazi osoblje ć. k. kotar-
skog i okružnog kotorskog suda na svoje mje-
sto u Kotor.

Želimo im sretan put i ugođan boravak pod
sada našim Lovćenom, upravljajući im na rastan-
ku pozdravlje, a u prvom redu vrijedno i ple-
menitom im predsjedniku, g. Stjepanu Foretiću.

Dubrovačko kupališno i hote.
lovo društvo s. o. j., Prag II. 381. (Dubro-
vnicka ldzenska a hotelovd společnost) šalje nam
lijepi prospekt o morskoj kupelji Srebrnom kod
Brašine u Župi dubrovačkoj, sa:1 fotokromijom
naše Župke i sa 8 lijepih fotografskih snimaka
iz Srebrnog.
pi Ponavljamo i ovom zgodom, što smo izni-
jeli u 5. opasci k članku »Znameniti prilog dra.
K. Absolona poznavanju balkanskog krša (v. »P.
Crv. Hrv.« br. 7. aprila o. g):

»To je društvo nabavilo prostrano zemljište
u Župi dubrovačkoj, te radi ozbiljno oko toga,
da se odmah, kad se svrši rat, počnu graditi
moderna svratišta i kupališta u župskom zalijevu
Srebrno pod Brašinom.

I naši će kapitalisti, bez sumnje, kupiti di-
onica toga društva i zauzeti vidno mjesto. Megju
dioničarima nalaze se najvigjeniji ljudi Češke«.

Zgodne su i riječi našega slikara g. Vlaha
Bukovca, kojim je popraćen taj prospekt :
»Ojačati ćete svoje gospodarsko stanje i
izvršiti ćete rodoljubno djelo, prijavite li se za
člana našega društva, koje će uskrisiti zabora-
vljeni naš rajski kutić mile domovine i donijeti
blagostanje njegovom stanovništvu«.

Od Uredništva. List izdajemo danas,
dan prije, jer se u tiskari sutra zbog blagdana
ne radi.

Unapregjenja. Naš sugragjanin g.
Melko grof Gozze, politički pristav Il. razr. kod
gradskog kotarskog ureda u Mostaru, promaknut
je u I. razred i ostaje na dosadašnjem mjestu
službovanja.

Ovdješnji ć. k. poštanski oficijal g. Nikola
Pušić imenovan je nadoficijalom, a poštanski
pomoćnik g. Kalist Perinić u Zadru, rodom s Lo-
puda, oficijalom.

titamo !

Blagotvorno djelovanje »Pu.
čke Kuhinje«., Očevidci smo, kako ova hu-
manitarna ustanova vrlo uspješno provagja svoj
blagodatni zadatak, na korist naših bijednih si-
romaha, zahvaleći požrtvovnom zauzimanju i
radu ugl. Uprave. Hrana je, kao što smo vidjeli,
dobra i tečna, u koliko je moguće bolja i obi-
latija prema sadašnjim teškim prilikama. Svakog
se dana porazdijeli oke pet stotina obroka (supi
== juh& sa orzom, ili tijesteninom, grahom ili
pulentom), i to skoro sve besplatno.

Ovu osobito u ovo doba neophodno potreb-
nu ustanovu toplo preporučamo svim imućnim
Dubrovčanima, kao i svim ostalim dobročincima,
da ju se sjete bilo kojom zgodom dobrovoljnim
novčanim darovima, e da bude u stanju nadasve
nastajne crne zime ne samo ovako slijediti nego
i što više uzmnožiti i razgraniti svoje plemenito
djelovanje.

Stavljamo: na srce i svim našim odsutnim
sugragjanima, do kojih dopru ovi redci, da iz-
vrše ko što smo uvjereni da rado hoće, kako
bolje mogu, po humanom i domoljubnom svom
osjećaju.

Darovi mogu se šiljati i preko našeg Ured-
ništva, te o i najmanji novčani prilog har-
nošću objavljivati.

Općinoki prirezi na izravne pos
reze. Zaključkom Zemaljskog Odbora odmje-
reni su za godinu 1917. megju ostalim općinama
i slijedeći općinski prirezi na izravne poreze:

Dubrovnik ; Brašina 124; Dubrovnik, pred-
gragje, Bosanka, Gruž i Lapad 126; Zavrelje
128; Brgat gor. 168;7Soline 170; Buići 174;
Plat 176; Brigat don. 218; Petrača 220; Čibače
223; Martinović 230; Orbavac 240; Makoše

 

| 266; Čelopek 292%.