Dosadašnji upravitelj ministarstva trgovine Mat- taja, dosadašnji upravitelj ministarstva za Gali- ciju Twardowski, odjelni predstojnik vitez pl. i član vrhovnog zdravstvenog vijeća dvor- ski Herbaczawski imenovani su mini- strima bez lisnice. Ministar Twardowski prikazat će vogjenje dosadašnjih posala. Mattaja će kao ministar biti zaposlen pripravama za osnovanje ministarstva za socialnu skrb, a Herbaczevski pripravama za osnovanje ministarstva za pučko zdravlje. Za- daća ministra Žolgara sastojat će u tom, da se, na zahtjev ministarskog vijeća, a bez uštrba na- dležnosti raznih centralnih ureda i upravnih in- stitucija, bavi pripravama takovih upravnih pi- tanja, koja su u vezi s ratom, a dotiču se djelo- kruga raznih ministarstava, kako bi se time ola- kotilo riješavanje u ministarskom vijeću. U službenom saopćenju ističe se, da ka- binet Seidlerov ima 15 članova. Tolikoga broja ministara dosad još nije bilo u austrijskom ka- binetu. Novi ministar (bez lisnice) Hrobaczewski je Ukrajinac, a dr. Žolgar (takogjer bez lisnice) je Slovenac. Tako dobivaju Ukrajinci i Slovenci po jednoga svoga nacijonalnoga zastupnika u ministarstvu. Česi nijesu zastupani, ali im stoji prilično blizu gtof Sylva-Taroncca (ministar po- ljoprivrede) kao član konservativnoga veleposjeda. U istom priopćenju govori se, da će nova vlada u prvom redu ići za tim, da u potpuno sporazumnoj suradnji s carev. vijećem, primakne ostvarenju već najavljeni program savremene re- forme našega ustava, »uz očuvanje potreba za- ice i u smislu narodne autonomije, koja od- govara jednakopravnosti naroda«. »Za nas je navažnije — piše »Nar. List« o novom ministarstvu to, da za prvi put stupa u austrijsku vladu i jedan južni Slaven. To je dr. Žolgar, dosađašnji odjelni predstojnik na pred- sjedništvu ministarstva. On je rodom i osjećajem Slovenac. U učenjačkim krugovima uživa dobar glas kao kapacitet u pitanjima javnoga prava. Ljudi, koji ga iz bližega poznaju, tvrde, da je dobar slovenski rodoljub«. »Mi se iskreno radujemo, da je napokon i jedan južni Slaven bio pozvan u vladu. Uvijek će moći da bolje shvaća naše narodne potrebe i da ih tumači i zagovara u ministarskom vijeću, nego li su to činili drugi. No dakako ne radi se o parlamentarnom ministru, već o članu činov- ničkog ministarstva. Za to Jugoslavenski klub u Beču nije ni najmanje vezan s njegovom osobom te ostaje i nadalje u potpuno neodvisnom, slo- bodnom položaju i prema novoj, preustrojenoj vladi dr. Seidlera«. »Slovenec« pišući o novom kabinetu Sei- dler-a, veli, da je novi kabinet imenovanjem dr. Ivana Seidlera doduše kazao, koliko shvaća važ- nost jugoslavenskog problema. Unatoč toga os- taje držanje Jugoslevena pržma novom kabinetu, kao i dosada. Jugoslaveni ostaju kod svojih za- htjeva, koji su izraženi u deklaraciji od 30. svib- nja ov. g. i mogu podupirati samo onu vladu, koja njihov program učini svojim i stane na put prevlasti Nijemaca u Austriji. Sa ratišta. Talijanska sila na Soči bila je nešto po- pustila prvih dana ove sedmice. Naše su jurišne čete na visoravni Banjšćice izvele nekoliko us- pješnih protupoduzeća, a u području brda sv. Gabrijela naši su topovi zadržali neprijateljske mase. Ali zadnji dani bili su opet ispunjeni kr- vavim bojevima. Kod Madone naše su čete za- ustavile žestoki talijanski val, te odbile još četiri druga napadaja. Hrvanje oko brda sv. Gabrijela doseglo je najveću žestinu. Neprijatelj nepresta- no juriša okolo glavice, koja je već dva puta promijenila gospodara. I kod Gorice došlo je do žestokih sukoba, ali su svi neprijateljski napa- daji skršeni od naših u borbi prokušanih brani- telja. Tu je dopalo u naše ruke oko 100 talijan- skih oficira i 4000 vojnika. Ukupni broj dove- denih zarobljenika od početka bitke iznosi 15.000 ljudi. Talijanski su letači gotovo svakog dana napadali Trst i prouzrokovali — prilič- no štete. Noću s 3. na 4. rujna je veći broj nepri- jeteljskih zakoplova bacio na Pulu okolo 100 bomba, koje su u gradu počinile neku privatnu štetu. Skladište slame izvan grada se zapalilo. su objekti oštećeni tek neznaino, Od ljudi nije niko stradao. Na sjevernom ratištu Nijemci su nakon brižljive pripreme prešli Dwinu i nakon kratkog boja učvrstili se na sjevernoj obali rijeke, pa tad snažnom navalom udarili na Ruse i bacili ih na- trag. Neprijatelj je bio prisiljen napustiti svoje su divizije zatim osvojile operacije is- < ovog grada. Neprijatelj uzmiče prema »PRAVA CRVENA HRVATSKA« sjevero-istoku. Inače od Dwine do Dunava nije bilo većih okršaja. Na zapadu vodile su se u Flandriji topovske borbe. Oko Verduna na istočnoj obali Maase bila je pojačana borbena djelatnost, osobito u napadajima iz zraka. Naše su i njemačke čete polučile nekoliko uspjeha nad Rumunjima oko Toscani, i nad zdru- ženim neprijateljima u Macedoniji. —— Tri zračne navale na Trst. O napadaju talijanskih aeroplana na Trst, koji je po broju neprijateljskih jedinica najveća zračna navala na ovu otvorenu luku, donaša tršćanski »Il Lavoratore« od 30. pr. mj. ovu sliku: Prošle noći (29. pr. mi.), dok je nebo bilo poput kristala vedro, a mjesec obasjavao slabim svijetlom okolinu, reflektori su kružili redom. Grad je spavao, odmarajući se od uzbugjenja i od dnevnih napora. | topovi iza brda Cermale bijahu utihnuli. Mir i tišina vladaše kao što je to bilo u lijepim večerima mjeseca kolovoza u mirno doba. Ali onda odjednom, kao htijući po- sjetiti, da rat pustoši već treću godinu ovu ne- sretnu Evropu, začuju se odjednom u noćnoj tišini naši obrambeni topovi. Majke se u stravi probudiše, djeca se prestravljena uzvikaše, neko- liko se prozora grozničavom brzinom zatvorilo. »Palazzo aeroplani bio je zajednički povrh sviju. I doista: malo zatim čulo se danas već poznato zujanje u zraku. Topovi nastaviše svoju rabotu obrane, a reflektori uložiše svu svoju vještinu, da otkriju malo lijetalo, koje se je gubilo izme- gju bjelkastog mjesečevog svijetla. Tada odje- dnom zajuče nešto probi se zrakom. Nekoliko trenutaka kasnije začuje se divlji štropot, koji je potresao zemljom : bijaše pala bomba. Gdje? Usmrti li koga? Ljude? Djecu? Opet druge zujanje u zraku, a zatim druge eksplozije: Bom- be padahu bez prestauka, u malim razmacima jedne od druge. Do jednoga sata nakon po noći trajao je ovaj užas, ova strava. Ouda se je opet nad gradom slegao mir. Tako je ove noći mo- gao mirno usnuti? Niti živa duša. Kada je sunce opet svanulo, odahnuo je čitav grad ; opet je bio na vidiku novi dan pun rada. Noć je puua straha i boli svršila. Na sreću bombe nijesu te noći nikoga usmrtile. Ljudi, zaokvpljeni svojim poslom, bijahu već skoro zaboravili na minulu noć, punu groze; ka- da se odjednom oko devet sati u jutro nanovo oglasi mjedeni zvuk topova. U tili čas naf2 de opći bijeg i skrivanje sa uličnih pločnika. Svat- ko je hitio u koje zaklonište. Zujanje drugih aeroplana smetalo je tišinu ovoga dana, koji je tekar počimao. Ned našim je plavim nebom kru- žilo jato neprijateljskih aeroplana. Obrambeni su topovi vršili dalje svoju zadaću, dok su se bije- li oblačići, koje prouzrokuju rasprskane šrapne- le, kupili oko lijetala, stvarajući iza njih prozir- ni rep. Dok odjednom neki osebujan zvižduk zamnije zrakom, od kojega svi protrnuše, Stra- hovita tutnjava potrese zemljom: jedna se bom- ba bješe rasprsnula. Vatra se topova pojačala. Bombe su padale vrtoglavom brzinom, a pučan- stvo je to gledalo, osjećalo svu strahotu rata, mi- slilo je na žrtve, mislilo je na ranjenike, mislilo je sa tužnom čežnjom na mir, Nakon što je ovo jato neprijateljskih lijetala izvršilo svoju rabotu uništavanja i ubijanja, nestade u plaveti neba. Kada se povratila tišina, započeše komentari : tuž- ne su se vijesti širile gradom, brzinom munje. Govorilo se je o mnogim ranjenicima i mrtvima. Kazivalo se je, da su bombe pale u središte gra- da. Naši su se reporteri dali na težak posao, da izvide sve, što se je dogodilo: U 9 sati jutrom pala je jedna bomba na jednu veliku kuću u središtu grada, uništivši joj krov i pobacavši os- tatke na trg. Sve su odaje pretrpjele štetu, te bi- jahu ispražnjene od ljudi, koji su ondje bili za- posleni. (Ovdje se misli na gradsku vijećnicu). Dru- ga bomba pade po prilici sto metara dalje od prve, pogodivši drugu zgradu. Ova se bomba nije rasprsnula, te je nanijela samo neznatnu štetu. Treća bomba pade na javnu cestu, ranivši jednu ženu. Jedna je bomba izvršila neku čud- novatu šalu, ako se tako može nazvati : ona pro- bušivši krov neke zgrade, uvuče se kroz treći i i drugi sprat iste kuće, te, ne rasprsnuvši se, ostade ležeći pokraj jednog divana u sobi jed- nog uglednog gragjanina, koji sada živi izvan našega grada. Ova je bomba samo prestrašila sve ukućane dok ranila nije nijednoga. Ovi su naboji do sada oštetili većinom sa- mo privatna vlasništva. Ali sada dogjoše drugi, koji su omastili ljudskom krvlju, ubijajući, raz- nijevši ženska tjelesa, mladiće i odrasle muškar- ce. (Ovdje list navagja imena i potankosti ubi- jenih ili teško ranjenih.) Oko 12 sati i 45 časa. ka najaviše obrambeni topovi novu navalu. Bio je ovo treći nepadaj ovoga dana. Nastade opet strava i opći bijeg ljudi sa ulica. Ali na sreću nije ovoga puta bilo ni žrtava ni opće štete, Domaće vijesti. Otvor škola. Kako smo u prošlom broju javili, uslijedit će otvor škola dne 1. oktobra, a jednako i pučkih i gragjanskih u onim mjestima, gdje su srednji zavodi. U drugim pak mjestima po običaju. Boka protiv vladike. »Narodni List« u broju od 1. o. mj. donosi iz Boke Kotorske: »Sve pravoslavno žiteljstvo u Boki Kotorskoj uslalo je jednodušno protiv vladike Boberića, cjelokupno svećenstvo i sve pučansivo, te je za- | tražilo od nadležnih faktora, da vladika Boberić bude dignut sa svog mjesta. Divit se je upravo u ovim vremenima ovoj akciji! Vladika, svjeto- van, sam je onomadne ostavio svoje mjesto i otputovao je u jedno kupalište, dokle se kona- čno odluče starije vlasti«. Pučko učiteljstvo u Crnoj-Gori. Gorički učitelj Fran Medjak, sada c. k. okružni nadzornik u Peći (Ipek) piše: Domaće učitelj- swo nije tako strukovno i temeljito naobraženo kako naše; u uzgoju su zaostali. Živo se zani- maju za svako mođerno pedagoško predavanje. Iz Austro-Ugarske imade 7 učitelja. Plaću dobi- vaju, kako su imali kući sa svim doplatcima, osim toga pak dobivaju po 5 K doplatka na dan i 600 K za stanarinu na godinu. Za stan i hranu plaćaju naši učitelji iz Monarhije po 5 K na dan; hranu dobivaju iz oficirske kuhinje. Učitelj glazbenik, koji bi bio sposoban, da vodi u Peći mjesnu glazbu, živio bi tu begovski. Razne domaće vijesti. U području Crnegore, zaposjednutom od naše vojske, bio je nadalje otvoren i predan javnom prometu ic. ik. etapni poštanski ured. I. razreda Berane. — Nadalje nam javlja Ravnateljstvo Pošta, da je od sada pripušteno predavanje paketa za Tursku samo četvrtkom, petkom i subotom svake sedmice. — Ratni ivalidi se traže za radnike-pomoć- nike u brijačnici u Kotoru i u Baošiću. Uvjeti : 60—70 K plate na mjesec, stan i hranu u na- ravi uz obilatu napojnicu. Prijave: Pokrajinskom povjerenstvu za skrb oko ratnih invalida u Zadru. — Odsele su pripušteni ogleci robe u au- stro-ugarskom upravnom području naime za Poljsku, Srbiju, Crnugoru i Arbaniju do težine od 500 grama (dosada 350 gr.) Pristojbine za ogledne robe u istom saobraćaju jednake su kao u prometu sa Bosnom i Hercegovinom. — Sa Senjske su Rijeke odalečili sve bje- gunce, koji su bez srestava za življenje. — Na mnoge što dolaze u Bosnu da se hrane, radi štednje, tuži se ondješnja štampa, jer su na teret prehrane domaćeg pučanstva. — Čitamo u »Sar. L.«, da je u utorak iz- gorjelo čitavo hrvatsko selo Haslava kod Beča, što leži pokraj Dunava. — Pišu iz Zagreba, da ćese Dalmatinci, što se ondje nalaze, organizovati na skupni rad, da ovo vrijeme lutanja ne propuste utaman. Misle pokrenuti i svoj list, da se uvidi svačiji rad za vrijeme ovog rata. Da ti je baciti jedan pogled u bogato ilustrovani glavni cijenik eksportne i otpremne kuće Hannsa Konrad, . i k. dvorskog liferanta, Brix br. 1658 i odmah ćete se uvjeriti o preobilnom skla- dištu ove svjetske kuće; stoga neka niko ne propusti, prije nego ima da kupi koji predmet za svagdanju uporabu ili za dar bilo koje vrsti da naruči poštan- skom dopisnicom ovaj cijenik, koji se svakomu raza- šilje badava i prosto poštarine. Gradska kronika. Zavjetni ophod, Kako smo već na- javili, držat će se u došastu nedjelju, dne 9. ov. mj., u 7 ura u jutro zavjetna procesija iz grada do svetišta BI. Gospe od Milosrgja. Procesiji će sudjelovati svjetovno i redovno svećenstvo i gradska bratstva. Visoki gost. Jučer je u našem gradu boravio Njeg. ć. i k. Visost Nadvojvoda Josip, general-pukovnik, sa pratnjom. Ustoličenje novih kanonika. Su- tra, prigodom svečanosti Male Gospe, bit će ustoličeni novoimenovani kanonici stolne crkve : preč. Dn. Vlaho Barbić stalnim, a preč. Dn. Mato Vlahušić i Da. Niko Zlovečera počasnim ka- nonicima. 3 Čujemo, da će se tom prigodom uz misu Leclercqa (za 3 muška glasa) izvagjati »Sanctus« i »Benedictus« od g. Fr. Lederera (za mješoviti zbor) i »Ave Maria...« od Iv, pl. Zajca (tako- gjer za mješoviti zbor). Novim dostojanstvenicima starodrevnog du- brovačkog Kaptola i ovom prigodom svesrdno želimo : Bilo u dobar čas, za mnogo ljeta, na korist i diku Crkvi i milom nam gradu ! U audijenciji ked Njegova Ve- e. Kako čitamo u bečkim novinama, Br. 467 u subotu je dne 1. o. mj. bio primljen u audi- jenciju kod Njegova Veličanstva Ćesara i Kralja našega Karla I, naš odlični sugragjanio, Ć. i k. Komornik i načelnik dubr, Rijeke, velecij. gosp. grof Brnja Kaboga. Ratna odlikovanje. CG. Emil Seka- nina, financ, perovogja Zemaljske Vlade u Sara- jevu, sada u vojsci, sin našeg prijatelja g. Karla, te g. Dinko Novak, mjernik, rodom iz Drniša, odlikovani su Željeznim Križem za zasluge, na vrpci za hrabrost, za njihov osobito požrtvovni i vijerni rad u ratnom prometu na južnom ratištu. Naš sugragjanin g. Touko Drobac, pravnik, u vojsci zastavnik 37. domobr. puk., ovih je dana bio po treći put odlikovan, sada sa srebr- nom kolajnom I, razreda za hrabro držanje pred neprijateljem. Čestitamo ! Odlazak kotorskog ć. k. suda. Poslije pune tri godine dana boravka u našem gradu, na 18. o. mj. odlazi osoblje ć. k. kotar- skog i okružnog kotorskog suda na svoje mje- sto u Kotor. Želimo im sretan put i ugođan boravak pod sada našim Lovćenom, upravljajući im na rastan- ku pozdravlje, a u prvom redu vrijedno i ple- menitom im predsjedniku, g. Stjepanu Foretiću. Dubrovačko kupališno i hote. lovo društvo s. o. j., Prag II. 381. (Dubro- vnicka ldzenska a hotelovd společnost) šalje nam lijepi prospekt o morskoj kupelji Srebrnom kod Brašine u Župi dubrovačkoj, sa:1 fotokromijom naše Župke i sa 8 lijepih fotografskih snimaka iz Srebrnog. pi Ponavljamo i ovom zgodom, što smo izni- jeli u 5. opasci k članku »Znameniti prilog dra. K. Absolona poznavanju balkanskog krša (v. »P. Crv. Hrv.« br. 7. aprila o. g): »To je društvo nabavilo prostrano zemljište u Župi dubrovačkoj, te radi ozbiljno oko toga, da se odmah, kad se svrši rat, počnu graditi moderna svratišta i kupališta u župskom zalijevu Srebrno pod Brašinom. I naši će kapitalisti, bez sumnje, kupiti di- onica toga društva i zauzeti vidno mjesto. Megju dioničarima nalaze se najvigjeniji ljudi Češke«. Zgodne su i riječi našega slikara g. Vlaha Bukovca, kojim je popraćen taj prospekt : »Ojačati ćete svoje gospodarsko stanje i izvršiti ćete rodoljubno djelo, prijavite li se za člana našega društva, koje će uskrisiti zabora- vljeni naš rajski kutić mile domovine i donijeti blagostanje njegovom stanovništvu«. Od Uredništva. List izdajemo danas, dan prije, jer se u tiskari sutra zbog blagdana ne radi. Unapregjenja. Naš sugragjanin g. Melko grof Gozze, politički pristav Il. razr. kod gradskog kotarskog ureda u Mostaru, promaknut je u I. razred i ostaje na dosadašnjem mjestu službovanja. Ovdješnji ć. k. poštanski oficijal g. Nikola Pušić imenovan je nadoficijalom, a poštanski pomoćnik g. Kalist Perinić u Zadru, rodom s Lo- puda, oficijalom. titamo ! Blagotvorno djelovanje »Pu. čke Kuhinje«., Očevidci smo, kako ova hu- manitarna ustanova vrlo uspješno provagja svoj blagodatni zadatak, na korist naših bijednih si- romaha, zahvaleći požrtvovnom zauzimanju i radu ugl. Uprave. Hrana je, kao što smo vidjeli, dobra i tečna, u koliko je moguće bolja i obi- latija prema sadašnjim teškim prilikama. Svakog se dana porazdijeli oke pet stotina obroka (supi == juh& sa orzom, ili tijesteninom, grahom ili pulentom), i to skoro sve besplatno. Ovu osobito u ovo doba neophodno potreb- nu ustanovu toplo preporučamo svim imućnim Dubrovčanima, kao i svim ostalim dobročincima, da ju se sjete bilo kojom zgodom dobrovoljnim novčanim darovima, e da bude u stanju nadasve nastajne crne zime ne samo ovako slijediti nego i što više uzmnožiti i razgraniti svoje plemenito djelovanje. Stavljamo: na srce i svim našim odsutnim sugragjanima, do kojih dopru ovi redci, da iz- vrše ko što smo uvjereni da rado hoće, kako bolje mogu, po humanom i domoljubnom svom osjećaju. Darovi mogu se šiljati i preko našeg Ured- ništva, te o i najmanji novčani prilog har- nošću objavljivati. Općinoki prirezi na izravne pos reze. Zaključkom Zemaljskog Odbora odmje- reni su za godinu 1917. megju ostalim općinama i slijedeći općinski prirezi na izravne poreze: Dubrovnik ; Brašina 124; Dubrovnik, pred- gragje, Bosanka, Gruž i Lapad 126; Zavrelje 128; Brgat gor. 168;7Soline 170; Buići 174; Plat 176; Brigat don. 218; Petrača 220; Čibače 223; Martinović 230; Orbavac 240; Makoše | 266; Čelopek 292%.