Br. 647. Lopud : 106%. Cavtat : Močić i Poljice 150; Čilipi i Ra- dovčić 160; Gruda 170; Cavtat i Popović 180; Dunave, Gabrili, Kuna, Mrcine, Pločice 200 ; Lo- vorno, Pridvorje i Uskoplje 220; Gjurinić i Mi- hanić 230; Komaj 240; Ljuta, Paljebrdo, Ši- lješki, Vitaljina, Vodovalje i Zastolje 250; Drve- nik i Duba 280; Brotnice, Jasenice, Stravča i Obod 300%. Stawnja. Ponovno pregledanje obveza- nika narodnog ustanka, rogjenih godine 1897., 1898. i 1899., obavit će se u dvorani naše op- ćine u 9 sati jutra: u pelak dne 14. o. mj. za pripadnike općiri& Dubrovnik, Cavtat, Rijeka i Orašac, a u subotu dne 15 o. mj. za pripad- nike općina Slano, Ston, Šipan, Mljet i Lopud, te za pripadnike drugih kotara. Nestašica vode i cesta kroz pw. Od nazad nekoliko vremena u našem je gradu zavladala nestašica vode, pa je gra- gjaustvo u neprilici kako da priskrbi potrebite zalihe. Na vodovodnim cijevima po privatnim stanovima i lokalima bude samo za malo sati preko dana. Od sada nema niti na nekojim jav- nim česmama. U više pak mjesta po našoj okolici nema nikako, osobito mn. pr. na Brgatu, gdje po vi- še puta na dan dovažaju vodu u teretnim au- tomobilima sa izvora u Župi. Radi toga cijela se je ona cesta posve razrovala, pak preporuča- mo da se odmah ponapravi, jer kad nastanu ružna i kišovita vremena, tad će popravljanje biti osujećeno. Pohvaliti je naime što se u veli- kim teretnim automobilima dovaža, da se tako što uspješnije doskoči nestašici, ali zato neka se cesta redovito ponapravlja, pa neće biti onakav neugodan prolaz pješacima kao lakogjer i kolima. Vrijeme. U četvrtak oko 10 sati jutra navili se gusti crni oblaci. Izgledalo je, da je o- bilata kiša neizbježiva. Doista na 11 i po sati pred podne počela je padati. Ali to je trajalo toliko, da nije dobro niti ulice smočilo! Popodne se opet sasvim razvedrilo, kao što i sada traje. Kiše nema pa nema! Kamo li astronomsko navješće- nje, da će još na 29. prošlog mjeseca biti obi- lato kiše!! Postalia. Tuže nam se iz Gornje Lastve u Boki Kotorskoj, da naš List već od nazad dva mjeseca ne primaju. Mi naprotiv uvijek šaljemo redovito, štampanom adresom. Molimo ć.k. Ravnateljstvo Pošta, da bi se tome doskočilo. Pohvalno., G. Niko Skurić, nađučitelj u Čilipima i mar. zastupnik na dalm. saboru, darovao je iznos od K 100 za dobrotvorne za- klade mjesne ć. k. trgovačke škole, a za »Seosku Blagajnu« u Čilipima u istu svrhu K 100, na čemu Uprava harno zahvaljuje, Dobrotvorni prinosi. Ggja. Jele grofica Caboga udijelila je za udovice i siro- čad ratnika K 5 i za oslijepljene vojnike K 5, a to da počasti uspomenu blagopk. ggje. Rinke Marcocchia rogi. Kaznačić. Za popravak crkve sv. Antuna u Erceg- novome, da počasti uspomenu blagopk. ggje. Ane ud. Soltykiewicz, udijelila je ggja. Antica Kapor K 3. (Prošli iskaz K 117:—. Svega do da- nas K 120:—.) Ggi. Malvina Soltykiewicz, da počasti us- pomenu svoje neprežaljene majke, blagopk. ggje. Ane ud. Soltykiewicz, udijelila je Dječjem Za- kloništu K 10 i u fond Pučke Kuhinje K 10. Da počasti uspomenu svoje blagopok. ne- vjeste, ggje. Rinke Marcocchia, priložila je u fod Pučke Kuhinje ggja. Luigja Riboli rogi. Marcoc- chia K 25. Istom fondu, u počast uspomene ggje. Ane ud. Soltykiewicz, darovaše : ugledna obitelj gosp. kap. Iva Buterina K 10, ugl. obi- telj g. Antuna Kleiner K 5. U počast uspomene pok. ggje. Made ud. Dalleore priložio je u fond Javne Dobrotvornosti g. Dr. Karlo Dešković, c. k. natporučnik, K 20. Da počasti uspomenu pok. ggce. Anke Klju- nak iz Brsečina udijelila je Pučkoj Kuhinji gja. Mare ud. Peko K 3, Na počast uspomene blagopok. ggje. Rinke Marcocchia udijelio je Stanku sv. Vlaha vič. Dn. Ivo kan. Fabris K 5, Vič. Don Niko Kusalić u Čilipima, umjesto vanjskog slavlja prigodom svoje mlade Mise, polaže za dobrotvorne svrhe ovdješnje trgovačke škole K 10:—. Okulliota. Liječnik na klinici za očna bolesti u Pragu, dr. Arnold Lowenstein, koji je prošle godine više dana djelovao u našem gradu, stići će ovdje ma 30. ovog mjeseca, Objavit će dan i mjesto gdje će ordinirati, (Sada je u Ze- nici u Bosni poglavica odijeljenja za očne bo- »PRAVA CRVENA HRVATSKA« ruku došlo. Iste su noći krivotvorenim ključem ušli u jednu gostionu u gradu, te odnijeli neko- liko hrane i nešto novca. Zatim su vrata opet zatvorili, kako su i našli. Poduzete su sve mjere, pa je nade da će im se ući u trag. Nagjeno. Našla se jedna srebrna kolaj- nica sa međaljicom. Ko je izgubio, neka se o- brati našem Uredništvu. Trgovina, obrt, gospodarstvo i aprovizacija. iz Aprovizaoije. Ovdješnja je Kotar- ska Opskrbna Poslovnica odredila, da i nadalje bude slijediti, kao i do sada, dnevno po 20 dk. kruha na osobu. Osim toga, ako nn vrijeme stigne očekivana količina brašna, prodavat će se ovih dana kod mjesnih i gruških pećaza po 3 dk. pšeničnog brašna na svako čeljade, t. j. po 30 dk. za deset dana. Pohvaliti je ovo nastojanje, a uvjereni smo, da će Aprovizacija uložiti sve sile, ako ikako bude moguće da bi ovako redovito trajalo. Gdje je naše ulje? Mnogo smo pu- ta pitali — uzalud —, pa opet pitamo zanimanu vlast: Zašto se napokon ne dade našem pučan- stvu barem onaj ostatak rekvirisana ulja, što se još nalazi u našem kotaru ? Čitamo sad u »Našem Jedinstvu«, da je vlast odredila, da se u Spljetu rasproda 40 hekt. ulja, pa još traže 10 hekt., da dopade svaku o- sobu po četvrt litre. U Dubrovniku davno nemamo nikakve masti, a ulja ne vidjesmo od nazad dvije godine ! Zaplijenjen živež za Dalmaciju. Zagrepske novine donose, kako je ondješnja vlast zaplijenila prilično veliku količinu hrane, nadasve brašna i žita, u vrijednosti od 60.000 K. Ova je roba imala da bude prokriomčarena u Dalmaciju, a bila je sakrivena u velikim kolima za otpremu pokućstva. Glede ovoga veli »Jutarnji List: Kod nas se kriomčari na veliko i malo. Roba nestaje i izvozi se. Na umjetni se način time tjeraju ci- jene u vis i za nas ovdje i za one tamo se kri- .| omčari. Zaplijenjena roba bila je namijenjena Dalmaciji. Jadna dalmatinska sirotinja krvavo plaća danas od »prijatelja« im namaknuto žito i brašno. Imade ovdje u Zagrebu ljudi »patriota«, koji su učinili nekoliko ovakovih posala i »usre- ćili« svoj: gladni narod. Ovome ne imade druge pomoći već dajmo ispaćenoj Dalmaciji izravno hrane uz primjerenu cijenu i u zamjenu za dru- gu robu u koliko je moguće. Dajmo tu robu izravno aprovizacijama, a ne raznim odbornicima ovih ili sličnim. Pregovori s hrvatskom vladom. Čitamo u zagrepskom »Hrvatskom Lloydu«, da je nedavno bio u Zagrebu knez Borelli, pred- sjednik gospodarskog vijeća kraljevine Dalmaci- je, s tajnikom Darerom, te je tom zgodom po- sjetio bana Mihalovića i zamolio ga, da bi se potrebito sjeme za jesenske usjeve u Dalmaciji moglo izvesti iz Hrvatske. Ban je knezu Borelliu obećao svaku pomoć. Radi toga je c.k. namjes- ništvo u Zadru odaslalo u Zagreb prisjednika zem. odbora kr, Dalmacije i podpresjednika Gospodarskog vijeća, te svog izaslanika, da oni s hrvatskom vladom konačno urede pitanje do- bave sjemena za Dalmaciju. (Radi se o Sieiban prolific pšenici, koja dobro uspjeva u Dalmaciji.) Ovo je, koliko nam je poznato, prvi put, da dalmatinska vlada s hrvatskom dolazi u izravne pregovore, pa se za to uzdamo, da će se dal- matinskim izaslanicima i njihovim željama u granicama mogućnosti udovoljiti, to tim više, jer se radi o sjemenu. (Ali uza sve lijepe riječi i obećanja banova, slabe je nade da bismo mogli izvoziti hranu iz Hrvatske, jer kako mnogi ne povratku iz Zagre- ba kažu, sve to negdje zapinje, Po svoj prilici u Budimpešti ! Ne isposluje li se na vrijeme, Dal- maciji prijeti teška crna zima. Sada se namje- rava u ovu svrhu poslati naročito izaslanstvo u Beč. Samo neka se pregne žurno, dok je još na vrijeme !) Sabirajte kostil Primamo i priopću- jemo: Nijedna kost ne smije propasti ! Ko spa- ljuje kosti ili drukčije uništava, oštećuje našu žetvu, smanjuje nam kruh i rasipa mast. Kosti se zato moraju sabirati i u tvornicama će se od njih izraditi ; 1, Mast za priregjivanje sapuna, svijeća, glicerina itd, Svakim kilogramom masti od kosti stvara se za narod mast za jelo. 2. Gnojivo. Neprijatelji su nam onemogu- ćili nabavljanje umjetnoga gnoja iz zemalja preko mora. Svakim kilogramom brašna od kosti po- množava se prirod plodova za kruh i naš svaki- dašnji kruh, 3. Klija od kosti, Nju trebamo za naše o- brte, za priregjivanje sukna za odijelo i za pred- mete potrebite našim vojnicima. 4. Spodij (ugalj od kosti). On nam . pri- jeko potrebit za rafinovanje šećera. Treba nam svaka i najmanja količina kosti za uzdržavanje i poboljšavanje naših životnih prilika. Neka se u svakoj kući u gradu i na selu kosti sabiru i izruče trgovcima kosti, trgovcima proizvoda i sabiračima kosti, što ih ima gotovo u svakom mjestu. Za svaki kilogram kosti će se platiti primjerena cijena. Centrala za kosti (Knochen-Zentrale) u Beču, I, Fischof 3, koja je pod nadzorom ministarstva trgovine i ministarstva poljodjelstva, zvana je, da daje shodne obavijesti o svem, što je u svezi sa sabiranjem i upotrebom kosti, i da savjetom i djelom podupire sabiranje. Sabirajte kosti! Time ćete sebi olakšati ži- vot u ovo teško doba. Nijedna kost ne smije propasti ! (U Dubrovniku od nazad više godina ne- mamo trgovca ni obrtnika, koji bi se bavio ku- povanjem kosti, pa kad je odnosna vlast upra: vila i našem gragjanstvu gornju objavu, imala je cijenimo i odrediti barem jednoga za cijeli grad i prostranu nam okolicu, koji bi imao ku- povati uz odregjenu mu cijenu, pak to istodobno objaviti. Zar ne bi svak volio prodati kosti, nego li ih bacati ? | Mislimo da će barem sada to, što je glavno, odrediti.) Teško stanje talijanske brodo- gradnje. Kako su radi podmorničkog rata na- stale silne poteškoće za talijanski promet na moru, dokazuje članak, što je u augustu izašao u »L' Idea Nazlonale«, u kojem se veli: Engle- ška sad gradi svom parom lagje. Tako se dade razjasniti, da mi nmijesmo mogli više od 40.000 tona čelika dobiti za našu brodogradnju iz En- gleške. Čelik je sad postao najskupocjemiji ma- terijal. Ni Amerika ne može nam ga dati, jer su Sjedinjene države svu svoju proizvodnju od 19,8 i preko 30.000 tona proizvodnje od 1919. po- trošile. U takom stanju ne preostaje nam ništa drugo, nego poći za američkim primjerom i gra- diti drvene brodove, Ali nemimo ni drva, jer teško da nam uspije, kao u mirno doba, da u- vezemo drveta iz Škandinavije i Norveške, A za- lihe, što ih ima u Italiji, brzo će se potrošiti. A kad više ne budemo imali ni drva ni čelika, on- da ćemo morati graditi brodove od drugoga materijala. Kratke bilješke, Čitamo u »Hrvat- skoj Kruni« od 1. o, mj., da je za grad Zadar povišen dnevni obrok kruha dotično brašna, i to io 2 dk. kruha odnosno brašna na glavu. Od sada prima svako čeljade po 26 dk. kruha ili 20 dk. brašna. — Gradska aprovizacija u Sarajevu proda- je pučanstvu konservu od šljiva, za sad bez ka- rata, po K 3:10 kgr. Maksimalna je cijena jabu- kama po K 1:50, a kruškama K 1:30 kgr. — U vogjenju posala aprovizacije u Pore- ču u Istri ušlo se u trag neredima. Odmah je raspuštena. — »Zadružni Savez« u Spljetu održaće na 13. ov. mj. svoju osmu redovitu glavnu skup- štinu. Poziv s dnevnim redom donosimo na dru- gom mjestu u današnjem broju. — Po svoj će se prilici i kod nas sa 1. oktobra kupovati duhan u trafikama jedino uz iskaznice (duhanske karte). Bit će oglašeno, ko- liko će spadati na svakog pušača. — U sjednici pokrajinskog gospodarskog savjeta u Zadru predloženo je, da se odrede maksimalne cijene za slane sardjele i da se u stanovi, koliko ih ima u Dalmaciji. Zalihe bi se imale upotebiti za ono područje, u kojem se prave. Ostalo pak za druge kotare, a eventualni pretičak za Izvoz iz pokrajine. (Kako je poznato, ovog je puta skoro svuda u pokrajini bilo sa- svim slabo sardjela, pa umjesto govora o »cvent. pretičku za izvoz« mislimo da je bilo umjesnije odmah strogo zabraniti bilo koji izvoz. Jer gor- nju »eventualnost« lako da neki »patrioti« pre- vrnu u svoje špekulativne svrhe!) — U sjednici pokr, gospod. savjeta zaklju- čeno je, da se dioba šećera za malo vino pro- vede na temelju prijava, što su vinogradari pri- kazali općinama. Prema tome je megju ostalim doznačeno : kotaru Korčula 16, Metkoviću 2, Dubrovniku 5 a Ercegnovome 12 vagun. — »Zeit« donosi, da će se skoro odrediti iskaznice i za odijela. Tako da će se doskočiti nestašici materijala i prekomjernim cijenama. Ali dobro bečki list opaža, da će i ova odredba, kao i mnoge druge, nažalost doći prekasno ! — Ugarski ratni ured za prehranu odlučio je davati na svaku osobil po? do 9 kgr. brašna m : E — Putnici pripovijedaju, da se na Senjskoj Rijeci živi posve dobro. Ima hrane i nije skupa. Ali da se je »diviti« organima vlasti kako prežu, i vrlo uspješno, da se s Rijeke ne bi štogod iz- vezlo u Dalmaciju. — Još su se jedino iz Hrvatske mogle sla- ti u Dalmaciju jabuke i povrće, Ćilamo sad u »Trg. Gosp. Glasniku«, da će se banskom na- redbom od sada i to zabraniti ! Str. 3. — Luk može se iz Ugarske nabaviti po 10 kvintala. Nude ga po K 1-40 — 1:80, “uvijek postavno ugarska postaja. (»Trgovački Gospo- darski Glasnik«). — Ured za pučku prehranu zabranio je prodaju voćne konserve ovogodišnje! ljetine, da se ne bi prodavalo skuplje. Kad bude ustano- vljen cijenik, tad će se moći slobodno prodavati. — U Strakovicama u Češkoj osudilo je Poglavarstvo seljake na globu od četvrt kruna radi sakrivanja žita. Najmanja globa iz- nosi 150 do 200 K. — Maksimalna cijena za mladi krumpir u Ugarskoj odregjena je minist. naredbom na 50 Kruna po metričkoj centi, Odgovorni urednik FRANO SCHICK. Tisak i vlasništvo »Dubrovačke Hrv. Tiskare«. Zadružni Savez u Spljetu. Br. 473/1. Zadružni Savez u Spljetu registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom Pozivlje sve svoje članove na Vill-u redovnu glavnu skup- štinu, što će se obdržat u foyeru općinskog kazališta u Spljetu dneva 13. septembra 1917. sa slijedećim Dnevnim redom : 1.) Imenovanje zapisničara, dvojice ovjerovitelja zapisnika i dvojice skrutatora, 2.) Legitimiranje izaslanika i punomoćnika za- druga-članica. 3.) Pozdravni govor predsjednika. 4.) Izvještaj ravnateljev o stanju i radu Zadruž- nog Saveza i njegovih članica. 5.) Izvještaj o reviziji Zadružnog Saveza, obav- ljenoj po revizorima općeg Saveza. 6.) Odobrenje godišnjih računa i stanja imovi- ne za godinu 1916. te podijeljenje apsolu- torijuma upravnom vijeću i nadzornom od- boru upogled polaganja računa i poslovanja. 7.) Ustanovljenje visine kamata na poslovne udjele za god. 1916. 8.) Odluka o uloženju ostatka, što se je, imao na kraju godine 1916. 9.) Ustanovljenje visine godišnjih doprinosa članica. 10.) Ustanovljenje visine zajmova, sto će ih Za- družni Savez moć uzimat. 11.) Odregjenje upisnine za zadruge, što se u člane u Zadružni Savez. 12.) Izbor članova upravnog vijeća mješte onih, što istupaju. 13.) Izbor članova nadzornog odbora mješte onih,, što istupaju. 14.) Eventualija. Spljet, dne 14. augusta 1917. Dr. Josip Bervaldi s. r. Napomena : Skupština će započeti u 9 sati prije podne. Svi zadrugari, kao i ostali prijatelji zadrugarstva mogu da učestvuju na skupštini, a moći će po dozvoli učestvovati i pri raspravlja- nju, ali pravo glasa imaju samo legitimirani iza- slanici i punomoćnici zadruga-članica. Bilo bi poželjno, da se izaslanici i puno- moćnici zadruga-članica legitimiraju dan prije skupštine u uredu Savezovu, a da se ne gubi odviše vremena na samoj skupštini. (830) Primaju se učenici iz vani, na dobru opskrbu i ostalo, Za potanje obratiti se na administraciju ovog lista, (832) Odlikovani fotografski atelijer g. Silvina Mascarioh-<a u Dubrovniku traži jednog naučnika. Uvjeti sasvim povoljni. Prodae M stanju. Dug je m. 12:10, širok m. 3-60, visok m 150. Izgragjen je u Spljetu god. 1911, Motor je si- stema »Gerner« na benzinu, 34 konja snage. Plovi brzinom do 8 milja na sat Od posve je dobrog materijala, sa svim potrepštinama. Jula ove godine lijepo je ponapravljen, bojadisan i motor mehanički pregledan. Ovakav kuter bio bi zgodan za redovitu obalnu liniju. Za potanje obratiti se Uredništvu ovog Lista. (831) Sira izvrsnog desert (Gouda) i Trappista imađem ua zalihi. Manje od SQ0 kila ne šaljem. NIKO N. DUNDA Zagreb (826) kuter » Sloga«, RA i motor, u posve Brzojavna adresa : — Zagreb.