PRAVA CRVENA HRVATSKA Ž CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 T KONEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU StA A Ki SA & sA Renati JE pa ReRSERJTRA PA JE (_sr. 648. Nijemci i Magjari proti autonomiji Jugoslavena. Nije dosta, što Talijanci neprestano naglašuju svoja »sveta prava« na hrvatske obale našeg Jadrana, i što talijanska štampa ustaje osobito sada, nakon dolaska ministra Pašića u Rim, proti »nezasitnim srpskim zahtjevima«, i svojata za se svu Dalmaciju do Kotora, — nego su zadnje dane uče- stali napadaji na južne Slavene, a osobito na nas Hrvate, i sa strane Nijemaca i Ma- gjara u samoj državi! I jedni i drugi dižu sada jače svoj glas protiv naravne akcije Jugoslavena za ujedinjenjem i samoupravom. Vrlo ti li smo i mi Hrvati svakom krivi, a krivi smo — što smo živi! Agitaciju proti nama s magjarske strane vodi osobito peštanski »A Nap«. Njegova agitacija — piše »Jut. L.« — zauzimlje da- nomice sve veće dimensije. Članak za člankom se piše, u kojima se upozorava magjarski narod na veliku opasnost sa strane Jugoslavena, a čini se, da je ta hajka konačno našla i u narodu nekoliko pristaša, koji sada na temelju ne- savjesnih vijesti dižu glas protiv silne i na- ravne akcije Jugoslavena. »A Nap« ovako opisuje ,,opravdani“ protest magjarskog naroda: »Već nekoliko mjeseci natrag ne pro- lazi ni jedan dan, a da trijalisti, Jugosla- veni, Česi i razni, od tamnice oslobogjeni članovi austrijskog parlamenta ne bi htjeli požudno zagristi u tijelo ugarskog naroda. Našu akciju protiv ove pohlepne hidre po- dupire sada već čitav narod, a danas traže ugarski vojnici riječ pred javnosti“. Tu navagja ,,A Nap“ jedno pismo, kojim se vojnici osvrću na njegov pro- svjed protiv agitacije megju Hrvatima, i završuje : »Ako vlada ostaje i dalje mirna, na- rod će imati toliko snage, da i sam bez Porodica Kaznačić. Crtice iz talijanskog izvornog pisma. Ponašio Vice Adamović. Pokojna je Rinka Marcocchia bila jedina kći liječnika Dra. Iva Augusta Kaznačića, a ovaj bijaše sin blagopokojnog Antuna Kaznačića, ko- jeg možemo smatrati kao utemeljitelja ove slavne dubrovačke porodice, Stoga sam odlučio, da ovdje iznesem u kratko nekoliko bilježaka, koje se odnose na prenavedenu porodicu, a to " autentičnom pismu jednog člana iste loze. Antun Kaznačić vodi svoje porijeklo iz braka Iva Kaznačića, pomorskog kapetana iz Slanoga, i Kristine Barabić iz Dubrovnika. Pravo i prvobitno prezime Kaznačića bijaše »Petrović«, kako svjedoče starinske knjige u Slanomu, gdje nje ista Li imala svoje prilično zemljište i vla- Prezime Kaznačić (od imenice Kaznac) do- lezi odatle, što je po svoj prilici koji član iste, sa “Q bio odabran za glavara one simpatične varošice, a tu čast nazivlje naš narod »Kaznac«. Stoga u crkvi otaca franjevaca u Slanomu čita se na ne- : »Viuceutius Petrović alias kol grobnoj ploči Matanovi su roditelji, osim njega, imali i drugog starijeg sina Krista, koji bijaše zagrlio pomorsko svanje, kao što i otac mu; eli kako i Zašto, ne zna se, on sam jednog dana upali »Sv. Barbaru«! na brodu, te tako zaglavi svoj 7 Ovako se zove skladište pulčanog praha na brodu. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. mea Sit me tt RSS ba, sa Reap Reto JA pe Retail PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU U DUBROVNIKU, 15. SEPTEMBRA 1947. vladine pomoći obračuna sa svojim nepri- jateljima““. Još su jače ustali proti nama zastup- nici njemačkih narodnih vijeća iz Štajerske, Kranjske i Primorja na zajedničkoj skup- štini u Mariboru. Njihova resolucija glasi : »Nijemci Južne Austrije čvrsto ustraju uz načela njemačkog uskrsnog programa, u njegovom potpunom opscgu i nazrijevaju temelj za život sposobne Austrije samo u tome, ako se ispune načelni zahtjevi toga programa, naime: Uregjenje jedinstvene dr- žave uz isključenje Galicije i uvedenje nje- mačkog državnog jezika, koji potonji za- htjev nikako ne smeta druge narodnosti u njihovom slobodnom, kulturnom i gospo- darskom napretku. Protiv državno-pravnih zahtjeva jugoslavenskih parlamentarnih za- stupnika od 30 svibnja ove godine, za koje se upravo u posljednje vrijeme megju pu- čanstvom agitira, ustaju južna-austrijska na- rodna vijeća najodlučnije i svečano pro- svjeduju protiv tih zahtjeva u ime svih Ni- jemaca Južne Austrije. Oživotvore li se ti zahtjevi, onda bi se morala naša monarhi- ja u duhu naših ratnih protivnika sniziti do bezmoćne savezničke državne narodnosti, koja ne bi imala niti jedinstvene vojske niti djelotvornog jedinstvenog zastupnika pra- ma vani. Ujedno bi time bilo lišeno stotine hiljada Nijemaca svoje domovine, odrezan bi im bio pristup k moru i Balkanu, a ujed- no bi bili istisnuti iz južnih gospodarskih krajeva uslijed bojkota njemačke industrije i njemačke trgovine, koji se prema dosada stečenom iskustvu mora svakako očekivati. Njemačka narodna vijeća južne Austrije mo- raju dapače bezuvjetno otkloniti i narodnu autonomiju unutar južnih krunovina, jer bi ista samo bila korak oživotvorenju samo- stalne jugoslavenske države. Zahtjevamo s toga od naših parlamentarnih zastupnika, da ustanu protiv provedenja narodne auto- nomije unutar južnih krunovina....... « Pa da nijesmo sretni ! ! život s brodom, kojim je on isti zapovijedao. Antun je Kaznačić primio svoj prvi uzgoj od privatnog nastavnika Vice Čumbelića, izgle- dna svećenika i vješta gramatičara. Kasnije se upiše u kolegijumu otaca pijarista (skolop4) u zgradi, gdje je dandanašnja sada zatvorena voj- nička bonica u Dubrovniku, i tu dovrši retoričke nauke pod O. Franom Marijom Appendini jz Piemonta, pak proslijedi nauke iz filozofije i matematike pod Urbanom Appendini, koji bijaše brat Franov, obadva iz istog crkovnog reda »delle scuole pie« (stoga ih zovu i danas »Pia- risti« ili »Skolopi«). Blagodaran prema spomenutoj braći Appen- dini, on ih je iskreno ljubio i štovao sve do njihove smrti, dapače se mašio za svaku nji- hovu stvar, a navlastito se bijaše zauzeo za nji- hove zadušnice, te je ma svoj vlastiti trošak o- bjelodanio životopis O. Frana Marije Appendini uz sve natpise i naricaljke, što su tom prigodom bile napisane, Kaznučić se je još kao učenik filozofije o- dao pjesništvu, te u njegovoj se porodici čuvaju još neke elegije iz 1801, godine, koje elegije on posveti svojim sudruzima braći Niku, Marku i Matu grofa Pucića od Zagorja, Antunu Radiću, Marku Božoviću, a uz te još i mnoge latinske prigodom smrti Benedikta Stay, koje je sve on čitao -u Arkadiji, što je onda postojala u Dubrovniku. Otac Antunov, kad je ovaj navršio nauke, Metež u Rusiji. Prema vijestima novinstva, u Rusiji je metež. Potpuni metež prijeti da će zahvatiti cijelu Rusiju. Čete, što su stigle iz Moskve u Kazan, vode boj s pukom i četama, što su ih zatekle u Kazanu. Isto se tako zametnuo pravi boj me- gju bandama desertera i redovite vojske. Pitanje je, da li će se to sve primiriti. U provinciji raste očaj zbog vijesti o lošem položaju na fronti. Prolurevolucija stiče sve više pristaša i svakim se danom sve više ore poklici: »Vratile nam cara !l« Osobito je pogibeljno drža- nje seljaštva. U Besarabiji i Podoliji izbijaju ne- miri. Ubojica Rasputinov, Puriškijević, razvija u južnoj Rusiji zamjernu djelatnost. | držanje U- krajinaca zadaje puno briga. Pokret se proti Ke- renskom ne stišava. Vijesti s fronta, kako »Djen« javlja, poveća- vaju u unutrašnjosti Rusije očajanje i doprinose sve većem jačanju protiv revolucijonarnog po- kreta. Sve više jačaju zahtjevi, da se vrati carski sistem. Generalisimus Kornilov je zatražio od Kerenskoga, da mu preda svu gragjansku i vojnu vlast u svrhu, da on sam sastavi novu vladu. Pošto je privremena vlada u tome nazrela po- kušaj, da bi se u zemlji uspostavio protirevolu- cijonarni režim, ona je naredila Kerenskome, da preuzme nužne mjere, kako bi se zaštitila revo- lucijonarna prava gragjana. Kerenski je naredio Kornilovu, da službu vrhovnog zapovjedništva na sjevernoj fronti preda generalu Klembovskome, te je proglasio ratno stanje nad gradom i kota- rom petrogradskim. Povodom svrgnuća generalisimusa Kornilo- va zapovjednik je baltičke mornarice u dnevnoj zapovjedi od 10, rujna pozvao mornaricu, da bude budna i na oprezu protiv neprijatelja, te da se klone nesloge i napokon da se pokorava odredbama privremene vlade. — Centralni odbor radničko-vojničkog vijeća te seljački odbor upra- više proglas vojsci kao i namještenicima po že- ljeznicama i brzojavima, da ne vrše Kornilovlje- vih zapovjedi, već da slušaju samo zapovijedi vladine kao i radničko-vojničkog vijeća. I Ke- renski je izdao proglas istoga smisla željezniča- ' rima. Kozačka pukovnija petrogradske pukovnije izrazila je vladi vjernost. Vlada je svrgnula mjesnog vojnog zapo- vjednika vojnog okruga petrogradskoga. »Aftonbladet« s rezervom bilježi vijest, ra- širenu u Tornei, a koja nije potvrgjena s nijedne strane, da je Kerenski u subotu ili u nedjelju u- moren. Privremena je vlada zatajila tu vijest ko- ja se kao munja raširila. U Petrogradu vlada sil- bijaše odlučio poslat ga u Marsilju kod nekog dubrovčanina trgovca, te je u tu svrhu bio sve utanačio, no ipak on promijeni tu pomisao, pak pošlje sina u Genovu k svomu unuku cx fratru, Ivanu Antuna Kaznačića, pomorskog kapetana i generalnog konsula dutrovačke republike u Ge- novi, I odista je to bio pametno odlučio i iz- veo, što je sina, osamnaestgodišnjeg mladića predao u ruke zrelomu i ozbiljnomu rogjaku, koji i primjerom i svjetom upućivao je na sve što je dobro, i časno i pošteno, mladog i ne- iskusnog Antuna, a ovaj ga je ljubio i štovao sve do svoje smrti, koja ga pokosi 1850 god., kad mu je bilo 94 god. Na 12. aprila 1803. ostavi naš Antun rodnu gruđu zemlje i metne se ma put za Genovu. Još porodica njegova čuva opis ili dnevnik on- dašnjeg putovanja, što iznosimo i mi ovdje u kratko, da i naši čitatelji dobiju pojam, kako se putovalo nazad sto godina. Dne 12. aprila Anlun se pred večer ukr- ca u luci dubrovačkoj ma trabakulu gospo- dara Piccoli, jakinjanina, a o podne sjutridan bi- jahu u blizini Korčule ; .oko ponoća progjoše Torkolu ; na 14, uslijed potpune tišine na moru, usidre se u luci sv. Arkangjela. Ostave ovu luku dne 15. i kako još trajaše morska tišina, tako gospodar naredi, da se zajedri u luku Vodice, gdje je lagja ostala do 16., a stoprv k večeru istog dana, baci se sidro kod Starog Zadra, dok jutrom dne 17. istegnuše sidro; ali je sve jednako LAMA tn Ir M DA Ar A SRS RAJE NARA am JETRI A BOJ ReRt atm JA AA PA atm JOGA ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZPOPUST RUKOPISI SE NEVRAĆAJU.L Pi Staite est na zabuna i panika. Kornilov neće da odstupi sa svog mjesta te nastoji, da za se predobije sve gragjanske i demokratske krugove. Reuterov ured javlja iz Petrograda bez da- tuma: Radi zahtjeva, što ga je generalisimus Kor- nilov stavio privremenoj vladi, čitav je kabinet demisionirao, kako bi Kerenskome dao potpunu slobodu rada. Za sada još svi ministri i dalje vode poslove, Savez vojničkih i mornarskih časnika saop- ćuje, da su mnogi časnici zamolili vojnu upravu, da ih degradira. Potčinjeni vojnici meće da ih slušaju i nemaju povjerenja. Oni se nadaju, da će kao prosti vojnici obratiti ostale vojnike. Ratno vijeće, koje, imaju sastaviti Ruskij, Aleksijev, Brusilov i Dimitrijev, preuzet će vod- stvo ruske vojske, kako javlja »Petit Journal«. Svi ruski listovi pišu o pokretima proti revolu- cije, osobito u južnoj Rusiji. Najviše se razma- haše u Besarabiji i Voliniji. Kako javljaju spo- menuti listovi, vladaju po južnoj Rusiji razni nemiri, koje vode članovi »crne stotine«. Sa ratišta. Na Soči nastala je stanka u vojevanju. Je- danaesta talijanska ofensiva, koja je počela 17 augusta, nije do sad proizvela nikakve promjene u ratnom položaju. Jedini uspjeh neprijatelja je taj, što je zauzeo Selo u kraškoj visoravni. U vipavskoj dolini i kod Gorice nije u talijanskoj ruci ostao nijedan najuži naš jarak. U ovoj bitci na Soči Talijani su upotrebili 48 divizija na jed- va toliko kilometara. Tome njihovome napreza- nju sila i ulaganju velikih masa nema premca u svim dosadašnjim napadajnim bitkama ovoga svjetskoga rata. Talijanski pak gubitci i odgo- varaju ovom načinu vojevanja. Talijani imađu gubitaka — računajući amo i 20.000 zarobljeni- ka — u najmanju ruku 230.000 momaka, a to iznosi gotovo četvrtinu milijuna. Vojna skupina generala pukovnika Boroje- vića iz najnovijih uspjeha može da crpe pouz- danje, da će se o njezin pobjedonosni otpor i unaprijed razbiti svi juriši neprijatelja. Za odmazdu, što neprijateljski “zrakoplovci ponovno napadaju otvoreni grad Trst, naši su pomorski zrakoplovci u noći sa 6. ma 7. rujna bacili s vrlo dobrim uspjehom obilje bomba na pomorski arsenal i na vojne naprave u tvrgjavi Mletcima. Jasno 'se ustanovilo, da je pogodilo vrlo mnogo bomba, Usprkos žestoke obrambene vatre svi su se zrakoplovi povratili u dobrom stanju. duvao »majestr0«, te se naša lagja usidti u San Cassiano. Ištom zora stane pucati, proslijedismo putovanje, te popodne mogao je naš Antun da se iskrca u Trstu, pak tu ostade do 9%, i pogje mu za rukom da još istog dana krene put Mletaka s nekom drugom lagjom, što je onamo išla, i zbilja stigne pri smrknuću u duždov glav- ni grad, a na vodi plutajućim Mlecima. — Dne 8. maja ugje Antun u pokrivenu lagjicu (burchio) na vesla, te stigne prvo u Ferraru, pak u Bolo- gnu (čit. Bolonju), a 12, maja stavi nogu na slavno zemljište Firence. Dojdućeg dana krene put Pise, (čit. Pize), odakle se metne na put 15. istog mjeseca put Livorna, gdje prispije zdravo i ve- selo, ali se morao sadržati do 24., jer nije imao zgodne prilike da nastavi svoje putovanje dalje; dok napokon pri samo podne istog dana stigne zdravo i veselo u Genovu; tako je iz Dubrov- nika do Genove upotrebio 44 dana | Kaznačić bijaše došao u Genovu namjerom, da se oda na trgovinu, a u isto doba da vrši službu kancelarstva pri generalnom konsulatu Dubrovačke Republike, ma čelu kog ureda sta- jaše onda baš njegov rogjak; ali nažalost malo je vremena mogao da vrši svoju službu, jer ta- man one godine Englezi bijahu blokirali sve lu- ke Ligurije, Sva je trgovina bila zastala, & radi svog položaja u repubi, kancelariji od g, 1803. 1806, promisli da bi mu korisnije bilo da se upiše na onoj universitati, i to odmah izvrši kao slušalac merkantilnog prava i govorništva (elo.