PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KONE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Centralne vlasti za mir. Kako smo u prošlom broju spomenu- li, ministar je izvanjskih posala predao 20 ov. mj. papinskom nunciju u Beču odgo- vor Njegova Veličanstva na pismo sv. Oca P. Benedikta od 1 sept. Isti je dan bio predan Nunciju u Monakovu i odgovor njemačke vlade. Oba su odgovora sastavljena vrlo raz- borito, mirno i dostojanstveno, ali i vrlo oprezno. Centralne su vlasti odgovorile su- glasno i prihvatile u glavnom ono, što je sv. Otac predložio kao podlogu za mirov- ne pregovore. U svome se pismu Ćesar i Kralj Karlo veoma pohvalno izrazuje o koraku sv. Oca i pozdravlja njegovu misao, da budući po- redak u svijetu bude počivati na moralnoj snazi prava i na osnovici megjunarodne pravednosti i zakonitosti. | On je za po- stepeno umanjenje oružanja i na kopnu i na moru, ali da more bude sasvim slo- bodno svim narodima na zemlji ; za eventu- alne nesuglasice pristaje na mirovna sudišta. Nota njemačke vlade nastoji da izbjeg- ne svaku riječ, koja bi mogla neprijatelje uvrijediti. U njoj se ne spominje nikakvo teritorijalno pitanje, jer da nije ni od po- trebe, kad je rečeno, da se vlada pridru- žuje željama sv. Oca. | njemačka je vlada za misao razoružanja i megjunarodnog mi- rovnog sudišta. U nijednom se odgovoru ne nabraja- ju uvjeti za mir, ali je u glavnom izraženo, da će centralne vlasti biti susretljive i vo- gjene duhom pravice, ako toga bude i sa strane neprijatelja. Iz odgovora provejava duh miroljubivosti i čovječnosti, ali i duh odlučne obrane državnih interesa i dobro- biti naroda. Sad imaju riječ protivnici. Do njihova je odgovora, hoće li prestati ovo strašno prolijevanje krvi i zasjati sunce mira izmu- čenom svijetu, koji velikom zabrinutosti gle- da u četvrtu zimu rata. Oni će naprtiti na se. tešku odgovornost, ako i ovaj put pro- puste, da pogju putem mira, koji im je otvoren. Pabirci iz novina u ratno doba. I Zašto postajemo mršavlji ? U ovo teško doba osjećamo veliku potrebu hrane koliko što se tiče količine, toliko još više vrsti. Dnevna hrana sastoji se većinom od bje- lančevine (meso, jaja, mlijeko, sir), šećera i masti (maslo, mast, ulje). Prvoga, naime bjelančevine, još nam najmanje manjka, teže osjećamo manj- kavost šećera, a najteže pak masti, koja je od neprocjenjive vrijednosti za prehranu i uzdrža- vanje dema. tjelesne jakosti i otporne snage. i još jedan faktor, koji nam se čini da ita to je način i prilike, u kojim je po- jedinac prisiljen, da dobavlja svoju svakidašnju hranu, uslijed čega se vraćamo na najprostiju borbu za opstanak, o kojoj smo mislili da je me će više biti na ovom svijetu, a koja je često upotrebljavanje svih mogućih načina lukavosti i dosjetljivosti, spojeno s = 95 o svom jako. sti. tjelesnom i ustrajnošću, da se dočepamo SOA) hrane, kako je tlo nekoč bilo u pra. PTO se nervoznošću dade rastumačiti strašno opadanje težine našega tijela, pa mukar imali blino hrane na raspoloženje. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. U DUBROVNIKU, 29. SEPTEMBRA 1917. Odgovor N. V. Cesara Karla na notu sv. Oca Pape. cigare Njegova Veličanstva na notu sv. ka Oče ! Sa dužnim poštovanjem i dubokim ganu- ćem saznali smo za novi korak, što je Vaša Sve- tost poduzela, u vršenju svetog zvanja povjere- nog Vam od Boga, kod Nas i kod poglavica ostalih zaraćenih država u plemenitoj namjeri, da teško iskušane narode privede k jednom spo- razumu, koji bi povratio mir. Sa zahvalnim srcem primamo ovaj iznovični poklon očinskog staranja, što Vi, sv. Oče, svima narodima bez razlike za njihovo dobro udjelju- jete, i veselimo se iz dubine duše Naše dirljivoj opomeni, koju je Vaša Svetost dala da se po- ruči vladama zaraćenih naroda. Za ovog okrutnog rata vazda smo podizali oči k Vašoj Svetosti, kao onoj najvišoj ličnosti, koja po svojoj misiji, što dosiže preko svega što je zemaljsko, i hvala svome uzvisitome shvaća- nju nametnutih joj dužnosti, stoji visoko nad zaraćenim narodima, i koja, nepristupačna bilo kojem uticaju, mogla bi naći put, koji bi poveo k ostvarenju Naše vlastite želje, da se dogje do trajnog i za sve stranke časnog mira. Otkad smo zasjeli na prijest& Naših pregja, potpuno svijesni odgovornosti, što imamo pred Bogom i ljudima za povjerenu Nam sudbinu austro-ugarske monarkije, nikad ne pustismo Oca gi s vida visoki cilj, da Naši narodi čim prije steku | svoj dio blagodati mira. Odmah, kako smo nastupili vladu, bilo nam je dosugjeno, da zajedno sa našim saveznicima poduzmemo jedan korak, već od Našeg uzviše- nog prešasnika, pokojnog Ćesara i Kralja Frana Josipa I., promišljen i pripremljeu, da se utre put časnom i trajnom miru. U našoj prijestolnoj besjedi pri otvaranju austrijskog Carevinskog Vijeća, toj smo želji dali izraza i pri tome naglasili, da mi nastojimo oko mira, koji bi oslobodio dalji život naroda od srčbe i čežnje za osvetom, i koji bi daljnjim pokolje- njima jamčio, da se neće primjenjivati moć oružja. Megjutim Naša zajednička vlada nije pro- pustila, da u čestim i uvjerljivim, svemu svijetu čujnim izjavama, dade izraza Našoj volji i volji naroda austro-ugarske monarhije, da se učini kraj krvoproliću jednim mirom, kakav ga Vaša Svetost ima pred očima. Sretni u pomisli, da su Naše želje već s početka išle za jednakim ciljem, koji Vaša Sve- tost danas označuje kao onaj za kojim se mora nastojati, Mi smo podrobno razmišljali o skoro prispjelim konkretnim i praktičnim poticajima Vaše Svetosti, te smo došli do ovog ispatka : Kada grabežljiva zvijer pustinje, lisica, vuk, medvjed, u jutro odlazi sa svoga ležaja, počinje se odmah brinuti da dobavi hrane za se i za svoje mlade. Mi zovemo da je to životinjski na- gon koji teži za materijalnim ciljevima. Ovu brigu, pa makar izložena pogibli od lova, ne ostavlja zvijer i nosi je za vrijeme cijelog svog života, Ali u takove zvijeri ne nalazi se nasla- gane pretiline u tijelu, Dočim lav pustinje do- segne najviše 20-30 godina, onaj u ropstvu, koji nema da se brine za opskrbu, jer mu je čovjek pruža, dosegne i do 70 godina. Životinja, koju se goji kod kuće i na dvoru, koja prima dnevno usutu svoju hranu, postaje i debela i većinom je mirna. I divlji narodi, koji živu o lovu i ribama, nemadu na sebi naslagane pretiline, vitki su i okretni, kao n. pr. Arapi i Indijanci, Kulturni čovjek prije ovog svjetskog rata naličio je kulturnoj zvijeri u štali. Bio je slobo- dan brige oko traženja i nalaženja hrane, Imao je drugovačijih briga. Stoga je imao na sebi kao i zvijer naslagana imesa i pretiline, U današnje doba, počinje dan, isto kao za grabežljivu zvijer, tako i za obitelj čovjekovu sa brigama i razbijanjem glave, što ćemo danas jesti i piti, jer i glede ovog posljednjeg mnogi i mnogi razbijaju glavu, Ko je lukav i okretan, Sa jakim i dubokim uvjerenjem pozdravlja- mo misao vodilju Vaše Svetosti, da buduća u- redba svijeta, izlučivši silu oružja, mora se o- slanjati na moralnoj moći prava, na gospodstvu megjunarodne pravice i zakonitosti. Prožeti smo pak i nadom, da bi jedno dizanje pravne svijesti moralno preporodilo čovještvo. Mi se stoga slažemo sa shvaćanjem Vaše Svelosti, da bi pregovori izmegju zaraćenika mo- rali i mogli dovesti do sporazuma o tome, kako da se naoružavanja na kopnu, na moru i u zraku, stvarajući u isto vrijeme odnosna jam- stva, dala svesti na stanovitu mjeru, i kako bi se široko more, koje po pravu pripada svima narodima na svijetu, oslobodilo od gospodstva ili prevlasti pojedinaca te prepustilo svakome na pojednako uživanje. Potpuno svijesni važnosti, mirotvornog sred- stva predloženog od Vaše Svetosti, da se me- gjunarodna prijeporna pitanja imaju pokoravati obligatnoj odabraničkoj sudbenosti, gotovi smo, da i o ovom prijedlogu Vaše Svetosti stupimo u pregovore. Kad bi uspjelo — kao iz svega srca želimo — da se dogje do pogodaba izmegju zaraćenika, koje bi prevele u djelo tu uzvisitu namisao, te tim pružile austro-ugarskoj monarhiji sigurnost njenom neometanome, daljem razvoju, tad neće biti teško da se povoljno riješe i druga pitanja, što još postoje izmegju zaraćenih država, i to u duhu pravičnosti i pravednog obzira na uza- jamne uvjete postojanja. Kad bi narodi na zemlji stupili, prema ovim prijedlozima Vaše Svetosti, spremni na mir me- gju sobom, u pregovore, to bi iz toga mogao procvasti trajan mir; oni bi mogli postići pot- punu slobodu kretanja na širokom moru, teške materijalne tegobe mogle bi se s njih svaliti i novi bi izvori blagostanja za njih provreli, Zadahnuti duhom umjerenosti i pomirljivo- sti, naziremo u prijedlozima Vaše Svetosti zgodne osnove za zapodijevanje pregovora, u kojima bi se pripremio trajan i za svakoga pravedan mir : pa se živo nadamo, da će i maši današnji ne- prijatelji biti prožeti jednakom pomisli. U ovom smislu molimo Svemogućega, neka blagoslovijakciju za mir, koju je Vaša Svetost zap Čast nam je potpisati se Vaše Svetosti vrlo poslušan sin Karlo s. r. Odgovor Njemačke. U odgovoru njemačke vlade na mirovnu izjavu pape, što ga je državni kancelar dr. Mi- chaelis po nalogu cara Vilima II. upravio na državnog tajnika kardinala Gasparia, veli se, da car Vilim u zadnjem koraku pape vidi novi do- kao lisica i hrčak, taj prolazi najbolje u ovoj borbi. Ko nema obzira i ne pazi na svoj ponos, ko nasrće i ustraje, taj uspije, da zgrabi nakon dalekog pješačenja i lovljenja poput grabežljivih zvijeri, duboko tamo negdje na selu ukopano blago i dolazi prenatovaren kući, — jedino mučen brigom, da mu to njegovo blago u zadnji čas ne digne još jača ruka, prije nego ga sakrije kod kuće, gdje takogjer nije savim sigurno. Ova dnevna briga uz svaki dan obnovljenu borbu za opstanak, sva ova poniženja, koja ne bi niko bio dopustio ni iz daleka u mirno doba, pred vlastima, pred trgovcima ili prodavačic:ma, sve nas to čini pravim ljudima — lovcima iz pradavnog doba, sve nam to smeta da rastemo, sve to slabi naše živce. Priviknuti se na sve lo — nemoguće je. Jer svegi nove veksacije vlasti doprinose, da se neprestance iz nova uznemiruju naši živci, što dovodi napokon do potpunog živčanog iscrpljenja, koje je skopčano slabom prehranom i slabokrvnošću, tako da smo sa- svim nesposobni koliko za tjelesni, toliko za du- ševni rad, Svaki liječnik biće i na sebi možđa mogao da dogje do ovih zaključaka. »Leipziger Neueste Nachrichten«. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPIŠI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PONVNSRA ANU SNJO BI UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEE SR GS God. XII. kaz plemenitog, čovjekoljubljivog osjećanja i iskreno želi, da bi bio, papin. glas, na sreću i blagodat cijeloga svijeta, okrunjen. uspjehom. Papina težnja, da sporazum megju narodima krči put, mogla je tim sigurnije sačumati na simpatično primanje i na potporu punu osvje- dočenja sa strane cara, što je .car počevši od nastupa vlade, uvijek držao za svoju najotmje- niju i najsvetiju dužnost, da njemačkom narodu i cijelom svijetu očuva blagodat mira. Već za vrijeme krize, koja je. vodila do sadanjeg svjetskog požara, težio je car do zad- njeg časa za tim, da razmiricu riješi na miran način. Pošto je rat buknuo protiv njegove. vo- lje i želje, to se je car sa svojim saveznicima kao prvi svečano izjavio pripravnim, da se upu- šta u mirovne pregovore. Cijeneći važnost papine izjave, njemačka vlada nije žalila truda, da u uskoj. svezi sa zastupstvom njemačkog naroda poduzme sve mjere za ispitivanje i odgovaranje na pokrenuta pitanja, koja okolnost dosta dokazuje, kako. joj je bilo važno, da nagje upotrijebljive podloge za pravedni i trajni mir. Sa osobitom simpatijom pozdravlja ; carska vlada upravljajući duh vapaja za mirom, u :ko- jem papa iskreno priznaje svoje osvjeđočenje, po kojemu bi u buduće moralo stupiti na mje- sto materijalne moći oružja — moralna moć prava. I mi smo o tome čvrsto uvjereni, da bolesno tijelo ljudskog društva samo jačanjem moralne snage prava ozdraviti može. Istoga smo mijenja sa papom, da su stanovita pravila:i si- gurnosti za istodobno ograničenje ratnih pri- prema na kopnu, vodi i u zraku, kao i za isti- nitu slobodu i zajedništvo mora, taki predmeti, pri raspravljanju kojih je morao naići, novi duh, koji treba u buduće da vlada u megju- sobnom odnošaju država, na prvi izražaj pun obećanja. Na taj način preostala bi zadaća, da o na- stalim megjunarodnim nesporazumcima ne odlu- čuju više vojske, nego mirna sredstva u obliku obraničkih sudova, a djelovanje istih u korist mira potpuno priznajemo. Njemačka vlada po- duprijeti će u tom pogledu svaki prijedlog, koji se slaže sa životnim interesima Njemačke države i njenog naroda. Njemačka vlada potrebuje mirni saobraćaj sa svojim susjedima i sa dalekim inozemstvom. Zato nema valjda nijedan narod više uzroka nego li Njemačka, da želi da megju marođima stupi na mjesto sveopće mržnje i borbe po- mirljivi i bratski duh. Ako će narodi, vlađani ovim duhom, na svoju korist uvidjeti, da je u njihovim odnošajima važnije naglašivati ono, što nas ujedinjuje, od onoga što mas razdvaja, tt. Žvakanje. Sad su se i liječnici na fronti uvjerili, da izvjesna količina dobro sažvakane hrane : bolje zasićuje, nego ista količina loše sažvakane hra- ne, To dolazi otud, što se dobro sažvakana hra- na uticajem pljuvačke bolje rastvori i u želucu potpunije rašćini te u većoj količini putuje kroz razne kanale u tijelo, dok slabije sažvakanu hra- nu ne može stomak tako potpuno da svari, zbog čega izvjesni dio propada za ishranu i odilaži kao izmet. Dobro sažvakana hrana ne prouzrokuje u želucu nikakve teškoće, pa zato želudac kao i cri- jeva ne pate od sapone, pit PIMA nosti. Najzad se pokazalo, da od dd oto like kane hrane u izmetu nema onakog što je slučaj u izmetu od nn dje e rea hrane; a to je sasvim razumljivo, jer dobto'sa- žvakana hrana se brzo u tijelu iskoristi, a osta- tak izbaci, dok je za svarivanje loše žvakane hrane potrebno duže vrijeme. A što duže ta'hra- na ostaje u tijelu, tiim brže i jače prelazi u tru- lež i smrdi pri izbacivanju. Dakle dobro žvakanje je i sa ekonomskog i sa UEDNASI gledišta za preporuku. Dobro sažvakana hrana tteba da se pretvori u ustima u žitku dr i tek onđa »Beogradske Novine».