HERE ENSNNE WRSŠC

Br. 651.

Dajmo svak prema svojim silama, robe mu-
ške, ženske, dječje, robe za postelje, za stola,
sve otpatke. Na uvoz sirovina nemojmo ni mi-
sliti, stoga će se jedino ovom akcijom moći pri-.
baviti našoj hrabroj vojsci potrebita roba.

Naši vojnici spravni su, da dadu sve pa i
svoj život za našu dobrobit, dajmo i mi njima
ono bez čega se možemo proći, a što nam uza-
lud stoji po ormarima !

Uvjereni smo, da naše  gragjanstvo, koje
je u svim ratnim i humanim akcijama izgledno
se istaklo i nadmašilo svako očekivanje, i
ovog puta ne samo što za drugim ne će za-
ostati, nego da će i u ovoj domoljubnoj akciji
pohvalno prednjačiti.

U svoje vrijeme javiće se potanje, ko će
i kada će se početi sakupljati.

60-godišnjica pjesnika Iva kne-
za Vojnovića. Zagrepska je »Hrvatska Njiva«
iznijela prijedlog, da se pjesniku-književniku a
našem sugragjaninu gosp. Ivu knezu Vojnoviću

 

na 9. ovog mjeseca, kad navršuje svoju šesdeset-
godišnjicu, izruči marodni dar, skojim bi se
oslobodio gorkih briga za opstanak, da provede
starost bez bijede i sa zadovoljstvoin, u punome
priznanju naroda za njegov rad od visoke kul-
turne vrijednosti.

Zagrepske novine donose, da češko kaza-
lište u Pragu priregjuje pomenutog dana »Voj-
novićevo veče«. Prikazivat će njegovu »Dubro-
vačku Trilogiju«. | Česi u ovu svrhu najavljuju
sabiranje narodnog dara.

Frano Supilo umr&? Ovih je dana
stigla vijest iz Lugana u Švicarskoj, da talijan-
ske novine donose, da je naš sugragjanin Frano
Supilo »preminuo u Londonu«.

Odonud stigue dosta iskrivljenih pa često i
skroz izmišljenih vijesti, s toga ne znamo koliko
se može da i ovoj povjeruje.

Obistini li se, tad ćemo potanje i po zasluzi
progovoriti o životu i radu Frana Supila kao,

 

hrvatskog političara i publiciste, a u prvom redu
kao urednika negdašnje »Crvene Hrvatske«. |

Mjesne srednje škole. U prve ra-,
zrede mjesnih srednjih škola prijavilo se je po-
četkom ove godine više učenika, nego se je mo-
glo madati pri sadanjim prilikama. Kod Ćć. k.
nautičke i Ć. k. trgovačke škole broj je preko-
račio maksimum, tako da se kod ove prve otvor
nautike u Kotoru nije ni osjetio.

Vojna muzika prošle je Nedjelje uveče.
izvršila birani program u »Općinskoj kafani«,
dupkom punoj publike. Više je puta bila nagra-
gjena jednodušnim pljeskanjem.

Doznajemo, da će od sada dolaziti u grad
na koncertovanje svakih četrnaest dana.

Opće navrtanje šeša gradskoj
djeol, rogjenoj u godini 1916 i onim rogje- |
nim prijašnjih godina, koja ostadoše neucjeplje- |
na, strogo je naregjeno, kao takogjer preucije- |
pljenje djece ucijepljene bez uspjeha. Općina
stoga pozivlje roditelje grada i predgragja da |
dovedu svoju djecu na cijepljenje pred gradskog
općinskog liječnika u općinski ambulatorij na Pla-
ci (povrh ljekarne Pini), dne 170., 71. ili 12. okto-
bra o. g. u 3 ure popodne.

Pregledanje ucijepljenih slijedit će u istom
ambulatorijumu dne 17, 18 i 19 oktobra o. g. u
3 ure popodne.

Objava završuje : Ko zanemari ovu nared-
bu bit će pozvan na odgovornost i proti tome
postupat će se u smislu zakona.

Napokon kišal Jutros, nakon skoro
šest mjeseea prekomjerne suše, palo je prilično
toli željene kiše. Trajala je oko 1 sat, Vrijeme
je ostalo sasvim prilagodljivo kiši, pa je nade,
da će sada doći obilato.

Novčani darovi za siromašnu
školsku djecu, Udijeliše na korist siro-
mašne djece ovdješajih pučkih škola i gragjan-
ske u gradu, eda uzmognu nabaviti školske po-
trepštine početkom ove školske godine: Općina
Dubrovnik Kr. 60;—; Minist. Savj. Otomar Svo-
boda K 100:—; Podružnica Jadranske Banke,
Dubrovnik, 100:—; Sava Miljauović 20:—; Srp-
ska Centralna Banka za Primorje (društvo s. o,
i) 80:—; lo Dalmatinsko Trgovačko Društvo,
Dubrovnik, 50:—; Nike Guska 20:—; Dubro-
vačka Trgovačka Banka 60:—; M, Marić & Mi-
lišić 20:—; Gj. Majstorović 30:—; M. Šušić
20:--; Antun Poković 10:—; Nasljednici Vlaha
Svilocossi 10:—; Uprava Dubrovačke električne
željeznice 40:—; Albert Eskenazi 25:—; Grbić
M. Vicko 20:—; Ivan Lečić 10:—; Jovan Popo-
vić 10:—, Miho Čakelja 20:—; Antun Lale
10:—; S. Bogdanović 5:—; I. Petrušić 5:—; N,
N. 00:40. — (Skupa K 675:40),

Od rečene svote već je bilo porazdijeljeno
upravama škola: puč. muš, i gragjanskoj školi
K 300; pučkoj ženskoj četverorazrednoj školi
K 130; srp. fondac. školama 70 K; Dječjem Za-
kloništu 40 K, ć. k. vježbaonici preparandija 60

 

 

 

Kruna, a »Službenicama Milosrgja« na Pilama
30 Kruna. i

  

+PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Opće navrtanje šoša narcgjeno je:
| de nedozrele krumpire prije vremena vadili, te

svoj djeci rogjenoj godine 1916 i onim rogjenim
prijašnjih godina, koja ostadoše neucjepljena ;
takogjer i preucijepljenje djece ucijepljene bez
uspjeha. Stoga Općina pozivlje zanimane rodi-
telje, da dovedu svoju djecu na cijepljenje, od-
nosno preucijepljenje, koje će gradski liječnik
obavljati : :

u školskoj zgradi ma Brgatu dne 13 okto-
bra o. g. u 3 sata popodne, za djecu sa Brgata
gornjega i donjega;

u školskoj zgradi u Mandaljeni dne 14 okto-
bra o. g. u 3 sata popodne za djecu iz Petra-
če, Čelopeka, Ćibaće i Kupara;

u školskoj zgradi u Smokovjencu dne 14
oktobra o. g. u 5 sati popodne za djecu iz Bra-
šine, Zavrelja, Sclina i Plata;

u školskoj zgradi 4 Marlinovićima dne 16
oktobra o. g. u 3 sata popodne za djecu iz Gr-
bavca, Martinovića, Makoša i Buića.

Pregledanje ucijepljenih odnosno preucije-
pljenih slijedit će : u školskoj zgradi ma Brgatu
dne 20 oktobra u 3 sata popodne; — u šk. zgra-
di 4x Mandaljeni due 21 oktobra u 3 sata po
podne; — u šk. zgradi 4 Smokovjencu dne 21
oktobra u 5 sati popodne; — u šk. zgradi u
Martinovićima dne 23 oktobra u 3 sata popodne.

Općina javlja, da ko zanemari ovu naredbu
da će biti pozvan na odgovornost i da će se
proti tome postupati u smislu zakona.

Srdobolja. Pošasna bolest disenterije
znatno pada. Kroz prošlu sedmicu bila.su samo
tri slučaja, od kojih nijedan smrtni. Ove pak
sedmice nije bilo nijednog oboljenja.

Pohvalno. G.g. trgovci iz Čilipa: G.
Krilanović  Pepo (premda u vojništvu) i P.
Obradović sjetiše se dobrotvornih zaklada u na-
šoj trgovačkoj školi te veledušno udijeliše, prvi
100 Kruna, a drugi 50. Ugledali se u njih ostali
trgovci i posjednici, nadasve u ovo preteško doba
za učeću mlađež. Naprjed za maš trgovački pod-

| mladak !

Dohrotvorni prinosi. Da počasti
uspomenu pok. kap. Vicka Miletića, udijelio je
g. Ivo kap. Castropil jubilarnoj zakladi za po-
četnike a pomorstvu K 10.

Udijeliše Dječjem Zakloništu: o simrti g.
kap. Vicka Miletića, preminulog u Vranjicu kod
Spljeta: ggja. Kate Drobac-Račić Kr. 20, ugl.
obitelj Miljan Kr. 10, ugl. obitelj Nika Kuničić
Kruna 10.

Umrli kroz prošli mjesec Sep-
tembar: U gradu i predgragju:  Zlatoper
Ane udova Petra, rogjena Vidović, god. 76; —
Bojanić Borislav Vulin, sin trg. manufakture, g.
1; — Gojević Pero pok. Antuna, težak, g. 62;
— Relja Ivo pok. Marina, drvodjelac, g. 53; —
Brangjolica Ivo Antunov, sin poštanskog čino-
vnika, g. 2'/a; Puljizević Mare žena Nika, ro-
gjena Kovačević, g. 60; — Ogresta Mare žena
Mata, drvodjelca, rogjena Relja, g. 61; — Zoran
Stjepan, radnik, g. 21; — Gorović Mitar Savin,
dijete obrtnika, 4 mjes.; — Balić Ivanica udova
Lazara, g. 60; — Kapica Frano pok. Pera, pa-
pučar, g. 71; — Matić Ivo Božov, težak, g. 17;
— Oberhofer Kate ud. Petra, rogi. Visković, g.
87; — Gjurić Anka kći Stijepa, posjednika, pučka
učiteljica, g. 18; — Ćaroki ud. Marija, g. 93;
Mitrović Marko pok. Andra, trgovac, g. 63; -—
Ćuković Aneta ud. Miha, rogi. Erbez, g. 78; —
Jelaska Ivo pok. Stijepa, tokar, g. 52; -. Ban-
taria Marija Gabrijela, dumna, rodom iz Lisise
kod Vereme u lialiji, g. 26; — Matić Vlaho Vla-
hov, g. 6; — Zijačić Mile Stjepanova, 7 mjes.

U Gružu: Marinović Ivo, udovac, g. 60;
— Milovčević Marija pok. Antuna, g. 17; —
Finetti pl. Ćirila pok. Ivana, g. 1; — Hercigonja
Lujo Pavov, 8 mjeseca.

U Župi: Nardelli Ivo Jozov, 7 mjes.

U zemaljskoj bolnici: Buratović Tone žena
Matije, god. 63; — Šulić Ane, god. 78; — Se.
herjan Stjepan, kočijaš, g. 65; — Matović ud.
Gjive, g. 65; — Puhalović Antun, zidar, g. 55;
— Brulić Stjepan, posjednik, g. 59.

Trgovina, obrt, gospodarstvo
i aprovizacija.

Pitanje aprovizacije u Austriji.
Kako što smo svojedobno javili, ministar pred-
sjednik austrijski u svom je govoru u parlamentu
istaknuo kao najvažnije programno pitanje au-
strijske vlade — pitanje prehrane. Pošto je pi-
tanje prehrane u uskoj vezi sa ratovanjem, to je
ministar predsjednik baš pogodio ono, što treba
najnužnije, a on je u gospodarska pitanja vrlo
upućen, jer je sebi kao odjelni predstojnik u
ministarstvu za poljoprivredu pribavio potrebno
iskustvo, Nu tijem se pitanjem bave danas
Austriji i političari, koji nastoje podupirati
vladu u njezinom nastojanju. Sada je oso-
bito ma dnevnom ređu pitanje opskrbe i ost.
Sada je jedna od glavnih briga, da se uredi do-
voz | razdioba krumpira. Tu imađe poteškoća,
jer se do 1. augusta dozvoljavala prodaja ranih

No bu - a ii i litima i Ti bh AAS GA i AO Pa ANEL

 

 

 

krumpira. To su seljaci zlorabili, te su još mla-

prodavali po 3—4 K kilo i još skuplje. Tako je
stotine hiljada metričkih centi krumpira oduzeto
siromašnijemu pučanstvu. Ured je za prehranu ovih
dana izdao naredbu, da se od 70,000.000 metričkih
centi izvagjenih krumpira imade osigurati 20 mi-

lijuna centi za one koji ne sade krumpir. Po |P

ovoj naredbi došlo bi na glavu svakoga stanov-
nika u Austriji 100 kila krumpira. Megjutim je na-
mjesnik za Galiciju izdao zabranu za izvoz
krumpira iz Galicije, jer da treba za svakoga
svoga žitelja 300 klg. (U Beču podjela krumpira
nije još sasvim uregjena, jer tamo dobiva svaka
osoba na sedmicu 1 kilo krumpira.)

Velike su poteškoće u Beču u opskrbi me-
som, jer se danas gotovo isključivo meso  do-
biva od marve, što ga šalje na bečko tržište Do-
nja Austrija. Zato su cijene mesu tako visoke
u Beču.

Novo industrijsko poduzeće u
Dalmaciji. Osnovan je u Spljetu konsorcij
privatnika, koji je nabavio razne naslage ugljena
u Strmici i okolo nje. Ove naslage leže dijelom
u Dalmaciji, a dijelom u Bosni. Ugljen je vrlo
dobre vrsti, ali je pitanje, kolike su ove nasla-
ge, da li bi se naime isplatilo eksploatisati u-
gljenokope. Posredovanjem »Zadružnog Saveza«
počelo se sada bušećim strojem istraživati dub-
ljinu i površinu naslaga, pak budu li rezultati
odgovarati ma način, da bi investicija nužnog
kapitala rentirala, počet će se redovitim eksplo-
atisanjem rudokopa. Ako bude uspjelo, to bi — u
ovo doba silne oskudice ugljena i drva za Dal-
maciju — bila prava blagodat.

»Litorale.« Čitamo u »Hrv. Lloydu«:;
Ovo bečko društvo, kojemu je vlada povjerila
najveće poslove za aprovizaciju Dalmacije i iz-
voz njezinih produkata, ogorčava dalmatinsku
javnost sve više. Ovo društvo upravo je mono-
polizovalo trgovinu, pa su domaće tvrdke ne-
moćne, jer je »Litorale« pogodovan od vlade
ćak i tako, da ima pravo štokakvu robu proda-
vati i iznad ustanovljenih cijena ! Mi ćemo se
češće pozabaviti ovim društvom.

Polozi u Savezu i dugovi čla.
nic&. God. 1915 »Zadružni Savez« u Spljete
imao je pologa od svojih članica 6 milijuna K;
god. 1916. dvostruko više, a do prve polovice
ove god. polozi su narasli na 23 milijuna K.
Imade članica što imadu duga na Savezu do 4
milijuna K, te je presjednik na zadnjoj glavnoj
skupštini zamolio upravitelje zadruženih blagajna,
neka nastoje, da narod kroz ovo ratno doba,
kad imade dosta movca, osobito od potpora,
isplati svoju dugovinu, jer da će biti teško onima,
koji se nagju opterećeni dugom nakon zavr-
šetka rata.

Kafa od golokuda. Evo kako se u
Bosni, u nestašici zrnate kave, izragjuje i kuha
kafa : Skuha se kukuruz u vodi bez soli, i na-
kon 5 minuta iza kako voda uzavri, izvadi se
i osuši na rešeto, na suncu ili na drugi način.
Tada se poprži, dok dobije kestensku boju. Jav-
ljaju, da se jedva može razlikovati od prave kave,
te da nadmašuje sve poznate surogate.

Prvo ornogorsko brodarsko
društvo. Pošto je plovidba na skadarskom
jezeru uzela veliki objam, to je osnovano i »Pr-
vo austro-ugarsko-crnogorsko brodarsko društvo«,
koje će poslije rata obavljati prenosui saobraćaj
s Jadranom. Dionička glavnica društva iznosi
3 milijuna kruna. Društvo raspolaže za sad sa 2
parna broda i 8 jedrenjača. Ravnatelj je Andrija
Rothman iz Nitrnberga.

izvoz žita iz Rumunjske. Za vri-
jeme od 1. dećembra 1916, do 15. septembra
1917. izvezeno je iz Rumunjske više od jednog
milijuna tona žita i krme, Razdioba je odrcegjena
na zajedničkim konferencijama saveznika prema
njihovim potrebama. Pri tome se na dalekosežni
način uzeo u obzir nepovoljni položaj u kojem
se malazila Austrija prošlog proljeća. Više od
polovice izvoza pošlo je u Austro-Ugarsku. Iza
nje imade Njemačka najveći udio u izvozu, nu
količina zaostaje za kojih 150,000 tona iza u
monarhiju izvežene količine, I Turska i Bugarska
mogle su svoje prešne potrebe namiriti iz Ru-
munjske, u koliko nijesu, kao i monarhija i Nje.
mačka, pokrile svoje potrebe vlastitom žetvom.
Glavni je izvoz u monarhiju sastojao u pšenici
i kukuruzu, a potonjeg se u monarhiju više iz-
vezlo, nego u Njemačku, dok se u Njemačku
izvezlo više pšenice.

Maksimalno oijene za industri-
jalne i gospodarske produkte. P:i-
godom jedne sjednice nekog političkog kluba re-
kao je dr. Wekerle, da se ozbiljno bavi pitanjem
o maksimalizaciji industrijalnih produkata. Priz-
naje, da je to vrlo teška stvar, Misli da će se
ponajprije uvesti maksimalne cijene za industri-
jalne produkte koji pripadaju gospodarstvu, a za
ostale industrijalne. produkte povest će se raspra-
va sa austrijskom vlađom, pa će se urediti je.
diustvene cijene. Bilo bi počel da se jednom

Zas se

no,
sE

 

 

 

Str. 3.

Biljegovanje podnesaka u pita.
njima aprovizaolje. »Smotra Dalm.
nosi: Opazilo se, da se u aprovizacijonim
njima strenke više puta ne drže propisa o du-
žnosti biljegovanja. Osim oštećivanja državne
blagajne, to daje povoda neprilikama za same
stranke. Treba dakle upozoriti pučanstvo, da se
podnesci privatnih osoba za dozvolu primanja
šeničnog brašna za njihovu vlastitu osobu mo-
raju u smislu I. P. 43, sl. a br. 2 zakona od
13. prosinca 1862., 1. d. z. br. 89
biljegom od K 1, dotično ako su molbe pi
zane poslije 30. rujna 1916. u smislu 6 9, sl, &)
carske naredbe od 28. kolovoza 1916. I. d. z.
br. 281 biljegom od K 2 po arku. Nasuprot su
liječničke svjedodžbe priložene ovim molbama
o T. P. 117, sl. m) zakona o pristojbinama
uvjetno proste od biljega.
Cedulje za odijelo u Dalmaciji.

Do koji dan će biti uvedene cedulje za odijela.
Vlada će popisati svu robu, a već je naredila
centralnoj razdiobi robe za siromašno pučanstvo
kod obrtničke škole u Spljetu da obustavi svako
prodavauje do daljnje naredbe.

Odgovorni urednik FRANO SCHICK. =...
Tisak i vlasništvo »Dubrovačke Hrv. Tiskare«. +

 

 

JAVNA ZAHVALA.
Prigodom smrti našeg obljubljenog oca od-

nosno djeda
Vuka

dužnost nam nalaže, da se u prvom redu za-
hvalimo veleuč. gosp. Dr. Filipu Smolčiću, koji je
uložio sve svoje liječničko znanje da nam iz če-
ljusti krute smrti otme milog pokojnika, te preč.
gosp. Don Jozu vit. Crnici, koji ga je za vrijeme
njegovog boravka u bolnici često posjećivao i
tješio, i bio mu tumač svojeg starog prijateljstva.
Suviše budi hvala veleuč. gosp. Dr. Josipu Wa-
gneru, koji je primjerom vrijedne pažnje do za-
dnjeg časa pokojnika njegovao i nastojao mu
teške boli ublažiti, kao takogjer mnogopošt.
gosp. Du. Dušanu Mičiću, župniku, koji ga je
pravom kršćanskom ljubavi koli u bolesti toli na
času smrti tješio i podijelio mu posljednju pomast.

Neizreciva hvala odl. obiteljima Načelnika
Magud, Marka Trković, učitelja Radonić i listo-
noše Gjuka, koji su nam za vrijeme njegove bo-
lesti i smrti pritekli u pomoć, tješili naš i u
svakom pogledu bili pri ruci, te nas tim osobito
zadužili. Hvala takogjer gosp. Tomu Kostopeč
na iskazanom saučešću i susretljivošću, te (go-
spodi financijskom i žandarskom poštovogji, te
svim Grugjanima i ostalim Konavljanima, koji
su nam izrazili svoja saučešća, i otpratili nepre-
žaljenog nam roditelja do vječnog počivališta, neka
bude svima od Boga plata a naša neizbrisiva
blagodarnost.

U Grudi, 3. Septembra 1917.

Vuko Glavić pok. Vuka, c. k. postmajstor

(855) za sebe i svoje.
N. Općinstvo, da imam

Ogi as. ponovno na raspoloženju

u gradu i u čitavoj okolici raširenu prodaju

Čast mi je obavijestiti P.

novijeh i starijeh kuća, vrlo dobro

uregjene s krasnim perivojima.

Nadalje imam kuća sa bašćama, na najugo-
dnijim pozicijama, takogjer kuća malih i velikih
i zemljišta za gragjenje, uz cijene vrlo umjerene.

Ko želi kupiti i prodati neka se obrati kod
Vicka Filičića u Dubrovniku. (172)

Izgubila se narukvica od zlata sa zla-
tnim satom. Moli se, ko je našao, neka preda
Uredništvu ovog lista, te će dobiti lijepu na-
gradu. (856)

Trgovcima kožom i postolarima

nugjam od prave kože ljepljenih poplata i to:
čitave poplate dobre vrsti (br. 46) K 13:50 po paru

 

 

Tumplače (Halbsohlen) ženske, I. vrstK 5:30 , ,
muške I.va vrst, br, 43, K 6580 ., .,
muške l.va vrst, br. 46, K 7— + +.

muške II.ga vest, br 43, K 6— ..
muške II.ga vrst, br. 46, K 650 , ,
klincima izbijenim muške Iva vrst, br.40, K 8:20 , ,

. . . Iva vrst, . 43, K 8:80 .. g
, o vrst, br.46,47,K 9:30 , ,

Šalje se najmanje pet para od jedne vrsti. Nadalje
prave kože ljepljenih ploča za tumplače i oberfiskeK
po kilogramu. Poštarinu i pakovanje na teret naručitelja.
Kod naručbe molim nješto kapare a ostatak ide pouzećem.
Kod veće narudžbe znatan popust!
Lavoslav Zelsler
Agenturni i komisionalni posao.
(845) Zagreb, Margaretska ulica broj 6 Prav.
o
d stanju. Dug je m. 12:10,
širok m. 360, visok m 1:50,

Izgragjen je u Spljetu god. 1911. Motor je si-
stema »Gerner« na benzinu, 34 konja snage.
Plovi brzinom do 8 milja na sat Od posve je
dobrog materijala, sa svim potrepštinama, Jula
ove godine lijepo je ponapravljen, bojadisan i
motor mehanički pregledan. Ovakav kuter bio bi
zgodan za redovitu obalnu liniju. Za potanje
Obratiti se Uredništvu ovog Lista. (183)