za vezane zrakoplove u Ferrari i na tvorničke naprave u Ponte Lago Scuro. Opetovane talijan- ske navale na Polu dne 28. i 29. sept. nijesu prouzrokovale ni vojničke ni privatne štete. Naši su zrakoplovi u zračnoj borbi oborili u more jedan talijanski zrakoplov, nakon što su ga upalili. U Arbaniji nema osobitih dogagiaja. Na istočnom ratištu položaj je nepromi- n. Na zapadnom ratištu bilo je topničkih borba u Flandriji, kod Aisne, Reimsa i u Campagni. U beigijskom području prouzrokovali su engleški i francuski zrakoplovi bacanjem bomba velikih šteta. Njemački su zrakoplovi navalili dva puta bombama na London i na Dower i prouzročili mnoge požare. U noći izmegju 28. i 29. sept. napali su Nijemci iz zraka tvrgjavu Diinkirchen i upalili cijeli jedan dio grada. Tim je uništena glavna postaja belgijsko-engleške vojske i jedna od naj- većih saobraćajnih luka izmegju Engleške i Francuske. Razne vijesti. Carevinsko vijeće. Zastupnička je kuća dovršila prvo čitanje državnog proračuna i proračunskog provizorija, te su obje osnove upućene proračunskom odbo- ru s time, da proračunski provizorij dovrši za 35 dana, a proračun za mjesec dana. Tečajem rasprave su Slovenci Ravnikar i Ribar naglasili opozicionalno stanovište južnih Slavena prama vladi, koja se hladno drži prama državo-pravnim zahtjevima južnih Slavena. Jugoslavenski klub i vlada. U ime Jugoslavenskog kluba govorio je dne 27. pr. mj. u parlamentu kao opozicionalni go- vornik. Dr. M. Laginja. Spomenuo je mir, za kim svi težimo i razlagao i o vladinom programu. Ju- goslaveni se hoće da iskopaju ispod svake tu- gje vlade. Riše nepravde, što nam se počiniše na polju školstva, političkih ureda it.d. S toga nemano u takovu vladu nikakova pouzdanja. Svršio se rat ovako ili onako, mi ćemo zahtije- vati svoja prava od ove, kao i od svake druge vlade. Izjava je Jugoslavenskoga kluba od 30. svibnja naš minimalni program. Nu šta je od- govorila vlada na zahtjeve Čeha, Poljaka i Jugo- slavena ? Htjela bi udovoljiti nekim okružjima u granicama sadašnjih zemalja! S takovom vla- dom ne možemo ići ! Kad je odlučno prosvjedovao proti rekvi- ziciji naših brodova za državu, dogje na Dalma- ciju te završi: Wekerle traži Dalmaciju za krunu sv. Stjepana. Vi, preuzvišeni (prema d.ru Seidle- ru), velite, da po ustavu spada k Austriji. Ja pak velim : Neka se magje još ko treći, koji će .po- reći, da Dalmacija pripada onamo, kamo spada narodu, koji u njoj živi, i čiji su kraljevi u njoj pokopani I (Burno odobravanje). Sv. Otac P. za mir. Iz Rima se javlja, da je Sv. Otac P. poslao ententnim državama zajedno sa odgovorom cen- tralnih vlasti jednu novu notu, u kojoj se bavi potanje nekim mirovnim uvjetima, osobito glede ispražnjenja Belgije i sjeverne Francuske. Agencija »Centrale« doznaje iz okoline pa- pine, da note središnjih vlasti, naročito nota Au- stro-Ugarske, pružaju nadu, da će papinska mi- rovna misija mioći do kraja da se produži. »Petit Parisien« doznaje, da su ovih dana osobno pregovarali neki veliki dostojanstvenici talij. vlade sa velikim dostojanstvenicima Vati- kana, što je prvi slučaj poslije 1848. godine. Grof Czernin o monarhiji. . Prigodom posjeta ministra izvanjskih po- sala u Budimpešti, priredio je ugarski ministar predsjednik Al. Wekerle svečani objed u njego- vu počast. Tom je zgodom držao grof Czernin govor, u kojem je ponajprije pokazao vrlo po- voljni položaj saveznika, a zatim je govorio o razoružanju naroda poslije rata, o miru bez anek- sija i o gospodarstvenim pitanjima i uopće o glavnim načelima novog svjetskog reda. Asquith o miru. Prošlih je dana držao Asquith u Leedsu govor u skupštini, koju je sazvao odbor, gdje su zastupane sve velike engleške stranke. »Algeemeen Handelsblat« javlja iz Londo- ma: govor Asquitha u Leedsu bez sumnje je od velike važnosti, pošto je držan u ime naroda. Asquithov nije službeni, ipak se može uzeti, da je on govorio i u ime vlade, tako njegovi izvodi mogu smatrati odgovorom papinsku notu i na odgovor državnog kancelara. jesti iz vele, da je Asquithov »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Sastanak cara i kralja Karla sa carem Vilimom. Car Vilim sastao se je na povratku iz Ru- munjske, Bukovine i Galicije na austrijskoj po- graničnoj postaji Dzieditz sa carem i kraljem Karlom, u čijoj pratnji se je nalazio šef general- nog štopa pl. Arz i vojni opunomoćenik gene- ral Cramon. Hindenburgov rogjendan. Tu skoro je Hindenburg slavio svoj 70. rogjendan. Tom je prigodom krilni pobočnik Njeg. Veličanstva Catinelli predao Hindenburgu carevo ručno pismo, u kome se divi tjelesnoj i duševnoj snazi vojskovogje, kojom još i sada, kad slavi svoj sedamdeseti rogjendan, vodi voj- sku, te može oholo gledati u pobjedničku pro- šlost i budućnost. Bugarski generalisimus Jekov o miru. »Utro« objelodanjuje interview sa generalisi- musom Jekovom, koji je rekao, da je položaj na svim ratištima takav, da samo neprijatelj i- made uzroka za bojazan. O miru veli Jekov: »Nitko ne može proricati, ali je moguće smjelo tvrditi, da će mir prije doći, nego li se misli. Bugarska ne želi ni aneksija ni tugjeg područja, osim onih zemalja, što su od cijelog svijeta pri- poznate kao bugarske. Talijanski kralj na francuskoj fronti. Dne 26. sept. talijanski je kralj u pratnji ministra za nastavu Ruffinia te ministra svoga doma Mattiolia došao u Belfort, gdje ga je pri- mio Poincarć, kojega je pratio Ribot. Kada je kralj pregledao selo Maase-Vaux, onda je posje- tio selo Moosch u Vogezima i Verdun. Kada je kralj pregledao Verdun, topovi su pucali u naj- bližoj blizini. Iz Verduna je kralj otišao u Reims, gdje je pregledao katedralu. Na obližnjem kolo- dvoru je bio Painlevć. Treći dan je kralj posie- tio frontu na Aisnei i Oisei. Na večer se kralj oprostio od Poincarća i njegove pratnje. U Ne- millyu je kralj našao crnogorsku kraljevsku obi- telj, a sutradan u belgijskom glavnom stanu bel- gijskoga kralja i kraljicu. Tu je kralj četama podijelio odlikovanja, te se 29. sept. vratio za Italiju. — Javljaju iz Beča, da je vlada izradila nacrt, po kojim načelima ima se izraditi revi- zija ustava. Nacrt će se predati ustavnom odboru. — Zbog nekih znakova revolucije u južnoj Italiji, proglašeno je ratno stanje nad Messinom i Reggio di Calabria. — Ruski ministar vanjskih posala Terešćen- ko demisionirao je. Sad je ministarstvo sasta- vljeno od samih socijalista. »Boljševiki« zahtje- vaju, da se po svaki način svrši s ratovanjem. — | Bugarski car Ferdinand i turski sultan odgovorili su na Papinu mirovnu notu, i pristali na njegove predloge. — Javljaju iz Beča: Odbor indijskih mu- slimana zaključio je, da se pošalje papi molba, | kojom se pobugjuje pozornost njegove Svetosti | na muslimanske zemlje: Maroko, Tunis, Alžir, | Tripolis, Egipat, Perzija, Kavkaz, Krim, Buhara | i Kiva, koje stenju pod tiranskim stranačkim jar- | mom. Osobito pak na ludiju, koja sa svijih 310. milijuna trpi od engleških nasilja. | — »Philađelphia Leeder« donosi vijest, da je Wilson pozvao svoga najboljega prijatelja pu- kovnika Housea, neka pripravi američke službene krugove za mirovnu konferenciju. Vijest je iza- zvala u Londonu veliko preneraženje. — Lloyd George i Painleve sastali se, ka- ko javlja »Echo de Paris«, da vijećaju, kako će odgovoriti na papinu notu. — Nadvojvoda Maks u sanatoriju Lov pod- vrgao se je operaciji slijepog crijeva, koja je u redu obavljena. O obavljenju operacije je iz- dan liječnički buletia, kojim sc ustanovljuje, da je operacija tipično dobro uspjela i da se boles- nik dobro osjeća. — Sud je bivšeg ratnog ministra rata Su- homlinova : proglasio krivim veleizdaje, gaženja pouzdanosti i prevare, te ga je osudio na do- životnu tamnicu. Gospogja Suhominovljeva je riješena. — Švedski kabinet je podnio svoju ostav- ku. Kralj zahtjeva od ministara, da tako dugo ostanu u službi, dok im ne ispita molbenice. Domaće vijesti. Hrvatski sabor odgogjen Hrvat. ski sabor je iza zasjedanja u subotu odgogjen na neizvjesno vrijeme, jer novi izborni red još nije gotov, a nema ni predsankcije. Dani skupljanja za ratno udo- vice | siročad i za mladež uopće. Primamo iz Zadra od Dalmatinskog pokrajinskog | ureda ć. k. zaklade za ratne udovice i siročad te skrbi za djecu i mladež slijedeće, što. najto- plije preporučamo : Rat još uvijek bjesni i svakoga dana za- vija u cmo nove udovice i nove sirote, a i nama u zalegju, osobito nejakoj djeci i mladeži, sve više otešćava življenje. Time cpet nastaju sve veće i opsežnije zadaće za Dalmat. zemaljski ured ć. k. austr. zaklade za ratne wiovice i si- Br. 651 od 73 god., koji umije ma -iztist kazivati do 80.000 , stihova naše narodne poezije većinom juuačke, ročad te skrbi za djecu i mladež, koji ima da. koje se pjevaju po sjuvernoj i srednoj Dalmaciji, se stara za one brojne udovice i sirote iza po-|i tim dostignuo rekord guslara pjevača. Grčić ali i za našu djecu i mladež odijela i ginulih vojnika, uopće, kako bi je, davajući joj hrane, utočišta, sretno proveo kroz sadaštije teške i pre- | | sporegjujuć već poznate narodne pjesme, koje teške prilike i spasio od tjelesne i ćudoredne propasti. Ai za uspješno riješenje ove patriotske i čo- vjekoljubive zadaće ne dostaje ni najbolja vo- | interesan!ne varijante, koje nam dokazuju obilje | | pokupio je do sada iz usta tog našeg narodnog \ pjevača do trideset hiljada stihova, izmegju ko- jih ima i još nikad objelodanjenih pjesama. U- \ je čuo od starca pjevača, naišao je na mnoge | naše narodne poezije. Dobro bi bilo — piše lja i požrtvovnost Zemaljskoga ureda i njegovih | »Obzor« — da bi se naša »Matica« zaintereso- pomagača, nego se tu hoće u prvome ređu uov-| vola za stvar i delegirala kojega od naših struč- čanih sredstava, i to bogatih i obilatih. | njaka, da u dogovoru sa o. Grčićem sakupi či- Da ova sredstva namakuc, priregjuje zemalj- | tavo obilje narodne poezije ovog starca pjevača, ski ured za ratne udovice i siročad te skrbi za, da nam to blago ne ode izgubljeno. mladež u dane l|., 3. Dalmaciji skupljanja za pomenutu svrhu, jer će se takova skupljanja obaviti po svim austrijskim zemljama. Sav u Dalmaciji skupljeni novac ostaje do zadnje pare u zemlji i upotrijebit će se isklju- čivo za dalmatinske udovice i sirote i mladež uopće. Nastojat će se po mogućnosti, da se novac, skupljen u jednome mjestu, općini ili kotaru, u- potrijebi za potrebe dotičnoga mjesta, dotične općine ili onoga kotara. Polovica skupljenoga novca namijenit će se pomaganju udovica i sirota, a druga polovica općoj skrbi za mladež. Dopuštenjem školske vlasti bit će zamoljene sve pučke, gragjanske i srednje škole, da uče- stvuju u ovoj akciji, i to ne samo upotrebom školske djece i mladeži za skupljanje milodara, nego priregjivanjem školskih svečanosti za puk i 4. novembra po svoj iz novinarstva. Kako javljaju iz Za- greba, osnovat će se tamo s prometnim kapita- lom od 1 (jedan) milijun kruna doskora veliki dnevnik, koji će u političkom obziru zastupati unionističko stanovište u smislu politike hrvatsko- srpske koalicije, a u gospodarskom pogledu 'a- grarne tendencije. (Kao urednici toga lista spo- minju se zastupnici Venćeslav Wilder i Svetozar Pribičević). Obavjesni odbor. Na ministarsivu izvanjskih posala osnovao se je posebni odio »Auskunttstelle iiber Zivilpersonen im Ausland« (adresa: Beč I. Ebendorfestrasse 3). Zadaća je ovog novog ureda, da pribavlja privatnicima oba- vijesti o boravljenju i o prilikama gragjanskih osoba, koje se nalaze u saveznim, neutralnim i neprijateljskim zemljama, ili da se tim osobama koja vijest isporuči. Čitulja. Pišu nam iz Trebinja, da je u po mogućnosti u svakom i najmanjem mjestu. | subotu ondje preminula ggja. Lucija ud. Petru- Dne 4. novembra obavit će se valjda po-svoj šić, dobra i krjeposna starica, u 86.0j godini ži- Dalmaciji Dječji dan, a ta bi institucija onda i kod nas imala ostati trajnom uredbom na korist djece i mladeži. Potanji će se raspored — »Dana sakuplja- nja« — objaviti kasnije. Za sađa se samo pu- čanstvo upozoruje i pripravlja na njih, te moli, da ih, kada dogju, svaki po svojim silama po- mogne. Ko darežljivom rukom i materijalno, a ko opet usto i moralno, učestvovanjem u ovoj ili onoj priredbi na njihovu korist. Zemaljski je ured uvjeren, da požrtvovno i rodoljubno pučanstvo Dalmacije neće zaostati za drugim zemljama ni ovoga puta, gdje se radi o pomoći našim udovicama, našoj siročadi i o našoj uzdanici, našoj djeci i mladeži. Sedmi austrijski ratni zajam. Kako iz Beča javljaju, izložit će se koncem 0. mj. ili početkom novembra na javno upisivanje sedmi austrijski ratni zajam. Po svoj će prilici imati isti oblik kao i' posljednji zajam, to jest ili četr- deseto godišnja amortizacijona renta ili kratko- ročne blagajničke doznačnice. Lička željeznica imala je da bude dogotovljena do oktobra 1918, a još vlakovi ne idu ni do Vihovina! Da je bilo eksplozivnog materijala i da se dalo više zarobljenika za rad, mogao se u zadnje dvije godine izgraditi velik dio pruge, što bi silno ulakšalo aprovizaciju Like i Dalmacije. Sada vlada u Lici velika nestašica podvoza. »Hrv. Lloyd« donosi, da su lički nar. zastupnici, vrlo zabrinuti radi predstojeće zime i dobave živeža, moliti bana, da posreduje kod vojnih oblasti, da se u tu svrhu dadu teretni automobili. Sad se javlja, da će se za gradnju ličke željeznice dati što više radnika-zarobljenika. Isto će se tako pospješiti i gradnja s dalmatin- ske strane do Pribudića. Naše parobrodarstvo. Tršćanska »Edinost« piše: »Sada, kada se pokazuje nada, da će se naše parobrodarstvo nakon rata pomoći, izašao je Steinwenderov predlog, da se paro- brodarstvo rekviriše i izruči državnoj upravi. Ne gledajući na gospodarsku štetu, ne smijemo za- boraviti, da je. parobrodarstvo bilo ona grana našega gospodarstva, koja je najmanje podlegla njemačkom uplivu. U prijašnja vremena tali- janska počelo je naše parobrodarstvo, pogotovo u Dalmaciji, dobivati slavensko lice, 1 gledajte! Dokle su Talijani nesmetano gospodarili na mo- ru, Nijemci su parobrodarstvo ostavili na miru. Sada, kada smo i mi Slaveni došli do riječi, sa- da parobrodarstvo hoće da prisvoje pomoću dr- žave i da ga ponijemče! Sjetimo se samo kako Nijemci zahtijevaju njemačke nautične škole, ka- ko bi hijeli da se uvede njemački jezik i na tr- govačkoj mornarici, kako guraju svoje pristaše u upravna vijeća i vodeća mjesta onih parobro- darskih društava, koja dobivaju državnu potporu, kao da su samo Nijemci- elemenat, koji brani državu. Tu bi bila prigoda, da se Talijani i Sla- veni sporazume i da složno nastupaju proti sva- kom njemačkom pokušaju, da se nas potisne od mora i da nam se oduzme jedina moguć- nost zarade.« Zanimivo otkriće na poiju pro- učavanja naše narodne poezije. O. Stjepan Grčić, župnik u Potravlju kod Sinja, ot- krio je nedavno izmegju svojih župljana starca vota, majka g.g. Iva i Toma Pet:ušića. Vječni joj pokoj ! Ucvijeljenim naše saučešće ! Poštanska obavjest. Javlja nam ć. k. Ravnateljstvo Pošta za Dalmaciju: Za pred- vidljivo kratko vrijeme obustavlja se primanje privatnih paketa za Beč. Primaju se samo Žurni paketi i sa kvasom i novčane pošiljke kao što i t. z. »nuždni paketi«. Kao takovi se imaju sma- trati: paketi sa predmetima bojne opreme, adre- sovani vojničkim vlastima, zavodima i vojničkim osobama, paketi sa sanitetnim materijalom. Na- glasuje se, da nuždni paketi *mogu da budu o- tvoreni sa strane pošt. ureda radi ustanovljenja sadržaja. Za slučaj neprivoljenjs, dotično neod- govaranja sadržaja, bit će odbijen primitak istih. Dobrotvorni prinosi. Javlja nam Uprava »Javne Dobrotvornosti« na Grudi, da u- dijeliše istoj o smrti svoga oca, blugopok. Vuka Glavića, za siromahe Grude: njegova obitelj K 30-—, a kći mu ggja. Marija Boroje rogi. Glavić, iz Kotora, K 20'—. Da ti je baciti jedan pogled u bogato ilustrovani : glavni cijenik eksportne i otpremne kuće Hannsa Konrad, ć. i k. dvorskog liferanta, Brilx br. 1658 i odmah ćete se uvjeriti o preobilnom skla- dištu ove svjetske kuće; stoga neka niko ne propusti, prije nego ima da kupi koji predmet ,za svagdanju uporabu ili za dar bilo koje vrsti da naruči poštan- skom dopisnicom ovaj cijenik, koji se svakomu raza- šilje badava i prosto poštarine. Gradska kronika. Odlazak Nj. Kr. Visoč. Princa de Braganze. Nakon nekoliko mjeseci bo- ravka na dotičnom mjestu, u zvanju vojnog zapovjednika = odnosnog okružja, — danas je otputovao na svoje novo mjesto Njeg. Kr. Visočanstvo Princ Don Miguel de Braganza, general, stric Njezina Veličanstva Ćesarice i Kraljice naše Zite. ' Koliko potčinjeni Mu, oficiri i vojnici, to- liko i narod — koji je imao prilike da upozna Njegovo Kralj. Visočanstvo, kod svih obljubljeno i radi Njegovih plemenitih djela, zadivljujuće dobrote i pređusretljivosti — svi će žaliti za Njegovim odlaskom, željom da skoro dogje onaj čas, kad će opet stići i nastaniti se u našoj sredini. Pratila Ga svaka sreća i zadovoljstvo! Odijela za naše vojnike na ra- tištima. Ratni pripomoćni ured u ć. i k. rat- nom ministarstvu preporuča najtoplije pripomoć cijelog pučanstva u ovom humanitarnom i patri- otičnom podhvatu. U sađanje doba, kada mo- derna tehnika iskorišćuje sve moguće odpadke, nesmijemo ništa bacati, nego spremajmo za čas, kad se bude pokucalo svakomu na vrata da dade što može više, za naše vojnike. Primiče se i če- tvrta ratna zima: daj Bože, da se obistine gla- sovi o skorom pretresanju preduvjeta za mir, — sa svim tim, sve da i danas počnu pregovori za mir, naši vojnici ne mogu da budu ove zime povraćeni svojim kućama, a ova zima izgleda da će biti još oštrija, budući će iznenada nastupili i svom silom nakon dosadašnje dugotrajne vrućine,