atr. 2.

i ono se dade samo kao svjetski problem riješiti
iza rata«. Slično je razlagao bivši ministar Bilin-
ski i nadbiskup Theodorovicz. Pangermanski li-
stovi opažaju ovdje nekakav »češki recept«, nu
Poljaci se ne obaziru na to.

Isti list, razlažući u drugom broju ob ovom
pitanju, ovako završuje:

Hoće li bečka vlada provesti štogod i gle-
a na naše pitanje, ne znamo. Jugoslavenski
Klub i narod, kojega on zastupa, čini sve, što
može, a odsele će raditi uz veću organizaciju,
kao što rade i protivnici. Mi bi trebali, da bez
ikakovih predrasuda pomognemo njegovu po-
litiku složnim glasom i nastupom, jer s molja-
kanjem, kako rekoh, ne možemo ovdje računati
ni ma kakav dobitak. Monarhija i njezine savez-
mice očito idu za što skorijim mirom, pa se mno-
gomu nadaju od ove ofensive. Neki misle, da se
neće ustaviti bečka vlada samo kod poljskoga
pitanja, nego će prijeći i na druga.

Nenadani saziv delegacija i još druge kom-
binacije ponukat će Jugoslavene i Čehe ma za-
jednički istup, što će prisiliti vladu, da se po-
žuri s konačnim odgovorom . Hek E ea
.... . kako i 3ame cetralne vlasti žele da što
prije dogje do te, konferencije, to će po svoj
prilici gledati, da srede unutarnja prijeporna pi-
tanja prije toga. Očekuje se takogjer najavljeni
korak ugarske vlade, da Austrija popuni svoj
kazneni zakonik, što se tiče uplitanja u poslove
druge polovice. To bi moglo izazvati govor o
jugoslavenskom i češkom pitanju službenim pu-
tem. Odnošaji postaju sve napetiji, pa držimo,
da će dojduće sjednice carevinskoga vijeća biti
još burnije i zanimivije. Videant consules ....
“ ali neka ne gledaju samo u sadašnju časovitu
situaciju, već u cijelu budućnost !

Sa ratišta.

Naše pobjedonosne čete, koje su svoje na-
vale nekom osobitom brzinom, na opće čugje-
nje, prenijele sa našega zemljišla oko Soče u ne-
prijateljsku zemlju, i koje su umijele premosti i
svladati sve ogromne zapreke gorskog terena i
vrlo gruba vremena, te u zajednici s hrabrim sa-
vezničkim vojskama oslobodile Primorje i Ko-
rušku od neprijateljske najezde, već su duboko
zašle u talijansku zemlju. Saveznici su svuda
prešli preko rijeke Tagliamento, da je neprijatelj
bio prisiljen da isprazni i cijelu dolomitsku frontu.

Vrhovno zapovjedništvo naših napadačkih
četa ima Njegovo Veličanstvo sam car i kralj.
Vrhovni zapovjednik jugozapadnog fronta je nad-
vojvoda Eugen, a u pojedinim odsjecima od mo-
ra pa na više zapovjednici su ovi: vojna grupa
general-pukovnika pl. Borojević, 14. vojska gene-
rala_ pl. Belowa, vojska pješadijskog generala
Alfreda Kraussa, vojska general-pukovnika baru-
na Krobatina, pa vojna grupa maršala baruna
Conrada-Hotzendorfa.

Zadnjih dana vodile su se operacije na
mletačkoj ravnici i u Dolomitima vrlo povoljnim
tokom. Dne 6. o. mj. na večer naše su čete ušle
uz slavlje pučanstva u Cortina d' Ampezzo. Ta-
lijanci su na posvemašnjem uzmaku prama rijeci
Piavi, gdje se misle suprotstaviti savezničkim voj-
skama. Naši su ih već prognali preko rijeke Li-
venza. Na gomile zarobljenika i ratnog plijena
dopada u naše ruke, megju njima i generali i
drugih viših časnika. Do sada ukupni broj zaro-
bijenika iznosi 250.000 ljudi i 2300 topova.

Naši dopisi.
Iz Cavtata.

Prvi imendan Njegova Veličanstva kako mo-
narha proslavljen je u Cavtatu vrlo svečano. Na
poziv Općine sve su kuće osvanule u nedjelju
okićene sagovima i zastavama. Na 10 ura bila
je u veoma lijepo urešenoj crkvi Matici svečana
sv. Misa sa himnom »Tebi, Bože, hvale damo«.
Službu božju obavio je preč. g. dekan Dn. Ivo
Božić. Na koru je veoma precizno pjevao mje-
šoviti diletantski zbor pod vrsnim vodstvom mp.
O. Frana Jurića.

Crkva je bila dupkom puna, te je dobar
dio naroda morao stati pred crkvom ma terasi,
koja je zaslugom i trudom g. A. Bratića bila
veoma lijepo iskićena sa zastavama, cvijećem,
palmam,  balunićima i sagovima te grbovima
drža

 

vnijem.

Na službi božjoj bio je zapovjednik bližnje
vojne stanice sa mnogobrojnim časnicima, za-
stupnik Općine, mjesni državni činovnici, učitelj-
stvo sa školskom djecom itd., dok je vojska bila
poredana pred crkvom. Kad je dovršena služba,
vojnički je kapelan izrekao vojnicima pred ma-
ticom krasan prigodni govor o Ni. Veličanstvu,
koji je mnoge do suza ganuo, te je zaključen za-
nositim klicanjem Živio Caru od svijeh prisutnijeh.

izrazilo je g Župniku-de-
kanu pismeno zahvalu na ovoj lijepoj patriotič.
noj svečanosti.

Ovijeh je dana odbor, sastavljen od gg. na-
dučitelja Franičevića, učiteljice Raše i A. Bratića,
sakupljao u Cavtatu prinose za udovice i sirole

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

vojnika poginulih u ratu, te je sakupljena lijepa
svota od 200 kruna, od kojih po mjestu kr. 140,
u crkvi matici preko sv. Mise na Ćesarev Imen-
dan sakupio g. Bratić kr. 40, a djeca su dopri-
nijela kruna 20.

1z pokrajine.

(Učiteljska skupština.) U Spljetu dne 2. o.mj.
držala se opća skupština dalm. učiteljstva na po-
ziv »Učit. Saveza«. Skupštini su prisustvovali Dr.
Primožić, pokr. nadzornik, vladin povjerenik Dr.
Modrić, M. Balić, kotarski nadzornik spljetski i
g. Tripalo, kotar. nadzornik Sinjsko-Imotski, te
izvjestitelji »Slobođe« i »N. Jedinstva«. Skupštinu
je otvorio V. Radica, predsjednik: »Uč. Saveza«.
Burnom aklamacijom prihvaćen je predlog pred-
sjednika, da se pošalje N. V. caru i kralju po-
klonstveni telegram izražajem dubokih čuvstava
nepokolebive vjernosti i odanosti. U svome po-
zdravnom govoru g. Radica iznio je čitav histo-
rijat uč. pitanja. Razjasnio je sadašnje stanje uči-
telja, pa kako je Zem. Odbor odbio rezoluciju
Uč. Saveza od 23. sept. o. g. M. Šimić, učitelj
gragi. škole u Imotskoj, kao izvjestitelj osvrće
se na odgovor Z. Odbora, kojim je odbio uč.
rezoluciju, te izjavlja, da ista nije nikoga vrije-
gjala, pa u tome smislu slavlja predlog. Učitelj
VI. Fortunić, odaslanik dubrovačkog kotara, pred-
laže drugu rezoluciju, sličnu Simičićevoj, samo
u blažoj formi. Zatim su govorili Kristić i uči-
teljica Perić, te još mnogi, svi prigovarajući Zem.
Odboru, što je pustio, da učiteljstvo ovako ža-
losno strada. Skupština je bila dirljiva i potres-
na pri opisivanju patnja, što učiteljstvo trpi. Za-
tim se je prešlo na glasovanje. Vladin povjere-
nik Dr. Modrić zabranjuje da Simičićeva rezolu-
cija dogje na glasovanje. Pri tome nastade ne-
sporazumljenje, jer mnogi shvatiše, da je time
skupština raspuštena, ali odmah se razjasnio nme-
sporazum i nastade dalje raspravljanie. Dr. Pri-
možić više je puta govorio dokazujući, kako je
Z. Odbor sklon učiteljstvu, ali teške financije po-
krajine priječe, da učiteljstvu doskoči u pomoć,
prama potrebama. Skupština je jednoglasno po-
vjerila svoje teško i veliko pitanje g. Dru. Pri-
možiću, izrazujuć mu priznanje i harnost za nje-
govo zauzimanje. Pri glasovanju prihvaćena je
rezolucija Fortunićeva, a glasi : »Na sastanku uč.
saveza 23. rujna o. g. bila je jednoglasno po-
primljena rezolucija o ratnom doplatku učitelj-
stva, u kojoj je očajno učiteljstvo, poslije tolikog
moljakanja, u ovo ratno doba, dalo oduška svoje
bolne duše, ne imajuć namjere da ikoga vri-
jegja. Zem. Odbor shvatio uvrijedljivom našu re-
zoluciju, što učiteljstvo žali i od sebe otklanja
takovu pomisao, jer ono nije vično, da ikoga
vrijegja, pa i bilo u najvećoj bijedi. To je bio
jedino pravedni vapaj učiteljske duše, koja da-
nas u pokrajini najveće trpi. Odgovor Zem. Od-
bora, da je učiteljsko pisanje u podnesku bilo
nedolično i nepristojno, teško ga boli, ali uza
sve to ostaje ponovno pri svojim pravednim
zahtjevima istaknutim u spomenutoj rezoluciji.

Poslije podne poprimljeao je više lijepih i
korisnih zaključaka.

Krasan bijaše prizor, kad je g. Radica spo-
menuo, kad sva nastojanja ne bi prudila učitelj-
stvu, da će se obratiti ondje, gdje za svakoga
ima ljubavi i milosrgja. Obratit će mo se, reće,
našemu uzvišenome, našem ljubljenom Vladaru.
Na ovo svi poustajaše oduševljenim klicanjem
Ni. Veličanstvu.

Dr. Primožić je spomenuo, da vlada namjerava
odrediti 60 milijuna učiteljstvu monarhije, a od
ovih 600 hiljada za Dalmaciju, da se poboljša
učiteljsko stanje. I već je naregjeno kotarskim
škol. vijećima, da žurno dostave statistiku uči-
teljstva, njihovih obitelji, te umirovljenih učitelj-
skih snaga, udovica i učiteljske siročadi. Dignum
et justum est! — f. —

 

Razne vijesti.

Novi njemački državni kancelar.

Kriza u njemačkom kancelarskom Uredu
dovršena je time, da je car Vilim digao držav.
kancelara dra. Michaelisa na njegov predlog sa
te službe i sa službe predsjednika pruskog dr-
žavnog ministarstva i pruskog ministra spoljaš-
njih poslova, podijelifši mu lanac velekriža k
ordđenu crvenog orla, a imenovao mu nasljed-
nikom u ovim službama bavarskog državnog mi-
nistra grofa Hertlinga.

Dr. grof Gjuro Hertling je i državnik i di-
plomata i učenjak. Rodio se 31. kolovoza 1843.
u Darmstadtu. Filozofiju i povijest je učio u Min-
steru, Miinchenu i Berlinu, na što je putovao u
Italiju, te je stupio u ljesne odnose s vatikanskim
krugovima. Nakon povratka iz Italije postao je
docentom na sveučilištu u Bonnu, gdje je 1880.
postao vanrednim profesorom, nakon čega je 1882.
bio pozvan za redovitog profesora na sveučilištu
u Manchenu. Već kao privatni docent u Bonnu
priključio se katoličkom centrumu te je g. 1875.
bio izabran u njemački državni sabor, Nakon
smrti grofa Hompescha postao je predsjednikom
centrumske frakcije u državnom saboru, a 9. ve-

 

ljače 1912. ga je bavarski princ regent imenovao
bavarskim ministrom predsjednikom. Kao učenjak
napisao je dosta znanstvenih djela iz područja
filozofije i socijalnoga pitanja.

Utjecaj pobjeda u Italiji na austro-ugarsku
valutu.

Auslro-ugarski uspjesi u ltaliji nijesu osta-
li bez utjecaja na njenu valuiu. Odmah po pobje-
donosnom prodiranju u ltaliju počeli su u Švaj-
carskoj, Holandiji i Skandinaviji življe da traže
austro-ugarske krune i mjemačke marke, te je
zbog toga austro-ugarska i njemačka valuta znat-
no poskočila.

Nemiri u Rusiji.

Prema vijestima petrog:adske agenture, za-
oštrio se znatno konflikt izmegju petrogradskog
generalnog stožera i ievolucijonarnog vojnog od-
bora radničko-vojničkog vijeća, jer su demokrat-
ski elementi ojačali. U generalnom stožeru su
bili poveli dogovore; no iza podne su ih preki-
nuli, jer je odbor dobio vijest, da je vojni gu-
verner Petrograda tijekom moći pozvao čete u
okolicu glavnoga grada, osobito u Peterhofu,
Pavlovsku i Carskom selu. Radi toga je odbor nare-
dio četama, da ne slušaju vlade. Nadalje se je stvar
zato zaoštrila, što je Kerenski zabranio tri mak-
simalistička i dva lista desnice. Oko 8 s. naložile
su oblasti, da razruše mostove izmegju radnič-
kog dijela i središta grada. Vladine čete straže
grad. — Po najzadnjim vijestima buknuo je u
Petrogradu gragjanski rat. Po ulicama su naprav-
ljene barikade, Došlo je do više krvavih sukoba
izmegju vojske i naroda. Protirevolucija se strašno
širi. Revolucijonarni radnici i vojnici su u vlasti,
Javlja se, da je ministar Kerjeaski pobjegao, a
da su ostali ministri zatvoreni.

— Carica i kraljica Zita stigla je s carem
i kraljem Karlom na ratište, Premda Njezino
Veličanstvo nije sada za veće napore, to je ipak
hotjela da posjeti junake, koji su krvlju svojom
platili posljednje velike uspjehe proti Italiji. Ca-
rica i kraljica otpočela je danas pohagjati bol-
nice ratnika.

— Ministar predsjednik dr. pl. Seidler sa-
općio je pismeno kući, da će delegacije biti sa-
zvane 3. prosinca.

— Njegovo Veličanstvo car i kralj Karlo
imenovao je baruna Conrada Hoizendorfa kan-
celarom vojničkog ordena Marije Terezije.

— Car i kralj je izrazio poglavici general-
nog stožera Arzu Previšnje naročito pohvalno
priznanje i lično mu predao dekoraciju. Pogla-
vici operacijskog  odijeljenja generalu majoru
Waldstadtenu podijelio je car i kralj komanderski
križ Leopoldova reda s mačevima.

— Njeg. Velič. njemački car je milostivo
podario Njegovom c. i k. Visočanstvu nadvojvodi
Eugenu hrastov vijenac za red Pour le meritć, a
imenovao je načelnika glavnog stožera cjelo-
kupne naoružane sile, generala pješadije baruna
pl. Arza za glavara šleskog pješadijskog puka
br. 157. Dalje je njemački car podario generalu
pukovniku pl. Borojeviću i načelniku operativ-
nog odijeljenja generalmajoru barunu pl. Wald-
stidtenu red Pour le meritć,

— Dne 9. ov. mj. o podne car je Vilim
primio u audijenciju grofa Czernina, a.-u. po-
klisara Mereya, a zatim ih pozvao na doručak.

— Švajcarske novine javljaju iz Pariza, da
je za vrhovnog zapovjednika francusko-engleške
pomoćne vojske za ltaliju imenovan general Foch.

 

Najviše vojničkih satova sa kožnatom orukvicom
i radium-satova, koji se u množini od 100.000 egzem-
plara upotrebljuju kod ć.k. vojske i monarnice, a koji
satovi najtočnije služe, može se imati najbolje vrste
uz najniže cijene kod prve tvornice satova Hanns
Konrad, ć.ik. dvorski nabavljač, Brdx br. 1457
(Češka). Preporučamo stoga prije svake nabave, da na-
ručite jednom dopisnicom glavni cijenik satova, ukra-
šen sa mnogobrojnim slikama, koji rečena tvrtka šalje
svakomu na zahtjev badava i franko.

Domaće vijesti.

Za spomenik dru. I. E. Kreku.,
Primili smo iz Ljubljane pismo odbora (dr, Fr.
Detela i dr. Jež) za podignuće spomenika sla-
vnome dru. I. E. Kreku u Ljubljani, kojim nas
moli i ovlašćuje, da primamo takogjer iz Dal-
macije novčane darove za spomenik prezaslu-
žnome pokojniku.

Rado se odazivljući, upućujemo apel na
sve rodoljube diljem naše pokrajine, nadasve pa-
triotičnome svećenstvu, da i kod nas naigje na
doličan odaziv. (Doprinose ćemo s imenima da-
rovatelja u Listu donositi.)

Služba u narodnom ustanku boz
oružja. Min. za zemaljsku obranu Czapp iz-
javio je, da će se pri pozivanju obvezanika, koji
su na stavnjama bili proglašeni nesposobni, u-
zimati obzira stupanj sposobnosti za novu službu.
Oni, koji su trajno nesposobni za ikakav rad,
ili koji radi tjelesnih mana nebi mogli vršiti sta-
novite vojničke poslove, neće biti pozvani, Dalje
će svi pozvanici biti pregledani od liječničke ko-

 

Br. 656

misije, koja će isključiti one, koji, i ako spo-
sobni za koju službu, nijesu to za vojničku, Po-
zvani će biti upotrebljeni za pomoćne službe u
mjestu njihova boravka ili u bližoj okolici, a
zamijeniće one osobe, koje danas obavljaju te
službe, dok će ovi, ako su sposobni, poći na
frontu ili u etape. Pomoćne su službe ove: pi-
sarski poslovi u vojnim kancelarijama, ordonan-
ce, bolničari u vojničkim bolnicama, kuhari, te
profesijonisti kod četa i vojničkih ustanova.

 

Gradska kronika.

Poklonstvene brzojavke. Prigo-
dom Imendana Njegova Apošt. Veličanstva Ce-
sara i Kralja našega Karla I. upravila je naša
Općina slijedeću poklonstvenu brzojavku: Dvor-
skoj Kancelariji Njegova Ć. i K. Apoštolskog
Veličanstva, Beč. — Molim u ime ovog pučan-
stva podastrijeti pred Svijetlu Krunu uvjerenje
čvrste djedovske vjernosti Premilostivomu Caru
i Kralju Karlu i cijeloj uzvišenoj Vlađalačkoj
Kući i čuvstva velje radosti, što naši dični soko-
lovi tamo na Soči, pod ličnim mudrim vodstvom
ljubljenoga Ćesara, slavno potiskuju himbenoga
izdajicu, i molitve naše Svemogućemu Bogu za
zdravlje i dug život Njegov i za skori slavodo-
bitni časni i trajni mir. — Općinski upravitelj :
Cega.

— Brzojavka mjesne Trgovačko-Obrtničke
Komore glasi: Kabinetskoj Kancelariji Njegova
Cesarskog i Kraljevskog Apoštolskog Veličanstva,
Beč. — Cjelokupni trgovački i obrtnički stalež
ove Komore i danas prigodom prve. proslave
Previšnjeg Imendana, okupljen u hramu božjemu,
opojen slavom svjetlog oružja našega i prožet
najrodoljubnijim osjećajima, podastire pred Pre-
višnje Prijestolje izraze nepokolebive vjernosti i
odanosti svoje i vapi Svemogućega, da živi sre-
tno i slavno Premilostivi i Viteški Vladar naš
i cijela Prejasna Habzburška Kuća. — Otomar
Svoboda, ć. k. ministerijalni savjetnik, presjednik
Trgovačko-Obrtničke Komore za Dubrovnik, Ko-
tor i Korčulu.

— Pišu nam iz Dubrovačke Rijeke, da im
je gospodin načelnik, ć. i kr. Komornik grof
Brnja Kaboga na čestitku Njegovu Veličanstvu
primio slijedeći direktni brzojavni odgovor: Beč,
Hofburg. — Brnja grof Kaboga, €. i k. Komor-
nik, Načelnik Rijeke kod Dubrovnika : Njegovo
Ćć. i kr. Apoštolsko Veličanstvo najmilostivije za-
hvaljuje na ime Vaše i Općinara upravljenoj če-
stitci, — Po najvišoj zapovijedi: Gror von Polzer.

— Primamo iz grada, da je i preč. kan.
Crnica odaslao na Kabinetsku Kancelariju ovu
brzojavku: Molim položite pred prestolje lju-
bljenoga Cesara i Kralja Karla čuvstva moje opo-
stojane vjernosti i vječite zahvalnosti, dok se ja,
prinoseći bezkrvau žrtvu, svaki dun molim Sve-
višnjemu za duševno i tjelesno zdravlje i dug
život Njegov, i za milost da što prije postigne
slavodobitni i časni mir. — Don J. Crnica, Dvor-
ski kapelan. Na ovo je prispio odgovor dne 5.
o, mj.: Prečasni Kanonik Dn. Jozo Crnica, Du-
brovnik: Ni. ć. i k. Apošt, Veličanstvo zahva-
ljuje premilostivo na prikazanom čestitanju. —
Po najvišem nalogu: Kab. Kancelarija.

Vii. Austrijski ratni zajem. Upi-
sivanje je započelo dne 5. ovog mjeseca, a svr-
šava u ponedjeljak dne 3. decembra 1917 u 12
sati na podne.

Prema objavi ć. k. ministra financija, može
se upisati: a) *!/9% od poreza prosti amortiza-
cijoni državni zajam od 50, 100, 200, 1000, 2000,
10.000 i 20.000 kruna. Kamatni kuponi dospje-
vaju 1. Februara i 1. Augusta. Upisane svote
| povratit će se u nominalnoj vrijednosti u godini
| od 1923. do 1957. ždrijebanjem prema serijama
| od 5,000.000 K. Od 1. Januara 1927. može mi-
nistar financija tu svotu povisiti ili nepodmireni
ostatak isplatiti u nominalnoj vrijednosti po tro-
mjesečnom otkazu; b) 5%!/a% od poreza proste
državne blagajničke iskaznice, koje dospjevaju u

 

| nominalnoj vrijednosti .1...Augusta. 1926, .u .ko-

mađdima od 1000, 5000, 10,000 i 50.000 K. Ka-
matni kuponi dospjevaju 1, Februara i 1, Augu-
sta. Ministar financija može glavnicu isplatiti u
nominalnoj vrijednosti i dospjelosti po tro-
E: em |R 9

Upisna cijena iznaša za 5'/3% amortizaci-
joni državni zajam K 92:50%o, a za 53% drža-
vne iničke iskaznice, povrative 1, Augusta
1026. X ŠA:30o s

Kupovninu valja uplatiti pri upisima od 200
K cijelim iznosom. Pri upisima preko 200 K
valja isplatiti 10% nominalne vrijednosti pri u-

ara 1918 20%, dne 5. Marta 1918 25% i dne
5. Aprila 1918 ostatak upisane svote,
a sumnje, da će i ovaj ratni zajam
uspjeti, te da će i nadmašiti prvašnje.
Prijave prima: »Arvatska Pućka Štedionica«
u Dubrovniku,
Vojno odlikovanje. Naš sugragjanin
g. Karlo pl.  Bizzaro-Ohmučević, ik
bosherceg. pješ. puk. br, 2, u priznanje hra-
brog držanja i izvranog službovanja pred nepri-

 

 

 

pisu, dne 5. Januara 1918 20%, dne 5. Febru- |