NIEIEIIIIIIERIEIRIRERERFEFRKNRRNNJRNREZKSKHEINRNKKIKIJEMHIHEIHHEHIIIHIHENNHSHHHNHNISINSEE=E=mNaNE——_—mowqDzžzozroeoeooo str.“ 2. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« je učinjeno po migu svišega mjesta i dovodi Što se tiče Bijelog Mora i ruskih obalnih voda se u svezu sa istupom D:. Šusteršića u Sloven- e Ta se sumnja potkrijepljuje i sa novim osobljem uredništva na »Hrv. Dnevniku« kao i sa protuizjavom mnogih vigjenijih Hrvata iz Najači je pak prigovor proti sarajevskoj izjavi, da ona posve zaboravlja Slovence i za- i dio Istre, na što ovi javno prosvjeduju. reća naime tačka Sarajevske izjave ovako veli o odnošaju sa Slovencima: Rado ćemo ipak po- moći braći Slovencima u njihovoj borbi za sa- samodržanje i u njihovom nastojanju i radu oko toga, da se snama sjedine, ali držimo svojom dužnošću u prvom redu obraniti svoju vlastitu sa sviju strana teško ugroženu narodnu i drža- vnu individualnost«. Napominjemo jošte, da se za bečku dekla- raciju najvećma zalažu Slovenci, a uz njih za- NEE »Novine« i »Hrvatska Država«, te u almaciji »Hrvatska Kruna« i »Dan«; za sara- jevsku pak e vojuje »Hrvatski Dnevnik«, pravaši oko »Hrvatske« u Zagrebu poimence Dr. Milobar, Zagorac, Dr. Kovačević i patriot Jemeršić te »Hrvatsko Pravo« u Varaždinu, dok ostalo naše novinstvo sa simpatijom prate bečku deklaraciju. Osim spomenuta dva politička programa ima još program saborske većine u Hrvatskoj, srpsko-hrvatske koalicije, koja traži pripojenje Dalmacije Banovini pod krunom sv. Stjepana. Ovaj program ne uživa u hrvatskom narodu ni- kakovih simpatija, to je samo san magjarona, a čudno je, kako nitko radi toga omako bjeso- mučno ne napada koalicije, i ako se njezin pro- m protivi i bečkoj i sarajevskoj deklaraciji kao i hrvatskom državnom pravu. Tim smo u glavnim crtama ocrtali naš po- litički život i rad, a poželjno bi bilo, da ako ikada, to bar sada, da se sve hrvatske stranke i svi hrvatski političari nagju složni u borbi za postignuće hrvatskih pravica, za oživotvorenje hrvatskog državnog prava, što je pravo i do- stojno poslije tolikih žrtava u krvi i u novcu, što ih je hrvatski narod doprinio na oltar do- movine za vrijeme ovog rata. Zapamtimo dobro, da naši vanjski i unu- trnji neprijatelji gledaju da iskoriste za sebe našu neslogu ; za to se kanimo megjusobnog inada, ne pravimo jačeg razdora, već gledajmo da spo- rove izravnamo, da se slože srca bratska, da ožive slobodna Hrvatska ! Primirje s Rusijo: . Dne 15 ov. mj. sklopljen je i potpisan u Brest-Litovsku ugovor o primirju ma cijeloj is- točnoj fronti. Prema tomu primirje se proteže ne samo na cijelu rusku frontu, već i na rumunj- sku, i ako izgleda, da se za to Rumunje nije vele ni pitalo. Tekst ugovora o primirju glasi u glavnom ovako : Izmegju opunomoćenih zastupnika vrhovnih vojnih vodstava Austro-Ugarske, Njemačke, Bu- garske i Turske s jedne strane te Rusije s druge strane zaključeno je ovo primirje u svrhu po- stignuća trajnoga, za sve dijelove častnoga mira. I. — Primirje počimlje 17. prosin- ca 1917. u 12 sati o podne, i traje do 14. si- ječnja 1918. do 12 sati o podne, Ugovarajuće stranke su ovlaštene, da dvadesetprvog dana otkažu pri- mirje s rokom od sedam dana. Ne učine li to, onda primirje traje automatski dalje, dok ga ko- ja stranka ne otkaže s rokom od sedam dana. Članak II. — Primirje se proteže na sve kopnene i zračne borbene sile spomenutih vlasti na kopnenoj fronti izmegiu Crnog Mora i Istoč- nog Mora. Na rusko-turskim r4tištima u Aziji u isti čas počimlje primirje. i Ugovarajaće stranke se obvezuju, da za vri- jeme primirja ne će pojačavati broj četnih save- za, što su na spomenutim frontama i ma otoci- ma Moonsunda i to ni što se tiče njihove raz- diobe kao i njihova broja, niti da će izvoditi razmještaja na ovim fro7*ama u svrhu, da pri- pravljaju kakovu ofenzivu. adalje se ugovarajuće stranke obvezuju, da do 14, siječnja 1918. od fronte izmegju Cr- nog Mora i istočnog Mora ne će činiti nikako- vih operativnih četnih razmještaja, osim ako su ovi razmještaji otpočeli već u času, kada se je potpisivalo primirje. Napokon se obvezuju ugovarajuće stranke, da ne će skupljati nikakovih četa za vrijeme pri- mirja u lukama Istočnog Mora istočno od pet- naestog stupnja dužine (istočno od Greenwicha) niti u lukama Crnog Mora. s Članak Ill, — Ustanovljenje demarkacione nije. Članak IV. ustanovljuje pojanje uvjete, uz koje se u svrhu razvoja i utvrgjenja prijateljskih odnosa izmegju naroda ugovarajućih stranaka dozvoljava organizirani saobraćaj četa. Po tome je saobraćaj dozvoljen samo do danu od izhoda do zahoda sunca. Na saobraćajnim mjestim, ko* jih se na svakom odsječku jedne ruske divizije organiziraju dva do tri mjesta, smije se za- vati naj po 25 pripadnika svake stranke bez oružja. Dozvoljena je izmjena vijesti i novi- na. Otvorena se pisma mogu predavati za ot- premu, a dozvoljena je i prodaja kao i izmjena stvari dnevne potrošnje na saobraćajnim mjesti- ma. O povratku otpuštenih vojnih pripadnika jedne zemlje, čiji su domovi s druge strane de- markacione linije u drugoj zemlji, može se o- dlučiti tek za pregovora o miru. Ovamo se u- brajuju i pripadnici poljskih četnih tijela. Oso- be, koje usuprot utanačenja budu prekora- vale demarkacionu liniju protustranke, zadrža- reži $e te se na redaju tek o zaključku m o Članak V, ustanoviju | V, ustanovljuje u poseta e Mor istočno od 15 stupanja i to za sve bor- Sjevernog Ledenog Mora učinit ce se naročiti utanačenja izmegju njemačkog i ruskog pomor- skog vodstva. Ugovarajuće stranke se obvezuju. dau za pri- mirja ne će u nijednom od ta dva morska po- dručja pripremati nikakovih napadajnih operacija na moru jedna protiv druge. Članak VI. veli: U svihu, da se otklone nemiri i upadice na fronti, pješadijske se vježbe ne smiju činiti bliže od pet, a topničke vježbe ne bliže od petnaest kilometara iza frorte, Za borbene sile u zraku vrijedi pojas od 10 kilo- metara iza vlastitih demarkacionih linija. Bojevi minama na kopnu se posvema obustavljaju. Do- zvoljeni su radovi na položajima iza prednjih žičnih zapreka, izuzev radove, koji mogu služiti pripremanju napadaja. Članak VII. — Čim otpočne primirje, sa- staje se ovih sedam povjerenstava za primirje, što su sastavljena od zastupnika svake države, koja je zastupana na dotičnom froninom dijelu, a kojima pripadaju sva vojnička pitanja za pro- vagjanje ustanova o primirju u spomenutim po- dručjima : 1. Riga za Istočno More, 2. Dvinsk za frontu od Istočnog Mora do Dviue, 3. Brest-Litovsk za frontu od Dvinska do Pripjata, 4. Berdičev za frontu od Pripjata do Dnjestra, 8. Kološvar i Fokšani za frontu od Dnje- stra do Crnog Mora, 6. Odesa za Crno More. Ovim se povjerenstvima stavljaju na raspo- laganje neposredni brzojavi bez kontrole da nji- hovi članovi mogu općiti s otadžbinom. Na rusko-turskim ratištima u Aziji će se urediti ovakova povjerenstva prama ut4načenji- ma obostranih vrhovnih vojskovodstava. Članak VIII. — Ovim se ugovorom o pri- mirju stavljaju izvan snage ugovor o suvjerici od 3. prosinca kao i sva kasnija utanačenja o suvjerici ili o primirju. Članak IX. — Ugovarajuće stranke će od- mah, čim se potpiše ovaj ugovor o primirju, za- početi pregovore o miru. Članak X. — Držeći se stanovišta slobode, nezavisnosti i teritorijalno mnepovrjedivosti neu- tralne perzijske države vrhovna su vojna vod- stva Turske i Rusije spremna, da iz Perzije po- vuku svoje čete, čim dogju u vezu s perzijskom vladom u svrhu uregjenja pojedinosti. lanak XI. — Svaka ugovarajuća stranka dobiva prepis ovog utanačenja u njemačkom i ruskom jeziku, koji će potpisati opunomoćeni zastupnici. Pregovori o miru. Austrougarska, njemačka, turska i bugarska i ruska vlada, pošto su konačno zavišile prego- vore o primirju, sada će u najkraćem roku pri- stupiti pregovorima o samom miru. Već se vrše izbori i upućivanje delegata za ove pregovore. Sve dok se ovi delegati ne budu sastali, vodit će izaslanici, koji su u Brest-Listowsku zaključil- primirje, ne obavezne pregovore o budućim sa- vjetovanjima o miru. Opunomoćnik Austrougarske za pregovore o miru jest lično ministar inostranih djela, grof Czernin. Na 19. decembra on je otputovao na pregovore. Prati ga odjelni predstojnik inostra- nog ministarstva, Dr. Graz, zatim izvanredni po- slanici i opunomoćeni ministri: baron Mittag i Dr. Wiesner, legacioni savjetnici baron Andrian, grof Colloredo i legacioni tajnik baron Gautsch. Govori se, da će šef njemačke delegacije za pregovore o miru biti ministar inostranih djela Dr. v. Kiihiman. Austr.ug. €. i kr. vrhovno vojno zapovjed- ništvo zastupano je po zapovjedniku, zapovijedaju- ćem generalu 23. zbora, podmaršalu Csicsericsu od Basanya. Njemu su pridijeljeni potpukovnik generalsko-stožernog zbora Edmund Glaise pi. Horstenau, korvetni kapetan Olaf Wulff, onda lični pobočnik natporučnik Umann, Sa ratišta. Uza sav visoki snijeg, koji je na žalijan- skom ratištu pokrio brda od Sedam Općina, što su visoka preko 2000 met. i uza sve slabe ko- munikacije u zalegju, skupina je generala Kraussa početkom ove : sedmice usprkos najžešće protu- obrane zauzela položaje na visočini Caprile, a na brdima Pertica i Spinuccia suzbile su više neprijateljskih navala, kojima su htjeli osporiti naše stečevine zadnjeg doba. Prigodom tih ope- racija ostalo je u našim rukama preko 3000 ta- lijanskih zarobljenika. Zadnjih su dana bile že- stoke topovske borbe izmegju Brente i Piave, | tu su naše čete usprkos sE. vre- mena zauzele neprijateljske položaje k pre i Monte Solone, te odbile talijanske Pestonapešaj. I tu je zarobljeno 48 časnika i preko Tali. janaca. Na istočnom ratištu sklopljeno je primirje, koje se odnosi na sve ruske fronte, i koje ima da traje pogana 28 dana, naime do 14 sječnja. Na nskoj fronti Englezi su megju Vardarom i Dojranom razvili žilaviju topovsku djelatnost. ratištu Englezi su obustavili | , , Na turskom ratištu vode se bojevi u Pale- stini isločno od Jeruzalema blizu Jordana. Na ostaloj fronti živahne topovske borbe bez pješa- dijskih bojeva. Razne vijesti. Dalmacija zajamčena Italiji. Ruska »Pravda« objelodanila je tajni ugovor entente s Italijom, u kojem se Italiji zajamčuju ogromna teritorijalna proširenja, megju ostalim Dalmacija, Trebinje, svi dalmatinski otoci, Valo- ua, Saseno, Dodekanez, nadalje jedan dio ratne koniribucije, koji odgovara nazorima Italije u o- vom ratu. Ruska se vojska sama demobiliše. Prema »Ruskim Vjedomostima« nalazi se veći dio ruske vojske već u posvemašnjem ras- padu. Ne čekajući naregjenje za demobilizaciju odilaze vojnici na čopore iz svojih položaja, te polaze pješke ili željeznicom u unutrašnjost zemlje. Engleško približavanje boljševicima. »Times« u svome članku od 15. ov. mj. znatno se približio boljševičkoj vladi. On najav- ljuje, da je došlo vrijeme, kada sporazumne sile moraju sa Lenjinom računati kao s vladom koja obećava da će poduže imati vlast u svojoj ruci. Bilo bi možda politički mudrije, da se spora- zumne sile nijesu upuštale u to, da boljševicima čine teškoće i da ih time još više guraju u za- grljaj Njemačke ; bolje bi bilo, da su se starale, da vladu boljševika praktičnim programom pri- dobiju za sebe. Revolucija n Portugalskoj. 4 Lyonski listovi javljaju iz Lisabona : Obna- rodovana je naredba, prema kojoj predsjednik republike Machado mora stanovati van Portugal- ske, dokle ne istekne rok njegovog mandata. Bivši ministar predsjednik Costa, bivši ministar spolj- nih poslova Suarez i vogje demokratske stran- ke otpravljeni su na azorska ostrva. Sidonio Paes je primio predsjedništvo privremene vlade. Izbori za ustavotvornu skupštinu odregjeni su za mjesec april. Ona će izabrati i predsjednika republike. — U ltaliji pozvani su na civilnu služba svi muškarci od 15.—66. godine, kao i sve za rad sposobne žene. — Kako javlja »Morning Post“, sazvane su u Engleškoj za Bežić mnogobrojne mirovne skup- štine. Samo u okolici Glasgowa sazvano je za božićne blagdane 30 skupština. — Iz Basela javljaju, da je ruska vlada za- branila bankama, da u inozemsivo plaća kama- te, koje dospijevaju 1. siječnja. Na taj način ni- je proglašen državni bankrot, ali se praktički provagja. — »Telegraph« prenosi petrogradsku vijest »Timesa», da pučki povjerenici misle anulirati inostrane zajmove, čim bude sigurno, da aliirci ne će učestvovati u pregovorima o miru. — Španjolsko ministarsko vijeće zaključilo je podastrijeti kralju skorih dana naredbu, ko- jom se komora raspušta, a novi općeniti izbori raspisuju. — »Secolo« javlja, da će general Sarrail biti dignut kao vrhovni zapovjednik maćedonske fronte, a na njegovo će mjesto doći general Courand. — Državni tajnik Lansing je saopćio za- stupnicima štampe, da je američki konzul u Via- divostoku brzojavio, da se tamo zametnuo že- stok boj izmegju raznih ruskih vojničkih skupina. — »Vakit« izjavljuje, da napreduje projekt mosta, koji treba da spaja obe obale -Bospora. Jedan sindikat austrijskih i ugarskih banaka spre- ma dotične nacrte. Isti sindikat podnio je vladi nacrte za novo pristanište lan Kapur (Stambol). — Amerikanska državica Panama objavila je rat Austro-Ugarskoj. — Izmegju ruskog Sovjeta i Ukrajine do- šlo je do preloma. Odessa se je priključila Ukrajini. Domaće vijesti. Izborna reforma u Hrvatskoj. U hrvatskom saboru glasovan je zakon o izbor- noj reformi, na temelju općeg tajnog izbornog prava. Po novoj osnovi broj se izbornika povi- suje na 500.000, a broj zastupnika na 120. Že- nama nije dano pravo glasa. Medicinski fakultet u Zagrebu. Do 2-3 mjeseca imao bi se na zagrebačkom sveučilišta otvorili toli željkovani medicinski fa- kultet, U tu je svrhu već nesto učinjeno. Ban je imenovao asistenta i prorektora u anatomskom nstitutu bečkog sveučilišta dra. Draga Perovića suplentom za anatomiju na sveučilištu Franje Jo-. sipa I. do definltivnog popunjenja stolice. Dr. Perović je Hercegovac, iz Trebin Upisi wa Vill, austrijski ratni zajam. Upisi na austrijski VII. ratni > izno- se po prvom ustanovljenju svotu od 5,801,600,000 K. Konačne zaključne brojke ustanovit će se tek kasnije, Promocija. Gosp. Josip Montina iz Kor- čule, nećak katehete kod mjesne realne Gimna- sije Dn. Miha Fabris, bio je promoviran dne , tek, u Beču na čast doktora sveukupne me- dicine, tamo. Domaća tvornica oimenta. Ss znajemo, da je Tvornica-Poriland Cementa, dru- Br. 662 sve njezine podružnice od 17. o. mj. do 10. ja- nuara i : Ova mlada tvornica pridignuta je većinom i Ratesvejita kojilitom dio sumnje, da će iza rata ova grana industrije biti jako zaposlena, te je sigurno, da će se i ova ele domaća tvor- nica lijepo razviti, Za povratak dignutog 'oružja. Zast. Biankini upravio je na ministra za zemalj- sku obranu i ma ministra poljodjelstva upit, da se povrali narodu u Dalmaciji oružje, što mu je u početku rata bilo dignuto, a osobito lovačke puške, jer se zvjerad množi i uništuje domaće životinje, vinograde i usjeve, i da narod lovom donekle nagje oblakšanje glada. __ Novo socijalističko glasilo. Kako javljaju novine iz Zagreba, počet će na badnjak izlaziti mjesto zabranjenog socijalističkog lhsta »Sloboda“ novo glasilo ,Pravda“, Povišene cijene zagrebačkim novinama. Svi će save: dnevnici po- četkom Nove godine povisiti cijene, i to mjese- čao po 1 Kr. ili po 2—4 hel. za pojedine pri- mjerke. Kao razloge navagjaju: dnevno posku- pljenje tiskarskih potrepština, osobito papira, plaća radnicima i ostale režije. Gradska kronika. Sretan Božić svim svojim p. n. su- radnicima i Pticica: prijateljima i čita- svoje napadaje. Zadnjih dana Zia je topnič. ka djelatnost na jedoči obali Scarpe i u pojedi-| štvo s o, j. jamstvom u Spljetu, nu svojoj glav- nim odsječcima kod Cambrai. Smionim jurišnim | noj skupštini zaključila pretvaranje u dioničko napadajima seoltoo od Cronnea Me društvo, Već je bila izdana dotična nce- su gli nekoliko uspjeha, Njemački su letači| sija. Glavnica od K,180,000-— bit će podijeljena usp i bombama London, Ramsgate i| u 7500 dionica po K 200— nomina jed- Margate. Javlja se, da om njemačka podmor-| nosti, cd kojih će se upotrebiti 4380 komada nica dne 3 prosinca uništila u Kanalu amerikan- ski razarač e Jones«, pa vo napala tr- govački promet i potopila osam trg. parobroda sa preko 22.000 tona. oim teljima želi Uredništvo. i Ki oraničoni električne rasvjete. Električna centrala javlja, da je radi prolaznog pomanjkanja goriva prisiljena ograničiti i javnu i privatnu rasvjetu. Uslijed toga od 20. ov. mj. obustavljena je sasvim rasvjeta po ulicama a rasvjeta po privat- nim kućama i po javnim lokalima ostavljena je samo od 5 do 11 ura po podne. Šteta, da je ovo ograničenje došlo baš sada, kad su najdulje zimske noći i većinom gruba vremena, a mnoge kuće zbog nestašice petrolja uvele električno svijetlo. Najgore je u jutro bez svjetlosti, osobito za one,*koji su primorani ra- nije se dizati i izlaziti iz kuće po neuregjenim i tmušastim ulicama. LAMINNIN da ovo ograničenje neće dugo rajati. Ograničen promet na olekterič. noj željeznici» Zbog gorespomenutog po- manjkanja goriva umanjen je za sad i promet električnom željeznicom izmegju građa i Gruža. Vlakovi će polaziti u većim razmacima sa željezničke stanice u jutro izmegju 7% i 11-44 ura, a po podne izmegju 5 i 7:49; s Pila u ju- tro izmegju 8 i 12:06 i po podne izmegin 5 i 8:12 ura. Zaustavljat će se pred Hotelom »Pet- ka« u Gružu i na Boninovu (pred skalom Pre- tner, mješte kod Bolnice). Stanice: vojarna, Bo- ninovo i sve stanice »na zahtjev« ukinute su. Ekstra-vlakovi ne mogu se nuručiti, Božić u orkvi sv. Nikole. Javlja nam uprava crkve sv. Nikole na Prijekomu, da će se i ove godine kao obično proslaviti Božić u onoj crkvi sv. misama svako po ure, od kojih će prva pjevana biti na 5 i po. Na Stjepan-dan sv. misa na 6 i po sati. Upravi električno centrale. Sa strane gragjanstva mole nas, da javimo, da bi električna rasvjeta bila ostavljena kroz cijelu Božićnu noč. Te noći narod ide u crkve na slu- žbu Božju, što bi bilo veoma nezgodno po mraku, I za crkovnu službu potrebito je te noći elektri- čno svijetlo, pa se nadamo, da će slavna uprava uzeti ovo u obzir, te doći u susret želji gra- gjanstva. Čitulje. Na 16 ov. mj. preminula je na Pilama, u 88. godini g.gja Lukre ud, Gjivano- vić, majka veleposjednika gosp. Nika Gjivanovi- ća. U utorak joj je bio priregjen lijep sprovod. Na 18 ov. mj. naglo je umrla u 58. godi- ni ggja. Magdalena Lešina, supruga g. Marka Lešine, obrtnika na Konalu. Na 19 o. mj. preminuo je g. Luka Jurić, umirovljeni pošt. poslužnik, u 68. godini života. Sinoć u 6 ura je preminula g.gja File pi. Rendić, udova negdašnjeg kotarskog poglavara u Dubrovniku, g. Nika pl. Rendića. Ucviljenim obiteljima | naše saučelće ! Mjesna Trgovačko-Obrinička Komora za Dubrovnik, Kotor i Korčulu javlja, da je njezin zaslužni član, g. Jovo Radivović, dirigent Jadran- ske Banke, podružnice v Kotoru, preminuo dne 13 ov. mj. u Gracu, poslije duge i teške bolesti. Počivali u miru ! Na im ra OSORA duke. Oro aeo io Re Samaolju.| Kako smo u svoje vrijeme jednik dru Prijam javne subskripcije . Vi o eO ve će primati Jadranska u Trstu i