Ra

“Br. 662

Svobođe, očitovao svoju žalost. što je pomenuti
odlučio, da se odrekne, izrazivši svoju nadu, da
će ipak u općem dobru i interesu, kojemu je
dosle posvetio svoje sile, bogato znanje i isku-
stvo, u koliko mu dopušta zdravstveno stanje,
i nadalje ostati na današnjem mjestu poslovanja,

valo, da bi tada na kojem manje napornom
mjestu posvetio svoj rad na sveopće dobro.

, U prošlom smo pak broju javili, da je ć. k.
Vlada ponudila presvij. gosp. Svobodi mjesto
upravitelja »Zavoda zA promet žitom u ratno
vrijeme«, za cijelu Dalmaciju, sjedištem na Senj-
skoj Rijeci, izrazivši i našu nadu, da do toga
ipak ne će doći, cijeneći da presvij. gosp. min.
savj. Svoboda ne će ostaviti svoj mili Dubrovnik,
za koji bratski svim srcem osjeća. :

Na to možemo danas da javimo, što sa
pouzdane strane doznajemo, a što će gragjan-
stvo radošću primiti, da se je presvij. g. Svo-
boda na tom visokom mjestu najtoplije zahvalio,
jer kao predsjednik Trgovačko-Obrtničke Komore
za cijelu južnu Dalmaciju, da ne može ovu na-
pustiti, koju baš u ovo doba očekuju opsežne
radnje i priprave za što uspješnije Komorsko
djelovanje nakon sklopljenja mira, u pogledu
industrije, trgovine i obrta, pak da ne može Da-
brovnik ostaviti, gdje je sjedište Komore, koja
obiihvaća trideset i tri općine, a da je obećao
svoju pripravnost, što god njegove sile uzmo-
gnu, da će i unaprijed rado doprinijeti svojim
radom na opću korist glede prehrane pučanstva.

' Njegovo pak plemenito srce i darežljiva
ruka dobro je poznata svim mjesnim dobrotvor-
nim i humanim ustanovama, kojih se je i ovog
puta obilato sjetio, pak na svemu tomu ne mo-
žemo drugo nego da mu i sa svoje strane iska-
žemo duboku zahvalu i harnost.

4 Rafe Nodavi. Juče je preminula
Rafe Nodari, pitomica Il. tečaja mjesnog prepa-
randija, u šesnaestoj godini života. :

Onako dobra, marljiva, vrijedna i čedna
bila je omiljela i drugaricama i svojim starješi-
nama, koji je.danas otpratiše do groba. Tužna
i dobra Rafe, brzo li si svršila, kao Non »
svenuo prije nego je procvao, kao zora lijep
dana, koji i vidio podneva ! Ali ti si bila do-
bra i vjerovala si, da je smrt samo početak dru-
gog, srećnijeg života, pa će tvoju dobrotu i vjeru
naplatiti Bog u slavi vječnoj, a mila uspomena
o tebi živjet će u svima, koji su te poznavali! — X.

Božićna Svečanost u mjesnom
preparendiju. Lijep je običaj, da o Božiću
mjesni preparandij ptiregjuje svečanost za djecu,
da tako dade dobar izgled budućim učiteljicama
narodnim, kako i proslavom svečanosti da učvr-
šćuju one nježne veze, što treba da spajaju dom
sa školom, a osobito da se razvesele ona djeca,
koja kod kuće me mogu da imaju ni darova ni
veselja, ali i đa oni, koji djecu ljube i za nju

 

rade, postanu opet s djecom, dajbudi za čas, dje-
\ca... i sjete se svojih lijepih prošlih dana.
I ove godine, kad je strašni,rat odijelio oce

V( i braću mnoge djece od domaćih badnjaka, pri-

rtgjuje naš preparandij božićnu svečanost za

q = djecu i njezine prijatelje, da tako razveseli oso-

|

\ bito tužne sirotice. Evo obilnog programa te sve-
» osti, koja će jamačno biti duševna poslastica
i djeci i odraslima, koji joj.budu prisustvovali.

1, Haydn: ,Carevka“ — Pjeva zbor pitomica. 2. ,U
se vrijeme“. Pjeva zbor 'pitomica. 3. Kriletić: .Koje želje
' malu Milu: more ?*, Kazuje uč. vježbaonice M. Zaccaria.
4. Kriletić - .Tik-tak*, Pjevaju dječica : T. Rado$, D.

Kristović, M. Kusalić, B. Šušnjar, K. Vlahušić, M. Mlado-
šić, S. Sučić, N. Sablić. 5. Kriletić: ,Što bi mala djeca htjela?*

poliek, J. Tutta, M. Lipanović i T. Kocelj. 6. Čižek : ,Ko-
leda*, Udaraju na klaviru I, Čižek i uč. vježbaonice L, Uco-
vić. 7. 3. Carić: — »Dječja molitva za Božić«. Kazuje uč.
dječ. zabav. V. Carić. 8. Hatze : a) »Majci«, b) »Mila si mi«,
Pjeva pitomica S. Šapro, 'prati 1. 9. Kriletić: — ,Si-
rotice*, Kazuju: pitomica pripravnog razreda J. Portunić i
učenice ice N. Lazibat I K. Kalčić. 10. Godard : ,Ber-
ceuse*. Udaraju I, Čižek i pitemica M. Stulli, 11. Kriletić :

aVojnik i vojnikova majka«. Kazuju pitomice L. Stoj-
i D. Fakin, 12. I. 3

ili

i

ii

i
=

> ur

 

 

 

a pak kad mu stanje zdravlja me bi dozvolja-|

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Raspored službe Božje za vrijeme
adoracije 40 Ura Presv. Sakramenta u zbornoj
crkvi Sv. Vlaha: Petak 28. prosinca : Pr. p. 6. s'
Svečana sv. Misa, po kojoj se izlaže Svetotajstvo.
Od 6!/a-9 s. tihe sv. Mise. 10 s. Svečana sv. Misa.
Po p. 4a Večernja, govor, blagoslov. Subota 29.
i Nedjelja 30. Prosinca pr. p.6 s. Izlaže se Sve-
totajstvo. Od 6-9 s. tihe sv. Mise. Ostalo kao
jučer. Ponedjeljak 31. Prosinca Pr. p. 6 s. kao
jučer. 10,8. Svečana sv. Misa. Poslije mise će
se ispjevati*,Te Deum“ i podijeliti blagoslov sa
Presvetim za zaglavu godine i adoracije 40 Ura.

Uprava crkve Sv. Vlaha.

Veče dubrovačkih uspomena.
Na 19. o. mj. priredilo je mjesno kat. društvo
»Bošković« lazb deki veče,
posvetivši ga četirma znamenitim obljetnicama iz
dubrovačke prošlosti.

Franjevac O. F. Jurić progovori o 100-go-
dišnjici smrti franjevca O. Joakina Stulli (*1729
1 1817), prikazajući ga kao dobra redovnika, te
vrsna hrvatskog folkloristu i leksikografa; pro-
govori zatim o 600-godišnjici ustanovljenja dubrov.
franjevačkog samostana i franjevačke ljekarne.
Vrlo jelvješto prikazao, kako je ovaj red vršio
kod nas gotovo od svoga postanka znamenitu
kulturnu misiju, bio njegovalištem ne samo raz-
nih grana bogoslovlja, već i matica za razne
druge znanosti, pjesništvo, lijepe umjetnosti, u-
mjeća, pa su ondje našle zaklonište i prirodne
znanosti i ljekarstvo. Stullijevu važnost dobro
će shvatiti, tko shvaća, kako je materinski jezik
svakom narodu, pa i našemu, najveća svetinja,
utjelovljenje duše narodne sa svim mislima, čuv-
stvima, težnjama, idealima, te tko uoči, kakve je
nemale poteškoće imao naš Stulli za svojeg
dugogodišnjeg sabiranja narodnog blaga za svoj
riječnik (»Rječosložje«), za priregjivanja te važne
a obilne knjige, pri interesovanju raznih upliv-
nih i kompetentnih osoba, pri štampavanju i ras-
pačavanju te knjige u ono teško doba bugje-
nja narodne svijesti.

Dm. A. kan. Liepopili lijepo istaknu napose
Stullijev dugi, mučni i važni rad na polju leksiko-
grafije, zasluge njegove pri tome, sud naših pri-
znatih filologa Budmanija i Maretića o dobrim
stranama toga rada a i o manjcima, bez kojih
nema važnijeg ljudskog djela. Simpatičniji nam
postaje ovaj rad;skromnog ovog redovnika, kad
uzmemo uobzir, da je taj rad(njegov bio vas
prožet ljubavlju prema narodnom jeziku i blagu
i sred ljutih poteškoća, kojih je imao, a i u vri-
jeme, kad su drugi dubrovački velikani dičili
svoj grad djelima u klasičnim, neslavenskim je-
zicima, a nažalost ne svojim narodnim, lijepim
jezi

nANČNA
poucio-eg

kom.

Dominikanac O. A. Posinković, sakupivši
obilno vijesti, učeno i zanimivo opisa groznu
katastrofu u Dubrovniku: potres od 6/4 1667,
stanje u našem gradu pred tu nesreću, te ne-
volje, koje su, kroz nekoliko godina za'njom sli-
jedile, dok;sepje/ grad, koji je onom žalosnom
prigodom izgubio mnoštvo puka iz svih slo-
jeva, nešto malo pridignuo, požrtvovnim zauzi-
manjem svojih uzorsinova, nadasve opata Stje-
pana Gradića.

Pred ovim predavanjima dm. N. Gjivanović
zgodno je istaknuo ciljeve i ideale društva
»Bošković« pri ovim »dubrovačkim večerima«.
»Dobro poznavajući prošle kulturne slave i svoje
»velikane, mi radimo za svoju sadašnjost i za
»budućnost, krijepimo svoju svijest, budimo svoj
»životni optimizam, a sve nam je to potrebno,
»danas, kad se bez sumnje stvara bolja buduć-
»nost našeg grada i naroda... Iz mrtvog sijela
»slobode, iz tamnih grobova naših glasovitih pre-
»gja, iz Dubrave naše dopire nam do uši i srca
«tajinstveni glas: »Gore srca l«

»Gore srca« bio je naslov i zgodne pjesme
u prozi,iz pera hrvat. pjesnika R. Katalinića J.,
što ju je na opće zadovoljstvo deklamovala uče-
nica K. Monić. Jednako je efektna bila lijepa
deklamacija od Dr. L. V. »Nikola Bunić«, iz usta
učenika Zv. Cebalo. Obojica su dobro poznata
»Boškovićevoj« publici.'

Izmegju predavanja čuli smo još i tri tačke
pjevanja, izvedene od male četice mjesnih sred-

"| njoškolskih djaka lijepim ukusom i zgodnom

vještinom. — »Da pacem, Domine« od J. Bi.
schopa djelovalo je zgodno i riječima i glazbom ;
»Večer na Savi«, od slavnog nam I. Zajca, zbilja
je bila izvedena kao 'pijev veselih djaka, a »Bo-

| žićna zvona«, od Simona, prenijela su nas u

milo nam Božićno doba tihog mira i molitve,
Osobito je istaknuti drugi dio ove pjesme, kad

Standinger. | je Cijeli zbor »pianissimo« pjevao motiv »O san-

ctissima«, a preko toga?g.*K. Oparenović svojim
ugodnim baritonom izveo svoj solo. — Treba
istaknuti i g. M. Bogdanovića s njegovim slatkim
glasom tenora.

Pozornica je bila urešena povećom slikom
Dubrovnika prije trešnje god. 1667. i portretom
O. J. Stulli. i

Radujemo se, da ćemo ovakih »dubrovačkih
večeri« još imati ; po njima radini naš »Boško vić«
postaje sve to popularniji. Prisutni,

 

 

Koncertna akademija na fronti
priregjena od c. i k. stana ratne štampe pod u-
pravom profesora Franja Drdle a na korist voj-
nika na bojištu, koja se je davala preksinoć u
Bondinom kazalištu, može se nazvati pravom
umjetničkom večeri.

Gosp. Drdla je pravi umjetnik na violinu,
tehnika mu je dotjerana i savršena. Kompozicije
su mu sjajne i očaravaju. Osobito se dopala gra-
ciozna ,Serenade“, koju je na želju publike o-
petovao.

Gospogja Nony Paldo, operna pjevačica,
posjeduje slatki i opsežni soprano, pjeva efektno
bez ikakve prisiljenosti, a prava je umjetnica o-
sobito u koloraturnom pjevanju.

Kontrast ovoj dvojici bio je nešto preveć u
gestikulaciji temperamentai profesor Angelo Kes-
sisoglu, ali zato originalni na posve neobičan
način svirač na glasoviru, pravi umjetnik tako-
gjer i on, i što se tiče savršenosti u tehnici i
poznavanja svih cfekata, koji se dadu polučiti na
pianu.

Pravi umjetnici, sva trojica.

Grehota, da je odaziv publike bio ponešto
slab.

Opažamo, da i ako je program možda bio
stvoren ne samo za Dubrovnik, već za veći dio
ratne fronte, da je zato ipak mogao biti proturen
ako ne hrvatski, a ono barem jedan slavenski
komad.

Za božićni dar udovicama i siročadi
poginulih ratnika iz dubrovačkog kotara udijeliše
nadalje : Podružnica Jadranske Banke i Prvo
Dalmatinsko Trgovačko Društvo, po K 100'—,
Općina Lopud K 75'—, Općina Slano K 50'—,,
Guska Nike K 20'—, Lujak Pero K 10'—, Kuni-
čić Niko K 5.

Zahvala. Uprava ,Hrvatske Radničke
Zadruge“ harno zahvaljuje presvijetlom gospo-
dinu minist. savjetniku komendaturu Ottomaru
Svobodi, predsjedniku Kot. Opskrbne Poslovnice,
na daru od Kr. 400 (četiri stotine), što je ple-
menito darovao, da se porazdijeli o božićnim blag-
danima i novoj godini megju najsiromašnije čla-
nove radnike.

Dobrotvorni prinosi. Da počaste
uspomenu pk. Dr. Vladimira Dvotaka, darovaše
Povjerenstvu Javne Dobrotvornosli u Šipanu
gg: Stjepović Ivo, obitelj Smrdelj po K 20. —
Muratti Angje, Stjepović ud. Made, Glavić Božo
i Boroje Pero po K 10.

Na počast uspomene ggje. Magdalene Le-
šine udijelila je mjesnom Dječjem Zakloništu
ugl. Obitelj Glavan kruna 5.

Uprave najsrdačnije zahvaljuju.

 

Trgovina, obrt, gospodarstvo
i aprovizacija.

Prodaja mesa. Za Božić i Novu go-
dinu prodavat će se meso u gradskim mesar-
nama na Badnji dan i na Staru godinu.

Općinski opskrbni odbor dijelio
je ove sedmice iskaznice za živež, i to za ribu
(broj 9 i 10), za ulje (Vs 1. po osobi) i za sir
(po 10 dk. sira). — Općinski ops. odbor još
javlja, da će o Božiću biti bijelji kruh. Želja je
siromašnijeg pučanstva, da bi ostala ista vrsta
kruha, samo da bi bila veća količina.

Razdioba talijanskoga plijena.
,Magyarorszag“* javlja, da je prošlog tjedna o-
tišlo na poziv vojnog vodstva više austrijskih i
magjarskih stručnjaka na talijansku frontu, da
procijene i razvrstaju ondje sakupljen ogromni
plijen. Stručnjaci su posao dovršili a jedan od
njih izjavio je novinaru navedenog lista, da je
plijen nad svaku mjeru bogat. Povrh toga su od
Pontafela do Udine dopale u naše ruke sasvim
neoštećene željezničke pruge, mostovi, vojničke
gradnje i skladišta. Uz drumove se dižu ogromne
hrpe uniforma, koje su ostale od talijanskih voj-
nika, a količina kože, tekstilnih proizvoda i ži-
veža je velika. Mnogo je ostalo svile i pamuka.
Sve će se podijeliti izmegju Njemačke, Austrije
i Ugarske. Za par dana stići će u Ugarsku obilje
konca, pamuka, odijela, rublja i cipela, jer je ta
roba ovdje najviše potrebna. Austrija i Njemačka
skrbe se više oko živeža pa se nastoje nagoditi,
kako bi osim dobivenog plijena mogli iz zauze-
tih talijanskih područja crpsti dostatan uvoz po-
vrća i voća.

Riža iz osvojenih krajeva Ita.
lije. Prošle je sedmice stiglo na Rijeku prvih
40 vagona riže iz Udina (Viđima) iz Italije, Riža
je dopremljena u riječku tvornicu za rižu na lju-
štenje. Navodno će stići još veće količine, tako
da bi početkom narednog mjeseca bile opskr-
bljene rižom barem sve bolnice,

Na prikaz.

Primili smo sa zahvalnošću :

Juraj grof Oršić-Slavetički : ,Na konju |
1 u rovu“, Crtice sa bojišta. Beograd 1917. Ti-
sak ć, i k. vojno gubernijske štamparije, Cijena

 

 

Str. 3. >

kr, 2, poštom 20 hel, više, Nabavlja se u knji-
žari Svetislava B. Cvijanovića u Beogradu, knez
Mihajlova ulica 16. Čist prihod namijenjen je za
božićni dar djeci bez oca i majke u Sirotištu u
Topčideru kraj, Beograda.

M.; Pavlin: Radovi s papirom raznih boja
po šarama! seljačkih ,kožuha i zobunaca. Zagreb,
1917. »Krijesovih« knjižica o hrv. narodnim ruč-
nim vještinama svezak 5, Cijena kr. 1 kod »Kri-
jesa« u Zagrebu, Palmotičeva ulica 35.

Odgovorni urednik IVO BIRIMIŠA
Tisak | vlasništvo »Dubrovačke Hrv. Tiskare«.

Obznana.

Predbacuje nam se sa7 strane nekolicine
stanovnika Dubrovačkih, da smo mi sami pro-
uzročili sadašnju nepriliku u pitanju rasvjete.

Tomu naprotiv javljamo slijedeće:

1. Možemo dokazati, da smo, što se tiče
naručenja nafte, vazda na vrijeme gledali da
budu pokrivene naše potrebe, jer i sada imamo
dobiti 10 vagona nafte, koji bi nam bili dostatni
za još 6 mjeseca.

Budući, da"su" dobave vezane sa dozvolom
ministarstva trgovine, jedna prosta nabava dakle
sasvim je nemoguća. Sada Rafinerije ne primaju
nikakva ugljena ili samo toliko, da mogu pokriti
vojničke potrebe nafte, tako da privatne nabave
nemogu biti uzete u obzir.

2. Možemo dokazati, da smo, što se tiče
naručenja ugljena, sve moguće učinili. Mi smo
naše potrebe za cijelu zimu s jednom naručbom
u mjesecu rujnu pokrili, U istoj smo zahtijevali
15 vaguna mjesečno, ali smo dosada primili samo:

6 vaguna u listopadu

5 vaguna u studenom, a od 1. do 19. pro-

sinca samo 3 vaguna.

Česte opomene nijesmo propustili, a uvje-
reni smo, da su iste bile proslijegjene odluču-
jućim faktorima.

Može se biti sjegurni, da je ovaj časoviti
nastali položaj i nama u prvom redu veoma?ne-
zgodan, ali smo i mi u tom pogledu sasvim
nemoćni.

Svakako ćemo kušati sve, što je god mo-
guće, da se čim prije povrati prijašnje normalno
stanje, ali nam sa 1 ili 2 vaguna ugljena nije '
pomagano, jer ga trošimo svakđano 7000 kg.

Geselschaft fir Elektrische Industrie

(887) Električna centrala Dubrovnik-Gru?.

 

JAVNA ZAHVALA.

Poraženi tugom uslijed gubitka svog ne-
prežaljenog sina odnosno brata i prijatelja

Dr. Vladimira Dvorak-a
ć. k. Nadliječnika narodnog ustanka
a bivšeg općinskog liječnika u Šipanu
smatramo svojom dužnošću najtoplije zahvaliti
svima onima, koji nam u teškoj nesreći bijahu
pri ruci i nastojahu, da nam bol ublaže i da na
dostojan način iskažu posljednju počast pri s;
vodu mrtvih ostanaka. .
Neka je naročita hvala štabnom liječniku
gosp. Dr. Marku Bibici u Mostaru, gosp. korvet-
nom kapetanu a lučkom poglavaru Luxardu u
Dubrovniku i gosp. komandantu željezničke sta-
nice u Gružu, koji su svojim predusretljivim za-
uzimanjem i ustupanjem parobroda omogućili
prenos pokojnika u Šipan; kao i Dr. Fr. Tro-
šiću i prof, Dr. Božu Cvjetkoviću, koji ga do
Šipana. dopratiše i dirljivom riječi na grobu
s njim se oprostiše,
Tako isto neka je hvala mjesnom župniku
vič. Don Andru Muratti, komandantu ostrva g.
kapetanu Otonu Herzigu, g. načelniku Stjepo-
viču i općinskoj Upravi, g. učitelju Božu Gla-
viću, koji pun iskrenog tužnog osjećaja poslje-
dnji pozdrav na grobu izreče. Vojnim i civilnim
vlastima, cijelome pučanstvu Luke i Sugjurgja
neka je vječna hvala, što onako mnogobrojni
ispratiše do vječitog boravišta našeg neprežalje-
nog pokojnika.
Prag — Šipan, 10/XIl. 1917,
Amalija Dvorak, majka
Marija Dvorak, sestra
Baldo i Klare Smrdelj, prijatelji.

Traži se Mil bola obitelj Za pobiše 1

pitati na ovaj list,

Prigodna prodaja, 120m 101 400%
crnog baršuna, prodaje se uz sniženu cijenu, Za
potanje upitati na Uredništvo. ,

Za Vl. ratni žajam. Potpisali su

Vi. ratni zajam osiguravši život kod c. k. priv,

društva za osiguranje života »Aastrijski Phonix«

u Beču putem c. #, Austrijske Vojničke Zahlađe

za udovice i siročad slijedeći :
Zem

 

Šarić Šime unik 2000 Kr,
Šarić Marija Zemunik 2000 ,
Bogić Ante Šibenik 4000 ,
Kustić Ivan Korčula 1000 ,

od