Ra “Br. 662 Svobođe, očitovao svoju žalost. što je pomenuti odlučio, da se odrekne, izrazivši svoju nadu, da će ipak u općem dobru i interesu, kojemu je dosle posvetio svoje sile, bogato znanje i isku- stvo, u koliko mu dopušta zdravstveno stanje, i nadalje ostati na današnjem mjestu poslovanja, valo, da bi tada na kojem manje napornom mjestu posvetio svoj rad na sveopće dobro. , U prošlom smo pak broju javili, da je ć. k. Vlada ponudila presvij. gosp. Svobodi mjesto upravitelja »Zavoda zA promet žitom u ratno vrijeme«, za cijelu Dalmaciju, sjedištem na Senj- skoj Rijeci, izrazivši i našu nadu, da do toga ipak ne će doći, cijeneći da presvij. gosp. min. savj. Svoboda ne će ostaviti svoj mili Dubrovnik, za koji bratski svim srcem osjeća. : Na to možemo danas da javimo, što sa pouzdane strane doznajemo, a što će gragjan- stvo radošću primiti, da se je presvij. g. Svo- boda na tom visokom mjestu najtoplije zahvalio, jer kao predsjednik Trgovačko-Obrtničke Komore za cijelu južnu Dalmaciju, da ne može ovu na- pustiti, koju baš u ovo doba očekuju opsežne radnje i priprave za što uspješnije Komorsko djelovanje nakon sklopljenja mira, u pogledu industrije, trgovine i obrta, pak da ne može Da- brovnik ostaviti, gdje je sjedište Komore, koja obiihvaća trideset i tri općine, a da je obećao svoju pripravnost, što god njegove sile uzmo- gnu, da će i unaprijed rado doprinijeti svojim radom na opću korist glede prehrane pučanstva. ' Njegovo pak plemenito srce i darežljiva ruka dobro je poznata svim mjesnim dobrotvor- nim i humanim ustanovama, kojih se je i ovog puta obilato sjetio, pak na svemu tomu ne mo- žemo drugo nego da mu i sa svoje strane iska- žemo duboku zahvalu i harnost. 4 Rafe Nodavi. Juče je preminula Rafe Nodari, pitomica Il. tečaja mjesnog prepa- randija, u šesnaestoj godini života. : Onako dobra, marljiva, vrijedna i čedna bila je omiljela i drugaricama i svojim starješi- nama, koji je.danas otpratiše do groba. Tužna i dobra Rafe, brzo li si svršila, kao Non » svenuo prije nego je procvao, kao zora lijep dana, koji i vidio podneva ! Ali ti si bila do- bra i vjerovala si, da je smrt samo početak dru- gog, srećnijeg života, pa će tvoju dobrotu i vjeru naplatiti Bog u slavi vječnoj, a mila uspomena o tebi živjet će u svima, koji su te poznavali! — X. Božićna Svečanost u mjesnom preparendiju. Lijep je običaj, da o Božiću mjesni preparandij ptiregjuje svečanost za djecu, da tako dade dobar izgled budućim učiteljicama narodnim, kako i proslavom svečanosti da učvr- šćuju one nježne veze, što treba da spajaju dom sa školom, a osobito da se razvesele ona djeca, koja kod kuće me mogu da imaju ni darova ni veselja, ali i đa oni, koji djecu ljube i za nju rade, postanu opet s djecom, dajbudi za čas, dje- \ca... i sjete se svojih lijepih prošlih dana. I ove godine, kad je strašni,rat odijelio oce V( i braću mnoge djece od domaćih badnjaka, pri- rtgjuje naš preparandij božićnu svečanost za q = djecu i njezine prijatelje, da tako razveseli oso- | \ bito tužne sirotice. Evo obilnog programa te sve- » osti, koja će jamačno biti duševna poslastica i djeci i odraslima, koji joj.budu prisustvovali. 1, Haydn: ,Carevka“ — Pjeva zbor pitomica. 2. ,U se vrijeme“. Pjeva zbor 'pitomica. 3. Kriletić: .Koje želje ' malu Milu: more ?*, Kazuje uč. vježbaonice M. Zaccaria. 4. Kriletić - .Tik-tak*, Pjevaju dječica : T. Rado$, D. Kristović, M. Kusalić, B. Šušnjar, K. Vlahušić, M. Mlado- šić, S. Sučić, N. Sablić. 5. Kriletić: ,Što bi mala djeca htjela?* poliek, J. Tutta, M. Lipanović i T. Kocelj. 6. Čižek : ,Ko- leda*, Udaraju na klaviru I, Čižek i uč. vježbaonice L, Uco- vić. 7. 3. Carić: — »Dječja molitva za Božić«. Kazuje uč. dječ. zabav. V. Carić. 8. Hatze : a) »Majci«, b) »Mila si mi«, Pjeva pitomica S. Šapro, 'prati 1. 9. Kriletić: — ,Si- rotice*, Kazuju: pitomica pripravnog razreda J. Portunić i učenice ice N. Lazibat I K. Kalčić. 10. Godard : ,Ber- ceuse*. Udaraju I, Čižek i pitemica M. Stulli, 11. Kriletić : aVojnik i vojnikova majka«. Kazuju pitomice L. Stoj- i D. Fakin, 12. I. 3 ili i ii i = > ur a pak kad mu stanje zdravlja me bi dozvolja-| »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Raspored službe Božje za vrijeme adoracije 40 Ura Presv. Sakramenta u zbornoj crkvi Sv. Vlaha: Petak 28. prosinca : Pr. p. 6. s' Svečana sv. Misa, po kojoj se izlaže Svetotajstvo. Od 6!/a-9 s. tihe sv. Mise. 10 s. Svečana sv. Misa. Po p. 4a Večernja, govor, blagoslov. Subota 29. i Nedjelja 30. Prosinca pr. p.6 s. Izlaže se Sve- totajstvo. Od 6-9 s. tihe sv. Mise. Ostalo kao jučer. Ponedjeljak 31. Prosinca Pr. p. 6 s. kao jučer. 10,8. Svečana sv. Misa. Poslije mise će se ispjevati*,Te Deum“ i podijeliti blagoslov sa Presvetim za zaglavu godine i adoracije 40 Ura. Uprava crkve Sv. Vlaha. Veče dubrovačkih uspomena. Na 19. o. mj. priredilo je mjesno kat. društvo »Bošković« lazb deki veče, posvetivši ga četirma znamenitim obljetnicama iz dubrovačke prošlosti. Franjevac O. F. Jurić progovori o 100-go- dišnjici smrti franjevca O. Joakina Stulli (*1729 1 1817), prikazajući ga kao dobra redovnika, te vrsna hrvatskog folkloristu i leksikografa; pro- govori zatim o 600-godišnjici ustanovljenja dubrov. franjevačkog samostana i franjevačke ljekarne. Vrlo jelvješto prikazao, kako je ovaj red vršio kod nas gotovo od svoga postanka znamenitu kulturnu misiju, bio njegovalištem ne samo raz- nih grana bogoslovlja, već i matica za razne druge znanosti, pjesništvo, lijepe umjetnosti, u- mjeća, pa su ondje našle zaklonište i prirodne znanosti i ljekarstvo. Stullijevu važnost dobro će shvatiti, tko shvaća, kako je materinski jezik svakom narodu, pa i našemu, najveća svetinja, utjelovljenje duše narodne sa svim mislima, čuv- stvima, težnjama, idealima, te tko uoči, kakve je nemale poteškoće imao naš Stulli za svojeg dugogodišnjeg sabiranja narodnog blaga za svoj riječnik (»Rječosložje«), za priregjivanja te važne a obilne knjige, pri interesovanju raznih upliv- nih i kompetentnih osoba, pri štampavanju i ras- pačavanju te knjige u ono teško doba bugje- nja narodne svijesti. Dm. A. kan. Liepopili lijepo istaknu napose Stullijev dugi, mučni i važni rad na polju leksiko- grafije, zasluge njegove pri tome, sud naših pri- znatih filologa Budmanija i Maretića o dobrim stranama toga rada a i o manjcima, bez kojih nema važnijeg ljudskog djela. Simpatičniji nam postaje ovaj rad;skromnog ovog redovnika, kad uzmemo uobzir, da je taj rad(njegov bio vas prožet ljubavlju prema narodnom jeziku i blagu i sred ljutih poteškoća, kojih je imao, a i u vri- jeme, kad su drugi dubrovački velikani dičili svoj grad djelima u klasičnim, neslavenskim je- zicima, a nažalost ne svojim narodnim, lijepim jezi nANČNA poucio-eg kom. Dominikanac O. A. Posinković, sakupivši obilno vijesti, učeno i zanimivo opisa groznu katastrofu u Dubrovniku: potres od 6/4 1667, stanje u našem gradu pred tu nesreću, te ne- volje, koje su, kroz nekoliko godina za'njom sli- jedile, dok;sepje/ grad, koji je onom žalosnom prigodom izgubio mnoštvo puka iz svih slo- jeva, nešto malo pridignuo, požrtvovnim zauzi- manjem svojih uzorsinova, nadasve opata Stje- pana Gradića. Pred ovim predavanjima dm. N. Gjivanović zgodno je istaknuo ciljeve i ideale društva »Bošković« pri ovim »dubrovačkim večerima«. »Dobro poznavajući prošle kulturne slave i svoje »velikane, mi radimo za svoju sadašnjost i za »budućnost, krijepimo svoju svijest, budimo svoj »životni optimizam, a sve nam je to potrebno, »danas, kad se bez sumnje stvara bolja buduć- »nost našeg grada i naroda... Iz mrtvog sijela »slobode, iz tamnih grobova naših glasovitih pre- »gja, iz Dubrave naše dopire nam do uši i srca «tajinstveni glas: »Gore srca l« »Gore srca« bio je naslov i zgodne pjesme u prozi,iz pera hrvat. pjesnika R. Katalinića J., što ju je na opće zadovoljstvo deklamovala uče- nica K. Monić. Jednako je efektna bila lijepa deklamacija od Dr. L. V. »Nikola Bunić«, iz usta učenika Zv. Cebalo. Obojica su dobro poznata »Boškovićevoj« publici.' Izmegju predavanja čuli smo još i tri tačke pjevanja, izvedene od male četice mjesnih sred- "| njoškolskih djaka lijepim ukusom i zgodnom vještinom. — »Da pacem, Domine« od J. Bi. schopa djelovalo je zgodno i riječima i glazbom ; »Večer na Savi«, od slavnog nam I. Zajca, zbilja je bila izvedena kao 'pijev veselih djaka, a »Bo- | žićna zvona«, od Simona, prenijela su nas u milo nam Božićno doba tihog mira i molitve, Osobito je istaknuti drugi dio ove pjesme, kad Standinger. | je Cijeli zbor »pianissimo« pjevao motiv »O san- ctissima«, a preko toga?g.*K. Oparenović svojim ugodnim baritonom izveo svoj solo. — Treba istaknuti i g. M. Bogdanovića s njegovim slatkim glasom tenora. Pozornica je bila urešena povećom slikom Dubrovnika prije trešnje god. 1667. i portretom O. J. Stulli. i Radujemo se, da ćemo ovakih »dubrovačkih večeri« još imati ; po njima radini naš »Boško vić« postaje sve to popularniji. Prisutni, Koncertna akademija na fronti priregjena od c. i k. stana ratne štampe pod u- pravom profesora Franja Drdle a na korist voj- nika na bojištu, koja se je davala preksinoć u Bondinom kazalištu, može se nazvati pravom umjetničkom večeri. Gosp. Drdla je pravi umjetnik na violinu, tehnika mu je dotjerana i savršena. Kompozicije su mu sjajne i očaravaju. Osobito se dopala gra- ciozna ,Serenade“, koju je na želju publike o- petovao. Gospogja Nony Paldo, operna pjevačica, posjeduje slatki i opsežni soprano, pjeva efektno bez ikakve prisiljenosti, a prava je umjetnica o- sobito u koloraturnom pjevanju. Kontrast ovoj dvojici bio je nešto preveć u gestikulaciji temperamentai profesor Angelo Kes- sisoglu, ali zato originalni na posve neobičan način svirač na glasoviru, pravi umjetnik tako- gjer i on, i što se tiče savršenosti u tehnici i poznavanja svih cfekata, koji se dadu polučiti na pianu. Pravi umjetnici, sva trojica. Grehota, da je odaziv publike bio ponešto slab. Opažamo, da i ako je program možda bio stvoren ne samo za Dubrovnik, već za veći dio ratne fronte, da je zato ipak mogao biti proturen ako ne hrvatski, a ono barem jedan slavenski komad. Za božićni dar udovicama i siročadi poginulih ratnika iz dubrovačkog kotara udijeliše nadalje : Podružnica Jadranske Banke i Prvo Dalmatinsko Trgovačko Društvo, po K 100'—, Općina Lopud K 75'—, Općina Slano K 50'—,, Guska Nike K 20'—, Lujak Pero K 10'—, Kuni- čić Niko K 5. Zahvala. Uprava ,Hrvatske Radničke Zadruge“ harno zahvaljuje presvijetlom gospo- dinu minist. savjetniku komendaturu Ottomaru Svobodi, predsjedniku Kot. Opskrbne Poslovnice, na daru od Kr. 400 (četiri stotine), što je ple- menito darovao, da se porazdijeli o božićnim blag- danima i novoj godini megju najsiromašnije čla- nove radnike. Dobrotvorni prinosi. Da počaste uspomenu pk. Dr. Vladimira Dvotaka, darovaše Povjerenstvu Javne Dobrotvornosli u Šipanu gg: Stjepović Ivo, obitelj Smrdelj po K 20. — Muratti Angje, Stjepović ud. Made, Glavić Božo i Boroje Pero po K 10. Na počast uspomene ggje. Magdalene Le- šine udijelila je mjesnom Dječjem Zakloništu ugl. Obitelj Glavan kruna 5. Uprave najsrdačnije zahvaljuju. Trgovina, obrt, gospodarstvo i aprovizacija. Prodaja mesa. Za Božić i Novu go- dinu prodavat će se meso u gradskim mesar- nama na Badnji dan i na Staru godinu. Općinski opskrbni odbor dijelio je ove sedmice iskaznice za živež, i to za ribu (broj 9 i 10), za ulje (Vs 1. po osobi) i za sir (po 10 dk. sira). — Općinski ops. odbor još javlja, da će o Božiću biti bijelji kruh. Želja je siromašnijeg pučanstva, da bi ostala ista vrsta kruha, samo da bi bila veća količina. Razdioba talijanskoga plijena. ,Magyarorszag“* javlja, da je prošlog tjedna o- tišlo na poziv vojnog vodstva više austrijskih i magjarskih stručnjaka na talijansku frontu, da procijene i razvrstaju ondje sakupljen ogromni plijen. Stručnjaci su posao dovršili a jedan od njih izjavio je novinaru navedenog lista, da je plijen nad svaku mjeru bogat. Povrh toga su od Pontafela do Udine dopale u naše ruke sasvim neoštećene željezničke pruge, mostovi, vojničke gradnje i skladišta. Uz drumove se dižu ogromne hrpe uniforma, koje su ostale od talijanskih voj- nika, a količina kože, tekstilnih proizvoda i ži- veža je velika. Mnogo je ostalo svile i pamuka. Sve će se podijeliti izmegju Njemačke, Austrije i Ugarske. Za par dana stići će u Ugarsku obilje konca, pamuka, odijela, rublja i cipela, jer je ta roba ovdje najviše potrebna. Austrija i Njemačka skrbe se više oko živeža pa se nastoje nagoditi, kako bi osim dobivenog plijena mogli iz zauze- tih talijanskih područja crpsti dostatan uvoz po- vrća i voća. Riža iz osvojenih krajeva Ita. lije. Prošle je sedmice stiglo na Rijeku prvih 40 vagona riže iz Udina (Viđima) iz Italije, Riža je dopremljena u riječku tvornicu za rižu na lju- štenje. Navodno će stići još veće količine, tako da bi početkom narednog mjeseca bile opskr- bljene rižom barem sve bolnice, Na prikaz. Primili smo sa zahvalnošću : Juraj grof Oršić-Slavetički : ,Na konju | 1 u rovu“, Crtice sa bojišta. Beograd 1917. Ti- sak ć, i k. vojno gubernijske štamparije, Cijena Str. 3. > kr, 2, poštom 20 hel, više, Nabavlja se u knji- žari Svetislava B. Cvijanovića u Beogradu, knez Mihajlova ulica 16. Čist prihod namijenjen je za božićni dar djeci bez oca i majke u Sirotištu u Topčideru kraj, Beograda. M.; Pavlin: Radovi s papirom raznih boja po šarama! seljačkih ,kožuha i zobunaca. Zagreb, 1917. »Krijesovih« knjižica o hrv. narodnim ruč- nim vještinama svezak 5, Cijena kr. 1 kod »Kri- jesa« u Zagrebu, Palmotičeva ulica 35. Odgovorni urednik IVO BIRIMIŠA Tisak | vlasništvo »Dubrovačke Hrv. Tiskare«. Obznana. Predbacuje nam se sa7 strane nekolicine stanovnika Dubrovačkih, da smo mi sami pro- uzročili sadašnju nepriliku u pitanju rasvjete. Tomu naprotiv javljamo slijedeće: 1. Možemo dokazati, da smo, što se tiče naručenja nafte, vazda na vrijeme gledali da budu pokrivene naše potrebe, jer i sada imamo dobiti 10 vagona nafte, koji bi nam bili dostatni za još 6 mjeseca. Budući, da"su" dobave vezane sa dozvolom ministarstva trgovine, jedna prosta nabava dakle sasvim je nemoguća. Sada Rafinerije ne primaju nikakva ugljena ili samo toliko, da mogu pokriti vojničke potrebe nafte, tako da privatne nabave nemogu biti uzete u obzir. 2. Možemo dokazati, da smo, što se tiče naručenja ugljena, sve moguće učinili. Mi smo naše potrebe za cijelu zimu s jednom naručbom u mjesecu rujnu pokrili, U istoj smo zahtijevali 15 vaguna mjesečno, ali smo dosada primili samo: 6 vaguna u listopadu 5 vaguna u studenom, a od 1. do 19. pro- sinca samo 3 vaguna. Česte opomene nijesmo propustili, a uvje- reni smo, da su iste bile proslijegjene odluču- jućim faktorima. Može se biti sjegurni, da je ovaj časoviti nastali položaj i nama u prvom redu veoma?ne- zgodan, ali smo i mi u tom pogledu sasvim nemoćni. Svakako ćemo kušati sve, što je god mo- guće, da se čim prije povrati prijašnje normalno stanje, ali nam sa 1 ili 2 vaguna ugljena nije ' pomagano, jer ga trošimo svakđano 7000 kg. Geselschaft fir Elektrische Industrie (887) Električna centrala Dubrovnik-Gru?. JAVNA ZAHVALA. Poraženi tugom uslijed gubitka svog ne- prežaljenog sina odnosno brata i prijatelja Dr. Vladimira Dvorak-a ć. k. Nadliječnika narodnog ustanka a bivšeg općinskog liječnika u Šipanu smatramo svojom dužnošću najtoplije zahvaliti svima onima, koji nam u teškoj nesreći bijahu pri ruci i nastojahu, da nam bol ublaže i da na dostojan način iskažu posljednju počast pri s; vodu mrtvih ostanaka. . Neka je naročita hvala štabnom liječniku gosp. Dr. Marku Bibici u Mostaru, gosp. korvet- nom kapetanu a lučkom poglavaru Luxardu u Dubrovniku i gosp. komandantu željezničke sta- nice u Gružu, koji su svojim predusretljivim za- uzimanjem i ustupanjem parobroda omogućili prenos pokojnika u Šipan; kao i Dr. Fr. Tro- šiću i prof, Dr. Božu Cvjetkoviću, koji ga do Šipana. dopratiše i dirljivom riječi na grobu s njim se oprostiše, Tako isto neka je hvala mjesnom župniku vič. Don Andru Muratti, komandantu ostrva g. kapetanu Otonu Herzigu, g. načelniku Stjepo- viču i općinskoj Upravi, g. učitelju Božu Gla- viću, koji pun iskrenog tužnog osjećaja poslje- dnji pozdrav na grobu izreče. Vojnim i civilnim vlastima, cijelome pučanstvu Luke i Sugjurgja neka je vječna hvala, što onako mnogobrojni ispratiše do vječitog boravišta našeg neprežalje- nog pokojnika. Prag — Šipan, 10/XIl. 1917, Amalija Dvorak, majka Marija Dvorak, sestra Baldo i Klare Smrdelj, prijatelji. Traži se Mil bola obitelj Za pobiše 1 pitati na ovaj list, Prigodna prodaja, 120m 101 400% crnog baršuna, prodaje se uz sniženu cijenu, Za potanje upitati na Uredništvo. , Za Vl. ratni žajam. Potpisali su Vi. ratni zajam osiguravši život kod c. k. priv, društva za osiguranje života »Aastrijski Phonix« u Beču putem c. #, Austrijske Vojničke Zahlađe za udovice i siročad slijedeći : Zem Šarić Šime unik 2000 Kr, Šarić Marija Zemunik 2000 , Bogić Ante Šibenik 4000 , Kustić Ivan Korčula 1000 , od