CIJENA JE'LISTU,SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 PRAVA CRVENA HRVAT PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI NA POLI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 MO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Br. 670. Posljedice mira sa Ukrajinom, Dan 9. februara ostati će zlatnim slo- vima zapisan u povijesti ovog strašnog rata. Toga je dana, kako je već poznato, potpisan u Brest-Litovsku prvi ugovor o miru, i to izmegju centralnih vlasti i mlade ukrajinske pučke republike. Dogogjaj je to od velike zamašitosti i od najvećih posljedica ne sa- mo za Rusiju i za centralne vlasti, već i za cijeli svijet, jer bi to imao da bude po- četak svršetka ovog groznog krvoprolića. Prva je dobra posljedica ovog dogo- gjaja odmah nadošla drugog dana: Petro- gradska vlada boljševika proglasila je, da je za nju dovršeno ratno stanje sa central- nim vlastima, te odmah odredila posve- mašaju demobilizaciju ruskih bojnih četa, i ako još nije došlo do formalnog mirovnog ugovora. Megjutim se u Petrogradu i dalje vode dogovori o uregjenju megjusobnih diplomatskih, konsularnih, pravnih i gos- podarskih cdnošaja izmegju Rusije i vlasti četvornog saveza. | tako je na cijeloj rus- koj fronti prestao rat, a nastupio mir. Uslijed mira sa Ukrajinom i dovrše- nog rata sa Rusijom nastao je i za Ru- munjsku takav položaj, da će htjela-nehtjela morati slijediti i to čim prije primjer svoje susjede Ukrajine, inače bi je mogle zateći teže posljedice. Za mladu Ukrajinu potrebito je bilo, da do mira dogje, eda se kod kuće uredi i ožive novim životom slobode i da isko- risti bogatu svoju plodnost, te se popne do blagostanja. Velika će pak Rusija mioći sada da lakše i brže sredi svoje nesregjene domaće prilike i da se riješi unutrnjih tr- zavica, te da osjeti blagodati mira i slobode. Za centralne je pak vlasti važan ovaj dogogjaj koli u moralnom, toli u vojnič- kom i gospodarskom pogledu. Mir sa U- krajinom prvi je uspjeh mirovne politike centralnih vlasti. To je mir megjusobnog sporazumljenja, častan i koristan po obe + Dr. JOS. KONSTANTIN JIREČEK, dvorski savjetnik, profesor slovenske filologije i jugo- istočne evropske povjesnice na bečkoj universitati, bivši profesor sveučilišta u Pragu, bivši ministar prosvjete u Sofiji, član najznamenitijih akademija znanosti i kultur- nih zavoda u Evropi, učenjak prvoga reda, pisac ne- umrlih djela itd. itd. Slavi i dici Konstantina Jirečeka neka budu posvećene današnje moje riječi. Slava i veličina njegova neka nam po mogućnosti ublaže veliku žalost, koju prouzroči dosta rana njegova smrt. Ono vrelo suza, koje navri. za njim u cijelome kulturnome svijetu, pri padu toga ogromnog hrasta, okićena vijencem ljepote onih, što sve znaju, neka prestane, jer je dosta, da od tih bi- bisera sačinimo krasan dijadem i okitimo nje- govu slavnu uspomenu, One crne sjene, oni teški uzdasi meka nestanu. Očajni krik i teški vapaj neka ne izbijaju više iz grudi maših, jer eno , stupe. megju nas ona veličanstvena ljepota, kojoj je jedinoj Konstantin Jireček služio i to svom svojom umnom djelatnosti, svom svojom dušom, potpunim svojim velikim srcem. Njoj se poklo- o, uhvatimo radost i svjetlost, koje oma uli slavna djela, ruke u naša srca, a za vječnu uspomenu i IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. Sie SKA ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO:PETIT RETKU U DUBROVNIKU, 16. FEBRUARA 1918. | strane, a nije mir diktovan od pobijedioca pobijegjenome. U vojnom su pak pogledu centralne | vlasti, rasterećene na cijeloj veoma dugoj ruskoj fronti, i sad imaju na slobodnom raspoloženju veliku količinu ratnog mate- rijala i lijepi broj četa. Protivnici moraju sada uvigjeti, da će od sada još teže moći, da na bojnom polju nadjačaju centralne vlasti. Uzme li se u obzir, da je Ukrajina najbogatija žitnica Rusije, tad se istom u- vigja, što znači ovaj mir za centralne vlasti u gospodarskom pogledu. O izgladnjenju više ni govora nema, a nade je, da će se brzo osjetiti blagodati i u prehrani i u fi- nancijalnom pogledu. Potonje je pako, neće li se sada i u duši neprijatelja naših jače pojaviti želja za mirom, te neće li i njihove vlade htjeti je- dnom da pristanu na formulu časnog i pra- vednog mira, sporazuma bez aneksija i rat- nih ošteta, kako su ga većkrat ponudile centralne vlasti, i kako ga je eto sklopila prva Ukrajina. Na ovaj radosni glas o miru svako je plemenito srce jače zaigralo, iz svačije duše podigla se je Bogu hvala i vruća želja, da čim prije proslavimo dan sveopćeg mira. Naš uzvišeni Vladar, koji sve svoje sile ulaže, da do mira dogje, i čija je u prvom redu zasluga za ovaj mir, nije mogao srcu da odoli, te je dao oduška svojoj radosti u posebnom proglasu, što ga doslovno prenosimo : Mojim Narodima! Zahvaljujući milostivoj božjoj pomoći, sklopili Smo mir s Ukrajinom. Naše pobjedničko oružje i Naša iskrena politika o miru, koje smo se držali sa ne- porušivom istrajnošću, urodili su prvim plo- dom obrambene borbe, što Smo vodili za naše uzdržavanje. Skupa sa Mojim teško iskušanim na- rodima uzdam se, da pošto Smo sklopili niku i umniku, inkarnovanoj moralnosti i lije- pome čovjeku. Možemo slobodno da prenesemo na Jirečeka vrlo značajne riječi Carducci-a, koje on kaza za Tommasea: »Jireček je plemeniti duh, čiju nauku i vrline, život i pisanje mora da ima čovjek u najvećoj cijeni.« Njegova kultura bijaše svestrana; njegovo- me bistrome oku ne izmače ništa što je lijepo, a da to ne prihvati i ne presadi u svoju dušu. Jireček imagjaše harmonijsku duševnu naobrazbu. On je svestrano učio. Poznavaše sve evropske je- zike uz arapski. Potpuno je savršeno govorio i pisao česki, hrvatski, njemački, francuski, talijan- ski, latinski, novo i staro grčki kao da ih je od svoje majke naučio. Jireček se rodi u Beču g. 1854 od kćeri slavnoga Pavla Šafarika i Josipa Jirečeka, lite- rarnog historika. Roditelji mu daše vrlo brižno obrazovanje. Posebice se u tome istaknu njegova majka, dobra, plemenita i naučena žena. Ona jako uplivaše na njegovo srce, osjećaj i uzgoj, a to mi je sam Jireček više puta pripovijedao. | dotjerao On uzgoj uvijek dizaše nad obukom, srce nad umom. Zlatne su njegove riječi; »Uzgoj je te. stan uzgoj uz probranu školu, samo velika lju- bav uz umne darove čine čovjeka velikim i do- stojnim svake pohvale. prvi po nas tako radosni mir, skoro će se stradajućem čovještvu udijeliti i opći mir. Pod utiskom ovog mira s Ukrajinom Naš se pogled obraća pun simpatije ono- me priljeznome mladome narodu, u čijem srcu, najprije izmegju naših protivnika, stao je da djeluje osjećaj ljubavi prema iskr- njemu, i koji je u mnogobrojnim bitkama pokazao hrabrosti te imao i dovoljne od- lučnosti, da djelom dade izraza pred cije- lim svijetom svome boljemu uvjerenju. On je ovako prvi istupio iz tabora naših neprijatelja, da u interesu da čim prije postigne već danas zajednički veliki cilj, pridruži svoja nastojanja našoj snazi. Ako Sam već u prvi čas, kad Sam stupio na Prijestolje Mojih svijetlih pre- daka, osjećao složno sa Mojim narodima tvrdu odluku, da jnametnuti Nam boj bi- jem dok se ne postigne častan mir, te tim više osjećam složno s njima u ovom času, u kojemu se već učinio prvi korak da se do tog cilja dogje. Sa divljenjem i ljubezljivim priznanjem za mal da ne nadčovječno istrajanje i ne- isporedljivu požrtvovnost Mojih junačkih četa i onijeh, koji danomice kod kuće ni- jesu manje požrtvovnosti pokazali, isčeku- jem pun pouzdanja skoru, sretniju budu- ćnost. Neka nam Svemogući da i unaprijed snage i istrajnosti, da postignemo, ne samo za Nas i za Naše vjerne saveznike, nego i za sve čovječanstvo konačni mir. Beč, 12. Februara 1918. Karlo s. tr. Seidler S. r. Mirovni ugovor s Ukrajinom, Ugovor počimlje s uvodom, u kome se iz- javljuje, da se je ukrajinski narod tečajem ovoga općeg rata proglasio nezavisnim, te da je izjavio želju, da uspostavi mir izmegju ukrajinske pu- čke republike i vlasti, koje su u ratnom stanju s Rusijom. S druge strane su vlade četverosaveza zaključile, da utanače mirovni ugovor s vladom praćena dubokim umom, pronicavim kriterijem, kritičkim duhom, poletnom maštom, nesustalom marljivosti, silnom ustrpljivosti i fenomenalnim pamćenjem. Baš kao da bi Jireček bio od pro- vidnosti odregjen te metne zublju u tamu pro- šlosti Balkanskoga poluotoka, bavljaše se on još za srednjoškolskih nauka južno-slovenskom po- vijesti. Tu je bilo i poticaja, tu je bilo i ideala. Poticajem i idealom u tome pravcu bijaše mu veliki djed Pavao Šafarik, a ovo istaknu Jireček u pismu Bugarima u Odesi od 21. dećembra 1877. Ugledajući se na svoga djeda zareza Jire- ček duboko u povijesnu tminu južnih Slovena i baci u nju na valove svijetla. Silan je to bio rad ali je bio silniji pregalac. Ovo pregalaštvo mo- žemo tek sada da potpuno shvatimo i dađemo Jirečeku dobiveno priznanje. On je povijest Bu- gara, Srba i Dubrovčana postavio na pravu stazu ispitivanja, dao plan za njihove veličanstvene palače pa ove ili sagradio u viziji velikoga Leo- narda da Vinci ili dolično do polovinu radnje Uz svoga velikoga djeda crpaše Jireček in- ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. L ukrajinske pučke republike, da tako učine prvi korak ktrajnom općem miru, koji je častan za sve stranke, a koji ima ne samo da učini kraj strahotama rata, već i koji ima da dovede do uspostave prijateljskih odnosa 'izmegju naroda na političkom, pravnom, gospodarskom i duše- vnom polju. Onda se navode svi prisutni opunomoće- nici pojedinih država, te slijede pojedini članci mirovnog ugovora. Članak I. glasi: Njemačka, Austro-Ugarska, Bugarska i Turska s jedne strane te ukrajinska pučka republika s druge strane izjavljuju, da je dokrajčeno ratno stanje izmegju njih. Stranke, koje sklapaju ugovor, odlučile su, da odsada živu u miru i prijateljstvu. Članak Il. veli: Izmegju Austro-Ugarske i ukrajinske pučke rapublike će, u koliko jedna s drugom graniče, postojati one granice, koje su valjale prije rata izmegju monarhije i Rusije. Dalje sjeverna će granica, počevši od Tamno- grada, u glavnom teći pravcem Bilgoraj-Sće- bržin-Kramostav - Pagašov-Radin - Mezirječje- San- naki-Metni-Visoko-Litovsk-Kameniec- Litovsk-Pru- žani-Vigonovskoje. Mješovito će povjerenstvo u potankostima ustanoviti ovu granicu prama etno- grafskim prilikama uz uvaženje želja onoga ži- teljstva. Za slučaj, da bi Ukrajina graničila i skojom drugom silom, četveroveza, o tom će se kasnije uglaviti naročita utanačenja. Članak Ill.: Čim se motificira ovaj mirovni ugovor, odmah će se isprazniti zaposjednuti kra- jevi. Opunomoćenici će ustanoviti način, kako. se ti krajevi imadu isprazniti i predati. Članak IV.: Čim se retificira mirovni ugo- vor, uredit će se diplomatski i konsularni odnosi. Članak V.: Ugovarajuće stranke uzajamno se odriču naknade svojih ratnih troškova, t. j. državnih izdataka za vogijenje rata, kao i nakna- de ratnih šteta, t. j. onih šteta, što su nanešene njihovim pripadnicima uslijed vojničkih mjera, ubrajajući amo i sve rekvizicije, preduzete u ne- prijateljskoj zemlji. Članak VI.: Obostrani će ratni zarobljenici biti otpušteni u svoju otadžbinu, osim ako že- le uz pristanak države, gdje borave, da ostanu i nadalje, gdje su, te ako žele da odu u koju drugu zemlju. Pitanja, koja su u vezi s time, uredit će se pojedinačnim ugovorima, koji su predvigjeni u članku osmom. Članak VII. je vrlo dug i opsežan, i njime se budući gospodarstveni odnosi tako uregjuju, da se ugovarajuće stranke za vrijeme do 1. srp- imagjaše u kući, rodbini, u Beču jake izvore o Balkanskom poluotoku; nije mu bila dosta ni jaka riječ prije navedenih umnika. On je htio, da na licu mjesta prouči balkanske prilike i vidi njihovu fizijonomiju pa prema svemu udesi svoj rad. God. 1874 proputovao je Jireček Hrvatsku i Srbiju. Do septembra 1884 bio je u Bugarskoj ministrom prosvjete, a prije toga glavnim sekre- tarom istoga ministarstva. Za svoga boravka u Bugarskoj Jireček organizova tamošnje škole i formira naučni život u sveučilištu i akademiji, U godinama 1878-79 pa 1890-1904 preduzimaše Jireček studije u dubrovačkome državnome ar- hivu. Sve ovo uz ostala naučna putovanja i do- pisivanja s najprobranijim ljudima Balkanskoga poluostrva iznesoše divne plodove Jirečekova