CIJENA JE'LISTU,SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10

PRAVA

CRVENA HRVAT

PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI

NA POLI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

MO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

 

Br. 670.

Posljedice mira sa Ukrajinom,

Dan 9. februara ostati će zlatnim slo-
vima zapisan u povijesti ovog strašnog rata.
Toga je dana, kako je već poznato, potpisan
u Brest-Litovsku prvi ugovor o miru, i to
izmegju centralnih vlasti i mlade ukrajinske
pučke republike. Dogogjaj je to od velike
zamašitosti i od najvećih posljedica ne sa-
mo za Rusiju i za centralne vlasti, već i
za cijeli svijet, jer bi to imao da bude po-
četak svršetka ovog groznog krvoprolića.

Prva je dobra posljedica ovog dogo-
gjaja odmah nadošla drugog dana: Petro-
gradska vlada boljševika proglasila je, da
je za nju dovršeno ratno stanje sa central-
nim vlastima, te odmah odredila posve-
mašaju demobilizaciju ruskih bojnih četa, i
ako još nije došlo do formalnog mirovnog
ugovora. Megjutim se u Petrogradu i dalje
vode dogovori o uregjenju megjusobnih
diplomatskih, konsularnih, pravnih i gos-
podarskih cdnošaja izmegju Rusije i vlasti
četvornog saveza. | tako je na cijeloj rus-
koj fronti prestao rat, a nastupio mir.

Uslijed mira sa Ukrajinom i dovrše-
nog rata sa Rusijom nastao je i za Ru-
munjsku takav položaj, da će htjela-nehtjela
morati slijediti i to čim prije primjer svoje
susjede Ukrajine, inače bi je mogle zateći
teže posljedice.

Za mladu Ukrajinu potrebito je bilo,
da do mira dogje, eda se kod kuće uredi
i ožive novim životom slobode i da isko-
risti bogatu svoju plodnost, te se popne
do blagostanja. Velika će pak Rusija mioći
sada da lakše i brže sredi svoje nesregjene
domaće prilike i da se riješi unutrnjih tr-
zavica, te da osjeti blagodati mira i slobode.

Za centralne je pak vlasti važan ovaj
dogogjaj koli u moralnom, toli u vojnič-
kom i gospodarskom pogledu. Mir sa U-
krajinom prvi je uspjeh mirovne politike
centralnih vlasti. To je mir megjusobnog
sporazumljenja, častan i koristan po obe

+ Dr. JOS. KONSTANTIN JIREČEK,
dvorski savjetnik, profesor slovenske filologije i jugo-
istočne evropske povjesnice na bečkoj universitati, bivši
profesor sveučilišta u Pragu, bivši ministar prosvjete u
Sofiji, član najznamenitijih akademija znanosti i kultur-
nih zavoda u Evropi, učenjak prvoga reda, pisac ne-
umrlih djela itd. itd.

Slavi i dici Konstantina Jirečeka neka budu
posvećene današnje moje riječi. Slava i veličina
njegova neka nam po mogućnosti ublaže veliku
žalost, koju prouzroči dosta rana njegova smrt.
Ono vrelo suza, koje navri. za njim u cijelome
kulturnome svijetu, pri padu toga ogromnog
hrasta, okićena vijencem ljepote onih, što sve
znaju, neka prestane, jer je dosta, da od tih bi-
bisera sačinimo krasan dijadem i okitimo nje-
govu slavnu uspomenu, One crne sjene, oni teški
uzdasi meka nestanu. Očajni krik i teški vapaj
neka ne izbijaju više iz grudi maših, jer eno
, stupe. megju nas ona veličanstvena ljepota, kojoj
je jedinoj Konstantin Jireček služio i to svom
svojom umnom djelatnosti, svom svojom dušom,
potpunim svojim velikim srcem. Njoj se poklo-
o, uhvatimo radost i svjetlost, koje oma uli
slavna djela,
ruke u naša srca, a za vječnu uspomenu

i

 

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

Sie

SKA

  

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO:PETIT RETKU

U DUBROVNIKU, 16. FEBRUARA 1918.

| strane, a nije mir diktovan od pobijedioca

pobijegjenome.

U vojnom su pak pogledu centralne |

vlasti, rasterećene na cijeloj veoma dugoj
ruskoj fronti, i sad imaju na slobodnom
raspoloženju veliku količinu ratnog mate-
rijala i lijepi broj četa. Protivnici moraju
sada uvigjeti, da će od sada još teže moći,
da na bojnom polju nadjačaju centralne

vlasti.
Uzme li se u obzir, da je Ukrajina

najbogatija žitnica Rusije, tad se istom u-
vigja, što znači ovaj mir za centralne vlasti
u gospodarskom pogledu. O izgladnjenju
više ni govora nema, a nade je, da će se
brzo osjetiti blagodati i u prehrani i u fi-
nancijalnom pogledu.

Potonje je pako, neće li se sada i u
duši neprijatelja naših jače pojaviti želja za
mirom, te neće li i njihove vlade htjeti je-
dnom da pristanu na formulu časnog i pra-
vednog mira, sporazuma bez aneksija i rat-
nih ošteta, kako su ga većkrat ponudile
centralne vlasti, i kako ga je eto sklopila
prva Ukrajina.

Na ovaj radosni glas o miru svako je
plemenito srce jače zaigralo, iz svačije duše
podigla se je Bogu hvala i vruća želja, da
čim prije proslavimo dan sveopćeg mira.
Naš uzvišeni Vladar, koji sve svoje sile
ulaže, da do mira dogje, i čija je u prvom
redu zasluga za ovaj mir, nije mogao srcu
da odoli, te je dao oduška svojoj radosti
u posebnom proglasu, što ga doslovno
prenosimo :

Mojim Narodima!

Zahvaljujući milostivoj božjoj pomoći,
sklopili Smo mir s Ukrajinom.

Naše pobjedničko oružje i Naša iskrena
politika o miru, koje smo se držali sa ne-
porušivom istrajnošću, urodili su prvim plo-
dom obrambene borbe, što Smo vodili za
naše uzdržavanje.

Skupa sa Mojim teško iskušanim na-
rodima uzdam se, da pošto Smo sklopili

niku i umniku, inkarnovanoj moralnosti i lije-
pome čovjeku. Možemo slobodno da prenesemo
na Jirečeka vrlo značajne riječi Carducci-a, koje
on kaza za Tommasea: »Jireček je plemeniti
duh, čiju nauku i vrline, život i pisanje mora da
ima čovjek u najvećoj cijeni.«

Njegova kultura bijaše svestrana; njegovo-
me bistrome oku ne izmače ništa što je lijepo,
a da to ne prihvati i ne presadi u svoju dušu.
Jireček imagjaše harmonijsku duševnu naobrazbu.
On je svestrano učio. Poznavaše sve evropske je-
zike uz arapski. Potpuno je savršeno govorio i
pisao česki, hrvatski, njemački, francuski, talijan-
ski, latinski, novo i staro grčki kao da ih je
od svoje majke naučio.

Jireček se rodi u Beču g. 1854 od kćeri
slavnoga Pavla Šafarika i Josipa Jirečeka, lite-
rarnog historika. Roditelji mu daše vrlo brižno
obrazovanje. Posebice se u tome istaknu njegova
majka, dobra, plemenita i naučena žena. Ona
jako uplivaše na njegovo srce, osjećaj i uzgoj,

a to mi je sam Jireček više puta pripovijedao. | dotjerao

On uzgoj uvijek dizaše nad obukom, srce nad
umom. Zlatne su njegove riječi; »Uzgoj je te.

stan uzgoj uz probranu školu, samo velika lju-
bav uz umne darove čine čovjeka velikim i do-
stojnim svake pohvale.

 

prvi po nas tako radosni mir, skoro će se
stradajućem čovještvu udijeliti i opći mir.

Pod utiskom ovog mira s Ukrajinom
Naš se pogled obraća pun simpatije ono-
me priljeznome mladome narodu, u čijem
srcu, najprije izmegju naših protivnika, stao
je da djeluje osjećaj ljubavi prema iskr-
njemu, i koji je u mnogobrojnim bitkama
pokazao hrabrosti te imao i dovoljne od-
lučnosti, da djelom dade izraza pred cije-
lim svijetom svome boljemu uvjerenju.

On je ovako prvi istupio iz tabora
naših neprijatelja, da u interesu da čim
prije postigne već danas zajednički veliki
cilj, pridruži svoja nastojanja našoj snazi.

Ako Sam već u prvi čas, kad Sam
stupio na Prijestolje Mojih svijetlih pre-
daka, osjećao složno sa Mojim narodima
tvrdu odluku, da jnametnuti Nam boj bi-
jem dok se ne postigne častan mir, te tim
više osjećam složno s njima u ovom času,
u kojemu se već učinio prvi korak da se
do tog cilja dogje.

Sa divljenjem i ljubezljivim priznanjem
za mal da ne nadčovječno istrajanje i ne-
isporedljivu požrtvovnost Mojih junačkih
četa i onijeh, koji danomice kod kuće ni-
jesu manje požrtvovnosti pokazali, isčeku-
jem pun pouzdanja skoru, sretniju budu-
ćnost.

Neka nam Svemogući da i unaprijed

snage i istrajnosti, da postignemo, ne samo
za Nas i za Naše vjerne saveznike, nego
i za sve čovječanstvo konačni mir.

Beč, 12. Februara 1918.

Karlo s. tr.
Seidler S. r.

 

Mirovni ugovor s Ukrajinom,

Ugovor počimlje s uvodom, u kome se iz-
javljuje, da se je ukrajinski narod tečajem ovoga
općeg rata proglasio nezavisnim, te da je izjavio
želju, da uspostavi mir izmegju ukrajinske pu-
čke republike i vlasti, koje su u ratnom stanju
s Rusijom. S druge strane su vlade četverosaveza
zaključile, da utanače mirovni ugovor s vladom

praćena dubokim umom, pronicavim kriterijem,
kritičkim duhom, poletnom maštom, nesustalom
marljivosti, silnom ustrpljivosti i fenomenalnim
pamćenjem. Baš kao da bi Jireček bio od pro-
vidnosti odregjen te metne zublju u tamu pro-
šlosti Balkanskoga poluotoka, bavljaše se on još
za srednjoškolskih nauka južno-slovenskom po-
vijesti. Tu je bilo i poticaja, tu je bilo i ideala.
Poticajem i idealom u tome pravcu bijaše mu
veliki djed Pavao Šafarik, a ovo istaknu Jireček
u pismu Bugarima u Odesi od 21. dećembra 1877.

Ugledajući se na svoga djeda zareza Jire-
ček duboko u povijesnu tminu južnih Slovena i
baci u nju na valove svijetla. Silan je to bio rad
ali je bio silniji pregalac. Ovo pregalaštvo mo-
žemo tek sada da potpuno shvatimo i dađemo
Jirečeku dobiveno priznanje. On je povijest Bu-
gara, Srba i Dubrovčana postavio na pravu stazu
ispitivanja, dao plan za njihove veličanstvene

palače pa ove ili sagradio u viziji velikoga Leo-

narda da Vinci ili dolično do polovinu radnje
Uz svoga velikoga djeda crpaše Jireček in-

 

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB
UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. L

 

ukrajinske pučke republike, da tako učine prvi
korak ktrajnom općem miru, koji je častan za
sve stranke, a koji ima ne samo da učini kraj
strahotama rata, već i koji ima da dovede do
uspostave prijateljskih odnosa 'izmegju naroda
na političkom, pravnom, gospodarskom i duše-
vnom polju.

Onda se navode svi prisutni opunomoće-
nici pojedinih država, te slijede pojedini članci
mirovnog ugovora.

Članak I. glasi: Njemačka, Austro-Ugarska,
Bugarska i Turska s jedne strane te ukrajinska
pučka republika s druge strane izjavljuju, da je
dokrajčeno ratno stanje izmegju njih. Stranke,
koje sklapaju ugovor, odlučile su, da odsada
živu u miru i prijateljstvu.

Članak Il. veli: Izmegju Austro-Ugarske i
ukrajinske pučke rapublike će, u koliko jedna
s drugom graniče, postojati one granice, koje su
valjale prije rata izmegju monarhije i Rusije.
Dalje sjeverna će granica, počevši od Tamno-
grada, u glavnom teći pravcem  Bilgoraj-Sće-
bržin-Kramostav - Pagašov-Radin - Mezirječje- San-
naki-Metni-Visoko-Litovsk-Kameniec- Litovsk-Pru-
žani-Vigonovskoje. Mješovito će povjerenstvo u
potankostima ustanoviti ovu granicu prama etno-

 grafskim prilikama uz uvaženje želja onoga ži-

teljstva. Za slučaj, da bi Ukrajina graničila i
skojom drugom silom, četveroveza, o tom će se
kasnije uglaviti naročita utanačenja.

Članak Ill.: Čim se motificira ovaj mirovni
ugovor, odmah će se isprazniti zaposjednuti kra-
jevi. Opunomoćenici će ustanoviti način, kako. se
ti krajevi imadu isprazniti i predati.

Članak IV.: Čim se retificira mirovni ugo-
vor, uredit će se diplomatski i konsularni odnosi.

Članak V.: Ugovarajuće stranke uzajamno
se odriču naknade svojih ratnih troškova, t. j.
državnih izdataka za vogijenje rata, kao i nakna-
de ratnih šteta, t. j. onih šteta, što su nanešene
njihovim pripadnicima uslijed vojničkih mjera,
ubrajajući amo i sve rekvizicije, preduzete u ne-
prijateljskoj zemlji.

Članak VI.: Obostrani će ratni zarobljenici
biti otpušteni u svoju otadžbinu, osim ako že-
le uz pristanak države, gdje borave, da ostanu
i nadalje, gdje su, te ako žele da odu u koju
drugu zemlju. Pitanja, koja su u vezi s time,
uredit će se pojedinačnim ugovorima, koji su
predvigjeni u članku osmom.

Članak VII. je vrlo dug i opsežan, i njime
se budući gospodarstveni odnosi tako uregjuju,
da se ugovarajuće stranke za vrijeme do 1. srp-

imagjaše u kući, rodbini, u Beču jake izvore o
Balkanskom poluotoku; nije mu bila dosta ni
jaka riječ prije navedenih umnika. On je htio,
da na licu mjesta prouči balkanske prilike i vidi
njihovu fizijonomiju pa prema svemu udesi svoj rad.

God. 1874 proputovao je Jireček Hrvatsku
i Srbiju. Do septembra 1884 bio je u Bugarskoj
ministrom prosvjete, a prije toga glavnim sekre-
tarom istoga ministarstva. Za svoga boravka u
Bugarskoj Jireček organizova tamošnje škole i
formira naučni život u sveučilištu i akademiji,
U godinama 1878-79 pa 1890-1904 preduzimaše
Jireček studije u dubrovačkome državnome ar-
hivu. Sve ovo uz ostala naučna putovanja i do-
pisivanja s najprobranijim ljudima Balkanskoga
poluostrva iznesoše divne plodove Jirečekova