CRVENA HRVATSKA

 

CIJENA JE"LISTU,SA :DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10

NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZAINOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

Pili RNS NSS LK tt A i PS S AP a
ŠARE A. Pa OJ e ći A A

Br. 675.

Nova nasilja Entente.

Na početku rata Engleška je često
naglasivala, da se ona bori za slobodu
malenih naroda i za očuvanje neutralnosti
malenih država, Koliko je i što je Ententa
učinila za malene narode, svjedoči Belgija,
Srbija i Crna Gora. Zapleli ih u rat, hra-
nili ih praznim obećanjima, a najposlije ih
ostavili ma  cijedilu. Kako je pak čuvala
skrupolozno neutralnost manjih državica,
pokazuju žalosni dogogjaji sa Portugalskom,
izmučenom Grčkom, Rumunjskom, a sad
evo novog slučaja sa Holandijom. Sve ove
državice uz najbolju svoju volju nijesu mo-
gle da odole samovolju Entente, te su na
svoju veliku štetu i gotovu propast bile
povučene u rat.

Holandija ili Nizozemska malena je
državica i prostorom i brojem pučanstva,
ali znamenita u _ povijesli radi pomorstva,
trgovine i svojih bogatih kolonija, a ve-
oma bogata .stočarstvom i ribanjem. Do
nazad stotinu godina njezino je brodovlje
bilo znatnije nego li same Engleške, koja
joj je malo po malo otela ponajbolje ko-
lonije, pak još i dandanas holandeško je
brodovlje znamenito za trgovinu, te mnogo
jače nego li drugih i povećih država.

I sada je oko Ententinih državnika
zapelo u taj lijepi broj holandeških paro-
broda, te Ententa nasilno traži, da joj Ho-
landija izruči kroz termin od osam dana
sav svoj brodski prostor dakako uz pri-
mjerenu vozarinu i naknadu torpedovanih
brodova poslije rata. Ne ispuni li Holan-
dija ovaj zahtjev, to joj se Ententa prijeti
da će rekvirirati sve njezine brodove, što
se nalaze u lukama Entente, zaplijeniti one
na otvorenom moru i ustegnuti joj do-
voz žita.

Značajno je, da se u ovim prijetnjama
ističe Amerika, koja slovi kao prototip i
čuvarica slobode, a na čelu joj Wilson, koji
u teorjji iznosi načela samoodregjenja, a
podržava praksu nasilja sa slabom Holan-

Knjiga, koja je nazad 9 godina predvi-
gjela sadašnji svjetski rat.
= (Nastavak, v. br. 674.)

Svjetski rat.

Ko je rat započeo? — Niko nije navijestio
rat, niko ga nije želio i niko nije na nj mislio,
Ali kako je došlo do rata ?

Engleska je flota činila vježbe u sjevernom
moru, a neki njemački parobrod usudio se je,

da preteče englesku podmornicu. Englezi zarobe
parobrod, jer da je prošao odveć blizu njihove

flote. Njemačka protestuje, šalju se diplomatske |

note, U to neko njemačko zračno vozilo, natje-

 

Ran 196 Ad tm i i RBA LJ po

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

ŠTVU. — ZA ZAHVALE

Sant at SRA A za PR GSM.
e

oi NR an JE pr Rem ji ReRAatmji

RE. a

U DUBROVNIKU, 23. MARTA 1918.

dijom, koja želi da uščuva potpunu ne-
utralnost.

Ovim je nasilnim zahtjevima Eantente
Holandija zapala u nemili, kritični položaj,
te se nalazi izmegju kladiva i nakovana.
Ne zadovolji li naime Ententi, ova joj grabi
brodove, a u pogibli su joj i bogate ko-
lonije, te joj je zapriječen uvoz hrane. U-
dovolji li, eto joj iza legja jake Njemačke,
od koje dobiva ugljen, toli potrebit za bro-
dove i njezinu industriju, a bojat se je i
provale njemačkih četa; sama nije ni iz-
daleka dorasla, da vojskom obrani svoju
granicu.

Iz škripca je Holandiji nemoguće bilo
izići, trebalo je, da popusti jačoj sili, pri-
stala je na zahtjev Eutente, ali uz neka
ograničenja, koja teško da će Ententa odr-
žati, kad nije poštivala ni njezine neutralno-
sti. Njemačka je pak izjavila, da slučaj sa
Holandijom smatra povredom njezine ne-
utralnosti, te će sada i ona od Holandije
tražiti neke pogodnosti gospodarske naravi,
koje joj je do sada Holandija kratila pozi-
vom na svoju neutralnost.

Postupanje sa Holandijom jasan je do-
kaz, kako se Ententa počima ćutiti slabom
na moru. Na početku rata banila se svo-
jom nadmoći na kopnu i na moru. Na ko-
pnu je pokazivala na neiscrpljivu Rusiju, a
na moru na englešku flotu.

Megjutim kao da se položaj promije-
nio. Na Rusiju Ententa već ne može da
računa, a za zapadnu frontu njemački ge-
neral izjavlja, da su sada Nijemci u prete-
žnijem broju, a da se o vrsnoći njemačkih
četa i ne govori. Kroz godinu dana Engle-
ška je silno oćutila pooštreni rat podmor-
nica. Sami Englezi računaju, da Engleška
ne može da sagradi u cijeloj godini dana,
koliko brodova propane kroz jednu se-
dmicu. Računa se, da podmornice poprje-
čno potope na sedmicu do 120.000 tona.

Ovoj krizi u gragjenju brodova ne
može da doskoči ni Amerika. Za prenos
četa traži i ona tugjih brodova, pak je En-

saveza ima da joj priskoči u pomoć, kad ko na
Njemačku navali ? Ali Njemačka je navalila; mo-
rala je navaliti, da ne bude zgnječena. Sada se
radi u prvom redu o opstanku Germanstva, bez
obzira, kako, gdje i zašto je nastao rat. Ako Au-
strija ostane postrance, za Njemačku će biti sa-
svim slabo, ali ista će sudbina zadesiti prije ili
poslije i Austriju. Ako Austrija pristane uz Nje-
mačku, tad će se ukazati, da su se Englez i nje-
govi saveznici prevarili u računu, i vulkan će se
brzo utišati,

Ipak se svi zagrijavaju za rat i žele, da
više počne. Njemačke čete prelaze na francusko
tlo, a ujedno Njemačka mobilizuje i baca od-
mah milijun ponajboljih vojnika na zapadnu
frontu.
Protivnici su iznenagjeni, jer bi bili volje-
li, izmijeniti još nekoliko puta diplomatske note,
ali je Njemačka navijestila rat, dapače ga poče-
la, Engleška i Rusija treba da pomognu svog
saveznika.

Engleška odmah zadađe teški udarac Njemačkoj
pomorskoj trgovini, i izda blokadu luka u sje-
veraom moru. Budući da je francuska flota sla-
ba, Eugleška se ne usugjuje do istočnog mora,
i tu Nijemac ostaje gospodar na moru. | Rusija
mobilizuje, ali to ide polako.

Francuska vojska, i ako je brojem skoro do-
rasla njemačkoj, materijalom se ne može da po-
dići. Manjka joj jedinstvenog vodstva, a vrijed-
most joj je problematična. Budući da se od god.
1870. nije oporavila, a njemačka je vojska od te

 

tenta prisiljena da posiže nasilno i za ho-
landeškim a do brzo i za španjolskim bro-
dovljem. Jeda li bude svaka sila za vre-
mena !

Šta sad?

Pod gornjim naslovom donosi »Kolnische
Zeitung« ovaj značajni članak:

Kao što će se naši čitaoci spominjati, nje-
mački državni tajnik pl. Kiihimann bješe upozo-
rio njemačku javnost, da se me obraduje radi
mira na istoku prije no se ne osuši mastilo na
njemačko-ruskom mirovnom ugovoru. Sad se već
osušilo. Tijem je Velika Rusija zapečatila pri-
znanje, da je u svjetskom ratu bila poražena.
Jedina država, koja je još dolazila u obzir za
daljnje ratovanje na istoku, sljedovala je rusko-
me primjeru: mir s Rumunjskom možemo  slo-
bodno reći, da je gotova činjenica. Prodiranje
središnjih vlasti na istoku bila je oštra lekcija za
jogunaste boljševike; ono je u isto doba očito-
valo Rumunjima opasnost, što im se grozila, kad
ne bi izjavili, da su pošteno pripravni na mir,
već bi s. i dalje laćali prkosne dosjetljivosti.
Središnje sile mogu sada da zvone u sva zvona:
što su stekle, to im se više ne može oteti, a već
će se njihovo oružje za to pobrinuti, da se mir
u Brest-Litovsku komad po komad privede djelu.
Na istoku je dakle »tabula rasa«. Srbija i Crna
Gora moraće da idu istim putem kud i Rusija i
Rumunjska. I tad nastaje pitanje : Šta sada ?

Na to je pitanje nedavno odgovorio grof
Heriling u rajhstagu, kad je ono zborio o rat-
nom položaju. Na istoku su središnje sile, od-
mah na početku mirovnih pregovora, očitovale
veliku susretljivost; a tek onda, kad lijepe riječi
nijesu ni malo pomogle, tek su onda centralne
sile svojim ponovnim prodiranjem pokazale, da
su one u stanju da i silom privedu djelu svoju
volju. Grof Hertling bješe i prema zapadu pru-
žio ruku i tim pokazao, da je voljan doći do
sporazuma sa zapadnim silama, pa je očitovao,
da prima osnovne misli Wilsonovog mirovnog
plana kao podesne za početak pregovora. Čitav
svijel zna, da na zapadu stojimo sada pred od-
lučnim udarcem. Da prištedi čovječanstvu novih
žrtava u krvi, grof Herlling bješe još jednom a-
pelirao na volju naših neprijatelja, da se dogje
do sporazuma. Danas moramo konstatovati, da
je predusretljivost grofa Hertlinga bila sasvim
odbijena. Jedino su neutralne zemlje priznale
njegovu dobru volju i pravednost njegovih mi-

 

godine koraknula siluo naprijed, stoga će Fran-
cuska slabo proći.

Vrhovna se komanda u francuskoj vojsci
mnijenja svaki čas, disciplina je loša, antimilita-
rizam se širi na valove, a rezerve su potpuno
nesigurne. Transport i opskrba četa je sasvim
slaba, jer svi zapovijedaju. Nakon svakoga pora-
za slijedi promjena vrhovnoga vojskovogje, a i
predsjednik republike mnijenja se za vrijeme tra-
janja rata sasvim često.

A u Njemačkoj sasvim je drukčije, Cio je
ratni materijal s rezervam u malo dana već na
granici, U Nijemaca zna svak, što ima da čini,
kamo spada, a što je najglavnije, umije se po-
koravati. Možda će Francuzi i skupiti svoje čete
uz obranu istočnih tvrgjava, sli moguće da Ni-
jemac tamo dogje još prije Francuza. Nego po
svoj će prilici Nijemci ostati na granici i čekati,
dok se francuska vojska odaleči od tvrgjav&. U
borbu proti tvrgjavam ne će se Nijemci upustiti,
jer im trebaju čete i za obranu obale sjevernog
mora a i zbog istočne fronte,

Njemačka će se ratna sila sastojati po svoj
prilici od 2 milijuna i p0 prave, zdrave vojske,
a kasnije i od milijun i pO rezerva.

Engleška je flota oslabila dakle njemačku
pomorsku  trgovivu, tomu smo se i nadali, ali
od istočnog mora bježi Englez, jer mu slabo
pomoći pruža francuska flota, Prema savezu
s Francuskom imala bi Engleška za slučaj rata
s Njemačkom iskrcati svoje čete u Nizozemskoj
i Jatlandu, a zato treba da se osvoji i Schleswig!

 

tua

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISTUREDNI

I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF

tat at tuta

FA LISAK at PSA A a
ta irtA

ARA pat et aim JEu Rea JE pa TA

rovnih načela. U Americi, u Engleškoj, u Italiji
svijet je s veiikom gestom odbio njegovu priprav-
nost. Francuska je priredila meeting; u Sorboni,
gdje je palo pobjedonosnih govora u prilog rat-
nim ciljevima Francuske. Smiješno doista, kad
se pomisli, da u četiri godine rata naši neprija-
telji nijesu se ni za korak primakli svojim pla-
tonskim idealima o raskomađanju središnjih sila.
Niti su Rusi došliju Berlin, niti »ghurke« u Miin-
chen niti Talijani u Trst. Svi smo razložito dr-
žali, da će sada, kad se sasvim razbistrio polo-
žaj na istoku, našim neprijateljima na zapadu
svanuti, da je za njih probitačnije doći do spo-
razuma, nego li nastaviti bezuspješno ratovanje.
Tako smo mislili, ali smo se prevarili.

Nijemci će dakle preduzeti ofenzivu na za-
padu. Kojim smo putem dobili mir na istoku,
onijem ćemo ga dobiti i na zapadu. Od onoga
dana, otkako je današnje njemačko vrhovno vod-
stvo stupilo u dužnost — a to je od augusta
1916. — nije mu se nikad ništa izjalovilo, Mi
se čvrsto nadamo, da će i novu zadaću majstor-
ski riješiti. Prema tome pada ma naše jogunaste
zapadne neprijatelje odgovornost za ono, što će
se ubrzo desiti na zapadnoj fronti, Oni možda
ne bi bili tako jogunasti, da se dosađa nijesu
očajno i bezuspješuo borili. Sad nam izgledaju
poput onog igrača, koji igra »va banque« i koji
je svu svoju nadu postavio na jednu kartu. Pos-
ljednja karta | Mi ćemo sasvim mirno da čekamo,
kako će i ta igra ispasti, a onda ne ćemo ni časa
počasiti, da turimo u džep dobitak, kad ententa
bude opet podlegla, kao što počisto hoće,

 

Razne vijesti.

Ratifikacija mira s Rusijom.

Ruski je pučki povjerenik za izvanjske po-
slove ministarstvima izvanjskih poslova u Beču
i Berlinu spremio ovaj brzojav bez žica ;

»Na 16. ožujka 1918. je izvanredni sverus +
ki kongres sovjeta radničkih, vojničkih, seljačkih
i kozačkih izaslanika u gradu Moskvi ratificirao
mirovni ugovor, koji je 2. ožujka u Brestu Li-
tovskom sklopila s državama četvornoga saveza«.

Javlja se, da je ratifikacija zaključena sa
433 protiv 30.

Intervencija Japana.

U za sve protuslovne službene i polusluž-
bene vijesti, izgleda da intervencija Japana još
nije počela, jer je još u stadiju pregovaranja i
dogovaranja.

Holstein, ali to se ne će dogoditi, jer Nijemci
podržavaju baš za taj slučaj na obali sjevernog
mora po milijuna rezerva.

U to se počne da dogagja nešto, sasvim
nepoćudno Englezu. U Kanadi, Australiji, Kap-
landu i u Indijam živu ljudi, kojim se dodijalo
snositi terete ratne na korist trule Evrope. Svi ti
narodi dosjele se napokon, da im ne treba tu-
gieg gospodstva, i da bi i oni sami mogli so-
bom vladati, Prva se Kanada olcijepi od majke
zemlje. Engleška se pak sa samim brodovima
ne može da bori na kopnu, te jedino tako isčezne
ideja iskrcanja engleških četa na Jdhtlanđu i u
Nizozemskoj. Sa svim tim Njemačka zadržava
svoje čete na obali sjevernog mora, tim više, što
se Schleswig Holstein, i ako skoro nečujno, po-
činje da buni.

I ako njemačka mornarica nije dorasla en-
gleškoj i francuskoj floti te im se me može da
suprotstavi na otvorenom moru, ipak je njemačka
pomorska artiljerija mnogo naprednija od ne-
prijateljskih. ,

Englezi zbog Francuske iskrcaju svoje čete
u dosad neutralnoj Nizozemskoj i Belgiji, e& da
zapriječe aneksionistične nakane Njemačke,

U to otpane i Indija od »majke zemlje«,
slijedeći primjer Kanade, a Englezi, videći, da se
stvari ne mogu vratiti ma staro, ističu, da je nji-
hova nakana sveg bila, dati svojim kolonijam
samostalnu vladu, ali da su Kanada i Indija ne.
što preuranile. (Slijedi).

4 Adi

Lat x