CRVENA HRVATSKA CIJENA JE"LISTU,SA :DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZAINOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Pili RNS NSS LK tt A i PS S AP a ŠARE A. Pa OJ e ći A A Br. 675. Nova nasilja Entente. Na početku rata Engleška je često naglasivala, da se ona bori za slobodu malenih naroda i za očuvanje neutralnosti malenih država, Koliko je i što je Ententa učinila za malene narode, svjedoči Belgija, Srbija i Crna Gora. Zapleli ih u rat, hra- nili ih praznim obećanjima, a najposlije ih ostavili ma cijedilu. Kako je pak čuvala skrupolozno neutralnost manjih državica, pokazuju žalosni dogogjaji sa Portugalskom, izmučenom Grčkom, Rumunjskom, a sad evo novog slučaja sa Holandijom. Sve ove državice uz najbolju svoju volju nijesu mo- gle da odole samovolju Entente, te su na svoju veliku štetu i gotovu propast bile povučene u rat. Holandija ili Nizozemska malena je državica i prostorom i brojem pučanstva, ali znamenita u _ povijesli radi pomorstva, trgovine i svojih bogatih kolonija, a ve- oma bogata .stočarstvom i ribanjem. Do nazad stotinu godina njezino je brodovlje bilo znatnije nego li same Engleške, koja joj je malo po malo otela ponajbolje ko- lonije, pak još i dandanas holandeško je brodovlje znamenito za trgovinu, te mnogo jače nego li drugih i povećih država. I sada je oko Ententinih državnika zapelo u taj lijepi broj holandeških paro- broda, te Ententa nasilno traži, da joj Ho- landija izruči kroz termin od osam dana sav svoj brodski prostor dakako uz pri- mjerenu vozarinu i naknadu torpedovanih brodova poslije rata. Ne ispuni li Holan- dija ovaj zahtjev, to joj se Ententa prijeti da će rekvirirati sve njezine brodove, što se nalaze u lukama Entente, zaplijeniti one na otvorenom moru i ustegnuti joj do- voz žita. Značajno je, da se u ovim prijetnjama ističe Amerika, koja slovi kao prototip i čuvarica slobode, a na čelu joj Wilson, koji u teorjji iznosi načela samoodregjenja, a podržava praksu nasilja sa slabom Holan- Knjiga, koja je nazad 9 godina predvi- gjela sadašnji svjetski rat. = (Nastavak, v. br. 674.) Svjetski rat. Ko je rat započeo? — Niko nije navijestio rat, niko ga nije želio i niko nije na nj mislio, Ali kako je došlo do rata ? Engleska je flota činila vježbe u sjevernom moru, a neki njemački parobrod usudio se je, da preteče englesku podmornicu. Englezi zarobe parobrod, jer da je prošao odveć blizu njihove flote. Njemačka protestuje, šalju se diplomatske | note, U to neko njemačko zračno vozilo, natje- Ran 196 Ad tm i i RBA LJ po IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. ŠTVU. — ZA ZAHVALE Sant at SRA A za PR GSM. e oi NR an JE pr Rem ji ReRAatmji RE. a U DUBROVNIKU, 23. MARTA 1918. dijom, koja želi da uščuva potpunu ne- utralnost. Ovim je nasilnim zahtjevima Eantente Holandija zapala u nemili, kritični položaj, te se nalazi izmegju kladiva i nakovana. Ne zadovolji li naime Ententi, ova joj grabi brodove, a u pogibli su joj i bogate ko- lonije, te joj je zapriječen uvoz hrane. U- dovolji li, eto joj iza legja jake Njemačke, od koje dobiva ugljen, toli potrebit za bro- dove i njezinu industriju, a bojat se je i provale njemačkih četa; sama nije ni iz- daleka dorasla, da vojskom obrani svoju granicu. Iz škripca je Holandiji nemoguće bilo izići, trebalo je, da popusti jačoj sili, pri- stala je na zahtjev Eutente, ali uz neka ograničenja, koja teško da će Ententa odr- žati, kad nije poštivala ni njezine neutralno- sti. Njemačka je pak izjavila, da slučaj sa Holandijom smatra povredom njezine ne- utralnosti, te će sada i ona od Holandije tražiti neke pogodnosti gospodarske naravi, koje joj je do sada Holandija kratila pozi- vom na svoju neutralnost. Postupanje sa Holandijom jasan je do- kaz, kako se Ententa počima ćutiti slabom na moru. Na početku rata banila se svo- jom nadmoći na kopnu i na moru. Na ko- pnu je pokazivala na neiscrpljivu Rusiju, a na moru na englešku flotu. Megjutim kao da se položaj promije- nio. Na Rusiju Ententa već ne može da računa, a za zapadnu frontu njemački ge- neral izjavlja, da su sada Nijemci u prete- žnijem broju, a da se o vrsnoći njemačkih četa i ne govori. Kroz godinu dana Engle- ška je silno oćutila pooštreni rat podmor- nica. Sami Englezi računaju, da Engleška ne može da sagradi u cijeloj godini dana, koliko brodova propane kroz jednu se- dmicu. Računa se, da podmornice poprje- čno potope na sedmicu do 120.000 tona. Ovoj krizi u gragjenju brodova ne može da doskoči ni Amerika. Za prenos četa traži i ona tugjih brodova, pak je En- saveza ima da joj priskoči u pomoć, kad ko na Njemačku navali ? Ali Njemačka je navalila; mo- rala je navaliti, da ne bude zgnječena. Sada se radi u prvom redu o opstanku Germanstva, bez obzira, kako, gdje i zašto je nastao rat. Ako Au- strija ostane postrance, za Njemačku će biti sa- svim slabo, ali ista će sudbina zadesiti prije ili poslije i Austriju. Ako Austrija pristane uz Nje- mačku, tad će se ukazati, da su se Englez i nje- govi saveznici prevarili u računu, i vulkan će se brzo utišati, Ipak se svi zagrijavaju za rat i žele, da više počne. Njemačke čete prelaze na francusko tlo, a ujedno Njemačka mobilizuje i baca od- mah milijun ponajboljih vojnika na zapadnu frontu. Protivnici su iznenagjeni, jer bi bili volje- li, izmijeniti još nekoliko puta diplomatske note, ali je Njemačka navijestila rat, dapače ga poče- la, Engleška i Rusija treba da pomognu svog saveznika. Engleška odmah zadađe teški udarac Njemačkoj pomorskoj trgovini, i izda blokadu luka u sje- veraom moru. Budući da je francuska flota sla- ba, Eugleška se ne usugjuje do istočnog mora, i tu Nijemac ostaje gospodar na moru. | Rusija mobilizuje, ali to ide polako. Francuska vojska, i ako je brojem skoro do- rasla njemačkoj, materijalom se ne može da po- dići. Manjka joj jedinstvenog vodstva, a vrijed- most joj je problematična. Budući da se od god. 1870. nije oporavila, a njemačka je vojska od te tenta prisiljena da posiže nasilno i za ho- landeškim a do brzo i za španjolskim bro- dovljem. Jeda li bude svaka sila za vre- mena ! Šta sad? Pod gornjim naslovom donosi »Kolnische Zeitung« ovaj značajni članak: Kao što će se naši čitaoci spominjati, nje- mački državni tajnik pl. Kiihimann bješe upozo- rio njemačku javnost, da se me obraduje radi mira na istoku prije no se ne osuši mastilo na njemačko-ruskom mirovnom ugovoru. Sad se već osušilo. Tijem je Velika Rusija zapečatila pri- znanje, da je u svjetskom ratu bila poražena. Jedina država, koja je još dolazila u obzir za daljnje ratovanje na istoku, sljedovala je rusko- me primjeru: mir s Rumunjskom možemo slo- bodno reći, da je gotova činjenica. Prodiranje središnjih vlasti na istoku bila je oštra lekcija za jogunaste boljševike; ono je u isto doba očito- valo Rumunjima opasnost, što im se grozila, kad ne bi izjavili, da su pošteno pripravni na mir, već bi s. i dalje laćali prkosne dosjetljivosti. Središnje sile mogu sada da zvone u sva zvona: što su stekle, to im se više ne može oteti, a već će se njihovo oružje za to pobrinuti, da se mir u Brest-Litovsku komad po komad privede djelu. Na istoku je dakle »tabula rasa«. Srbija i Crna Gora moraće da idu istim putem kud i Rusija i Rumunjska. I tad nastaje pitanje : Šta sada ? Na to je pitanje nedavno odgovorio grof Heriling u rajhstagu, kad je ono zborio o rat- nom položaju. Na istoku su središnje sile, od- mah na početku mirovnih pregovora, očitovale veliku susretljivost; a tek onda, kad lijepe riječi nijesu ni malo pomogle, tek su onda centralne sile svojim ponovnim prodiranjem pokazale, da su one u stanju da i silom privedu djelu svoju volju. Grof Hertling bješe i prema zapadu pru- žio ruku i tim pokazao, da je voljan doći do sporazuma sa zapadnim silama, pa je očitovao, da prima osnovne misli Wilsonovog mirovnog plana kao podesne za početak pregovora. Čitav svijel zna, da na zapadu stojimo sada pred od- lučnim udarcem. Da prištedi čovječanstvu novih žrtava u krvi, grof Herlling bješe još jednom a- pelirao na volju naših neprijatelja, da se dogje do sporazuma. Danas moramo konstatovati, da je predusretljivost grofa Hertlinga bila sasvim odbijena. Jedino su neutralne zemlje priznale njegovu dobru volju i pravednost njegovih mi- godine koraknula siluo naprijed, stoga će Fran- cuska slabo proći. Vrhovna se komanda u francuskoj vojsci mnijenja svaki čas, disciplina je loša, antimilita- rizam se širi na valove, a rezerve su potpuno nesigurne. Transport i opskrba četa je sasvim slaba, jer svi zapovijedaju. Nakon svakoga pora- za slijedi promjena vrhovnoga vojskovogje, a i predsjednik republike mnijenja se za vrijeme tra- janja rata sasvim često. A u Njemačkoj sasvim je drukčije, Cio je ratni materijal s rezervam u malo dana već na granici, U Nijemaca zna svak, što ima da čini, kamo spada, a što je najglavnije, umije se po- koravati. Možda će Francuzi i skupiti svoje čete uz obranu istočnih tvrgjava, sli moguće da Ni- jemac tamo dogje još prije Francuza. Nego po svoj će prilici Nijemci ostati na granici i čekati, dok se francuska vojska odaleči od tvrgjav&. U borbu proti tvrgjavam ne će se Nijemci upustiti, jer im trebaju čete i za obranu obale sjevernog mora a i zbog istočne fronte, Njemačka će se ratna sila sastojati po svoj prilici od 2 milijuna i p0 prave, zdrave vojske, a kasnije i od milijun i pO rezerva. Engleška je flota oslabila dakle njemačku pomorsku trgovivu, tomu smo se i nadali, ali od istočnog mora bježi Englez, jer mu slabo pomoći pruža francuska flota, Prema savezu s Francuskom imala bi Engleška za slučaj rata s Njemačkom iskrcati svoje čete u Nizozemskoj i Jatlandu, a zato treba da se osvoji i Schleswig! tua PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISTUREDNI I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF tat at tuta FA LISAK at PSA A a ta irtA ARA pat et aim JEu Rea JE pa TA rovnih načela. U Americi, u Engleškoj, u Italiji svijet je s veiikom gestom odbio njegovu priprav- nost. Francuska je priredila meeting; u Sorboni, gdje je palo pobjedonosnih govora u prilog rat- nim ciljevima Francuske. Smiješno doista, kad se pomisli, da u četiri godine rata naši neprija- telji nijesu se ni za korak primakli svojim pla- tonskim idealima o raskomađanju središnjih sila. Niti su Rusi došliju Berlin, niti »ghurke« u Miin- chen niti Talijani u Trst. Svi smo razložito dr- žali, da će sada, kad se sasvim razbistrio polo- žaj na istoku, našim neprijateljima na zapadu svanuti, da je za njih probitačnije doći do spo- razuma, nego li nastaviti bezuspješno ratovanje. Tako smo mislili, ali smo se prevarili. Nijemci će dakle preduzeti ofenzivu na za- padu. Kojim smo putem dobili mir na istoku, onijem ćemo ga dobiti i na zapadu. Od onoga dana, otkako je današnje njemačko vrhovno vod- stvo stupilo u dužnost — a to je od augusta 1916. — nije mu se nikad ništa izjalovilo, Mi se čvrsto nadamo, da će i novu zadaću majstor- ski riješiti. Prema tome pada ma naše jogunaste zapadne neprijatelje odgovornost za ono, što će se ubrzo desiti na zapadnoj fronti, Oni možda ne bi bili tako jogunasti, da se dosađa nijesu očajno i bezuspješuo borili. Sad nam izgledaju poput onog igrača, koji igra »va banque« i koji je svu svoju nadu postavio na jednu kartu. Pos- ljednja karta | Mi ćemo sasvim mirno da čekamo, kako će i ta igra ispasti, a onda ne ćemo ni časa počasiti, da turimo u džep dobitak, kad ententa bude opet podlegla, kao što počisto hoće, Razne vijesti. Ratifikacija mira s Rusijom. Ruski je pučki povjerenik za izvanjske po- slove ministarstvima izvanjskih poslova u Beču i Berlinu spremio ovaj brzojav bez žica ; »Na 16. ožujka 1918. je izvanredni sverus + ki kongres sovjeta radničkih, vojničkih, seljačkih i kozačkih izaslanika u gradu Moskvi ratificirao mirovni ugovor, koji je 2. ožujka u Brestu Li- tovskom sklopila s državama četvornoga saveza«. Javlja se, da je ratifikacija zaključena sa 433 protiv 30. Intervencija Japana. U za sve protuslovne službene i polusluž- bene vijesti, izgleda da intervencija Japana još nije počela, jer je još u stadiju pregovaranja i dogovaranja. Holstein, ali to se ne će dogoditi, jer Nijemci podržavaju baš za taj slučaj na obali sjevernog mora po milijuna rezerva. U to se počne da dogagja nešto, sasvim nepoćudno Englezu. U Kanadi, Australiji, Kap- landu i u Indijam živu ljudi, kojim se dodijalo snositi terete ratne na korist trule Evrope. Svi ti narodi dosjele se napokon, da im ne treba tu- gieg gospodstva, i da bi i oni sami mogli so- bom vladati, Prva se Kanada olcijepi od majke zemlje. Engleška se pak sa samim brodovima ne može da bori na kopnu, te jedino tako isčezne ideja iskrcanja engleških četa na Jdhtlanđu i u Nizozemskoj. Sa svim tim Njemačka zadržava svoje čete na obali sjevernog mora, tim više, što se Schleswig Holstein, i ako skoro nečujno, po- činje da buni. I ako njemačka mornarica nije dorasla en- gleškoj i francuskoj floti te im se me može da suprotstavi na otvorenom moru, ipak je njemačka pomorska artiljerija mnogo naprednija od ne- prijateljskih. , Englezi zbog Francuske iskrcaju svoje čete u dosad neutralnoj Nizozemskoj i Belgiji, e& da zapriječe aneksionistične nakane Njemačke, U to otpane i Indija od »majke zemlje«, slijedeći primjer Kanade, a Englezi, videći, da se stvari ne mogu vratiti ma staro, ističu, da je nji- hova nakana sveg bila, dati svojim kolonijam samostalnu vladu, ali da su Kanada i Indija ne. što preuranile. (Slijedi). 4 Adi Lat x