Str. 2.

Kako javljaju iz New-Yorka, Japan će po-
džuriju. Sjedinjene su države nakon sporazuma
sa saveznicima tu intervenciju odobrile,

Prema jednoj drugoj vijesti primio je ame-
u kojoj traži, da se uzme položaj protiv posjed-
nuća Sibira sa strane Japana.

Havasova agencija javlja iz Tokija 19 o. mj.,
i
nosti, da Japan stupi u ra

: Pregovori/s Rumunjskom.

Primirje s, Rumunjskom, koje je prema u-
noćas, t. j. do poneći 22 o. mj. Uzrok tomu je,
što je ministarstvo Avaresenovo demisioniralo iz
unutrnjih polit, razloga, koji nemaju ništa s pi-

Jer su uslijed ovog otpale punomoći do-
sađanjih rumunjskih delegata, za sada miruju
glavni pregovori. Nastavljaju se povjerenstvena

., Rumunjski je kralj dao da Marghiloman
dogje u Jassy, te ga je umolio da sastavi novo
ministarstvo. Marghiloman je umolio vremena
stupi u dodit sa zastupnicimaSsredišnjih vlasti.

Zadnje vijesti iz Jassy-a vele, da je sasta-
vljen rumunjski kabinet pod predsjedništvom Mar-
še središnjih vlasti.

Njemački car i Kurlandija.

Odgovor državnog kancelara na poznati za-
da je car osobitim veseljem uzeo na znanje mol-
bu, što je na njega upravljena : da primi voj-
vodsku krunu kurlandsku. Previšnja će odluka
će se saopćiti zemaljskom vijeću.

: Car je državnom kancelaru naložio, da u
ime Njemačke države prizna opet uspostavljenu
državu, da joj u izgradnji ustava obeća zaštitu i
pomoć njemačke države, i da i dalje odredi što
treba u pogledu ustanovljenja i formuliranja ne-
čilo zemaljsko vijeće.

Uspostava carstva u Rusiji ?

U švedskim novinskim krugovima pa i rus-
tamo predstoji uspostava carstva. Na prijestolje
bi imao biti pozvan carević. Tutorom bi imao
biti veliki knez Mihael Aleksandrović. Jedan dio
osnovama.

Nesigurnost na ruskoj fronti.

Iz Berlina se javlja, da se na važnim sjed-
žavale zadnje sedmice, zaključilo da se ne diže
vojska s ruske fronte, Političke su prilike u Ru-
siji takove, da nijesu sigurne.

slati svoje čete da ugju u Sibir i sjevernu Man-
rički senat rezoluciju na predsjednika republike
javno sljenja ijo e pitanju shod-
govoru isticalo na 1970. mj., produljeno je do
tanjem mira.
vijećanja pojedinih odjela mirovne konferencije.
za promišljanje, te se povratio u Bukarešt, da
ghilomanovim. Članovi su nove vlade svi prista-
ključak kurlandijskog zemaljskog vijeća naglasuje
slijediti, kad se saslušaju pozvana mjesta, i ta
vojvodinu Kurlandiju kao slobodnu i neodvisnu
kih veza s Njemačkom državom, što je zaklju-
kim, vjeruje se, na temelju vijesti iz Rusije, da
današnje ruske vlade imao bi biti sklon ovim
nicama o t. zv. istočnom pitanju, što su se odr-
Zračna pošta izmegju Beča, Kieva, Odese |
Carigrada.

Iz Beča javljaju : »Neue Freie Presse« sa-
znaje, da će slijedećih dana biti uvedena zračna
sveza izmegju Beča i Kijeva s etapnim stanica-
ma u Krakovu I Lavovu. U najskorije će vrijeme
bili uveđen ovakov zračni promet iz Budimpešte
preko Bukarešta u Odesu, a eventualno i u Ca-
rigrad, Prije svega će nova zračna sveza služiti
službeno  prenašanju pošte izmegju središnjih
mjesta i misije grofa Forgacha, koja je uregjena
u Ukrajini za prijevoz zaliha žita. Kad se za
kratko vrijeme bude ovakova pošta iskušala,
najprije će se zračna pošta na jednoj pruzi pre-
dati javnom poštanskom prometu.

Švedske čete ostavljaju Aland.

Izvješća, što su stigla, vele, da su sada na
Alandskim otocima ostali samo pojedinačni ne-
naoružani ruski vojnici, Tako je provedeno is-
pražnjenje Alanda, što je ugovoreno uz posre-
dovanje švedske vlade. Stoga se otpočelo odaši-
ljati kući švedske odjele. To ipak ne prejudicira
na nikoji način držanje švedske prema političkim
pitanjima, koja su u savezu s Alandom.

 

— Austro-ug. čete ušle su u Odesu
zapovjedništvom generalmajora pl. Zeidlera —
nakon žestokog boja sa boljševicima — dne
14. ovoga mjeseca.

— U južnoj Ukrajini osvojen je grad Ni-
kolajev i Cherson.

— Službeno se potvrgjuje, da je odstupio
Trockij kao pučki povjerenik za izvanjske po-
slove, Povjerit će mu se uprava vijeća povjere-
nika za općinu Petrograd, gdje je već pučki po-
vjerenik rata,

— Javlja se, da je zapovjednik sjeverne
ruske fronfe zatvorio kneza Lvova.

— »New-York Times« javlja, da new-yorško

radništvo zastupa program : Nikakova mira bez
pobjede |

 

 

 

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

— U ltaliju su pozvani rogjeni god. 1900
da moraju doći u vojsku od 20 marta dalje,

— Ruski socijalni revolucionarci odbili su
odgovornost za ratifikaciju mira te pridržavaju
pravo, da sprječavaju izvode mirovnih uvjeta,

— Neke novine donose, da su ltalijini iza-
slanici kod konferencije u Versaillesu prijetili,
da će Italija sklopiti :zasebni mir, ako joj ne za-
jamče, da će se zauzeti ; za 'sve“njezine aspira-
cije. Ovo je navodno, tako razbijesnilo engle-
škog delegata, da je ostavio dvoranu, gdje se
vijećalo.
— Magjarska štampa javlja, da je za vri-
jeme rata s Rumunjskom prebjeglo u Rumunj-
sku 80.000 ugarskih Rumunja. Megju ovima da
je 2000 časnika i 34.000 vojnih obvezanika.

— Srpski emigranti u Ženevi izdaju dva
lista : »Ujedinjenje« izdaje »crnogorski odbor za
ratno ujedinjenje«, a »Srpski List« uregjuje Bo-
rislav Sl. Minić kao organ nezavisnih Srba. Pa-
šić i njegova vlada podupiru prvi list, a drugi
progone. »S. List« napada vladu radi njezinih
djela, a »Ujedinjenje« žestoko grdi crnogorsku
dinastiju, jer da je ona zaprijeka ujedinjenju
srpstva.

Domaće vijesti.

U Zagrebu nije bilo Prerado-
wićeve proslave. Odbor za proslavu stote
obljetnice rogjenja Petra Preradovića javlja: Bu-
dući da je veći dio programa svečanosti stogod.
Petra Preradovića u Zagrebu zabranjen, odbor
izjavljuje, da odustaje od svake proslave u

Zagrebu.

Hrvatski umjetnici za siroma-
šnu našu djecu Istre, Dalmacije,
Bosne i Hercegovine. Svekoliko umje-
tničko osoblje hrvatskog kazališta priregjuje po-
četkom mjeseca aprila koncertnu večer većega
stila, na kojoj će sudjelovati svi solisti drame,
opere i operete, svi kapelnici, cijeli operni žen-
ski i muški zbor, te cijeli pojačani operni orhe-
star. Zaista pohvalno pregnuće i požrtvovnost
naših umjetnika, koji se gotovo natječu da svaki
pojedini od svoje svrhe što više doprinese za
ove bijedne sirote.

Zakon o općoj radnoj dužnosti
u ratu. U zastupničkoj kući podastrla je vlada
zakonsku osnovu o općenoj radnoj dužnosti u
ratu, Po toj osnovi obvezano je svako muško
lice od početka sedamnaeste do navršene šesde-
sete godine života, a svako žensko lice od po-
četka devetnaeste godine života do navršene če-
trđesete godine života na rad za svrhu općeni-
tosti. Ova je dužnost rada u smislu zakona ja-
vna dužnost, a proteže se takogjer na svrhe ze-
malja, kotara i općina. Izuzeta su od radne du-
žnosti lica, koja se samo za neko vrijeme zadr-
žaju u državi ili uživaju prava eksteritorijalno-
sti, nadalje lica oružane sile i javno činovništvo,
članovi ustavnih tijela, dušobrižnici, bilježnici,
javna učiteljska lica. Općena radna dužnost pre-
staje, u koliko se prije ne ukine zaključkom
skupnog ministarstva, sama od sebe, kada isteče
potlje posljednjeg sklopljenog mira s evropskim
velevlastima godina dana.

Ministarstvo za narodno zdra-
wlje. Zastupnička je kuća u sva tri čitanja pri-
hvatila vladinu zakonsku osnovu o uregjenju
ministarstva za narodno zdravlje. U raspravi je
ministar Hobscenski iznio u glavnom, kako se
novo ministarstvo ima organizirati. Na čelu će
ministarstva biti liječnički stručnjak. Ministarstvo
će ovo voditi brigu o zdravstvenim prilikama
ratnika invalida, mladeži, ima da suzbija pomor
u djeci sušicu, spolne bolesti i t, 4. Prva ma
dužnost ima da bude, da uvede novi moderni
zakon o čuvanju zdravlja.

Društvo za vožnju po zraku. U
Trstu sastavilo se je ovo društvo, Učestvuju .a-
ustrijski Lloyd, i Lloyd-tvornica aeroplana u
Aszadu.

Društvo će, poslije rata, uspostaviti osobni
saobraćaj u aeroplanima Trsi-Beč, te Trst i gra-

pod dovi dalmatinski,

Porezne zakonske osnove. No-
vi ratni zajam. U zastupničkoj je kući
primljem u svima čitanjima prijedlog radi povi-
šenja plaće moinčadi, nadalje zakonske osnove
o promjeni poreza na rentu i ratnih prireza na
direktne poreze kao i zakonske osnove 0 pro-
tegnuću poreza na ratnu dobit u g. 1918. U toku
rasprave naglasio je ministar financija Wimmer,
da je ovo u uskom savezu sa osnovom, koja je
Zagovarao

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ba pobrinuli za plaćanje kamata. U općem je|
zakonske ;

gospodarskom interesu, da se porezne
osnove što prije odobre.

Novi list u Spljetu. Javljaju iz Spljeta,
da će ondje od 15. aprila početi izlaziti jugo-
slavenski dnevnik, koji će uregjivati dosadašnji
suradnik »Narodnog Lista« g. Vinko Kisić.

Poziv godišta 1894. do 1899. na
ponovnu vojnu pregledbu, Dne 14.
marča je izdana objava, kojom se pozivlju pu-
čko-ustaški vojni obvezanici, rogjeni od godine
1894. do uključivo 1899. na ponovnu pregledbu
za konstatiranje jesu li sposobni za pučko-ustašku

službu s oružjem. Dotični moraju se prijaviti od!

18. do 23. o. mj. na opremu njihova boravka.
Pregledba biti će od 11. do 30. aprila.

Prijeki sud. Sporazumno sa Ministrom
pravde, naredio je Ministar unutrašnjih posala
prijeki sud za sudbene kotare Budva, Hercegno-
vi, Kotor i Perast te za, porezne općine Strmica,
Plavno, Oton, Radiljevac i Padjene općine i sud-
benog kotara Knin i to za zločin razbojstva pred-
vigjen u $$ 190-195 kaznenog; zakona.

Saborske dnevnice u Hrvatskoj.
Iz Zagreba javljaju: Sabor je usvojio u prvom
i drugom čitanju zakonsku osnovu o dopitiva-
nju počasne plaće u iznosu od 4800 Kruna go-
dišnje saborskim zastupnicima umjesto dnevnica,
kako je to do sada bilo.

Vojnici god. 47—50 otpušteni?
Češki listovi donose iz Beča, da se govori u
parlamentarnim krugovima, da će vojnici godi-
šta 47 do 50 biti otpušteni.

Paketni promet na željeznica.
ma. Danom 11. ovog mjeseca dignuto je ogra-
ničenje paketnog prometa na željeznicama. Stoga
je od tog dana opet dozvoljeno primanje priva-
tnih poštanskih paketa za sjever u prijašnjem
opsegu.

Poštanski paketni saobraćaj
za Tursku obustavljen je po prilici do po-
četka aprila.

AKO TREBATE dobar, pouzdan a uz to d-
jen sat, preporučamo Vam, da se obratite na poznatu
firmu: tvornicu satova Hanns Konrad, ć. i k.
dvorski liferant u Brtix br. 1950 (Češka), koja će Vam
firma poslati uz trogodišnje, pismeno jamstvo samo
dobre, regulirane i kušane satove. Ova firma uživa
najbolji glas, a izvaža u sve stane svijeta. Obilno ilu-
strovani cljenik šalje se svakomu na zahtjev badava

i prosto poštarine.

Gradska kronika.

Obredi Velike Nedjelje u Stol-
noj Orkvwi. Nedjelja od poma (cvjetna): Na
10 ura blagosov poma i maslina (pontifikalno)
sa ophodom okolo crkve, za kojeg se pjeva
»Gloria, laus...«, od Sabalicha, pa svečana sv.
Misa, preko koje se pjeva Muka G. N. I. (pjev.
klerici Sjemeništa). Oko podne izloženje Presv,
Sakramenta i početak adoracije »40 ura« (traje
do podne u Srijedu). — Poslije podne na 6 ura
propovijed o Presv. Sakramentu (propovijeda sva
tri večera O. Dominik Jakaša, dominikanac), »Mi-
serere« (»falsi bordoni«, pjeva mješoviti zbor),
pa »Tantum ergo« od C, Elt, (takogje mješo-
viti zbor).

Ponedjeljak i Utorak: U jutro na 10 ura
sv. Misa pred izloženim Presv. Sakram., a po
podne na 6 ura propovijed i blagoslov kao u
Nedjelju. (»Miserere« kao u Nedjelju, a »Tantum
ergo« pjeva dječački zbor).

Velika Srijeda: U jutro na 10 ura sv. Misa

sa Mukom G. N. I. pa blagoslov za zaključak
adoracije »40 ura«. — Po podne na 5% »Officium
tenebrarum« (Jutrnja Velikog Četvitka). — (Prvu
lamentaciju u srijedu, četvrtak i petak pjeva Dr,
N. pl. Ghetaldi), a na svrhu »Miserere« od
Mayera).
Veliki Četvrtak: Na 10 ura svečana ponti-
fikalna sv. Misa, preko koje presvij. Msgr. Bi-
skup uz asistenciju svjetovnog i redovnog Sve.
Ćenstva posvećuje Ulje Sveto za svu biskupiju.
— Opća Pričest svećenstva i vjernika, — Sahra-
njenje Presv. Sakramenta u oltar pokopanja. —
Oko 12 ura pranje noga dvanaestorici gradskih
siromaha. — Po podne na 5% »Olfficium tene-
brarum«, (Jutrnja Velikog Petka), pa »Miserere«
(kao u Srijedu), a oko 7% ura propovijed o
Muci  Gospodinovoj (0. Dominik  Jakaša
domin.)

Veliki petak: U jutro ma 10 ura »Missa

« sa Mukom G. N. I. po Ivanu

 

 

 

 

 

 

Br. 675

| Uskrs : Na 10 ura svečana pontifikalna sv
Misa (»Missa primitia« od Boslljevca) sa podije-
ljenjem papinskog blagoslova,
g gvorje E Na 10 ura vel. Misa.
a ura (poslije sv. Mise) zadnja propovi
koriemenog propovjednika. e

/ \Proslava stogodišnjice aa
Potra Preradovića. M i
u našem građu proslavili prošli utorak  sto-
godišnjicu  rogjenja ovog velikog hrvatskog
pjesnika sa predavanjem i deklamacija m pojedi-
nih poznatih njegovih pjesama. Za proslave u
ć. k, realnoj Gimnaziji predavao je o našem ve-
likanu gosp. prof, Albert Haller, a u ć. k. nau-
tičkoj školi g. prof. Vladimir Prestini.

U ć. k. ženskoj Preparandiji birani i op- .
sežni program izveden je na opće udivljenje.
Poslije otpjevane Carevke, upravitelj zavoda g.
Ant. Kriletić otvorio je svečanost biranom besje-
dom. Ukratko, ali tako točno, zanosno i sve-
strano ocrta Prerada, ko da mu se je u duši slio.
Samo pjesnik može onako, da o pjesniku govori.
Da ta lijepa skladba misli, čuvstava i zorova ne
ostane bez utjecaja na učenice i pitomice, svede
ju pri kraju vješto na pedagoško polje, ističući
u čemu sastoji prava ljubav prama Bogu, caru,
domovini, čovječanstvu. a

Zatim je g. prof. Jakov Carić okretno po-
dao kratki prikaz Preradova književnog rada,
osvrčući se uprav vješto, sad na jedan, sad na
drugi ulomak njegovog rada. Grehota samo, što
je vrijeme bilo kratko, za tako lijepu i veliku
zadaću.

Prigodnica spjevana od g. Kriletića zanosno
je bila kazana od pitomice Lovrić. Nije to bila
samo pjesma, nego jasni otsjev duše, rada i
misli velikoga pjesnika.

Zatim, je slijedila svečanost po ovom pro-
gramu :

»Dalmatinci caru svomu« (deklamuje pitomica

Vigna),

»Ribar« (kazuje učenica dječjeg vrta V. Carić),
»Zemaljski raje (pjeva zbor pitomica),

»Svaki stvor slavi Boga« (deki. uč. vježb.),
»Primorska pjesmica« (dekl, uč. vježb.),
»Zašto plačeš ?« (pjeva pitomica Novak),
»Pozdrav domovini« (dek. pitom, Merlo),
»Laku noć« (pjeva zbor [. teč.), :
»Naša zemlja« (dekl. pitom. Brambilla),
»Radost i muka pjesnikova« ((lekl. pit. Sa-

mardžić J.),

»Veselje mladosti« (pjeva zbor [I. teč.), !
»Putnik« (deklamuju pitomice: Basor, Fakin “

Knežević),

»Pamet i srce« (dekl. pitomica Klarin),
"»Utjeha« (pjeva pit. Šapro),

»Jezik roda moga« (deki. pit. Stojković),
»Moru« (deki. pitom. Kocelj),
»Svraćanje« (pjeva pit. Raha sa zborom III. teč),
»Mujezin« (dekl, pit. Hammer),

»Smite (deki. pit. Šutić),

»Tuga« (pjeva pit, Čižek),

»Ljubica« (pjeva zbor IV. teč.),
»Zvijezde« (dekl. Novaković),

»Bože živi blagoslovi« (pjeva zbor).

Opsežni je ovaj program bio uopće tako
lijepo proveđen, da ga se može najbolje ocije-
niti, kad se kaže: Grehota da tako lijepi đu-
ševni užitak, ostaje megju zidovima preparandije.

I mjesna ć. k. Trgovačka škola proslavila
je taj_dan.

Pošto su učenici i učenice sa gg. nasta-
vnicima prisustvovali pjevanoj sv. misi pred Sve-
čevim oltarom u franjevačkoj crkvi, gdje su gro-
bovi našeg Gundulića i Pracata, skupiše se na
9 s. u školsku zgradu na pomen. Tu je upra-
vitelj g. Dr. Josip Aranza prikazao u markantnim
crtama život i rad velikog nam hrvatskog pje-
snika svečara, vrlog domoroca, iskrenog Slavena,
idealiste, značajnika. Naš Prerad, reče, veoma
dostojnim i lijepim načinom iznosi radosti i tuge
svog junačkog naroda; u hrabrom i složnom
radu i jedinstvu, pjeva on na više mjesta, uvijek
je snaga i našeg ponosnog naroda, kojega kri-
jepi vjera u Boga, u pravdu i bolju budućnost.
Dubrovnik je Prerada silno zanio i on ga je milo
i vješto opjevao. Preradove divne misli i idealni
osjećaji zaslužuju, da ih vješto upozna | živo

i i naš svi
prigri trgovački podmladak, Jestan svoje