Str. 2. Kako javljaju iz New-Yorka, Japan će po- džuriju. Sjedinjene su države nakon sporazuma sa saveznicima tu intervenciju odobrile, Prema jednoj drugoj vijesti primio je ame- u kojoj traži, da se uzme položaj protiv posjed- nuća Sibira sa strane Japana. Havasova agencija javlja iz Tokija 19 o. mj., i nosti, da Japan stupi u ra : Pregovori/s Rumunjskom. Primirje s, Rumunjskom, koje je prema u- noćas, t. j. do poneći 22 o. mj. Uzrok tomu je, što je ministarstvo Avaresenovo demisioniralo iz unutrnjih polit, razloga, koji nemaju ništa s pi- Jer su uslijed ovog otpale punomoći do- sađanjih rumunjskih delegata, za sada miruju glavni pregovori. Nastavljaju se povjerenstvena ., Rumunjski je kralj dao da Marghiloman dogje u Jassy, te ga je umolio da sastavi novo ministarstvo. Marghiloman je umolio vremena stupi u dodit sa zastupnicimaSsredišnjih vlasti. Zadnje vijesti iz Jassy-a vele, da je sasta- vljen rumunjski kabinet pod predsjedništvom Mar- še središnjih vlasti. Njemački car i Kurlandija. Odgovor državnog kancelara na poznati za- da je car osobitim veseljem uzeo na znanje mol- bu, što je na njega upravljena : da primi voj- vodsku krunu kurlandsku. Previšnja će odluka će se saopćiti zemaljskom vijeću. : Car je državnom kancelaru naložio, da u ime Njemačke države prizna opet uspostavljenu državu, da joj u izgradnji ustava obeća zaštitu i pomoć njemačke države, i da i dalje odredi što treba u pogledu ustanovljenja i formuliranja ne- čilo zemaljsko vijeće. Uspostava carstva u Rusiji ? U švedskim novinskim krugovima pa i rus- tamo predstoji uspostava carstva. Na prijestolje bi imao biti pozvan carević. Tutorom bi imao biti veliki knez Mihael Aleksandrović. Jedan dio osnovama. Nesigurnost na ruskoj fronti. Iz Berlina se javlja, da se na važnim sjed- žavale zadnje sedmice, zaključilo da se ne diže vojska s ruske fronte, Političke su prilike u Ru- siji takove, da nijesu sigurne. slati svoje čete da ugju u Sibir i sjevernu Man- rički senat rezoluciju na predsjednika republike javno sljenja ijo e pitanju shod- govoru isticalo na 1970. mj., produljeno je do tanjem mira. vijećanja pojedinih odjela mirovne konferencije. za promišljanje, te se povratio u Bukarešt, da ghilomanovim. Članovi su nove vlade svi prista- ključak kurlandijskog zemaljskog vijeća naglasuje slijediti, kad se saslušaju pozvana mjesta, i ta vojvodinu Kurlandiju kao slobodnu i neodvisnu kih veza s Njemačkom državom, što je zaklju- kim, vjeruje se, na temelju vijesti iz Rusije, da današnje ruske vlade imao bi biti sklon ovim nicama o t. zv. istočnom pitanju, što su se odr- Zračna pošta izmegju Beča, Kieva, Odese | Carigrada. Iz Beča javljaju : »Neue Freie Presse« sa- znaje, da će slijedećih dana biti uvedena zračna sveza izmegju Beča i Kijeva s etapnim stanica- ma u Krakovu I Lavovu. U najskorije će vrijeme bili uveđen ovakov zračni promet iz Budimpešte preko Bukarešta u Odesu, a eventualno i u Ca- rigrad, Prije svega će nova zračna sveza služiti službeno prenašanju pošte izmegju središnjih mjesta i misije grofa Forgacha, koja je uregjena u Ukrajini za prijevoz zaliha žita. Kad se za kratko vrijeme bude ovakova pošta iskušala, najprije će se zračna pošta na jednoj pruzi pre- dati javnom poštanskom prometu. Švedske čete ostavljaju Aland. Izvješća, što su stigla, vele, da su sada na Alandskim otocima ostali samo pojedinačni ne- naoružani ruski vojnici, Tako je provedeno is- pražnjenje Alanda, što je ugovoreno uz posre- dovanje švedske vlade. Stoga se otpočelo odaši- ljati kući švedske odjele. To ipak ne prejudicira na nikoji način držanje švedske prema političkim pitanjima, koja su u savezu s Alandom. — Austro-ug. čete ušle su u Odesu zapovjedništvom generalmajora pl. Zeidlera — nakon žestokog boja sa boljševicima — dne 14. ovoga mjeseca. — U južnoj Ukrajini osvojen je grad Ni- kolajev i Cherson. — Službeno se potvrgjuje, da je odstupio Trockij kao pučki povjerenik za izvanjske po- slove, Povjerit će mu se uprava vijeća povjere- nika za općinu Petrograd, gdje je već pučki po- vjerenik rata, — Javlja se, da je zapovjednik sjeverne ruske fronfe zatvorio kneza Lvova. — »New-York Times« javlja, da new-yorško radništvo zastupa program : Nikakova mira bez pobjede | »PRAVA CRVENA HRVATSKA« — U ltaliju su pozvani rogjeni god. 1900 da moraju doći u vojsku od 20 marta dalje, — Ruski socijalni revolucionarci odbili su odgovornost za ratifikaciju mira te pridržavaju pravo, da sprječavaju izvode mirovnih uvjeta, — Neke novine donose, da su ltalijini iza- slanici kod konferencije u Versaillesu prijetili, da će Italija sklopiti :zasebni mir, ako joj ne za- jamče, da će se zauzeti ; za 'sve“njezine aspira- cije. Ovo je navodno, tako razbijesnilo engle- škog delegata, da je ostavio dvoranu, gdje se vijećalo. — Magjarska štampa javlja, da je za vri- jeme rata s Rumunjskom prebjeglo u Rumunj- sku 80.000 ugarskih Rumunja. Megju ovima da je 2000 časnika i 34.000 vojnih obvezanika. — Srpski emigranti u Ženevi izdaju dva lista : »Ujedinjenje« izdaje »crnogorski odbor za ratno ujedinjenje«, a »Srpski List« uregjuje Bo- rislav Sl. Minić kao organ nezavisnih Srba. Pa- šić i njegova vlada podupiru prvi list, a drugi progone. »S. List« napada vladu radi njezinih djela, a »Ujedinjenje« žestoko grdi crnogorsku dinastiju, jer da je ona zaprijeka ujedinjenju srpstva. Domaće vijesti. U Zagrebu nije bilo Prerado- wićeve proslave. Odbor za proslavu stote obljetnice rogjenja Petra Preradovića javlja: Bu- dući da je veći dio programa svečanosti stogod. Petra Preradovića u Zagrebu zabranjen, odbor izjavljuje, da odustaje od svake proslave u Zagrebu. Hrvatski umjetnici za siroma- šnu našu djecu Istre, Dalmacije, Bosne i Hercegovine. Svekoliko umje- tničko osoblje hrvatskog kazališta priregjuje po- četkom mjeseca aprila koncertnu večer većega stila, na kojoj će sudjelovati svi solisti drame, opere i operete, svi kapelnici, cijeli operni žen- ski i muški zbor, te cijeli pojačani operni orhe- star. Zaista pohvalno pregnuće i požrtvovnost naših umjetnika, koji se gotovo natječu da svaki pojedini od svoje svrhe što više doprinese za ove bijedne sirote. Zakon o općoj radnoj dužnosti u ratu. U zastupničkoj kući podastrla je vlada zakonsku osnovu o općenoj radnoj dužnosti u ratu, Po toj osnovi obvezano je svako muško lice od početka sedamnaeste do navršene šesde- sete godine života, a svako žensko lice od po- četka devetnaeste godine života do navršene če- trđesete godine života na rad za svrhu općeni- tosti. Ova je dužnost rada u smislu zakona ja- vna dužnost, a proteže se takogjer na svrhe ze- malja, kotara i općina. Izuzeta su od radne du- žnosti lica, koja se samo za neko vrijeme zadr- žaju u državi ili uživaju prava eksteritorijalno- sti, nadalje lica oružane sile i javno činovništvo, članovi ustavnih tijela, dušobrižnici, bilježnici, javna učiteljska lica. Općena radna dužnost pre- staje, u koliko se prije ne ukine zaključkom skupnog ministarstva, sama od sebe, kada isteče potlje posljednjeg sklopljenog mira s evropskim velevlastima godina dana. Ministarstvo za narodno zdra- wlje. Zastupnička je kuća u sva tri čitanja pri- hvatila vladinu zakonsku osnovu o uregjenju ministarstva za narodno zdravlje. U raspravi je ministar Hobscenski iznio u glavnom, kako se novo ministarstvo ima organizirati. Na čelu će ministarstva biti liječnički stručnjak. Ministarstvo će ovo voditi brigu o zdravstvenim prilikama ratnika invalida, mladeži, ima da suzbija pomor u djeci sušicu, spolne bolesti i t, 4. Prva ma dužnost ima da bude, da uvede novi moderni zakon o čuvanju zdravlja. Društvo za vožnju po zraku. U Trstu sastavilo se je ovo društvo, Učestvuju .a- ustrijski Lloyd, i Lloyd-tvornica aeroplana u Aszadu. Društvo će, poslije rata, uspostaviti osobni saobraćaj u aeroplanima Trsi-Beč, te Trst i gra- pod dovi dalmatinski, Porezne zakonske osnove. No- vi ratni zajam. U zastupničkoj je kući primljem u svima čitanjima prijedlog radi povi- šenja plaće moinčadi, nadalje zakonske osnove o promjeni poreza na rentu i ratnih prireza na direktne poreze kao i zakonske osnove 0 pro- tegnuću poreza na ratnu dobit u g. 1918. U toku rasprave naglasio je ministar financija Wimmer, da je ovo u uskom savezu sa osnovom, koja je Zagovarao ba pobrinuli za plaćanje kamata. U općem je| zakonske ; gospodarskom interesu, da se porezne osnove što prije odobre. Novi list u Spljetu. Javljaju iz Spljeta, da će ondje od 15. aprila početi izlaziti jugo- slavenski dnevnik, koji će uregjivati dosadašnji suradnik »Narodnog Lista« g. Vinko Kisić. Poziv godišta 1894. do 1899. na ponovnu vojnu pregledbu, Dne 14. marča je izdana objava, kojom se pozivlju pu- čko-ustaški vojni obvezanici, rogjeni od godine 1894. do uključivo 1899. na ponovnu pregledbu za konstatiranje jesu li sposobni za pučko-ustašku službu s oružjem. Dotični moraju se prijaviti od! 18. do 23. o. mj. na opremu njihova boravka. Pregledba biti će od 11. do 30. aprila. Prijeki sud. Sporazumno sa Ministrom pravde, naredio je Ministar unutrašnjih posala prijeki sud za sudbene kotare Budva, Hercegno- vi, Kotor i Perast te za, porezne općine Strmica, Plavno, Oton, Radiljevac i Padjene općine i sud- benog kotara Knin i to za zločin razbojstva pred- vigjen u $$ 190-195 kaznenog; zakona. Saborske dnevnice u Hrvatskoj. Iz Zagreba javljaju: Sabor je usvojio u prvom i drugom čitanju zakonsku osnovu o dopitiva- nju počasne plaće u iznosu od 4800 Kruna go- dišnje saborskim zastupnicima umjesto dnevnica, kako je to do sada bilo. Vojnici god. 47—50 otpušteni? Češki listovi donose iz Beča, da se govori u parlamentarnim krugovima, da će vojnici godi- šta 47 do 50 biti otpušteni. Paketni promet na željeznica. ma. Danom 11. ovog mjeseca dignuto je ogra- ničenje paketnog prometa na željeznicama. Stoga je od tog dana opet dozvoljeno primanje priva- tnih poštanskih paketa za sjever u prijašnjem opsegu. Poštanski paketni saobraćaj za Tursku obustavljen je po prilici do po- četka aprila. AKO TREBATE dobar, pouzdan a uz to d- jen sat, preporučamo Vam, da se obratite na poznatu firmu: tvornicu satova Hanns Konrad, ć. i k. dvorski liferant u Brtix br. 1950 (Češka), koja će Vam firma poslati uz trogodišnje, pismeno jamstvo samo dobre, regulirane i kušane satove. Ova firma uživa najbolji glas, a izvaža u sve stane svijeta. Obilno ilu- strovani cljenik šalje se svakomu na zahtjev badava i prosto poštarine. Gradska kronika. Obredi Velike Nedjelje u Stol- noj Orkvwi. Nedjelja od poma (cvjetna): Na 10 ura blagosov poma i maslina (pontifikalno) sa ophodom okolo crkve, za kojeg se pjeva »Gloria, laus...«, od Sabalicha, pa svečana sv. Misa, preko koje se pjeva Muka G. N. I. (pjev. klerici Sjemeništa). Oko podne izloženje Presv, Sakramenta i početak adoracije »40 ura« (traje do podne u Srijedu). — Poslije podne na 6 ura propovijed o Presv. Sakramentu (propovijeda sva tri večera O. Dominik Jakaša, dominikanac), »Mi- serere« (»falsi bordoni«, pjeva mješoviti zbor), pa »Tantum ergo« od C, Elt, (takogje mješo- viti zbor). Ponedjeljak i Utorak: U jutro na 10 ura sv. Misa pred izloženim Presv. Sakram., a po podne na 6 ura propovijed i blagoslov kao u Nedjelju. (»Miserere« kao u Nedjelju, a »Tantum ergo« pjeva dječački zbor). Velika Srijeda: U jutro na 10 ura sv. Misa sa Mukom G. N. I. pa blagoslov za zaključak adoracije »40 ura«. — Po podne na 5% »Officium tenebrarum« (Jutrnja Velikog Četvitka). — (Prvu lamentaciju u srijedu, četvrtak i petak pjeva Dr, N. pl. Ghetaldi), a na svrhu »Miserere« od Mayera). Veliki Četvrtak: Na 10 ura svečana ponti- fikalna sv. Misa, preko koje presvij. Msgr. Bi- skup uz asistenciju svjetovnog i redovnog Sve. Ćenstva posvećuje Ulje Sveto za svu biskupiju. — Opća Pričest svećenstva i vjernika, — Sahra- njenje Presv. Sakramenta u oltar pokopanja. — Oko 12 ura pranje noga dvanaestorici gradskih siromaha. — Po podne na 5% »Olfficium tene- brarum«, (Jutrnja Velikog Petka), pa »Miserere« (kao u Srijedu), a oko 7% ura propovijed o Muci Gospodinovoj (0. Dominik Jakaša domin.) Veliki petak: U jutro ma 10 ura »Missa « sa Mukom G. N. I. po Ivanu Br. 675 | Uskrs : Na 10 ura svečana pontifikalna sv Misa (»Missa primitia« od Boslljevca) sa podije- ljenjem papinskog blagoslova, g gvorje E Na 10 ura vel. Misa. a ura (poslije sv. Mise) zadnja propovi koriemenog propovjednika. e / \Proslava stogodišnjice aa Potra Preradovića. M i u našem građu proslavili prošli utorak sto- godišnjicu rogjenja ovog velikog hrvatskog pjesnika sa predavanjem i deklamacija m pojedi- nih poznatih njegovih pjesama. Za proslave u ć. k, realnoj Gimnaziji predavao je o našem ve- likanu gosp. prof, Albert Haller, a u ć. k. nau- tičkoj školi g. prof. Vladimir Prestini. U ć. k. ženskoj Preparandiji birani i op- . sežni program izveden je na opće udivljenje. Poslije otpjevane Carevke, upravitelj zavoda g. Ant. Kriletić otvorio je svečanost biranom besje- dom. Ukratko, ali tako točno, zanosno i sve- strano ocrta Prerada, ko da mu se je u duši slio. Samo pjesnik može onako, da o pjesniku govori. Da ta lijepa skladba misli, čuvstava i zorova ne ostane bez utjecaja na učenice i pitomice, svede ju pri kraju vješto na pedagoško polje, ističući u čemu sastoji prava ljubav prama Bogu, caru, domovini, čovječanstvu. a Zatim je g. prof. Jakov Carić okretno po- dao kratki prikaz Preradova književnog rada, osvrčući se uprav vješto, sad na jedan, sad na drugi ulomak njegovog rada. Grehota samo, što je vrijeme bilo kratko, za tako lijepu i veliku zadaću. Prigodnica spjevana od g. Kriletića zanosno je bila kazana od pitomice Lovrić. Nije to bila samo pjesma, nego jasni otsjev duše, rada i misli velikoga pjesnika. Zatim, je slijedila svečanost po ovom pro- gramu : »Dalmatinci caru svomu« (deklamuje pitomica Vigna), »Ribar« (kazuje učenica dječjeg vrta V. Carić), »Zemaljski raje (pjeva zbor pitomica), »Svaki stvor slavi Boga« (deki. uč. vježb.), »Primorska pjesmica« (dekl, uč. vježb.), »Zašto plačeš ?« (pjeva pitomica Novak), »Pozdrav domovini« (dek. pitom, Merlo), »Laku noć« (pjeva zbor [. teč.), : »Naša zemlja« (dekl. pitom. Brambilla), »Radost i muka pjesnikova« ((lekl. pit. Sa- mardžić J.), »Veselje mladosti« (pjeva zbor [I. teč.), ! »Putnik« (deklamuju pitomice: Basor, Fakin “ Knežević), »Pamet i srce« (dekl. pitomica Klarin), "»Utjeha« (pjeva pit. Šapro), »Jezik roda moga« (deki. pit. Stojković), »Moru« (deki. pitom. Kocelj), »Svraćanje« (pjeva pit. Raha sa zborom III. teč), »Mujezin« (dekl, pit. Hammer), »Smite (deki. pit. Šutić), »Tuga« (pjeva pit, Čižek), »Ljubica« (pjeva zbor IV. teč.), »Zvijezde« (dekl. Novaković), »Bože živi blagoslovi« (pjeva zbor). Opsežni je ovaj program bio uopće tako lijepo proveđen, da ga se može najbolje ocije- niti, kad se kaže: Grehota da tako lijepi đu- ševni užitak, ostaje megju zidovima preparandije. I mjesna ć. k. Trgovačka škola proslavila je taj_dan. Pošto su učenici i učenice sa gg. nasta- vnicima prisustvovali pjevanoj sv. misi pred Sve- čevim oltarom u franjevačkoj crkvi, gdje su gro- bovi našeg Gundulića i Pracata, skupiše se na 9 s. u školsku zgradu na pomen. Tu je upra- vitelj g. Dr. Josip Aranza prikazao u markantnim crtama život i rad velikog nam hrvatskog pje- snika svečara, vrlog domoroca, iskrenog Slavena, idealiste, značajnika. Naš Prerad, reče, veoma dostojnim i lijepim načinom iznosi radosti i tuge svog junačkog naroda; u hrabrom i složnom radu i jedinstvu, pjeva on na više mjesta, uvijek je snaga i našeg ponosnog naroda, kojega kri- jepi vjera u Boga, u pravdu i bolju budućnost. Dubrovnik je Prerada silno zanio i on ga je milo i vješto opjevao. Preradove divne misli i idealni osjećaji zaslužuju, da ih vješto upozna | živo i i naš svi prigri trgovački podmladak, Jestan svoje