3tr. 2.

Opatiju. Stanovništvo je ovog grada, okićeno za-
stavama i krasnim raskošjem premaljetnog cvi-
jeća, pozdravilo vladara s odaševljenim poklici-
oi Vladar se najviše interesirao za promet stran-
cima i za sve što zasijeca u liječitišta na austrij-
skoj rivijeri, obaviještujući se pri tome o aprovi-
zacijskim prilikama. Veoma je duboki dojam na-
pravio doček, što su ga priređila izaslanstva o-
strva Krka, Cresa i Lošinja, sa biskupom dr. Mah-
nićem na čelu. I tu je vladar iskazao iskrene ri-
ječi sućuti za stanje stanovnika, pa je pokazao,
da je potanko obaviješten o teškim prilikama, u
kojima ono živi, Iza toga je Njeg. Vel. krenulo
u vojne bolnice u Opatiji, praćen spontanim i
dugotrajnim ovacijama stanovništva. Tu se raz-
govarao sa mnogim bolesnim oficirima i sa mom-
čadi, pa se ljubežljivo raspitivao za njihovo zdrav-
lje..Na koncu je preko Voloske krenuo u Opa-
tiju-Matulje. Tu je prešao u dvorski voz, da se
sa ministrom dr, Seidlerom vrati u Beč. Na od-
lasku je vladar naložio namjesniku barunu Fries-
Skenu, da se srdačno zahvali stanovništvu na
osjećajima patriotske privrženosti i vjerne oda-
nosti, kojima je svagdje dalo oduška prigodom
trodnevnog vladarevog boravka u zemlji,

Sastanak zastupnika u Zadru.
Svim narodnim zastupnicima iz Dalmacije na
zemalj. saboru i carev, vijeću bio je upravljen
slijedeći poziv:

Velecijenjeni gospodine | Čast nam je po-
zvati V. G. na skupni sastanak sviju zastupnika
na dalmatinskom saboru i carevinskom vijeću,
koji će se držati u Zadru dneva 13. (subota)
aprila o. g. sa slijedećim dnevnim redom: 1.

Politički položaj; 2. Ekonomske i opskrbne pri- i

like u Dalmaciji ; 3. Eventualia. Na sastanak je
pozvan takogjer predsjednik jugoslavenskog kluba
u Beču g. dr. Ante Korošec. S obzirom na važ-
nost sastanka, koji je prvi skupni sastanak od
početka rata, računamo stalno i na sudjelova-
nje V. G.

Uz kolegijalni pozdrav.

Zadar, 29. marta 1918. — Dr. Dušan Ba-
ljak, Juraj Biankini, Dn. Ivo Prodan.

Imenovanje spljetskog i _hwar-
skog biskupa. Presvij. Dr. Juraj Carić, do-
sadašnji biskup Makarske, imenovan je bisku-
pom Spljeta, a presvij. Luka Pappatava, biskup
u Šibeniku, biskupom u Hvaru.

Presvij. Carić rogjen je u selu Svirče na
Hvaru godine 1867.

Biskupom Makarske bio je imenovan 6.
dećembra 1906. Prije toga bio je vjeroučitelj na
talijanskoj pa na hrvatskoj gimnaziji u Zadru, i
rektor nadbiskupskog sjemeništa.

Vijest o njegovom imenovanju primljena
je zadovoljstvom u spljetskom gragjanstvu.

»Naše Jedinstvo« ovom prilikom megju i-
nim veli;

»U dr. J. Cariću spljetska biskupija dobija
biskupa duboke kulture, visoke inteligencije, sve-
strano naobražena i načitana. Biskup Carić je
vas za puk; svima predusretljiv, svakome pri-
stupačan, patriot.

U najboljoj muževnoj dobi, lijepoga zdra-
vlja, pun energije i plemenite ambicije da čini
dobra, dolazi nam u Spljet kao poslan od bo-
žije Providnosti, jer nam je zaista trebao ova-
kav biskup, Uman, široka i lijepa srca, dalekih
vidika, ozbiljan, pronicav, pohlepan da radi za
sve što je lijepo i plemenito, prožet uzvišenim
idealima vjere i domovine, on u Spljetu može
da najbolje razvija svoje lijepe sposobnosti, iz
Spljeta da koristi crkvi, puku i narodnoj stvari.

Čeka ga teško breme na preteškome po-
ložaju, ali baš radi toga nijesmo mogli doče-
kati zgodnijega biskupa za najteže doba poslije
ovoga strašnoga rata.

Imenovanjem biskupa udovoljeno je njego-
voj velikoj želji da radi, da svuda pritječe, da
svuđa pomaže umom, savjetom, djelom.

U to ime: bilo sretno I«

Preradovićeva proslava u Be.
ču, Slaveni u Beču pripravljaju za mjesec maj
veliku. Preradovićevu svečanost. Predsjednik je
odbora prof, Jagić.

Nova povreda. »Obzor« od 6. o. mj.
megju ostalim piše: Blagajničke dozuačice Au:
stro-ugarske banke već su u prometu. I to samo
sa magjarskim tekstom đok su u Austriji u pro-
metu samo doznačice sa njemačkim tekstom. Mi
smo već doduše navikli, da Magjari suverenim
prezirom ne samo svojih narodnosti, nego i auto-
nomnog položaja Hrvatske na papirnatom i dru-
gom novcu vole vidjeti samo magjarski tekst,
dok je ipak na austrijskoj strani baknota barem
vrijednost baknota naznačena i u raznim jezi-
cima drugih naroda austrijske pole monarhije,
pa stoga nailazimo tamo i hrv. natpis. Neugod-

no se ipak doimalo hrvatske javnosti, kad se je
prijašnji ministar linancija dr, Teleszky odlučno
_ kratio, da obveznice ratnih zajmova providi i
“hrvatskim tekstom, te je rekao ma ozbiljne re.
kriminacije sa mjerodavne strane, da mu nije
, stalo do hrvatskih milijuna. Slična je povreda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

naše autonomije i našeg službenog hrvatskog je-
zika počinjena i u novim blagajničkim doznači-
cama. Držimo, da naši mjerodavni krugovi ne
će propustiti, da ondje, gdje to moraju i trebaju
učiniti o toj stvari, energično progovore, a sva-
kako bi trebalo, da se o tome progovori i u hrvat-
skom saboru. -

Ratni album dalm. 23. pukovni-
je. Naša hrabra i slavna 23. dalmatinska stre-
ljačka pukovnija sprema se, da izda u spomen
svjetskog rata veliko spomen-djelo u riječi i sli-
kama.

Da bude ratni album 23. streljačke puko-
vnije što potpuniji, molimo sve one, čiji su ro-
gjaci učestvovali u bojevima naše pukovnije,
da pošalju najbolje fotografije, dnevnike, bilje-
ške, životopise palih i izgubljenih, kao i slike
zarobljenika, da možemo to upotrebiti i ovjeko-
vječiti u našem albumu. Sve neka se šalje na
naslov: Dokpadni bataljun 23. dalm. pukovnije,
Orahovica (Slavonija).

Slike ćemo nakon reprodukcije, dnevnike i
bilješke nakon prepisa odmah povratiti vla-
snicima.

Za medicinski fakultet u Za-
grebu. »Zagr. koresp.« javlja: Kako s pouz-
dane strane doznajemo, zakonska osnova o gra-
dnji zgrade za medicinski fakultet i zemaljsku
bolnicu sa klinikom u Zagrebu, te osnova za-
kona o uregjenju muzeja u Zagrebu dobila je
previšnju predsankciju.

Dar Ivu Vojnoviću. Čitamo u »Hrv.
Njivi«, da je zaključeno sabiranje narodnog dara
Ivu knezu Vojnoviću. Sabrata je svota od

Otpremanje djece iz Dalmacije
na ferijalnu koloniju u Hrvatsku.
Zadarske novine javljaju : U Hrvatskoj ima oko
10.000 djece, iz Istre, Bosne i Hercegovine te
Dalmacije, i to ima iz Dalmacije samo 200, dok
bi ih mogli primiti do 4000. U tu svrhu sasta-
vio se u Zadru »Odbor za otpremanje djece na
ferijalnu koloniju u Hrvatsku«, u kojem se na-
laze profesori gimnazije i preparandije g.g. llija
Dizdar, Ivo Juras, Niko Kučić, dr. Mirko Perko-
vić, Stjepan Ratković i Ivo Šoljan. Odbor će se
brinuti, da iz sve Dalmacije sabire djecu, kojima
je potreba oporavka, i da ih iz Zadra otpremi
na Rijeku, u Hrvatsku. Zato će se obratiti župni-
cima i učiteljima, kojima će uopće odbor stati
pripravan na ponude i za obavijesti,. U većim
dalm. gradovima sastaviće se lokalni odbor, koji
će sakupljati djecu iz okoline i dogovorno ot-
premati do glavnog sabirališta u Zadru. Odborima
će biti omogućene povoljne sveze i općenje.

Imenovanje. Viši kotarski liječnik dr.
Emil Petz imenovan je zem. sanitetskim nadzor-
nikom u Dalmaciji.

Naknadni općinski izbori oba-
vljeni su na 20. i 21. pr. mj. u Dobroti kod
Kotora. Izbor je izvršen jednoglasno. U koliko
nam je poznato, ovo su prvi opć. izbori u Dal-
maciji kroz vrijeme ovog dugog rata.

Revija na francuskom jeziku.
»Hermes« trg. d. d. u Zagrebu izdaje pod na-
slovom »La petite revue« mjesečnu reviju sa svr-
hom, da se mladeži pruži dobrog štiva za nau-
ku francuskog jezika. List vodi zagrebački od-
vjetnik dr. Matić, a uregjuje ga prof. dr. Grđenić.

Čitulja. Pišu nam sa Šipana, da je ondje
dne 29. pr. mj. preminuo g. Marko B. Cvjetko-
vić, posjednik, u 55.0j godini, uzor-domaćin,
dobar čovjek i domoljub.

Vječni mu pokoj, a ucvijeljenoj obitelji i
svojti naše saučešće.

Dr. Potočnjak živ, Javljalo se, da
je emigranat u Rusiji dr. Frano Potočnjak, po-
znata ličnost u Hrvatskoj, poginuo od istih Rusa.
Sad se opet javlja, da je živ, i da boravi u
Ženevi.

Uvjeti o podijeljivanju voresi.-
je sa strano vojnog veresijekog
zavoda za južno ratno područje osobama, le
su uslijed ratnih dogagjaja pretrpjeli štetu po-
sredno ili neposredno. Molbe za podijeljenje
veresije imađu se upraviti pismeno ili usmeno
na zapisnik kod sekretarijata dotičnog cenzorskog
kolegija, koji ih proslijegjuje upravi zavoda na
odluku.

Molbe moraju sadržavati točne mavode o

a napose glede šteta pretrpljenih posredno u-
slijed ratnih dogagjaja (n. pr. uslijed evakuacije

 

zgodnih pokretnina, kao i jamčenjem sa strane
valjanih jamaca. Zajmovi za ponovnu nabavu
predmeta ili obrtnih namještaja mogu biti podi-
jeljeni u vrijednim slučajevima i bez ikojeg osi-
guranja, te osim toga osiguranje može uopće
izostati, to jest može ga država preuzeti na se,
ako s jedne strane molitelj nema apsolutno ni-
šta da dade kao jamčenje, a njegov je ekonom-
ski položaj uzdrman baš uslijed pretrpljene štete,
a s druge strane opstoji opravdana mogućnost,
da će molitelj doskora biti u stanju, da povrati
veiesiju.

Podijeljivanje veresija slijedi ili u formi
mjenične veresije ili zadužnice, kod pokrajinskih
veresijskih zavoda kao novčani uložak na tekući
račun, a kod štedionica kao novčani utržak na
knjižice.

Glede kamata vrijedi načelo, da kamate
prekoračuju za barem !/2% kamatnjak (mjenično
eskomptni) austro-ugarske banke, ali u nijednom
slučaju ne smije biti niži od 5%.

*U posebnim slučajevima može zavod uz
dozvolu ć. k. ministarstva finamcija sniziti ka-
mate i dozvoliti odgodu isplate kamata. Provi-
zija se ne računa.

Otplata glavnice redovno mora slijediti u
petnaest godišnjih rata, od kojih prva dospijeva
svrhom pete godine makon  sklopljenja mira
s Italijom.

Veresije mogu biti podijeljene u svrhu re-
habilitacije i pripadnicima slobodnih obrta, kao
advokatima, notariima, liječnicima, civilnim tehni-
čarima i t. d. Kamatnjak za ove veresije iznosi
redcvno 3%.

Zavod je postigao sa strane ministarstva
financija znatnih oprosta od pristojaba, koje su
naravno od koristi i primateljima veresija.

Sekretarijati cenzorskih kolegija, koji će po
svoj prilici u najskorije doba započeti svoje dje-
lovanje, dužni su, da moliteljima priopće sve
bliže upute o uvjetima podijeljivanja veresija, o
sastavljanju molba za veresije, o zadužnim spi-
sima, mjenicama i o postavljanju zaltijevanih
sigurnosti.

Stoga će biti i u interesu bržeg riješenja
poslova, ako se prije prikazanja molbe, molitelj
sporazumi, bilo usmeno, bilo pismeno, sa kom-
petentnim sekretarijatom. Uostalom i direkcija
zavoda u Celovcu (Klagenfurt) spravna je, da
dade potrebite upute zainteresovanim krugovima.

Prijeki sud proglašen je i za porezne
općine Radučić i Mokropolje kotara Knina. Ta-
kogjer za sudbene kotare Obrovac i Kistanje.

»Balkan““, Primili smo drugi broj ovoga
jedinoga hrvatskoga filatelističkoga lista. Donaša
aktuelne filatelističke članke, novosti i vijesti uz
mnogobrojne ilustracije, Preporučamo ga svim
sabiračima maraka. Pretplata mu je na godinu
K 650, na po godine K 3:50, a šalje se upravi
»Balkana«, Zagreb, 1.

Poštenjakovići pred sudom. Po-
znata je rasprava i osuda sarajevskog suda pro-
tiv nekolicine čimbenika u ondješnjoj aproviza-
ciji i nekih trgovaca, na čelu sa »karakternim«
savjetnikom Bradačem.

Prekjučer je pred istim sudom počela ras-
prava protiv komesara bos.-herc. željeznica W.
Fischera, K. Leichnera i F. Nagela i nekolicine
željezn. namještenika, trgovaca i ost. Optužnica
erž. odvjetništva sarajevskoga tereti ih, da su iz
koristoljublja na štetu živežnog stovarišta bos.-
herc. zemajskih željeznica svjesno učinili zločin-
stvo primanja mita u službenim poslovima, zlo-
činstvo zloupotrebe zvanične vlasti, zločinstvo
prevare i sukrivnje u pomenutim zločinstvima,

Poziv njemačkim podanicima.
Primamo od mjesnog -ć. k. kot. Poglavarstva, da
svi njemački vojni obavezanici, koji stanuju u
Primorju, Kranjskoj i Dalmaciji i koji se do sa-
da još nijesu prijavili kod carskog njemačkog
konsulata u Trstu kao obavezanici narodnog
ustanka, moraju to odmah učiniti pismeno pri-
družujući sve isprave.

Vojni obavezanici (s pridržajem tačnjije pre-
gledbe) su svi, koji su rogjeni nakon 2./8. 1869
i koji su bili od kakvog njemačkog kotarskog
zapovjedništva prije 16./10. 1916 kao trajno ne-
sposobni otpušteni iz vojničke kontrole,

Gradska kronika.
Preradovićeva proslava u ,,Bo.

čkčviću“, Sutra u nedjelju dne 14. o, mj.
priregjuje katol. društvo »Bošković« u svojim

 

ovim programom :

1. Zajc: »Bože živi, blagoslovi«, pjeva mješoviti
i boo cjenive

2, »Zora puca«, deklamuje Z. Cebalo.

3. Weber: »Ouvertura
violin,

4. »Petar Preradović«, govori prot. Miho Fabris.

5. »Putnik«, dekl. 1. Duzbaba (melodramski.)
6. »Oda Bogu« — deklamuje A. Zaninović.

 

Eurysnthe«, glasovir i
brala

 

 

Br. 678

7. »Preradović u Dubrovniku«, predava don Niko
Gjivanović.
8. Valjak: »Laku noć«, pjeva mješoviti zbor.
Gg. članovi »Boškovića« ovim se putem
najučtivije pozivlju sa strane uprave društva.
Nepozvani nemaju pristupa. Početak u 7 s. uveče,

Pendulacija Zemlje. Pod ovim na-
slovom dovršio je g. Dr. Božo prof. Cvjetković
svoje veliko astronomsko djelo o petome gibanju
našega planeta. Kako nam je priopćio g. profe-
sor, ovo je rukopisno djelo plod dugogodišnjeg
rada i proučavanja. Pisac je bio zaposlen na re-
čenoj velikoj radnji 13 godina. Svi geo-fizički
pa biološko-astronomski pojavi na Zemlji i nje-
zinoj atmosferi pa u svemiru našli su u iznese-
non djelu odličnu obradbu na posve samo-
stalnoj bazi i smjeloj zamisli. Djelo će izvesti
pravi preokret u svemu geografsko-historičkome
poimanju razvoja naše Zemlje i svega života na
njoj te svih pojava u cijelome njezinome sastavu.

Čitulja. U Beču je preminuo kod svoje
kćere ggi. Vjekoslave naš sugragjanin g. Tomo
Negrini, u dubokoj starosti od 91 godine. Bio
je svuđa cijenjen i cbljubljen radi dobrote, vr-
lina i plemenita srca.

Ostavlja sinove g.g. Gjura, odvjetnika u
Spljetu i Pijerka, odvjetnika u Makarskoj i ggi.
kćer, kojim izrazujemo i naše saučešće, a bla-
gopokojniku vapimo vječni pokoj.

Ispiti osposobljenja za opće pučke
i za gragjanske škole s nastavnim jezikom hr-
vatskim započet će u našem gradu na 22.0. mj.

Odlikovanje. Mnogopošt. g. Don Mato
Dobud, župni upravitelj na Osojniku, odlikovan
je zlatnim križem sa krunom, za patriotično dje-

lovanje u ratu. Čestitamo !
be mladež i — budućnost.

Pišu nam iz grada; Kada se iskvari mladež, —
tada je trulež narodnog organizma došla do moz-
ga: — tada počinju pjege »oligandrije« —
smrti Sparte i smrtne trzavice g. 1667.e Dubro-
vnika ... tada nije dosta da ni Demosten ni fra
Pavo sDakse govori Vijeću i narodu: ako se
odmah, energično i ustrajno. — zlo ne prekinc.

Rat će prije proći, nego li guba naroda:
pa pogledajmo samo u četvrtoj godini ovoga
ratnoga pruta, kako su čirevi narasli: zlo je do-
prlo do središta grada: pred Stolnom Crkvom,
Dvorom i Komandom — tako se svakiđano ra-
zliježu najgroznije psovke i vide najsramotnije
gnusobe raspuštene djece — da su na sam Bo-
žić ujutro, iza notnjeg lutanja, pred Gospom, —
Gospu najgroznije vrijegjali, a svaki dan besra-
mno blate stepenice katedrale, gdje su izabrali
svoje leglo, — pa i za Adoracije Velike Sed-
mice... !!!

Jučer vidjesmo gdje k jednom redaru hrle
dvojica: jedan se tuži na grozne psovke uličara
pred Gospom, — a druga, tugjinka, drhće —
da su je udarili kamenjem... Ali dosta: svi
preveć vidimo : ne boje se ni ređar4, ni Crkve:
— mladež tone

Kad je ovako po danu,
po tmini, u kutu !

Istina : — svud je ovako, — pače i gore,
kad je ovako u pitomoj Ateni, — Nego se —
svukud čuje poklik: »spasimo mlađež!« — pa
se trgnimo i mi: ali ne ostanimo pri govoru
samu i zgražanju — već odmah ener, .
strajno i prelisino zlo! m

Ni sam redar ne moše ništa kod ovih ne-
sretnika, bez diranja srca; niti najljepša opo-
mena, bez spasonosnoga straha : jedno s drugim.
Zato upravo vapimo odlučnu, bezodvlačna akciju
plemenitih naših/čuvar& i glavara grada, da se
odmah prihvate lijeka te da postignu : majčinu
stegu; — Salezijanski odgoj; odmah ukinuće
lijenosti, t& klice zla; — saradnju ove mlađeži
pri gradskoj, poljodjelskoj i drugoj službi; —
ne bilo prekasno ! — Dubrovčanin.

Promocija. O. Ivo Kapor promaknut je
dne 6. o, mj. u Gracu na čast doktora prava.
Baš mjesec dana prije umro mu je brat Josip,
pravi X, pak nek ovo bude kao balsam ožalo-
šćenoru srcu njegovih roditelja.

na trgu: što je tek