godinu K 10. [la 'po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. XIV. U Dubrovniku 20. jula 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik Ivo Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Hrvatski sabor za Dalmaciju. U svojoj sjednici od 11. ov, mj. hrvatski je sabor uzeo u pretres molbu predsjednika Ze- maljskoga Odbora Dr. Ivčevića za pripomoć Dal- maciji u pitanju prehrane pučanstva. Odbor za peticije predložio je, da se ta predstavka ustupi vladi s najtoplijom preporukom, ali na to je Dr. Lorković iznio protuprediog, da se molba predsjednika dalmatinskog sabora ustupi naro- čitom odboru od 7 lica, koji bi sa 7 predstav- nika dalmatinskog sabora imali da nagju način, kako da se Dalmaciju izbavi cd gladi. Iza kako je Dr. Lorković obrazložio, da je ova predstavka ne samo prešna nego i najpreš- nija, te je pokrijepio žalosnim ali istinitim čČi- njenicama, čitav je sabor jednodušno usvojio njegov predlog i tako sa svečanom manifestaci- jom očitovao svoju volju i želju, da se Dalma- ciji svakako priskoči u pomoć. Istina, ova je peticija dalmatinskog pred- sjednika dugo čekala, dok je došla na dnevni red, ali još uvijek nije vandobna, te će pomoć braće iz Banovine dobro doći pučanstvu Dalma- cije. Ove ratne prilike najbjelodanije su poka- zale, kakova je golema šteta, što hrvatski narod nije sjedinjen, već se nalazi pocijepan pod trima vladama. U ovim teškim vremenima kako bismo dobro bili oćčutili blagodati sjedinjenja. Poznato je, kako se je ne samo hrana, nego i drva, izvozila iz Hrvatske i Slavonije na razne strane, a za Dalmaciju nije smjelo ništa ići. Nije krivnja na braći u Hrvatskoj, već na nesregjenim našim političkim prilikama. Hrvatska je pokazala bratsko srce prema braći u drugim pokrajinama, te je rado primila u svoje krilo preko 20.000 siromašne djece iz Bosne, Herce- govine, Istre i Dalmacije, a još je veći broj od- raslih ljudi i žena našao u Hrvatskoj i Slavoniji zarade i mogao, da se prehrani. I hrvatska je vlada iznimno dopuštala po- jedincima izvoz stalme količine hrane, ali to je ilo skopčano sa tolikim poteškoćama, a našlo se opet pri tom poslu bezdušnika, koji mješte da pomognu bijedi u našim stranama, još su je uvećavali pretjeranim cijenama, Nadamo se, da će sada tim špekulacijama biti kraj, i da će stvar ići redovitim putem. Kod nas su već uregjene aprovizacije i znade se, koliko kojoj treba, pak će odbor znati, koliko komu da opredijeli. A najbolja će kon- trola biti, ako se putem novina bude javljalo, koliko je komu udijeljeno, tako će se moći vo- diti račun, da li hrana do puka zbilja i dolazi. ovo uvijek harno sjećati i sa zahvalom spomi njati. A dao Bog, da ovo bude početak, kad će se svi Hrvati naći skupa u svojoj državi, te neće biti od potrebe onako iznimnih mjera, već će braća bratski dijeliti kruh svoj svagdašnji. Narodno jedinstvo i hrvatska država. Na rad hrvatskog sabora zgodnim se pri- mjedbama osvrće osječka »Hrvatska Obrana«. Radi pjaioe prostora ne možemo, da prene- semo stavaka iz tih »Otkriven Ee ma trke iam Hrvatski je sabor ovim svojim činom za- . dužio cijelo pučanstvo Dalmacije, pak će ga se š Hiljadugodišnja hrvatska država pravno već postoji, treba je samo osloboditi, ujediniti kao što je bila, i proširiti, i eto države i Hrvatima i Srbima i Slovericima. Ali to se eto neće; a neće se zato, što ta država nosi hivatsko ime, i jer joj je temelj hrvatsko državno pravo. Tu državu treba razmrviti, razdrobiti, i mjesto nje stvoriti novu, dosad nepoznatu, jugoslavensku, a za volju ljudima, kojima je mrsko hrvatsko ime, koji Hrvatima zavide njihovu povijest i njihovo državno pravo. Pa ne zn-jući pametna razloga za ovakvo stanovište, podmeću Hrvatima impe- rijalističke težnje. Otkad imperijalizam stoji u tome, što se na pravnom temelju traži da se opet ujedini ono, što je nekoć de facto jedno bilo, i što pravno i danas pripada zajedno ? Eto u tome se vidi sva neiskrenost prigo- vora protiv zahtjeva, osnovanih na hrvatskom državnom pravu l« urian o položaju. Grof Burian Ministar izvanjskih Boslova grof Burian do- stavio je obim ministrima-predsjednicima obavi- jesti o tome, kako on shvaća. »adanji > izvanjski položaj. Izmegju ostaloga ministar veli, kako danas nema nikakvog smisla govoriti o pitanju kriviće rata. Mi nemamo drugog cilja nego da od naših neprijatelja iznudimo volju za mirom. No sigurno je, da sporazumne sile hoće da u- nište našu obrambenu snagu i našu vojničku silu. Prosugjivanje naših mirovnih zaključaka sa Rusijom i Rumunjskom sa strane sporazumnih sila potpuno je nepravedno, pošto smo mi uvi- jek spremni, da sa našim neprijateljima rasprav- ljamo o miru. Potpuno su neopravdani zahtjevi za odštetom i ponovnom uspostavljenju, koje bi prije mi imali pravo da stavimo, kako bi se o tome dala postići saglasnost. Naprotiv se o te- ritorijalnim zahtjevima sporazumnih sila za Elzas- Lotariugijom, Trentinom, Trstom i njemačkim kolonijama ne može nikako ni raspravliati. Ovdje nalazi naša pripravnost za mir svoj kraj. O na- šem vlastitom posjedu ne možemo mi uopće ući u kakovu debatu. Što se specijalno tiče Austro-Ugarske, to je težnja naših protivnika, da u naknadu za izo- stale ratne uspjehe još povećaju unutrašnje pro- bleme, jer se nadaju, da SMRDI učine sebi poslušnijima pojedine dijelove, No velika većina naroda Monarhije odbija od sebe takvu namjeru, jer su ti narodi čvrsto riješeni, da te probleme riješavaju sa svojim vlađaccem u okviru svojih anica, kao što je to i do sad bivalo. Grof urian svršava ukazujući na. riječi vladareve u odgovoru na notu Svetoga Oca: Mi težimo za mirom, koji će osloboditi narode u daljem ži- votu od mržnje i osvetoljublja i koji će osigu- rati buduće generacije od upotrebe oružane sile. Rustrijski parlamenat. Zastupnička je kuća nakon stanke od 4 mje- seca ponovno za raditi, Predsjednik dr. Grosz pozdravio je zastupnike govorom, u kome je istakao svoje PRA: radi prekinuća djelo- .-. parlamenta 4 uj A o svoju nad predstojeće anje ku čvrstiti ustavne EO Zatim nik uz živahno odobravanje nutarnju i vanjsku politiki kao i u prehrambene odnoš«je. Ministar predsjednik dr. Seidler, dočekan od Čeha bučnim povicima, a od Nijemaca živah- no pozdravljen pljeskom ruku, upućuje najprije / >*? glede vanjskoga položaja na razlaganja ministra vanjskih posala, što su objavljena i objašnjava- jući borbene metode neprijatelja izjavljuje, da uspjesi savezničkih vojska jamče da protivnici meće postići oružjem svoje ciljeve kao što neće niti blokadom prignuti naše volje. Bez obzira na neslomivu energiju, s kojom ćemo uspješno vogjenje rata nastaviti, ne će- mo se ni u buduće kratiti kao ni dosada, da pomno pratimo svaku mogućnost za postignuće mira. Nepokolebivo se držimo misli, koje se na- laze u zajedničkoj ponudi mira savezničkih vlada od prosinca 1916., u prijestolnoj besjedi i u od- govoru na Papinu mirovnu notu. Ministar predsjednik govori potanko o pre- hrambenim odnošajima, pri čemu razlaže poznate razloge sadašnjega stanja, izjavljuje, da će se provedenje ljetošnje žetve svim sredstvima ubr- zati. Svakako je kišovito vrijeme zadnjih nedje- lja, u koliko je god povoljno djelovalo na opće stanje :usjevaf Samu žetvu zavuklo, ali je ipak u Ugarskoj i u nekim dijelovima Austrije vršenje u punom jeku, Ugarska će vlada toliko, koliko joj je moguće rezultate same vršidbe staviti na raspolaganje vojsci i Austriji. Muožine, koje će time doći do nas, doseći će, da omoguće opskr- bu u dosadđanjoj mjeri. i govoru o unutarnjoj politici podsjeća ministar-predsjednik na svoj piivatni program, koji je išao za političkim primirjem. U Austriji se neda bez Nijemaca, a isto tako ni protiv Nijemaca vladat (!) To vrijedi za svaku vladu. Jedva da ima razumljivije bludnje, nego je, kada se upre, da savez nenjemačkih naroda može voditi do stvaranja većine. Jezgra je ove mnogostrane države njemački narod i on će to ostati za uvijek. Vlada je odlučna da proslijedi udarenim kursom, i da se ne da u tome dulje smetati. Za one stranke, koje stoje po strani, uvijek su vrata sporazuma otvorena. Nijemci Austrije zahtjevaju punim pravom samo priznanje načela, da se njemačkom narodu očuva njegov položaj u krugu ravnopravnih na- roda, kako mu pripada po kulturi i povijesti. Nijemci Austrije ne zahtjevaju ništa više za sebe nego da mogu u miru živjeti i u miru se razvijati. , Konačno moli ministar predsjednik da se prihvati proračunski provizorij i ovlaštenje na ratni zajam, pri čemu ustanovljuje, da se stran- ka koja krati državi sredstva za vogjenje rata, protiv same države izrazuje i da ometa zname- nite državne činidbe, čije bi oduzeće značilo, da se izvrgavaju bijedi milijuni državljana. Kuća će dokazati, da je parlamenat još uvijek čvrsto tlo za vjernost državi i ustavu. Na koncu odbija ministar predsjed. kodni, da je on neprijatelj parlamenta i da ide za $ 14, ustanovljuje, da le on upravo zadnjom odgodom rlamenta htio izbjeći slomu parlamentarizma time služiti ustavnoj misli.