vena fr Pojed'ni broj 20 para. alska Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godina K 10. l'a po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 703. — Godina XIV. U Dubrovniku 5. oktobra 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Odgovorni urednik |vo Moć narodne svijesti. Ideja narodnog ujedinjenja, kao svaka ve- lika ideja, ima svoj historijat pun različitih faza. Ta se ideja i kod nas morala dugo boriti sa ja- kim i raznovrsnim protivnicima i proći kroz mno- ge klance jadikovce i kroz teške kušnje, dok ne dogie do potpune svoje pobjede. Isprva se je ta ideja dugo grijala na temeljima hrvatskoga prava, a historijsko pravo treba i sada naglašivati, jer je ono ne samo za dugo doba njetilo i budilo narodnu svijest, nego bi i sada veoma pogrešno bilo lišiti se tog zakonitog i moćnog oružja, što no ga svi narodi brižno ču- vaju kao svetinju svoju, pak se s njome znadu i uspješno da posluže. Tijekom ovog rata počelo se je jako isti- cati i načelo narodnog samoodregjenja kao i pra- vo i sloboda malenih naroda, te se je pokazalo nastojanje, da se utišaju političke strasti, da se zbace s dnevnog reda stranačke borbe i megju- sobna trvenja, što je sve činilo, da se i kod nas narodna svijest jače probudi i da zasja u svom sjaju. Ideja narodnog ujedinjenja najljepše se po- kazala prošlih dana u Bosni prigodom političkog putovanja grofa Tisze, koji je morao tu čuti, če- mu se nije nadao: političari svih triju stranaka traže u svom memoranđumu narodno ujedinje- nje u jednoj samostalnoj državnoj tvorevini. Uzaludna je potom, a da ne rečemo i smi- ješna izjava ministra predsjednika Wekerlea, koji naglašiva historijska prava Ugarske na Bosmu i Hercegovinu, te veli, da različite rase u Bosni i Hercegovini niti su etnički, niti etnografski, niti konfesijonalno, niti po svoj tradiciji, niti po svo- jem načinu života ikada činile jedinstvo ili ga sada čine. Čudnovata je ova teorija i ne treba daleko ici, da se pokaže njezina neosnovanost. Ovu pobjedu narodne misli u Bosni cjelo- kupno je naše novinstvo sa ushitom pozdravilo, pak rad toga osvanuše zagrebački dnevnici u djevičanskoj bjelini. Riješenje jugoslavenskog pi- tanja nalazi se na svojoj kulminaciji; Magjari su u strahu rađi Bosne i to je prisililo grofa Tiszu, da se prošeta po našim stranama, i da se uvje- ri o onom, u što nije htio da vjeruje, Kako se je ideja narodnoga ujedinjenja ma- nifestirala u Bosni ponosnoj, tako će se mani- festirati i diljem svih naših zemalja, jer se je probudila narodna svijest i pokazuje svu svoju moć. Narodi naime mogu biti potlačeni, ali ni- kad uništeni, zgodno je kazao Benedikt XV. Bugarska za posebni mir. Brzojavi od 26. pr. mj. dojaviše, da je Bu- garska zatražila primirje i mir. Uzrok tom ne- nadnom koraku Bugarske nije se mogao odmah razumjeti. Bugarska je vojska na macedonskom ratištu pretrpila strašan poraz; Bugarska se na- lazi u ratu već malo ne sedam godina, a u zemlji je zavladala nestašica hrane i odjeće, To bi imali da budu navodni uzroci preokretu u Bugarskoj. Ali novine centralnih vlasti odmah stadoše iznositi i druge razloge: da je bugarski ministar Malinov, koji pripada rusofilskoj stranci, radio na svoju ruku bez privole kralja, parlamenta i vrhovnog vodstva; da je amerikanski nik, koji je ostao u Bugarskoj, najvećma sudjelovao pri ovem poslu; da je nestao garske i šk , e o Mo dilo, fakat je tu: Bugarska je već nas spor izmegju Bu- mačka je pom pogodovala Tamo: Farska cpet da je sa riješenjem kavka- dobila primirje i pristala na mir uz uslove, koje joj je označila Ententa. Obzirom na opći polo- žaj, ovo je dogogjaj od najveće zamašitosti i već se ćute njegove posljedic: i u vanjskojiu unu- trašnjoj politici. Radi ovog koraka Bugarske centralne vlasti uvidješe odmah ozbiljnost položaja. U Beču se odmah održavalo krunsko vijeće. Austrijske čete odmah su krenule u Scfiju, druge moraju da nadomjeste na fronti bugarske čete. I njemačka vojska dolazi na balkansko ratište. Radi promje- nutog položaja na macedonskoj fronti, mora da se povuku nužne konsekvencije i u Arbaniji, jer ta je vojska imala zadaću, da štiti macedonsku frontu. Najveća se briga posvećuje tomu, da se održi promet sa Turskom, jer ako bi bila. osje- čena od centralnih vlasti, to bi bila izvržena naj- većoj pogibli. Kako novine javljaju, sveza je sa Turskom osigurana i preko Sofije, i preko Du- nava i Crnog mora. Unutarnje stanje Bugarske i politički polo- ložaj još nije razbistren. U zemlji su dvije ve- like stranke: rusofilska, koja radi za mir, dok protivna struja pristaje uz centralne vlasti. Ovoj pripada i sam,car Ferdinand, koji ostaje vijeran saveznik centralnim vlastima. Protivnost je me- gju obim strankama tako velika, da je u toku gragjanski rat. Situacija ovisi o tome, hoće li uspieti bugarskim četama, koje nijesu položile oružje, skupa sa četama centralnih vlasti, koje pridolaze, da uspostave novu frontu. Najvećim se interesom očekuje odluka sobranja, hoće li ministar Malinov dobiti većinu ili ne. So- branje se sastalo Utorak 1. o. mj., tu je Mali- nov u ime kralja pročitao prijestolnu besjedu i predložio, da se sobranje odgodi do Petka, da uzmogne podati iscrpivo izvješće o općem po- ložaju i o započetim dogovorima glede primirja i mira. Megjutim je vrhovni zapovjednik Eatente Franchet d' Espery u Solunu potpisao primirje s Bugarskom nakon što su Bugari prihvatili sve uvjete vrhovnog zapovjedništva. — Po kraljevu pak nalogu pozvan je iz Beča u Sofiju pregjaš- nji generalissimus bugarske vojske Savov, da uspostavi red u Bugarskoj kao i disciplinu u bu- garskoj vojsci. Neke novine donose, da je Ententa stavila Bugarskoj različite ponud-, kako bi je odvratila od Njemačke. Obećali su joj neke dijelove Sr- bije i Grčke, a kruna Bugarske imala bi se po- nuditi engleškom princu Arturu od Connaughta. — Princ Ćiril i obje princese Eudoksija i Na- dežda otputovale su na dobro cara Ferdinanda, koje se nalazi u Ugarskoj. ; Bugarska proživljuje najkritičnije dane. Ra- zvoj dogogiaja razvija se velikom brzinom i skori dani razbistriti će položaj. Nova Wilsonova izjava. U govoru, što ga je predsjednik Wilsor 27. rujna držao u Newyorku, izjavio je, da mir mora biti osiguran, jer će kod mira biti sudio. nika, čija se obećanja ukazuju nepouzdanim. o on postavlja slijedeće točke : 1.; Pravednost, na kojoj se imade sagraditi mir, ne smije da poznaje nikakove pogodovne sudionike, nego samo jednaka prava za narode sudionike. 2.: Ni- 8 ukupnim naroda podijeljena punovlast u svrhu discipline i nadzora, da podijeljuje gosp idarstvene kazne isključenjem sa svjetskih tržišta. 5.: Svi sklop- ljeni megjunarodni ugovori svake vrste moraju punim sadržajem biti saopćeni ostalom svijetu. Parlamentarizacija njemačke vlade. Njemački državni kancelar Hertling predao je ostavku, koju je car Vilim primio i u odgo- voru kaže: »Moja je želja, da njemački narod djelotvornije nego do sad sudjeluje kod odluči- vanja o sudbini otačbine. Stoga želim, da mu- ževi, koji uživaju povjerenje naroda, u velikoj mjeri sudjeluju u pravima i dužnostima vlade. Ovaj korak njemačkog cara prosugjuje austrijska štampa kao važan dogagjaj u unutar- njoj povijesti njemačkog carstva. U sadašnjem ozbiljnom času mora da se okupe sve snage njemačkog naroda i najveća prednost parlamen-. tarizacije njemačkog carstva biti će osim nekog unutarnjeg umirenja ta, da će biti neprijateljima oduzeto jedno od najmoćnijih prigovora. Parla- mentarizacija njemačkog carstva znači veliko djelo u korist mira, koje može biti tim plodo- nosnije, što pet novih tačaka, koje je Wilson postavio, izgledaju dobre -za izmjenu misli. Jer izričiti se otklon bitnih zalitjeva središnjih vlasti ne nalazi u dotičnih pet tačaka, ali se u njima nalazi odlučno zanijekanje vrlo bitnih ratnih ci- ljeva antantinih vlada, koji se uvijek podmeću središnjim vlastima, Megiutim najnoviji govor Wilsonov ne znači još nikakovu svijetlu zraku nade, ali on ne znači ni moralno ojačavanje antante, jer ona otvara ponovno pretresanje o miru, a o tome se i radi. Austro-Ugarska mo- narhija, koja je za mirovnu misao već toliko učinila, morala bi ponovno neumorno da po- stavi polugu ondje, gdje je zato prilika. Stoga listovi upravljaju na narodno zastupstvo, koje danas započinje svim jesenskim zasijedanjem, poziv, da bude svijesno svoje neizmjerne o«- govornosti te da svojim vladanjem potpomogne mirovno djelo. Pomilovanje poljskih legijonaša. Car je primio 27. pr. mj. predsjednika po- ljačkog kola dr. Tertila, predsjednika zastupni- čke kuće dr. Germana i člana gospodske kuće Bilinskoga u audijenciju u carskom dvoru te im saopćio, da je odredio posvemašnju obustavu parnice proti poljačkim legijorarcima u Marmaros- Szigethu. Carska pomilovna naredba glasi: Car se udostojio uvažujući zasluge, koje je oljski narod, čija je sudbina skopčana sa sudbinom Austrije, u ratu stekao te u čvrstoj vjeri na nji- hovu nepokolebivu vjernost caru i carstvu od- rediti, da se protiv pojedinih članova nekadašnje pi legije kazneni postupak, koji se vodi od vojnog suda ,u rmarosszigetu, imade obustaviti, Dr. Tertil odgovorio je sa duboko osjeća- nom zahvalom za milosni čin carev. Obustava ez proizvela je u poljskim krugovima duboki dojam. Sa ratišta. | Najveću pažnju svraća na se tište, Prema ustanovama uta i dne 80. pr. mj. odmah su ROSE 02 vojničke raci slovi rskom veoma g g Die za čele cen. tralnih vlasti, se operacije u Arbaniji nijesu prekinule.