samo vladari dočekuju. Gar mu je podljelio Andri-

jin red. Sve su ruske novine s ushitom pozdravi-
le nadvojvodu ; ,Novoje Vremja* piše da je Rusi-
ja država, koja se najviše brine da se uzdrži mir.
Austrija nek samo malo promjeni svoju taktiku,
da se nagje poduprta na istoku prijateljstvom
ruskim.

*+*
e

Narodni Listy prigodom izbora u Austriji, pi-
šu da će se poslje isbora češko pitanje prenijeti
iz češkog sabora u bečki parlamenat.

*.
*

»N. Fr. Presse" žestoko napada na koeza
Licbhtensteina. jer je pojavivši se opet na političko
polje iz klerikalne stranke otvoreno prešao me-
gju aatisemite.

*+#

s
Njemački Reichstag je dovršio rasprave o

kolonijalnom proračunu. Tu se je vidjelo da car
ravna sam svu vanjsku politiku.

* e .
*

Talijanska je kriza riješena. Ministarstvo je
sastavljeno ovako: de Rudini predsjednik, vanjske
poslove i mornarica ; Nicotera nutrnje poslove ;
Lusztetti blagajnu ; Colombo financije; Pelloux rat;
Fertaris vdu ; Branća javne radnje poštu i br-
sojav; Chimiri poljedjelstvo ; Villari nastavu. Ru.
dini je položio zakletvu kralju a Crispi je sapi-
snik o njoj potpisao.

* *
*

Ministar Baross je otišao u Beč, da nastavi
pregovore o željezničkom cjeniku.

Franoeska vlada stavila je na raspoloženje
ruskomu nasljedniku prijestolja topnjaču ,Vipere“
sa njegovo putovanje skrajnim istokom.

* #
*

Već više dana traje revolucija u Chill-u. Naj
prije je bila ustala flota proti presjedniku Balma-
čeda, a poslje se je borba protegla i na kopao.
Sad je tamo pravi gragjanski rat; svaki dan se
biju, sve luke su opkoljene vladinom flotom i u-
staškom.

gGervonaja Rus“ veli da će u Galiciji sa
stalno prodrijeti ne milosnici Poljaka, nego atara
Georgijeva stranka, koja će onda naravno stupiti
a opoziciju.

*.
s

U kotaru prištinskom u Macedoniji su usta-
li Arnauti, upahiš &t6 vlatline  sgrade, te we gro-
sili smrću kajmakanu, kojije jedva živ sa ostalim
činovnićima utekao u Mitrovicu.

te

 

Tak' opako Adamgvo it

Skače na mig sa onoga šala,

Nalik ptice kad je vabac vabi.
Tako idu onim metaka "rom ;

A još prije nego su sve

Drugo jato već s' ovamo kupi.
— Ovdje sinko — meni će učitelj —

Odasvuda skupljaju se oni,

Što na smrti ordšba bošja stigne.

q

Ristić je pisao ovih dana kraljici Nataliji pi-
smo u komu je kori da je ona uzrok svega zla o
Srbiji; ona da se je imala prama čovjeku, koji
ju je digao na prijestol sa zahvalnošću ponašat,
a da je ona zemlju rasipošću i luksuzom upravo
istrošila. Mi smo se nadali, da će barem rađikal-
ci užeti u obranu jadnu žeuu. Sada nam dolazi
vijest, da su 28 radikalca zahtjevali od vlade, da

kraljicu Nataliju istjera is Srbije.

 

Domaće vijesti.

Naš je kralj darovao lijepi otočić Lokrum
dominikanskom redu i uz otok hiljadu fior. na
godinu za njegovo obragjivanje. Veleučeni provin-

| eijal Zaninović doći će zato ovih dana u Dubrovnik.

Parobrodić Cavtat“ počeo je svoju redovitu
plovidbu uz Dubrovačku obalu od Molunta do
Stona na 6 Februara onim redom, kako je nasna-
čeno na našoj četvrtoj strani. Želimo, da ovo do-
maće poduzeće uspije, jer je od velike koristi za
grad i okolinu. Društvo je parobroda pitalo do-
pust i potporu, da može poštu raznašati, te se
nada da će mu se dosvoliti, što bi svakomu do-
bro došlo, a i nama jer bi onda naši vrli pred-
brojnici is okoline dobivali list mnogo ranije.

**
*

Zamjenik državnog odvjetništva u Dubrovni-
ku gosp. Colombani postao je državnim odvjetni-
kom u Kotoru, a gosp. Vjekoslav Ilijić državni
odvjetnik u Kotoru premješten je u Dubrovnik.

> f i

Moogo naših prijatelja čestitaju nam na
Crvenoj Hrvatskoj“ i šalju prižnanice molbom da ih
u listu uvrstimo. Žao nam je da to ne možemo
nikako ispuniti, jer bi tim htjeli na neki način
sami sebe hvaliti, Umoljavamo ih da nas ragje
obavješćuju o novostima, sa koje drže da bi či-
tatelje mogle zanimati, a nama ne treba nego
samo priznanje, ako srao ga zasložili.

*e#
#

U svom zadnjem broju donosi zagrebački
»Pienac* jedan neubjedivi dokaz o Arvatstcu
starog Dubrovnika. Evo ga preštampavamo do-
slevce:

.U djelu dra. V. Bogišića, što ga je naš a-
kademija g. 1888. izdala pod nadpisom:; ,Acta
coniurationem Petri a Zrinio et Francisci de Fran-
kopan nec non Francisci Nadasdy illustrantia* —
nalazimo presnamenitu u tom pitanju izjavu Du-
brovčanita Gundulića, pukovnika u vojsci kralja

Leopolda I. Tu se na ime na str. 206. pripovieda,
da je taj Dubrovčanin nudio francuskomu poslani-
ku na bečkom dvoru, vitezu de Gremonville-u,
svoje osluga osim riečima: ,ayant tousjours en
penaće d'aller šeruir en , jusques a m'aso-
ir offert quelques jours avant tout cecy d'aller l&

poslaniku, da će poći, ako poslanik šeli, ,u svoja
zemlju“, t. j. u Dušreonik, da ondje skupi 8000
Hrvata i Albanaca sa slušbu francuskoga kralja.
Znamo g

grado Dubrovniku natednost Mewgtska. Što ovdje
ujedno spominje i Albance, bit će s toga razloga,
što je tu vojsku mislio skupljati ne samo u Du-
brovniku, gdje su Hrvati, nego i u južnim obli-
žnjim krajevima, t. j. u Albaniji. Iz ove presna-
menite izjuvo može svatko sam izvoditi, |

ći
Z

"

Srpski Glas“ nas je napanuo takim frasa-
stidi smo

smo počinili. Od svega toga ništa nego grdnja
se čovjeku zgadi čitati. Mi mu iskreno čestitamo
i želimo da daleko dopre onim putem kojim je
započeo.

Njemu se možebiti na žalost najviše
što smo rekli da smo Hrvati. Mi se tim: ponosimo !
Do vidjenja.

..

Pišu nam iz Zadra 9 tek. Jutros na 8 sati
otputovao je namjesnik put Rijeke; kašu da je

bio brzojavno pozvan u Beč. (Doznajemo da se je
opet vratio u Zadar. Ut.).

se
Primili smo sa sahvalnošća 28 for. sa me-
dicinski fakultet u Zagrebu, sakupljenih prigodom
pazdravice časnog presjednika čitaonice g. D. Ta-
dića u ,Hotel Austrija“ u: Motkovićima.
odmah šaljemo. i

s
*

U Spljetu je bio na 7 o, m. izborni sasta-
nak načelnika Spljeta i Hvara. Na predlog dr. Ce-
ge je izražen glas povjerenja dr. Bulatu i pouu-
gjena mu kandidatura za onaj izborni kotar.

Po zadnjem popisu, Hrvatska ima 2,200000
stanovnika. Godine 1880 je bilo samo 1,802,000,
ga 10 godina se je povećalo stanovništvo za
16. 600(0.

U prošlom smo broju nehote ispustili, da je
i hrvatskih zastupnik časni Virgil Perić držao
govor prigodom otvora Neretvanske hrvatske či-
taonice.
>

,Vatan“, hrvatski list muhamedanaca u Bo-
sni i Hercegovini, u zadnjim brojevima jako se
obara na novo uvedeno posrbljivanje. Naši dični
Hercegovci i Bošnjaci hoće da nam budu u sve-
mu primjerom kako ćemo raditi, da se održimo na
polja borbe za opstanak. Mi to možemo najbolje
posvjedočiti kad kažemo: da nebi Hercegovaca i
Bošnjaka, a navlaš  Muhamedanaca koji su nas
predbrojbom i svačim pomogli, teško da bi bili
mogli na svijet sa ,Cr. Hr.* izsadi.

i
U

ii
i:
tz si
i

t
1
|
šz3
ža

i
i
:

\