samo vladari dočekuju. Gar mu je podljelio Andri- jin red. Sve su ruske novine s ushitom pozdravi- le nadvojvodu ; ,Novoje Vremja* piše da je Rusi- ja država, koja se najviše brine da se uzdrži mir. Austrija nek samo malo promjeni svoju taktiku, da se nagje poduprta na istoku prijateljstvom ruskim. *+* e Narodni Listy prigodom izbora u Austriji, pi- šu da će se poslje isbora češko pitanje prenijeti iz češkog sabora u bečki parlamenat. *. * »N. Fr. Presse" žestoko napada na koeza Licbhtensteina. jer je pojavivši se opet na političko polje iz klerikalne stranke otvoreno prešao me- gju aatisemite. *+# s Njemački Reichstag je dovršio rasprave o kolonijalnom proračunu. Tu se je vidjelo da car ravna sam svu vanjsku politiku. * e . * Talijanska je kriza riješena. Ministarstvo je sastavljeno ovako: de Rudini predsjednik, vanjske poslove i mornarica ; Nicotera nutrnje poslove ; Lusztetti blagajnu ; Colombo financije; Pelloux rat; Fertaris vdu ; Branća javne radnje poštu i br- sojav; Chimiri poljedjelstvo ; Villari nastavu. Ru. dini je položio zakletvu kralju a Crispi je sapi- snik o njoj potpisao. * * * Ministar Baross je otišao u Beč, da nastavi pregovore o željezničkom cjeniku. Franoeska vlada stavila je na raspoloženje ruskomu nasljedniku prijestolja topnjaču ,Vipere“ sa njegovo putovanje skrajnim istokom. * # * Već više dana traje revolucija u Chill-u. Naj prije je bila ustala flota proti presjedniku Balma- čeda, a poslje se je borba protegla i na kopao. Sad je tamo pravi gragjanski rat; svaki dan se biju, sve luke su opkoljene vladinom flotom i u- staškom. gGervonaja Rus“ veli da će u Galiciji sa stalno prodrijeti ne milosnici Poljaka, nego atara Georgijeva stranka, koja će onda naravno stupiti a opoziciju. *. s U kotaru prištinskom u Macedoniji su usta- li Arnauti, upahiš &t6 vlatline sgrade, te we gro- sili smrću kajmakanu, kojije jedva živ sa ostalim činovnićima utekao u Mitrovicu. te Tak' opako Adamgvo it Skače na mig sa onoga šala, Nalik ptice kad je vabac vabi. Tako idu onim metaka "rom ; A još prije nego su sve Drugo jato već s' ovamo kupi. — Ovdje sinko — meni će učitelj — Odasvuda skupljaju se oni, Što na smrti ordšba bošja stigne. q Ristić je pisao ovih dana kraljici Nataliji pi- smo u komu je kori da je ona uzrok svega zla o Srbiji; ona da se je imala prama čovjeku, koji ju je digao na prijestol sa zahvalnošću ponašat, a da je ona zemlju rasipošću i luksuzom upravo istrošila. Mi smo se nadali, da će barem rađikal- ci užeti u obranu jadnu žeuu. Sada nam dolazi vijest, da su 28 radikalca zahtjevali od vlade, da kraljicu Nataliju istjera is Srbije. Domaće vijesti. Naš je kralj darovao lijepi otočić Lokrum dominikanskom redu i uz otok hiljadu fior. na godinu za njegovo obragjivanje. Veleučeni provin- | eijal Zaninović doći će zato ovih dana u Dubrovnik. Parobrodić Cavtat“ počeo je svoju redovitu plovidbu uz Dubrovačku obalu od Molunta do Stona na 6 Februara onim redom, kako je nasna- čeno na našoj četvrtoj strani. Želimo, da ovo do- maće poduzeće uspije, jer je od velike koristi za grad i okolinu. Društvo je parobroda pitalo do- pust i potporu, da može poštu raznašati, te se nada da će mu se dosvoliti, što bi svakomu do- bro došlo, a i nama jer bi onda naši vrli pred- brojnici is okoline dobivali list mnogo ranije. ** * Zamjenik državnog odvjetništva u Dubrovni- ku gosp. Colombani postao je državnim odvjetni- kom u Kotoru, a gosp. Vjekoslav Ilijić državni odvjetnik u Kotoru premješten je u Dubrovnik. > f i Moogo naših prijatelja čestitaju nam na Crvenoj Hrvatskoj“ i šalju prižnanice molbom da ih u listu uvrstimo. Žao nam je da to ne možemo nikako ispuniti, jer bi tim htjeli na neki način sami sebe hvaliti, Umoljavamo ih da nas ragje obavješćuju o novostima, sa koje drže da bi či- tatelje mogle zanimati, a nama ne treba nego samo priznanje, ako srao ga zasložili. *e# # U svom zadnjem broju donosi zagrebački »Pienac* jedan neubjedivi dokaz o Arvatstcu starog Dubrovnika. Evo ga preštampavamo do- slevce: .U djelu dra. V. Bogišića, što ga je naš a- kademija g. 1888. izdala pod nadpisom:; ,Acta coniurationem Petri a Zrinio et Francisci de Fran- kopan nec non Francisci Nadasdy illustrantia* — nalazimo presnamenitu u tom pitanju izjavu Du- brovčanita Gundulića, pukovnika u vojsci kralja Leopolda I. Tu se na ime na str. 206. pripovieda, da je taj Dubrovčanin nudio francuskomu poslani- ku na bečkom dvoru, vitezu de Gremonville-u, svoje osluga osim riečima: ,ayant tousjours en penaće d'aller šeruir en , jusques a m'aso- ir offert quelques jours avant tout cecy d'aller l& poslaniku, da će poći, ako poslanik šeli, ,u svoja zemlju“, t. j. u Dušreonik, da ondje skupi 8000 Hrvata i Albanaca sa slušbu francuskoga kralja. Znamo g grado Dubrovniku natednost Mewgtska. Što ovdje ujedno spominje i Albance, bit će s toga razloga, što je tu vojsku mislio skupljati ne samo u Du- brovniku, gdje su Hrvati, nego i u južnim obli- žnjim krajevima, t. j. u Albaniji. Iz ove presna- menite izjuvo može svatko sam izvoditi, | ći Z " Srpski Glas“ nas je napanuo takim frasa- stidi smo smo počinili. Od svega toga ništa nego grdnja se čovjeku zgadi čitati. Mi mu iskreno čestitamo i želimo da daleko dopre onim putem kojim je započeo. Njemu se možebiti na žalost najviše što smo rekli da smo Hrvati. Mi se tim: ponosimo ! Do vidjenja. .. Pišu nam iz Zadra 9 tek. Jutros na 8 sati otputovao je namjesnik put Rijeke; kašu da je bio brzojavno pozvan u Beč. (Doznajemo da se je opet vratio u Zadar. Ut.). se Primili smo sa sahvalnošća 28 for. sa me- dicinski fakultet u Zagrebu, sakupljenih prigodom pazdravice časnog presjednika čitaonice g. D. Ta- dića u ,Hotel Austrija“ u: Motkovićima. odmah šaljemo. i s * U Spljetu je bio na 7 o, m. izborni sasta- nak načelnika Spljeta i Hvara. Na predlog dr. Ce- ge je izražen glas povjerenja dr. Bulatu i pouu- gjena mu kandidatura za onaj izborni kotar. Po zadnjem popisu, Hrvatska ima 2,200000 stanovnika. Godine 1880 je bilo samo 1,802,000, ga 10 godina se je povećalo stanovništvo za 16. 600(0. U prošlom smo broju nehote ispustili, da je i hrvatskih zastupnik časni Virgil Perić držao govor prigodom otvora Neretvanske hrvatske či- taonice. > ,Vatan“, hrvatski list muhamedanaca u Bo- sni i Hercegovini, u zadnjim brojevima jako se obara na novo uvedeno posrbljivanje. Naši dični Hercegovci i Bošnjaci hoće da nam budu u sve- mu primjerom kako ćemo raditi, da se održimo na polja borbe za opstanak. Mi to možemo najbolje posvjedočiti kad kažemo: da nebi Hercegovaca i Bošnjaka, a navlaš Muhamedanaca koji su nas predbrojbom i svačim pomogli, teško da bi bili mogli na svijet sa ,Cr. Hr.* izsadi. i U ii i: tz si i t 1 | šz3 ža i i : \