NA NO ik su skrajnjaci koji neće mrvica. Porazom Staroče- ha neda se pomisliti obrazovanje jednog kabineta Gsnovana na ME suštavu politike. Tu su sada četiri velike skupite sa kojima se mora u- govarati, sve ostalo je nušgredni elemenat, koji će poduprijeti jednu ili drugu. Tu su njemački ljevičari, njemački konservativci, mladočesi i Po- ljaci. Velika opreka izmed mladočeha i Poljaka po- čela se je isticati, jer Poljaci javno kažu, da oni ne mogu stupiti u klob u komu će biti Mladoče- h&, a ako to izvrše onda ne ostaje nego vlada njemačko-liberalaca sa Poljacima zajedno. Već se je pogovaralo o otstupu grofa Taađea nu. to nije istina. će, uživajuć povjerenje na najvišem mjestu, ostati i gledati da sastavi stranke i slođi većinu:; ne pogje li mu to za rukom, tad bi mo- gao tek otstupiti. — Nastojanje 0 obnovi trgovačkog ugovora izmegju Njemačke i Austro-Ugarske započeto ovih dana zapinje, jer Njemačka hoće da Austrija mno- go popusti, a_sa se ište silu polakšica. — ljeva talijanskog ministra presjednik ni-a o -trojnom savezu i politici Italije svak ugodno dojmila. Italija hoće mir prijateljstvo s dr- žavama trojnoga saveza, s Franceskom i učvrš- ćen u Afriči jLe Tomps* veli da to isto hoće i Franceska. — Raspoštena je komora u Rumunjskoj u- sljed izjave nepovjerenja napram novom ministar- stvu, i urečeni su novi isbori. — U ugarikom taboru pretresao se ovih dana glasoviti zakon odgoja malene djece u po- sebnom odgojilištu. Rumunjski vladike su ustali na obranu svoje narodnosti, nu pomoglo nije. Ma- gjari znadu lijepo poštovati tugja prava i svud gabadaju svoj nos. Sad na pr. hoće da se umje- čaju i u izbore austrijske ! Rudi- Domaće vijesti. Dabrovački izborni odbor izdao je slijedeći proglas : STVGRAGJANI Na 18 ov. mj. bira se zastupnik sa Care- vinsko Vijeće. Dubrovnik ne bira sam, nego skupa sa Splje- tom, Makarskom, Kotorom, Ercegnovijem i Perastom. Spljet zaslužaje osobiti obzir jer, sa svojijeh petnaest hiljada stanovnika i razmjernim brojem birača, ostavlja daleko za sobom sve ostale gradove. Držimo sa to da je svaćija dužnost da po- dupre svojijem glasom Spljetskog predloženika. Drugačije pomoglo bi se pobjedi protivnika; pak bi se pravom reklo, da su oni pobjedili po- moću Dubrovčana, a to nam 6 di" dili" diko. Prošlost naša i opći slavenski interes, koje- mu se ae smijemo isnevjeriti, nalažu nam da to svom silom sapriječimo, jer u Beču nema mjesta našim mjesnim prepirkama. Tu vode borbu s je- dne atrane Slaveni poduprti konservativnim ši- vljem, koji barem donjekle pripoznaje narodnu ravnopravnost; s druge, njemački tobošnji liberal- ci, čiji liberalizam, poduprt talijanskim elementom, ističe se tim što hoće da nametne drugim svoj jesik i koltura. Obsirom na to sakupismo ,se u Odbor te preporučamo najvruće Dubrevčanima da ne uskra- te svoj glas Spljetskome nerodnom kandidatu, jer te) sam moše da okupi većinu. Dubrovački birači glasujte dakle sa LOVRA prot. BO RČIĆA čiji mnogogodišnji savjesvi i pošteni rad dobro je posnal, er samo tako vi geta ispuni svoju otad- šboničku dužnost, Ub i Dubrovčit 10 Mer redi. Odbori $ Poslje kratke ali teške bolesti preminu u nedjelju po podne Zadarski nadbiskup i dalmatin- ski mitropolit Preuzv. gosp. Petar Dojam Maupas. Pokojnik je bio čedan i dobar čovjek cijenjen na papinskom i carskom dvoru. — Rodio se je god. 1818 u Spljetu. God. 1877 je bio regjen za sve- ćenika, a god. 1856 postade biskupom Šibenskim odonle pako bude god. 1862 premješten na nad- biskupsku stolicu. Bio je tajni savjetnik sv. oca i našega kralja Frana Josipa, vitez velikoga krsta Leopoldova reda i željezne krune, član gospodske kuće carevinskog vijeća i dalmatinskog sabora. Laka mu zemljica! + Umro je u Beču poznati filolog i slavista dr. Frano Miklošić rodom Slovenac, te je na 10 o. m. pokopan s velikim saučešćem. Miklošić je bio profesur na bečkom sveučilištu, dvorski savje- tnik i član gospodske kuće. — Bili smo prošli put javili o sjajnoj pobje- di Hrvata u Istri. Izabrana su u istinu bila 105 hrvatskih i 98 talijanska birača; kandidat je bio dr. Laginja i svak je držao za stalno da će Lagi- 86 | nja biti zastupnikom. Kad eto nasilja nečuvena. Talijanaška povjerenstva izključiše 18 hrvatskih birača bez ikakva opravdana razloga, nu samo za- to i toliko koliko im je bilo potrebno, da dobiju većinu te su izabrali nekog Vergottini. Bojimo se da će taj malo grijati zastupničke klupe ako bu- de prava i pravice. Pišu nam iz Stona 8 marta: Na 7 t. m. sgodio se je na putu blisa Malo- ga Stona grozan dogogjaj. Njeki J. Glavinić iz se- la Hodilja pomahnitso, te u njegovoj mahnitosti napola go dotrčao u Ston i provalio u kuću na- šega nadžupnika, te mu iz sobe ugeo veliko pro- pelo i istoga nadžupnika za ruku, da šnjim ide u crkvu sv. Vlaha. Naš nadžupnik videći, da je Gla- vinić sveosve razjaren, uputi se snjim put crkve, al pred crkvom pokaže mu, da je ključ zaboravio. Glavinić šnjim opet u kuću, da usmu ključ. Na to skočiše čeljad, da otmu našega nadžupnika iz ruka mahnitoga Glavinića, što i učiniše, al im Glavinić pobježe putem Maloga Stona. Na putu iz kapelice sv. Vicenca ukrade Glavinić svečevu sli- ku i podje dalje. Kad je došao na pogled Maloga Stona, zasio na put i preda se stavio sliku sv. Vi- cenca. U to naljeze neka starica od 66 godina, te ga oštro zapita, da joj dade sliku. Glavinić se skoči, i ta ženu okvirom po glavi dok ga u ko- made raskomadio. Videći starica, da je u pogibe- lji, moljaše i kumiše Glavinića da ju ne ubije, al ovaj stade se bacati kamenjem na nju i umah ju obori na zemlju, te joj svu glavu kamenjima na- tukao. Malo kašnje naljegoše iz Stona Antun Pa- vlović-i neki tešak, koji se je iz polja kući vra- , ćao, Čim ih Glavinić opazi, na njih navali. Težaku teško tuku razgrize, a Pavlovića baci poda se, te ga jednom rukom za grlo stisnuo, a drugom pri- ihvaćao kamen, da i njemu glavu rastuče, Dao Bog. te u taj čas dotrčaše iz Maloga Stona njekoliko ljudi, spasiše Pavlovića, a Glavinića svezaše, i ku- ći povedoše. Istoga dana došao je Glavinić iz Du- brovnika, Na parobrodu je pokasao, da nije pri pameti, te ga je kapetan svezao i vezana u Ston doveo. Mirno je od matere odriješen kući pošao i slatko objedovao, a po objedu u Hodilju se kar- tao. Iza kako je malo pospavao iz kreveta razja- ren pobježe. Nije treba preporuke općini, da ima opaza vrhu Glavinića, jer ona je već postavila šestorica da ga svezana u kući čuvaju i nabavila mu košu. lju sa mehnite, dok gs se opremi u Šibenik. — U izborništvu veleporeznika kandidira dr, Niko Katnić is Šibenika. — U velikoj većini dalmatinskih općina izabrani su birači koji pripa- daju hevatskoj stranci. U Dubrovnika su izišli Sr. bo<sutonomaši, takogjer i u Zadru, ali to ne upli- va ni najmanje n& izbore vanjskih općina u ova pobijedili većinom katolički Pero Čingrija rasloži jezgrovitim riječima naš po- ložaj i rad odbora za izbor sa južne g knuv slogu i solidarnost koja mora da vlada gju svima, ako se neće da prodre protivnik. sjednik odbora gosp. DeGiulli preporuči skupštini rad i ustrajnost, a poslje toga je skupština jedno- glasno izrazila povjerenje odboru i razišla se us poklik : Živila Hrvatska ! Živio Borčić | — Austrijski biskupi preporučili su svećenstvu usvojim poslanicama da se moli u crkvam da ispanu katolički zastupnici. Te su se molitve obdržavale i u Dubrovniku prošle nedjelje u stolnoj crkvi. ista- me- Pred- Različite vijesti. Otok Cipar. Iz jednog geografijskog lista va- dimo ove podatke. Cipar ima 9600 četvornih ki- lometara površine, a broji skoro 200.000 stano- vnika ; 140,000 grko-istočnjaka, 50,000 muhame- danaca a ostali su katolici, protestanti, izraelci, cigani i kopti. Otok ima svoj sabor legislativni su 18 za- stupnika, od kojih 6 imenuje vlada, & biraju mu- hamedanci a 9 ostale vjere i narodnosti. Sabor pretresa nove zakone, a kraljica može postavit svoj vefo zaključku sabora. Otok plaća godišnji danak od 92.686 funta šterlina. Ova ogromna ta tišti otok i priječi mu onaj razvitak do bi se inače dovinuo pod engleskom par je stoga uvjek u dugu, jer ne može da po kriva upravne troškove. Državi davaju uopće desetina u naravi, a podržala je država monopol soli i duhana. Nego otok ne vadi više onoliko koristi od soli, kao što prije jer je Turska zabranila uvos ciparske so- li u svoje pokrajine. — Kao što po gradovima ta- ko i po selima učitelji bivaju imenovani od sta- novnika, te je tužan učitelj pravi raja, jer zavisi o svakome. 3 i Gradska Kronika. — U nedjelju su naši dominikanci priredili lijepu akademiju na čast sv. Tomi Akvinjaninu u samostanskim prostorijama gdjeje bio došao priličan broj gostova. Valjano uregjena orkestra pa pjevači, deklamavanja sve jeto zabavljaloali i poučavalo slu- šaoce, osobito rasprava ,susref dvajuh genija“ u kojoj se prispodabljao, i zblizivao Sv. Toma sa La- vom XIII. pa predaja o bipnotismu itd. Svečanost je trajala do kasno u noći. — U proglasu što su ga ovoga puta ni li naši protivnici da preporuče izbor dr. Matijevi- ća ima mnogo toga, što njihove stranke ruglu isvr- gava. Ponajprije opazićemo da dr. Matijevića prepora- ćuju trideset: i dva potpisa t. j. načelnik sa 6 prisje- dnika, 14 vijećnika i drugih 12 osoba. Imena ime kako da je dr. Matijević kakav veliki čovjek čije samo ime vrijedi ga sve. je on učinio do sada? Mi ne snamo, nu smo da toga u gradu nema, koji će u ši H H Dosta | Nađe dalije strah je i riječ o sebi reći,