atplatu #* ne dado “Gubrdvička; nego“ ostale vla | u
de-usiljen& biše: ipisati pismdniima-trpskoj 'vladi:je<| ,Kolo“ izvestiće ma 18. 0. mj. uz sudjelovanje
dino pozostim. U “ostalim ko je. santo prolistao | najvrsnijih umjetnika veličaustveno Verdijevo djelo
to sv. diplome dubrovačke republike, ko, vidio je da
dopiki ; lpratljedt od (vijeća “Šrpskim vlađacima |!
stoje napram onim što bi ih vijeće : upravljalo |:
ugarskim vladarima i hrtićskim: 'banima od ptili-
ke kako 1 -aapram 10. Srpski dakle prkos u Da-
broxniku, jest negmisao, “Dg za to mora di". bude
pozvan pukom modom. #i:s5/+ = sdamsi) shacs
A smo aj: nrev6ć, vćfgdako! toeivljiči |
ga ovako , kad bademo: poznali program +dubrova-,
čke, AFpilkć stranke, možda ćemo avoje mnijenje
promjenuti. U toliko što prije "naspomenućemo,
kil i kako še NAN" u bilhtivnik vukla." |
sE )
| Doša. s
— U nekoliko brojeva donosi ,Naša Sloga“
govorilo pretpostavljajući - ga njekim drugim. Ne
znamo jesmo li to zaslužili, ali »Katolička Dalma-
\eija* "(ta 'koju' je baš ,Naša Sloga“ smijerala)
traži“ Od nas da odbijemo insinuacije tobožnjeg
pravaša“ ;N. :Sloge.* Dopisnik je naglasio da se
ijoj, bilo, mi ćemo je. objeručke pričekati. Na upit
AIOO zOTN
MET
Pogled po-svijetu.
+ or Svaki, čas, otkrivaju, se nove airašvosti u
Bugarskoj. Zatvoraju protivnike vladine pa ih opet
poštaju, ali se pravim abojićania jo8 nije u trag |.
ušlo. Najnovije vijesti naglašuju kao da se nešto
o njima očubnaolo na pe zna se ništa stalno.
Knez Ferdinand dobio je bezimenih pisama u ko-
jim mu se prijeti smrću ako ne ostavi Bugarsku.
Zanimivo je:skako sad: ruske i frano&sko- novine
tumače ubojstvo Belčova.; Nord“ na pr. veli da
je sum Stambulov pripravio ubojstvo da ga se riješi,
“ujedno da sebe pred narodom pretstavi kao šti,
a ii; vi
da mu poznamo gospodara.
Pišu nam iz Trsta 6 t. m.
UD O Gae g promjene 'šlo še zbivaju u obi
u ruske diplomacije zanimaju Europu. Sinovljev,
hen azijatskog odsjeka , u ministarstvu nutr4
djih “or maknut * je na' poslaničko mjesto u
=- vi $. zv.
miri Krlr tdi
olazi grof Kapnist učenik Igujatijeve škole.
u taj nesretni klub od koga nemamo ništa dobra.
Jedini Nabergoj se pokazao veliki oportunista, .ali
su ga svi jednodušno pobijali u njegovu unijenju.
Pri izboru novog upraviteljstva izišao je Man-
— Srpska “skupština primila je. predlog p
ojem štanipa o (dimije Više nataljivsti na ćlanov
ljevske kuće dakle ni nackralja: Milana. Gara-
nin njegdašnji najrat prijatelj Milanov protivio
tomu. |
| Ministar Gjaja izdao je oštru naredbu po
ojoj Bugari ne Amiju se ;više naseljavati na srp-
oj granici već. samo. u;uputrašnjosti i to samo
ni, za koje je dokazano da, nijesu politički ljudi, |
7. Drži se: da; će, mirno svršiti; napetost iz. |
egja talijanske vlade i Sjedinjenih Država radi |
tva u New Orleansu. 'Talijabci istina viču
nogo ali sa radi o Matiji“ ligi 'drilštvo' zli.
ovaca Italijaria' koje j& fazpros ranjeno po Ame-
ci i* koje je kako' kaše, milanski , Corriere, dell
ra“ prava narodna sramote. Bog..sam ;zna kako
svršiti, ali Amerikanci vele da su : dobro i
ili što su čimćali članove toga društva. a
1. Zastupnici Austrije. već su u. Beču.: Ho-!
owart je držao skup svih konservativaca i ma-
oji kako bi se okupili u jedan: klub, kriji bi on«
da gledao da se naravna s Poljačima. 'Još'ne zna-
o kako su se gtialikć \grupirale, Danas _ drži
ralj prijestolni goyor, u komu će se najviše ogra-
ičiti na ekonomska pitanja, a /meće ticati politi- |
e strane, it
1 U općfolških illiyi ča. pobijediše
kou da ua eča pobijediše
dobar pravaš. Evo vam ostalih odbornika: gg.
Maks Cotić ur. ,Edinosti*, Stjepan: Gjivić, I. M.
Kljan, I. Markoč, I. vit. Nabergoj,; Ante Skabor,
Joso,Turk, Ante Truden i M. J., Vatovac.
— pMHatolička Dalmacija“ sjetila nas je što
da radio) U. Zagrebu se podiže spomenik Kači-
ću & Dalmatinci moraju štogod :tomu doprinijeti,
nasljeduje te dajemo i mi šta nam slabe sile do-
puštaju. i to 5 flor. Ako može. više nek ge opo-
Šteni pred našom prekovelebitskom braćom. - '
m Naš novi književni list Iskra“ što izla-
zi u Zadru tuži se da nema predbrojnika i opaža
nam punim pravom da se u: Dalmaciji;mogu uz-
sa obrasda ne propane što je naše žrtvujte i nov-
čića na dan za ,Iskru.“ Nije velika stvar.
— Govori se da će nadbiskup bosanski dr.
Stadler pokriti. prazno mjesto dalmatinskog me.
tropolite.
— Biskup. Nakić opet je zabranio jednom
mladom misniku iz Makarske, Benevolu da reče
prvu misu glagoljaški. Ovo :je drugi slučaj u ko-
jem pomenuti biskup gazi naše narodne svetinje.
A ?
grada koji će |, i
bi bio u rukama kon-
o .— U br. 7. hašega lista potužio. se je naš
dopisnik iz Konavala da e,':k; porezni ured u
|. Cavtatu dostavlja“ strankama spise“ popunjene sa-
:| mo talijinskim jezikom premda dotične tiskanice
o imadu i hrvatski tekst. Isto tako da i u c.k. Suš
strani VIJe$b4;ni ovogiizsci| dili vlada većinom! talijanština. Na ovu vijest
niši 3 MEDA.
ik bar
: va u mla vao njegovo Of di, koji plaćaju
4 — U subota postavljen je u 8 disk i ipovesi i koji svjedoće da nije istina što o g
Moje kuni Eu ti. dopisnik 4
4 Umro je b e "KAT I | vjerava da se tako većinom radi.
Rk u štetu stranaka, jer naš
Pa Go otad aaa mini
| Glasbeni že dobe
o it pbprovacia. Vjelal, mu pokoji
ski dopis, Idući o ošTONMdog 0 siilkrgog!1
"a Izvrano ' zagrebačko * pjevačko: društvo |
»Messa da Requiem“ u prostorijam . ,Hrvatskog
dopise: iz Dalmacije u kojim se i o našem. listu
(hrvatska mladež okupi oko našeg lista. Pa prosto
"Katoličke Dalmacije“ . odgovaramo; pak da ga -u+
pravi na ,Naša Slogu“:a ne na nas, jer mi niti
|smio' što pisali u tom' smislu niti smo dopise ,Na-
8 Sloge“ prenašali kao što su to radili drugi hr-
| vatski listovi u Dalmaciji i preko Velebita. Samo
nam je kazati da mi za stalno. Znamo da su svi
“oni dopisi potekli iz pravaškoga pera, jer mislimo
S ovim svršujemo pošto se ne. želimo upus-
titi u raspre sa jednim našim hrvatskim listom.
Jučer smo imali sveopću skupštinu društva
»Edinosti“ kojoj prisustvovahu mnogi naši odlični ro-
doljabi. Govorilo se o tomu da naši zastupnici nasto-
je učiniti sveslavenski klub ili kad se to.ne može
da bar gledaju okupiti Jugoslavene u jednu skupinu.
Većina ih se izrazila proti Hohenwartovu klubu a
najžešće časni Spinčić, koji je kazao da ni Vitezić
ni isti njegovi birači ne bi mu dopustili da ugje
dić za presjednika_d društva. To je velika pobjeda
radikalnoga načela jer je g. Mandić poznat kao
te je ona prva, potpisala, 10 fior..Lijep se primjer |
“držat 2 talijanska lista, Braćo ! sko za ništa a ono
Boza a
— U Mostara objavljaju se izbori. Mostar-
ski prestojnik zatvorio je mladog vatrenog Hrvata
gosp. M. N, Spuževića ima već 15 dana u zatvor:
— Eto brzo izbiće: loza a eto i peronospo-
re, Mnogi naši posjednici pitaju kako će proć lo-
za ove godine -i hoće li,biti bolesti. Biće je zana-
80, gdje više gdje manje i zato, bi, bilo, dobro da
se na vrijeme pobrinu, sa sve što. služi , da joj se
| haranje prepriječi, jer po smrti kajanja nije, Na-
| damo, se da i svaki težak zna više što mu je ra-
| diti. Ako pak. koji od naših čitatelja želi potanjih
savjeta, neka se slobodno obrati na pradništnnivr
; šega lista. at? 81 f
— Društvo za ogonjoij s umjetoh bit a
Zagrebu priregjuje prigodom jubilarne: izložbe, is<
ložbu umjetnina u prizemnim' prostorijama kr. :0-
brtne škole. Izložba umjetnina trajaće od :16.av-
gusta do 15 oktobra o. g. Obuhvatiće proizvode
slikarstva, risarstva, kiparstva, 'grafičnih : umjetni-
na itd. U posebnom odjelu biće izložene : fotegra-
fije i reprodukcije starijih: spomenika ie u-
mjetnosti i obrta.
Različite vijesti.
— Oružana sila Bolivije, godine 1887 broji-
la je 2300 ljudi sa 15 generala, 332 kolunela,
548 majora, kapetana i poručnika! Pošto vojska
nije bila drugo nego elemenat koji je rušio gra-
gjanski mir neprestanim prevratima, bi obaljena
na 800' momaka ; a jer je broj generala i časnika
bio gotovo veći od broja. prostih vojvika, bi o-
dregjeno :da se otpuste.svi oni. oficiri .koji,nijesu
imali deset godina službe ll: Takovi su odnošaji u
Boliviji da centralna vlada mora: često mijenjati
, sijelo, jer toliko La Paz, koliko 'Cočhimbs i Oru-
|ro hoće, svaki da bude glavni grad. Uz_ četiri
sveučilišta, imaju osam srednjih zavoda i 200 pu-
čkih škola! Tako je malo; mara. za (nauk da :su
njeki gradovi odredili premija: ze one' roditelje
koji iskažu da im dijete a M“ godinu žuade
čitati i pisati!
— Merkur je kako se sna, onaj plahet koji
je najbliži Suncu. Mislilo se uvijek da še Merkur
obrće okolo sebe u 24 sata, Ali je sada Talija-
| nac Schiapparelli. dokazao da. to nije istina, već
da se Merkur kreće okolo Sunca baš onako kao
što i Mjesec okolo Zemlje; da je dakle Merkur
obrnut uvijek, sa jednom te istom “svojom stra-
nom put Surića a po tom 'da nema slobodna gi
banja okolo. svoje osi, kao. što; ga nema pi Mje.
866. :Tako. da je na Merkuru na jednoj polatei
uvijek dan a na dragoj uvijek noć. te ako je
na nijema "stanovnika; 'slobodna"“ih volja peći“ s6
uvijek na. Suncu ili ga nikad 'ne pogle ati...
— Mart. Kako je poznato :do straga desetak
godina nije se znalo da Mart ima mjeseca, kad
od jedne bjehu opažena dva, Koja nazvaše Dei-
mas i Febas. Sada je fraucuski. astronom : Dubois
postavio ipotezu, da onih mjeseca nije još u po-
stanku bilo okolo Merkura, već da“su to dva
asteroida, koji na svom putu dogjoše toliko blizu
njega te ih on pritegao k sebi i sili sada da mu
se obrću naokolo. Ovo nam je novi dokas da sila
ostaje sila, i da ko je jači da i tabači,
— Batiirn. Poznato nam je svima da je Sa-
turn okružen od nekoliko tamnih i nekoliko. svije-
tlih kolobara. O sastavu tih kolobara još se do
danas ne zna ništa za igvjesto, Megjutim najno-
vija opažanja kako , do pokazuju. q da se riješenje
toga pitanja primiče kraju. Astronom Terby o-
| pasio je na jednom kolobaru gj u jednu
svjetlu
tačku ; tražili sn je i drugi li je našli
laktoal" I
nijesu, Nago je A što je u pošljednje do-
ba opazio astronom. Barnerd; Qo:je: opazie naime
da se Saturnov - Mjesed| Jupetdaš, vidi kroz tamni
kolobar .a ne, vidi kros: svijetli, te da prštirnost
tamnih kolobara biva t0 slabija što su oni-bhiti
o st sidjob 4
zovIq
avjetlomu. kolobaru.
so Učlani Ovi planist
mjeneta. Ali sadu je bio '