Br. 10 #00 O16)+ U # dina f61.'4; tia po godine for. 2; Za Pojedini broj stoji 10 novć. Ko, ne, vrati, list kad mo protplaja sine, smatra se da je predbrojen | za došu- sto polugodište, NAPREDAK. HRVATSKE SVIJESTI. #Kada se ogledamo oko nas i motrimo razvi- tak i uspjeh borbe 'te ja mi Hrvati vodimo proti- va tugjinskom i nenarodnom nametniku, moramo zaključiti da hrvatska svijest i hrvatska načela na- preduju orijaškim korakom. Eto u Istri vrha naša braća otimlja tugjin- skom življu staru svoju djedovina pošjed ža po- sjedom, grad za gradom, zastupnika za zastupni- kom. Mi smo u [Istri dobili ovih itbora za csre- vinsko vijeće, i da nije bilo nečovjećnih nasilju u izbornim komisijama koji su uprato proti zakonu i bez ikakva ražloga izključili hrvatske birače, Istra bi imela 2 svoja hrvatska zastupnika u ca- revinskom vijeće, ili drugim riječima srce istar- skog puka, vanjske općine cijele Istre bile bi pre- stavljene hrvatskim zastupnicima. Naša braća Slo- venci kako uvijek tako su i u ovoj zgodi zajedno a nema radili ;i sajedno poduprli Hrvata proti tagjinu. I u Hrvatskoj se kolo sreće okreće na bolje, a sa dokaz neka nam bude grad Osjek, koga se je uvjek držalo pnajčvršćim stopom magjaronstva u Hrvatskoj i Slavoniji, a lani je dao :zastapnika koji je otišno u opoziciju današnjoj vladi, pa ako i nije pristaša stranke prava, on se ipsk bori ga- jedno s njom i sa svojim drugovima proti opstoje- ćem sustavu koji vlada o Hrvatskoj. Čadni pak gla- sovi koji nam preko novina dolaze ša tih strana javljaja da sama osječka općina hoće da pregje u prave hrvatske ruke. Mala stvar, reći če kogod, ali: nije mola stvar da su se i gaši dobričine Sla- vonei otresli svoje flegmatičnosti te će se iz O- sjeka moći raširiti pomlagjena' hrvatska svijest po 'svoj Slavobiji bude li samo mara 1 radinosti. Bezo su u Hrvatskoj isbori. A ko pozna stanje Hrvatske i NO PIRESINIM ne želi nista PODLIŠTAK TERI gELKA Spjevno_V. Medini. I "Tamo: gije otok: Ko Kraj ratari pao i Uz kitnu pomu ori Ne maloj, niskoj gori - Božji se srije Aroi H Do toga htania'i Maleno groblje stoji a | ER i Gle, u &mitšastom zakatku :iiosisi: | List islazi svakom sabotom, a cijeni “miu je udaprijed sa Dušrovnik : na cijela go- s Bosnu i Herceqovsnu : na cijela godimu Bori 4: 60, na p0 godine Bor. 2: 26; sa inosemstvo flor. 4 i poštarski troškovi. sti, a povratiće se normalni tečaj narodnog ra- U DUBROVNIKU 11. Aprila 1891. lju se Uredništva. po pogodbi. drugo nego da se izbornicima pusti potpuna slo- boda da mogu glasovati za koga im vlastito u- vjerenje nalaže, pa bi se onda vidjelo kako bi se prorijedili redovi Hedarv4ry-evih vojnika. U ponosnoj Bosni i kršnoj Hercegovini na- predujemo & hrvatstvom koje se ponovo učvršćuje u svojoj babovini, kraljevini velikoga Tvrtka. Mu- hamedanci se digoše na junačke noge a s njima i katolici barjak vijuć pred ostalim Slavenstvom priznajući se obojica sinovi jeđnog naroda i bore- ći se za nj. Već pokojni Pavlinović rekao..je: »Bosna, recimo, da je naš izgon, pa ko bolje uz- ore.“ Ove su riječi bile namjenjene Srbima a mi idemo da vidimo ko će bolje i pravednije uzorati, dali Hrvat oslanjajući se na Slavenstvo, ili Srbin na tugjinstvo. Bilo bi smiješno da počnemo dokazivati na- predak hrvatske misli u Dalmaciji. Samo možemo reći da je Dalmacija gotovo poprimila svoje pra- vo lice, a gdje još nije, tomu su krive osobnosti i njeki stanoviti uplivi ljudi koji su zaveli naš puk, koji veli da je Hrvat i da hrvatski zbori, a pra- voslavne je vjere. Nego i to će s vremenom pa- zvitka kako što je bio prije nego je bačen ka- men smutnje megju jeduokrvnu braću. A zašto je, pitamo, hrvatska svijest napredo- vala i zašto napreduje ? Zato jer stoji na temelju načela koje vodi u borbi svaka narodnost, da naime okupi oko je- đnoga 'stožera sve što je hrvatskoga, da ujedini rastrgnutu našu domovinu i gleda je podići do samosvojnosti. To je upisano na čelu svakoga pra- vog rodoljuba i: u ime toga otvara narod svoja usta. A kad jedan narod nješto pravedna pita, nješto što drugi narodi već imaju, kad pita da bude svoj u svojoj kući, mislimo da je opravdana njegova pobjeda za pobjedom i sam napredak toga načela 'VENNRNIISPILIRII REED ISS: == === === B'jeli se ploča ledena Do križa samotnoga; Okolo trava porasla, Gušteri po njoj gmižu, A vidjet je na križu Pogrebni v'jenac suh. Vijenac je davno uveho, (16A drago ime ,Jele* S križa su b'jesne stihije U bijeli svljet razn'jjele ; vida Niko. se njega ne sjeća, a Vijenac je isti vijekom gm. «AUguda: mrtve: prijjekom Tugjin i svoj je gluh! IL iq oh gdje su meni. mlagjanom to Vilinska. jaka krila Tvoj udes hud da orišem, Rodice. moja mila, /. Pretplata i oglasi plaćaja se uprari , Crrete Heratske“ a Dubrovnika, a dopisi se. Za oglase, zahvale i ost. plaćase 10 novd. po MI a odlaši koji se riše pata tokaja Rakopisi 46 ne vraćaju. Listove netreskisane, ne prima ni aredništno. ni oprava. u zemljama gdje narod hrvatski osjeća i govori. soo e Svaka ti OMA AlABb, 3), vs] Ab nje, njjest to somBJaTIQE | | oiduibo U ei ' ogao" : jošaelsviH b Njegovu radu stoje na putu još mnoge zapreke, ali sve će te zapreke popadat pred čvrstom vo: ljom i žilavošću jednog naroda, koji ne zna što su poteškoće kad se radi o vlastitome životu i prirogjenomu razvoju. Što da radimo. Kako danas stvari stoje položaj je, posve ja- san. _Sva Dalmacija razdijeljena, je na dvoje... ; ; - S jedne strane nalaze ae svi; oni što; imaju za posljednji svoj objektiv . združenje. s. Hrvatskom, $ druge negdašoji Autonomaši a današnji Talijani s pravoslavnim Srbima kojim se. pridružuju je. pr- kosa nadrisrbi dubrovački i njeke. pojedine osobe po ostaloj. pokrajini. Ova zadnja čudna, skupina, gdje najpoglavitiju ulogu igra potalijančena,, buro- kracija, ne slaže se u nikakvom pozitivnom nače. lu. Pristaju svi u opće samo.uz jednu negativnu tačku, opiruć se odlučno združenju s kraljevinama, preko Velebita. Nakon onoga što Srbi počiniše , u. posljednje. doba, bilo bi djetinjski nadati se, da se, odvrate od krivog puta. Treba dakle da, ih ostavimo nji. bovu zlobnu udesu, pak da gledamo, kamo. će i-. dentificirani sa Talijanašima dospjeti. viii s < A I kad bi se sve ostalo moglo zaboraviti, kO što u politici donjekle treba; ipak ne bi se moglo nikad posljednje Kajinovo “djelo, gdje htjedoše da u Spljetu hrvatski živalj uduše. Ljude koji se pokazaše spravnim da preda- du u roke Talijanašim Spljet ne možemo smatra- ti na žalost za drugo, neg za prave izdajnike na- rodnog načela i narodnih težnja od kojih se možeš svačemu nadati. Satere da te prerano Mučenstva svakeg sila; Obzorjem tvoga poroda _ Rugjaše vedra zors, Tamo gdje sinjeg mora Silna se krši vlast. I stanje i rod . ., sve ti je ' Viještalo bolju. sreća ; Sve ti je, Jelko, pjevalo Života u_ proljeću ; : Višnji ti tjelo sažeto Zatravom zor-ljepot A zdravu iznio gr Koditelj zdrav na sv'jet. U kolu vazda živahnom Premilijeh sestrica s si: vogčkiko .\ nu) Prateći Dome #..