“koje Ii opojne slasti nećeš okošati! Kad bi te
Br. 5. | U DUBROVNIKU 7 Marta 1891 Godina I
"Mist izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dudrovnik : na cijela go- ; Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Heratsko“ a Dubrovnika, & dopisi Ba-
dinu Bor. 4, na p$ godine Bor. 2; Za Austro-Ugarsku, Boshtu i Hercegovinu: na cijelu lju se Uredništvu. ea
godinu flor. 4: 50, na p6 godine flor. 2:26; ša itostinstvo for. 4 i poštarski troškovi. | Za oglase, zahvale iost. plaća se 10 noč. po retka, & oglasi koji se više puta tiskaja
+ Pojedini broj stoji 10 nove. po pogodbi. j | i shi
-4.Ko .ne, vrati list;kad na pretplala mine, smatra 88 da je predbrojen i sa doša- Rakopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.
sta polugodište. , iH i 8 oa
HRV ATSKA STR ANKA U DUBROVNIKU ništa drugo nego odrješita i žestoka borba“ proti | jednu znanost svim svojim duševnim i tjelesnim
1 + | svim narodnim neprijateljima, Talijanima, Njem- | silama obragjivali. Polje jedne same znanosti ta-
škutarima, Srbima i šarenjacima; borba u kojoj | ko je široko da trudi cijeloga života uijesu dosta
e Hrvat ima pokazati da i bez pomoći raskolnih Sr- | da ju se kaka:treba shvati i prouči, ,Ko god je
ba može privesti Dubrovnik k onoj stazi koju mu | preuzetno držao da mu je tijesno polje jedne ga-
je Bog opredijelio; borba koja ima otkrit svu dr- | me znanosti, taj u nijednoj nije uspio, taj nije
nigda čovjenčanstvu koristio, taj nije. nigda : po-
stao čovjek glasovit. Jednako je sa hrvatskom ;i
jugoslavenskom idejom. Jugoslavija sa cijelo. neće
se ostvarit preko noći. Kad bi se. imala igda u
djelo provesti, to neće biti nigda pod tobožajom
hegemonijom Srbije, pa niti bez nezavisne ;i uje-
BUdar_nagje iskru u kamenu
Bez njega bi u kam očajala.“
Gorski Vijenac. zovitost i bahatost one srpske tvrdnje, po kojoj
ujedinjenje s Hrvatskom, neće se nigda ispunit,
jer je srpski narod neće!“
Kogdd pripada hrvatskoj našoj stranci može
s ponosom reći da se za nešto bori, da za nečim
teži što se može postići samo ako bude dobre vo-
lje u nama, jer za stalno drugi se neće maknut
u našu korist, ako se mi prvi ne maknemo. (1
vječji život jest posve kratak, i sretan onaj koji
pri svrsi svog života može reći da je i on što
doprinio za svoj narod i za svoju domovinu. Pri-
znajaći se Hrvati, mi ne možemo, mi ne smijemo
a da ne pomanjkamo našoj dužnosti, gubiti se
u bog zna kakvim tamašnim maštanijam o jugo-
slovinstvu, o srbo-hrvatstvu, 0 narodnjačtvu i o8-
talo. Ako se u tome budemo gubit, mi nećemo
nikome koristiti, pa i svi naši napori i trudi po-
ći će u vjetar, kao no ti bez bližnjeg jednog ci-
lja, koji treba da ima svako ljadsko i najmanje
djelo. Budemo li pri njekim utopijama zanemari-
vali hrvatstvo, tim nećemo ništa drugo ura-
diti, nego olakotit pošao — onima koji rade
proti nama. Pa zar se kome može - činiti
ništetna i malovrijedna stvar boriti se za
Hrvatsku i za prava onog naroda koji u njoj
živi? Zar se ko ćuti tako jak, zar obiluje tako-
vim umnim i tjelesnim sposobnostima, ds bi htio
okupit u svoj djelokrug ne samo Hrvatsku nego
i ostale zemlje na slovinskome jugu? Vatra se ko
tako misli, Uspjeh svih naših truda zavisi jedino
o tome ako ih uporavimo jednome cilju. Malo je
ljudi ma svijetu koji mogu svojim umom obuhva-
titi sve znanosti i biti geniji u svemu. Glasoviti
ljudi baš su ža to glasoviti, jer su u jedno uprli,
Htio se je, rekosmo u pregjašnjem članku,
srpski udar da s hrvatske stranke u Dubrovniku
strese mrtvilo, i diapuni je žarom hrvatskog ro-
doljablja, stavljajući joj pred oči cilj za kojim joj
težit, hoće li da ista dobra uradi: na korist mu-
kottpnog roda hrvatskoga.
Ustrojenje čisto hrvatske stranke u Dubrov-
niku, ima se smatrati sretoim dogogjajem %a Du-
brovnik, a i za cijelu njegovu okolica. Smatramo
li stvar s rodoljubnog pogleda, ustrojenje takove
stranke dava priliko dubrovčaninu da poda svije-
tu dokaže svog rodoljublja i svoje požrtvovnosti
na korist naroda. Do nedavno obuzimala nas nje-
ka kobila spatija, njeka neodlučnost 'koja je ima-
Ja tu pošljedicu da nas, koji bisino mogli dosta
doprinijeti ostvarenju narodnih ideala, sveđe na
besposlenost i mješte narodne ljubavi pobudi u
nama sebičnost i tjesnogrudost. Nalazeći se u to-
me stanja mi smo bezbrižno gledali, mi smo pu-
štali da šxka mlađih ljudi nametne Dubrovniku
pred svijetom srpstvo, koje nije ništa drugo nego
očajana oporbu proti svemu onome, što bi i Htvs-
ta i Srba imalo politički ojačat u monarhiji ; mi
smo postali da po tim tobožajim srbima, Dubrov-
nik tumars na polja čarodnog života kao melia
bez glave, iznevjerivši se prvobitnome svome na-
čelu ujedinjenja s Hrvatskom, bez kojeg ujedinje-
nja, da še 'poslužinio riječima samoga Šćepana
Mitrova Ljubiše : ,Ostaće nam vječito gabačen ra-
svitak umai- narodnosti, i koje je srodno svako-
me čovjeku koji se sjeća da je čovjek.“ : Ustroje-
nje čisto hrvatske stranke nije po tome kod nas
bori za Hrvatsku, i jedino za Hrvatsku. .On ima
zaista za što da se bori,.jer se, bori: za .cjeloku-
poost i samostalnost najnaprednijeg i najprosvje-
tljenijeg, pa i najviteškijeg plemena na .slovinsko-
. me jugu. 1 kui
Hrvatska stranka u Dubrovniku nema za što
da se plaši šake dubrovačkih Srba. Ako je ona u
zadnjim izborima podlegla, to nije. poradi; Srba,
nego radi ortakluka ovih posljednih s 4. sv. au-
tonomašima, to je radi podmićivanja, i kupovanja
glasova, ne budući njeke stanovite blagajne Hrva-
tima na raspoloženje ; to je najzad radi onog mr-
tvila u koje je bila upala, i radi pomanjkanja . 0-
nog čistog pravca, o kome smo govorili. Mogu
Srbi trubit u. svijet što; heće, a ko je lad neka
im vjeruje: svakako hrvatska stranka u Dubrov-
niku jača je i od t. zv. srpske | od autonomaške
ponapose, & nadvladaće za stalno i sjedinjene pro-
tivničke sile, bude li se dala svim srcem; ne rad
gljubljena u jednoj misli i jednome načelu. Prošla
su vremena kad se s profesurske katedre sijalo knji-
ževno srpstvo, prošla vremena kad se, moglo g0-
voriti o Hrvatima kO o bog sna. kakvim : vorvari-
ma, & 0 njihovu jeziku .kao: 0 kakvom parječju
divljih Apach& ili Sioux-Indijanaca ;. prošla vre-
mena srpskih simnjih večeri po njekim. ljekarni-
cam; prošla vremena Slovinčevih jugoslovinskih
mm————————————— m ==au===== === ——=——=—m
PODLISTAK
Savjeti Ženi
Iz ,Strenna“ za god. 1884.
(nastavak v. br. 4).
.... Sretne li tebe. i po tisuć puta čestite, bude
li ti se istom ljubavlju odvraćalo, koje radosti,
s=-
otkriješ nikomu tvoje tajne počali ; tepbi mačeć,
nek drugom ne panu u oči tvoje muke.
Kad pak pripuštena samoj sebi, budeš. ću.
1 eodolji trebu od ,
De rm pre boa ičih
vraćale ruke, i ne budeš m čati nijqdne od
onih zgodoih riječi, koje bi te: sretaom očinile,
njena i čistu, to je njegov najljepši san, to nje-
gova želja.
Al, djevojčice, hoću da ti otkrijem još do-
sta nemilih stvari; duša me. boli pomotiti tako
alatke sanje, no moram. Nemoj se dakle prestraši-
ti, jer bi meni oduzela hrabrost da ti srce ne ot-
krijem, a sebi uzkratila bi savjete, koje bi mora-
la slijediti.
Ovaj tvoj vjerenik, sad toliko mio i ljube-
zan, mogao bi se jedan dan romijeniti. — Al
neće, kao da mi veliš, ljubav koja se silno ćuti,
ne umanjuje s vremenom, — A ko ti veli, da se
nijeste prevarili u svom izboru ti ili on isti? Da.
bi se on, istina, uzor poštenjaka, al hladan i ne:
blagosrdan poput tebe, imao nakon prvoga sano-
sa pokazati gojevljiv, i mraznim nehajem odgo-
vorit imao na tvoj polet ljubavi? A da bi te ti,
ne našavši u njem onoga, što je tvoje srce vruće
| žudjelo, imala odreći svojih ih sanja, i, bi“
jedni svjetiću, ubrani prije vremena pak zabora-
|| vljeni, imala: vehneti : rad Seea trebite
4 1? vi. ili, što je jod,
DA! sre ,.d8 bi, te imao, rastresen i komu
x ila ženi 4 — zanemariti | za-
; kO nitbenu ljubav u igri, noćnim
, u
mučenice ljubavi, jer jo u tim
časovima stiske. Nu na oko budi: vesela i
mirna, a Bog, koji će jedini bit bio svjedokom tv
pataje, suaće cijeniti ono teškobne bolje :i ob
no pak nagraditi tvoju Prjigas Traži da ti za-
ručnik bude mogao uvijek
gsadesila kakov ti ju raspološi -
mi, jer 80 Da ljebljecem krila nblećnju Si
mnoge boli. ite se samjenito, ćete u toj
samjenitoj ljubavi gaboraviti i najžešće nepovolj-
n
osti.
Ni malo te te boj, ako: bi krano-
tom | milotom ne ;budeš saslijepljivala, jer sa
svim tim nije stalo: trvomu saručniku ; oa bo zna-
de dobro dAž 200 iosici 9:
te želi vjernom i bešprijskornom \ više
' i lotosom svojstva rrirte-i ona ti.
srca | pameti. A kako bi mogla: krenuti vjerom,
igdati ga, kod si vruće ljubljena 2, Bila bi hudoba, | ENE
190 + govbamna vina i potištenih stvo- mošda?..
doan sadče, sme 1 debi dn ja ertieki, va | rova? Ob i tada Čebi uvijek, sagjela. boli, no.po- |-Sk $ mh bi bile ale
t, nit bi mogla: gorućem srou ljuba . da est wšszinan osa
PRETDSIIKS
š.
dinjene Hrvatske. Ko je rodoljub dakle neka se -
ob tad, u tim stra&nim časovima, plači, bijedoa
plač velika