/ zao izlazi svakom subotom, a cijena md je unsprijed za Dubrovnik : na cijelu go- |
dinu flor. 4, na po godine for. 3; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovsnu : na cijela |
godinu fiog. 4: 50,,na po godine flor. 2:25; sa inosemstvo flor, 4 i poštarski troškovi,
Pojedini broj, stoji 10. novć,
'Ko ne vrati list. kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojea i sa doša-,
sto polugodište.
ši
SLAVEM NUHOVA SOLADARNOST;
Kada pogledamo na kombinacije koje se čine .
za buduću saborsku većina, nehotice .nas& spopane
tuga. U ičasu kad: ovo: pišemo znamo da će se
prvo zasjedanje otvoriti na 90. mj. ali još ne znamo
kako su se glavne stranke nagodile, nego da će se po
svoj prilici sastaviti većina ,von Fall su Fall.“ Ras-
pustom :se/ sabora mislilo da će doći u većini u-
mjereni živalj kome bi se ouda povjerila vlada, a
ta-bi vlada: imala cbit:: njeka + nova :vrst: strogog
eizlajtanstva zasoljena malko njemačkim centrali-
zsmom, — jedino bi se morale njekim te njekim
dati koje male povlastice u pokrajinskoj autonomiji
da ih;se utaži. A kad tamo, dolaze u novi reich-
srat: izmijenjeni umjerenjaci sa skrajnjacima, koji
neće. nikakovih mrvica ni nuzgrednih povlastica,
već traže prava koja narod idu. Tu imamo mla-
dočehe, pa u njeku ruku i ahtisemite i njemačke
narodnjake. Koliko bili u opreci jedan sa dru-
gim, ipak koliko jedni, toliko drugi traže reforma.
Liberalci ostadoše gotovo u jednakom broju, ali
im je ugled narastao jer je stara desnica porazom
staročeha oslabila,
Kako da se iz švih onih ražnorodnih i ra-
zliobojnih elemenata učini većina, to je ono oko
tega šu do sad u Beču glavu razbijali, a nas ka-
ko rekosmo spopada tuga videći koliko smo mi
Slaveni u Austriji još natrag, i da ta glasovita
naša solidarnost još mora ostati san njekih ple-
menitih ljudi. Slaveni broje u novom sabora 134
zaštupnika ; tu su Poljaci, Česi, Rusini, Slovenci
1 Hrvšti. 'Zašto se ne bi mogli grupirati u jedan
klab koji bi odda bio jači ža 25 zastupnika i od
najbrojoljeg njeačko-libefalnog kluba. A kad baš
'to he može da bude, zašto se bar južni Slaveni
Koji imada jednake lešnje, ne sastave u jedan
klub? Niti jedno niti' drugo, već kao da smo svi
skupa osugjeni, da 'krpimo i popunjavamo ceatru-
me, ljeviće | detniće njemačkih stranaka. Svi ho-
ćemo jedno te isto, zašto dakle se ne bi mogli
zdražiti slavenski zastupnici, te tim učiniti jaku ba-
PODLIŠTAK
savjeti Že'ni.
iz »Strenna“ za god. 1884.
(nastavak v, br, 8),
[ zbilja, ako muž ima pravo na domaćice, ;
učenu istina i izobraženu, sl weijek' zaručnicu i
majku ljabesna, dušu i život obitelji, i žena, ko-
ja ljubi soanje, ima pravo da se bavi knjigom.
Odtud nesudaranje u idejama, a kao naravna po-
sljedica nijesu rijetki ukori:i nezadovoljstva,
Poslije ženskih i kućnih zabava, sprovedi
ragje + |p& ure: & kolom dobrom i poučnom knji
gom su rel; nago: TH“ naslonjena na prosoru ; u
kojisi 664 «vijek imati štogod ' dobra ds naučiš,
sa prodoru bi 60 mogla od “dosta dobra. 'odočti
Ogi &I joge iGio Bboq.i M i
odo Ne udi dua jezika F bilebotuša; nek ti je
milije slašati nego govoriti; | pokle sam spome-
mula više opisutelja, reći ća jod! »'Plutarkom ,Ko |
govori, sije; ko sluša, sakuplja.“ | niti od dvo
«09 sgOVOJbo AE 844i Sei uo amo oĆ
-Io Hovječanstvo.
U: DUBROVNIKU.:4.'/Aprila.:1891
iIOGX
Pretplata i oglasi plaćaja se upravi ,Crvene Herakos Bete, a Mg
lju se Uredništva.
Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novć. po retka, $s as a
BILL
rikadu o koju bi se svi neslavenski napadaji raz- | narod ,ne isgubi # ono što ima." Ova vrst politike
bijali? Neće, jer pojedinci misle da će družeć se-s | je staro slo koje i nas Hetate davi a zova se 0-
općim slavenskim neprijateljem mnogo više dobiti | portunizam. Oportunizam može donijeti :i koristi, ali
nego li boreć se s bratom svojim. malo a narod se 8 njim slabo zadovoljaje. Vidjesmo
Eto u prvom redu imamo Poljake koji su | Češka u kojoj je Rieger; veliki: opšrtunista: osobi-
na žalost spremni potpomagati ma koju vladu sa- | to u zadnje dane, vodio za 80 godina sudbinu ovo-
mo da bi oni iz toga koristi imali, ne obaziruć | ga naroda, ali ga je oh zbacio. 1 Slovenci su po-
se na drage Slavene. Tako smo ih ovih dana vi- | čeli bacati svoje oportuniste. U nas a Dalamsciji
djeli koketirati s njemačkom ljevicom na štetu i | tek klica struja radikalizma pa. se po tom lijepo
sramotu svega slavenstva. Mladočehe ne mogu ni | vidjeti može da seni amo neće mevica ni oportuni-
da smisle, jer su im oni veliki rusofili, sktajnji i | zma. Kojim će ovo za nas plodom uroditi ? Ne
pretjerani elemenat s kojim neće da imaju posla. | zoamo, ali: držimo seipak ones »diće dobro, miči-
Mi se Hrvati ipak ne smijemo tome čuditi jer i- | mo se samo !*
mamo i doma jednu vrst Poljaka ix minžatura. Kakvi su danas odnošaji, gotovo gotovo bi
Ali bi se čovjek morao pitati što hoće ti grozovi- | rado vidjeli da svi Slaveni buda grisiljegi ići u
ti mladočesi, hoće li revoluciju, anarkiju, što li. | opoziciju. Naroda je svijest dovoljno razbugjena
Pripovijedao nam je jedan odlični hrvatski knji- | te je više nije moguće ušikati, & mi bi se:u ne-
ževnik kako se je u Pragu razgovarao sa vogjom | volji i u borbi naučili bit jedan s drugim solidarni.
Mladočeha, dr. Gregerom. Svratiše govor i na Hr- | Onds bi i Europa dobila prava sliku narodnosti
vate u Hrvatskoj pa dr. Gregr megju ostalim re- | u monarkiji i znala za njihove pravedne zahtjeve,
če: gali za boga što tražite vi Hrvati? Imate | jer bi Slaveni krog svoje zastupnike mogli iskre-
škole svoje 'a svomu jeziku, svi kaltarni zavodi | no progovoriti, a tražili bi PRE P Mbilika
su hrvatski, imate sve.“ Dali ima Hrvata koji bi | stvar: jednakost naroda. |
se samo s ovim zadovoljio, ne znamo; neće ovo
sato ni Česi, sli ova crtica kaže nam jasno ko su
i što hoće ti slavenski akrajnjaci, ti mladočesi na
koje se digla sva švapska kuka i motika. I oni po
svoj prilici ostaće izolirani u budućem saboru !
Obzor“ je bio prvi od slavenskih listova
koji je počeo zagovarati slavenska solidarnost i
slavenski kub u buđučeln sabori Teško vrlo to-
ško da se to izpuni jer makar koliko govorili da
smo jedan drugomu svoji, nijesmo svoji; jedan ne
zna težnje drugoga koje su iste kako i njegove,
mi se u jednu. riječ još dovoljno ne pozaamo i
dok, budemo ostati kako smo, dok nas Nijemac
mora da prestavlja našoj braći, a i mi isti po pu-
tu njegovu i mjegova jesika; dotle ćemo uvjek o-
stati na onomu na čemu amo i sada. A u Au-
striji nastupiće opet era mevich samo što će biti
ove još manje nego do sada i sa volju njih veći-
na slavenskih zastupnika mućaće bojeć se da im
u drvo; m va
Duhrovnik, o tokio ded1 štin
Mercaati e birri io barba liberale, —.
Bije. sedioro :
oma
Ne; gospodo, vaša politika niti je nose
»8ka, niti rodoljabna.“ Ovako sites a8. kaše
kim patosom obzirući narod
stranka, mladi Dr. V, očevi makoa | pada, što
je pretrpio. Predbaca joj da je ona u prvom redu
stranka katolička, da vodi borbu. prot
slavlja, da brani nazadnječka .
hrvatstvo samo sresivo sa _
reakcije, dok njemu, njemu samu, vidi i čednosti,
liberalizam na srcu leži. Hoće se Pero Jar
sti da se piše tako nakon svega Qnoga što
gjuje čovjeka i luči ga od. društva ljudskoga; na -
motivac, koji ne smatra ljude kao svojo .braću. i
kao takove ne pomaže ih, smatra se poput sivia-
četa, te je dosljedno edbačen od tt sa.
i za to pravom reče Motastasio,. -
Non meritd& di nascere - ka
Ohi vise sol per se. 1) .
Ovdje valja pripomenati,
nije baštinstvo samo ra Lea,
da svak moše biti koristan avomu | i
dobročinatvo, prva dašnost dralirena,
stoji.u, tem, da. se, dade, mnogo, teć da, a. dude
u agodan čan; da se prave ljubav me soslnji
bomb —-mm— === m ——————————=-
Drugih ti i dosta važnijih, dužoosti : ostaje
prama čovječanstvu, dužaosti, kojim ti se ni poje-
dau način nije sloboduo isvinuti,
Ti ćeš se čuditi da se tebi kao ženi, kojoj
je središte ljubavi obitelj, hoće da nameće dužno-
sti prama čovječanstvu u opće ; al. ako se ajetiš
da je tvoje poslanstvo ljubavi, odmah ćeš mu
shvatiti svetost i važuost, te ćeš se uvjeriti, da
ljubav prama čovječanstvu nije drugo, no ljubav
obiteljske u širem smislu, I zbilja, što su svi na-
rodi nego česnici jedne razgranjene obitelji? Svi
-dakle ljudi, koji sačinjavaju . obitelj istu, buduć
avi braća, moraju se samjenito pomagati u svoj-
im potrebama, pobratiti se, u. nesrećama jedan |-)ek u onom. novčića, kaji koji._po : navadi, Ja.
'dregomu u pomoć priteći i spomenuti se, da ima- nosti, čaatobleplja Ili dobro, srop prelani .io
ju.a nami pravo pobratimstva i sajedničke ljubavi |.9 T9KP R6R | siromaha, nego, da; 80 o96.98-
e samo. otatitiinpOtjnOPE DARANJ OAtćNA (SVU | PRROO. M M "qa š
WMOqo._ 110 .
— Doprinašati sapštulškkm: mo, to jo ta P
to tiće. stezati von društva, a ljubav čovječna-
stra usvišena je kas'ito“ je“ sveta dužnost samje-. 3
ničke pomoći. OD4vov * E: qu, A