List islasi svakom subotom, a cijena. ma je unaprijed, za Dubrovnik na_cijelu go-
dinu Bor. 4, na (po godine for. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijela lu se Uredništvu,

godina! fidr. 4: 60, na p6 godine Bot. 4: 25! sa inozemstvo for. 4i Podi troškovi.

* Pojedini broj stoji 10 nov.

> «Ko me srati list kad ma! preiglaia mine, smatra se da je gtedtodes i za: doša-

sto polugodište,

 

“NEMA ADRBŠSE.

To mi smatramo kao osobitu pobjedu Sla-

a

venskog življa u monarkiji.

Ovo je prvi put da u odbjuru za adresu utje-
ču odrješito Slavenski zastupnici. Mi im čestitamo
da su pobjedili “protiv nadriliberaloog hjemačkog

licanijerstva. a

'Lažiliberalcima išlo je u račun da se ne is-
takt narodnosna i diž&vnoprsvii' pitanja; te su

povlagjivali, u tom pogledu, po vladi“ ižršženoj že:

lji. A to? je iinaravno;j pošto njima koji, ako ne
de jure a ono de facto vrše očitu prijevlast u dr-
žavi sa Svojim jezikvni, izbornim redom, koji su
sami!-»sebi *u-(prilogi skrojili;ii ponijemčenim čino-
vničkim staležem, 'bilo ije sasvim zgodno da se ta
pitanja zataje. Nijemci su iza to: pristali uz onu
požudu visokih : vladajućih Mujikac Ali su: im se

powrsili računi.
Slavenski živalj ustao je proti jeti tiši-
ni-u:koju su: ga htjeli zakopati, pod izlikom iz-

mišljenih: materijaluih interesa, 'te je: pobjedio i
visoke: krugove i poljački. oportunizam, ' dokazavši:
da, od sada u naprijed, treba: na-nj sitan kako

pa odlučujući faktor.

Najbolje nakane  sebičnih: Poljaka da pomo-

gu, Tafeovoj vladi : ostadoše ijalove. "Dapače, s po-
pustljivosti Biliuskoga i drugih, koji hlepe možda

kao: i (on za ministurskom stolicom, zaprijetio je
razdor u poljskome klubu. 'To dok sjedne strane
dokazuje kako još nijesu svi poljski zastupnici iz-
gubili stid, & druge nas veseli jer nam očito ka-
že; da stvarne okoluosti : jače:su: od: PAIN

ma ikolike sa visoka: dolazile. i+/ioG 9

Dakle ušikati sve; i! svakoga: tim blaženim
tvarnite interesima, pak reći svijetu: vidi kako smo

amo 6&yi mirni, setoi i zadovoljni; nije: pošlo za

PODDOEL R M LimR ni

—=a=a——=—=—-a KO

PODGISTAK"

(Savjeri, Ženi.

u »Strenna“ za god. 1884.
(nastavak v. br. 10).
Stupi u
sau tugario di gioia derelitto !)
kukavuo Uvišćšgusuć ljuckih nevolja, gledaj priba-
viti oblakšanje i utjehu oni ugvoljaicima, izbij
im iz pameti lude predsude, dvori ih i uastoj
oko njih; ako su nemoćni, ijesaj' avoje s njiho-
vim suzala, i dočim pomažeš uboge, žalosue, si-
rote, stare i nemoćne, dočim ujedno uz ,laki da-
rak“ ne žališ
Faticbe, ambasce, carit& pid viva *)
ucijepljuj im u dušu ljubav, za radom, redom,
dužnošću. Ne sšino  uzdrži ! Po Jedosta sla-
boga fivota, već traži izbaviti ološa a, koji
je 4 “into upao s nepownj o jeni oli Ponda
ili 'po svojoj na_šlo zh Oo
se n& gradi 'šucem krivca i 46
i ' 4 Svijesna aka pi elika ai Angjeo

tako vršiti j aii d da avotijih lištaovi,

i i ra g pekari s ji | Ma je
U slo reče aa io, Meku Au-
PA slo švaki & iak om :

1) kolibu, gdje veselja no.
3) Truda, muke, što življe ljubavi,

  
    
  
    
 
 
 

ašaljuj, al |
aiu wii s i:

lji, toliko ilo oda od. azzio ala; p a do-, |

i idkom dno: |
BisuVh Mo

po pogodbi.

 

rukom. A kad to ovaj put nije uspjelo, uzdajmo
se da će mučno već ikada.

Nego što pada u oči u svemu ovome mutuo-

me posla, jest, da kriza kako ova, što u državi
strogo 'ustavaom bila bi prouzroćila pad ministar-
stva, il raspust komore, primljena je u Cislajtani-

ji, od svih stranaka, sa osteatativno izkazanim za-
do voljštvom.

A što taj dogagjaj znači? Da sustav po Ni-
jemcim«“ stvofen ne dajć se prilagoditi ovoj poli

| motarkije. To svjedoči činjeniča što, nakon toliko

godina; tije nikakvog temelja kod raznih naroda
uhvatio. Da je drukčije ne bi se dalo pojmiti ka-
ko, s Općim: povlagjivanjem, mogla je biti utama-
ajeta adresa, što sačinja najglavdije očitovanje u
ustroja“ parlamentarne vladavine. Takova šta u či-
sto kostitučijonaldim 'državama, kao n. p. u Eo-

; gleškoj, Belgiji, te i u samoj Italiji, ne daje se ni

pomisliti; jer slićna činjenica konstatuje, da nema
parlantentarne većine; a gdje nema parlamentarne
većine ta je parlamentarizam faktično propao, pak

ne ostaje neg samo 'kriuka, pod kojom se nješto
sve: drugo skriva.

i Posljedice ovog znamenitog dogogjaja pokaza:
će se u budućnosti ; mu bilo što bilo mi smo za.
dovoljni jer nemamo sto da žalio, pak nas za to

ništa nemože iznenaditi.

Oni.

U jednom članku pod ovim naslovom rekli
smo ovo: ,ueka dokažu ako ljudskoga obraza ima-
ju da im hrvatsko ime nije tru u očima, neka do-
kažu da: Hrvatima ne šnuju o propašti.“ Ali oni
šute; isvojoj srpskoj mudrosti oni ne će da go-
vote; a neće da govore, jer se boje kazati isti-

i tubi idrišš ii Bo ded nt

 

R82

štu, a svaka je ispunjena: dužaost vrelo radosti,“
oba će: dragomast; što ja budeš / zoala izlijeti na
nevolje: tvoje braće, služiti 1 tebi da ti oblaku
tajne boli, pokle dobrođiastvo, ta nebeska kre-
post, koja nas potiće da: potpomažemo svoga is-
krojega, uapunja dušu  njekom: prećistom rado-
Sću, koja muogo nadmašuje opojenost strasti.
Radost; koja se > kaša, kad se i čioi dobro,

 umnaža u nama želju, i usrećujuć druge, ćutimo

dosta ublaženim vlastite boli ; a pokle ,uema via-
stito sreće, nego kad se bavimo, onom drugih,“
čineć dobra svomu iskrojemu, biće& zadovoljna,
Kad no možeš da budeš srećna.

| Ova je istina bila pripozuata još od prada-
vnihi vremena od' onoga inudrozdanca, koji je na
vritima svoje soba bio napisao: Ub ti, komu je
ivot njeki teret, čini dobro, pale će to to činit
a život uzljubiš.*

(€ abilja kakvo se zadovoljitvo ne kuša, kad

mo mi "Qstećiti “i Slušamo'

a šeta, di ki se način gleda lagoditi, da dt
o

tako milogi godi u usima, popit uaja
aje vo bi nam jo umj ujetnićka Fuka dil
DAM ! BO yi i naslada kad sa može
va ri 1 ka NN proti
njegov

ješimo one koji trpe kad gledamo radošt osobe, koju
njezin slatki glas, Ko-
ii “ne moguć istražiti ćčuvstvo' žalivalnosti, kojim

  

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvone Heratske“ u Dabrornika, a dopisi ša-
Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retka, a oglasi koji se više pone

akopisi-se no vraćaju. Listovo netrankirano se: prima: ni uredništvo ab oprara.

 

nu, a previjauje znadu da više ne pomaže. Podigouti
visoko visoko u srpski Olimp, oni ne vide ogorče-
nje što su ga sa svih strana izazvali, njima jo sa-
mo do srpske veličine, do srpske zioći, do srpske
slave. Ta Hrvata nema oni kažu, izumila ga je
austrijska pulicija, to su samo Srbi zapadne vje-
re. Ovo je dakako stari i odavna požnati srpski
refrain, ali mi Hrvati valja da ga dobro imademo
pred očima i da ga često ponavljamo, jer nas na
žalost ima još takovih, : koji takovu čraću držimo
braćom, i još snijevamo o kojekakovoj slozi ma-

kar do dvadeset, 'do pedeset g “Takovi Hr-
vati ili nijesu Hrvati ili sv neprijate ji i časti i
poštenja hrvatskoga naroda. Jer svak može uvi-
djeti da osim jezika malo šta ima što nam je zaje-
doičko, a i da nam je'sve' zajedničko,» hrvatsko
nam poštenje i narodni ponos we dopoštaja da se
dalje upustamo u kakove snove, koji bi po naše
hrvatsko ime i po vjeru naših otaca bili ubitačni
i sramotni. Po ime, jer Srbin ne zna ža Hrvata,
ne zna za hrvatsko ime; po vjeru, jer, d&i ne traži-
mo dalje, srpska kraljevina nema još jedne kato-
ličke crkve, i Hevati koji pribitaju u Srbiji mo-
raja da se mole svoma Bogu u kapeli austrijskog
poslaništva, ili ako ne će ili ne mogu tamo, onda
pod vedrim nebom! Ovo je ona vjerska toleran-
cija, što ju ,Srpski Glas* pripovijeda Hrvatima ;
ovakov je onaj srpski Olimp u kojem Hrvatu ne-
ma mjesta i ne smije da bude, Ali za Srpski
Glas“ ove su sve šale preko kojih će' vdiki srp-
ska ideja ipak pobijediti, sada osobito, kad su se
Hrvati jače nego ikada zaljubili u srpsko ime.
Srpskom—su_ Glasu šala i izbori za carevinsko vi- g
jeće, jer što se Srbinu mari za očajničku borbu
što ju vodi Hrvat da obezbjedi svoj kulturni i
narodni opstanak u carevini! iNišta, pred Bogom
ništa! U ovoj zemlji što on hoće da je srpska,

GEZPIRDSEE LII

 

 

dobrotvornost čini da nas ljubi i onaj, koji nije
bio dionikom našega dobročinstva ; biti ljubljen !
Eto cilja života, pokle je ljubav mje za ka

ljuće boli ;
Amore santifica
Tesori 6 pulagi,
Am:re Mi:

Toguri e divagi,

Amor sulla terra

Pud tutto stol ir s $
' impero uervire,

La. vita, i morir.

Traži da budeš korisna svakomu, jer svak
ima pravo na tvoja dobročinstva, al navlastito ne-
voljnicima, | kojim se sreća pokazuje. Puta
Iskazujuć usluge velikašim , bo gatalima
nicima, tu može biti zametak jspras nosti,
ljublja ili častobleplja; pomašuć eker e
ćoike znak je plewenita, i veledušna srca.

Prom da Rouseau.| hraniti ronjake
jest pl s da se io Ez i vi a ski
mia društvo.

i

(S
uy
KI Yo: