List islasi svakom subotom, a cijena. ma je unaprijed, za Dubrovnik na_cijelu go- dinu Bor. 4, na (po godine for. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijela lu se Uredništvu, godina! fidr. 4: 60, na p6 godine Bot. 4: 25! sa inozemstvo for. 4i Podi troškovi. * Pojedini broj stoji 10 nov. > «Ko me srati list kad ma! preiglaia mine, smatra se da je gtedtodes i za: doša- sto polugodište, “NEMA ADRBŠSE. To mi smatramo kao osobitu pobjedu Sla- a venskog življa u monarkiji. Ovo je prvi put da u odbjuru za adresu utje- ču odrješito Slavenski zastupnici. Mi im čestitamo da su pobjedili “protiv nadriliberaloog hjemačkog licanijerstva. a 'Lažiliberalcima išlo je u račun da se ne is- takt narodnosna i diž&vnoprsvii' pitanja; te su povlagjivali, u tom pogledu, po vladi“ ižršženoj že: lji. A to? je iinaravno;j pošto njima koji, ako ne de jure a ono de facto vrše očitu prijevlast u dr- žavi sa Svojim jezikvni, izbornim redom, koji su sami!-»sebi *u-(prilogi skrojili;ii ponijemčenim čino- vničkim staležem, 'bilo ije sasvim zgodno da se ta pitanja zataje. Nijemci su iza to: pristali uz onu požudu visokih : vladajućih Mujikac Ali su: im se powrsili računi. Slavenski živalj ustao je proti jeti tiši- ni-u:koju su: ga htjeli zakopati, pod izlikom iz- mišljenih: materijaluih interesa, 'te je: pobjedio i visoke: krugove i poljački. oportunizam, ' dokazavši: da, od sada u naprijed, treba: na-nj sitan kako pa odlučujući faktor. Najbolje nakane sebičnih: Poljaka da pomo- gu, Tafeovoj vladi : ostadoše ijalove. "Dapače, s po- pustljivosti Biliuskoga i drugih, koji hlepe možda kao: i (on za ministurskom stolicom, zaprijetio je razdor u poljskome klubu. 'To dok sjedne strane dokazuje kako još nijesu svi poljski zastupnici iz- gubili stid, & druge nas veseli jer nam očito ka- že; da stvarne okoluosti : jače:su: od: PAIN ma ikolike sa visoka: dolazile. i+/ioG 9 Dakle ušikati sve; i! svakoga: tim blaženim tvarnite interesima, pak reći svijetu: vidi kako smo amo 6&yi mirni, setoi i zadovoljni; nije: pošlo za PODDOEL R M LimR ni —=a=a——=—=—-a KO PODGISTAK" (Savjeri, Ženi. u »Strenna“ za god. 1884. (nastavak v. br. 10). Stupi u sau tugario di gioia derelitto !) kukavuo Uvišćšgusuć ljuckih nevolja, gledaj priba- viti oblakšanje i utjehu oni ugvoljaicima, izbij im iz pameti lude predsude, dvori ih i uastoj oko njih; ako su nemoćni, ijesaj' avoje s njiho- vim suzala, i dočim pomažeš uboge, žalosue, si- rote, stare i nemoćne, dočim ujedno uz ,laki da- rak“ ne žališ Faticbe, ambasce, carit& pid viva *) ucijepljuj im u dušu ljubav, za radom, redom, dužnošću. Ne sšino uzdrži ! Po Jedosta sla- boga fivota, već traži izbaviti ološa a, koji je 4 “into upao s nepownj o jeni oli Ponda ili 'po svojoj na_šlo zh Oo se n& gradi 'šucem krivca i 46 i ' 4 Svijesna aka pi elika ai Angjeo tako vršiti j aii d da avotijih lištaovi, i i ra g pekari s ji | Ma je U slo reče aa io, Meku Au- PA slo švaki & iak om : 1) kolibu, gdje veselja no. 3) Truda, muke, što življe ljubavi, ašaljuj, al | aiu wii s i: lji, toliko ilo oda od. azzio ala; p a do-, | i idkom dno: | BisuVh Mo po pogodbi. rukom. A kad to ovaj put nije uspjelo, uzdajmo se da će mučno već ikada. Nego što pada u oči u svemu ovome mutuo- me posla, jest, da kriza kako ova, što u državi strogo 'ustavaom bila bi prouzroćila pad ministar- stva, il raspust komore, primljena je u Cislajtani- ji, od svih stranaka, sa osteatativno izkazanim za- do voljštvom. A što taj dogagjaj znači? Da sustav po Ni- jemcim«“ stvofen ne dajć se prilagoditi ovoj poli | motarkije. To svjedoči činjeniča što, nakon toliko godina; tije nikakvog temelja kod raznih naroda uhvatio. Da je drukčije ne bi se dalo pojmiti ka- ko, s Općim: povlagjivanjem, mogla je biti utama- ajeta adresa, što sačinja najglavdije očitovanje u ustroja“ parlamentarne vladavine. Takova šta u či- sto kostitučijonaldim 'državama, kao n. p. u Eo- ; gleškoj, Belgiji, te i u samoj Italiji, ne daje se ni pomisliti; jer slićna činjenica konstatuje, da nema parlantentarne većine; a gdje nema parlamentarne većine ta je parlamentarizam faktično propao, pak ne ostaje neg samo 'kriuka, pod kojom se nješto sve: drugo skriva. i Posljedice ovog znamenitog dogogjaja pokaza: će se u budućnosti ; mu bilo što bilo mi smo za. dovoljni jer nemamo sto da žalio, pak nas za to ništa nemože iznenaditi. Oni. U jednom članku pod ovim naslovom rekli smo ovo: ,ueka dokažu ako ljudskoga obraza ima- ju da im hrvatsko ime nije tru u očima, neka do- kažu da: Hrvatima ne šnuju o propašti.“ Ali oni šute; isvojoj srpskoj mudrosti oni ne će da go- vote; a neće da govore, jer se boje kazati isti- i tubi idrišš ii Bo ded nt R82 štu, a svaka je ispunjena: dužaost vrelo radosti,“ oba će: dragomast; što ja budeš / zoala izlijeti na nevolje: tvoje braće, služiti 1 tebi da ti oblaku tajne boli, pokle dobrođiastvo, ta nebeska kre- post, koja nas potiće da: potpomažemo svoga is- krojega, uapunja dušu njekom: prećistom rado- Sću, koja muogo nadmašuje opojenost strasti. Radost; koja se > kaša, kad se i čioi dobro, umnaža u nama želju, i usrećujuć druge, ćutimo dosta ublaženim vlastite boli ; a pokle ,uema via- stito sreće, nego kad se bavimo, onom drugih,“ čineć dobra svomu iskrojemu, biće& zadovoljna, Kad no možeš da budeš srećna. | Ova je istina bila pripozuata još od prada- vnihi vremena od' onoga inudrozdanca, koji je na vritima svoje soba bio napisao: Ub ti, komu je ivot njeki teret, čini dobro, pale će to to činit a život uzljubiš.* (€ abilja kakvo se zadovoljitvo ne kuša, kad mo mi "Qstećiti “i Slušamo' a šeta, di ki se način gleda lagoditi, da dt o tako milogi godi u usima, popit uaja aje vo bi nam jo umj ujetnićka Fuka dil DAM ! BO yi i naslada kad sa može va ri 1 ka NN proti njegov ješimo one koji trpe kad gledamo radošt osobe, koju njezin slatki glas, Ko- ii “ne moguć istražiti ćčuvstvo' žalivalnosti, kojim Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvone Heratske“ u Dabrornika, a dopisi ša- Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retka, a oglasi koji se više pone akopisi-se no vraćaju. Listovo netrankirano se: prima: ni uredništvo ab oprara. nu, a previjauje znadu da više ne pomaže. Podigouti visoko visoko u srpski Olimp, oni ne vide ogorče- nje što su ga sa svih strana izazvali, njima jo sa- mo do srpske veličine, do srpske zioći, do srpske slave. Ta Hrvata nema oni kažu, izumila ga je austrijska pulicija, to su samo Srbi zapadne vje- re. Ovo je dakako stari i odavna požnati srpski refrain, ali mi Hrvati valja da ga dobro imademo pred očima i da ga često ponavljamo, jer nas na žalost ima još takovih, : koji takovu čraću držimo braćom, i još snijevamo o kojekakovoj slozi ma- kar do dvadeset, 'do pedeset g “Takovi Hr- vati ili nijesu Hrvati ili sv neprijate ji i časti i poštenja hrvatskoga naroda. Jer svak može uvi- djeti da osim jezika malo šta ima što nam je zaje- doičko, a i da nam je'sve' zajedničko,» hrvatsko nam poštenje i narodni ponos we dopoštaja da se dalje upustamo u kakove snove, koji bi po naše hrvatsko ime i po vjeru naših otaca bili ubitačni i sramotni. Po ime, jer Srbin ne zna ža Hrvata, ne zna za hrvatsko ime; po vjeru, jer, d&i ne traži- mo dalje, srpska kraljevina nema još jedne kato- ličke crkve, i Hevati koji pribitaju u Srbiji mo- raja da se mole svoma Bogu u kapeli austrijskog poslaništva, ili ako ne će ili ne mogu tamo, onda pod vedrim nebom! Ovo je ona vjerska toleran- cija, što ju ,Srpski Glas* pripovijeda Hrvatima ; ovakov je onaj srpski Olimp u kojem Hrvatu ne- ma mjesta i ne smije da bude, Ali za Srpski Glas“ ove su sve šale preko kojih će' vdiki srp- ska ideja ipak pobijediti, sada osobito, kad su se Hrvati jače nego ikada zaljubili u srpsko ime. Srpskom—su_ Glasu šala i izbori za carevinsko vi- g jeće, jer što se Srbinu mari za očajničku borbu što ju vodi Hrvat da obezbjedi svoj kulturni i narodni opstanak u carevini! iNišta, pred Bogom ništa! U ovoj zemlji što on hoće da je srpska, GEZPIRDSEE LII dobrotvornost čini da nas ljubi i onaj, koji nije bio dionikom našega dobročinstva ; biti ljubljen ! Eto cilja života, pokle je ljubav mje za ka ljuće boli ; Amore santifica Tesori 6 pulagi, Am:re Mi: Toguri e divagi, Amor sulla terra Pud tutto stol ir s $ ' impero uervire, La. vita, i morir. Traži da budeš korisna svakomu, jer svak ima pravo na tvoja dobročinstva, al navlastito ne- voljnicima, | kojim se sreća pokazuje. Puta Iskazujuć usluge velikašim , bo gatalima nicima, tu može biti zametak jspras nosti, ljublja ili častobleplja; pomašuć eker e ćoike znak je plewenita, i veledušna srca. Prom da Rouseau.| hraniti ronjake jest pl s da se io Ez i vi a ski mia društvo. i (S uy KI Yo: