IZLAZI SVAKE SUBOTE CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12. — KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO PRODI TE ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERN POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA. Dubrovnik, 21. morta 1914. mu PRETPLATA I OGLASI s ŠALJU SE UPRAVI A DOPIS! UREDNIŠTVU RETKA) 65 P, SLIČNE OBJAVE 40 P OGLASI PO POGODBI A POJOJE PRVE “CRVENA HRVATSKA = izdavatelj i odgovorni urednik: ivo Mrsete, Godina XXIV, — Broj 5. AVE I JAVNE ZA PRIPOSLANO, IZI SE 1 ČM. VISINE A AOEOPISI SE NE MAJ SE IZBORNA REFORMA Pitanje izborne reforme za dalmatinski sabor postaje sve znamenitije. Pravaška stranka, kako se to očito vidi iz njezina nacrta, smatra izbornu reformu sredstvom, da zagospoduje u Dalmaciji, te je tim pitanje, koje se uvijek u saboru raspravljalo sa stvarnog gledišta, postalo od jednom političko pitanje prvoga reda. Ne radi se naime više o tomu, koliko će mandata dobiti Srbi, koliko Hrvati, a koliko Ta- lijani, već koliko će dobiti pra- vaši, a koliko ostale narodne stranke, a kako se ne zna kako će glasovati pojedini izbornici, ne radi se o zaokruženju kotara, već se traži samo da se osigura prijevlast elementima, na koje pravaši cijene da mogu računati. Pravaška je borba uperena da- kle proti veleporeznicima i gra- dovima. Gradovi bi se po nacrtu Dn. Iva Prodana imali utopiti u seoskom pučanstvu, a kad već vlada hoće da bude veleporez- nika, neka Dalmacija cijela bude jedan kotar, neka se bira pro- porcijonalno, te tako neka ,,hr- vatskoj stranci“ razgrabe man- date s jedne strane talijanci s druge pravaši i komu god dođe na pamet da na svoju ruku kan- didira. _ Kotarska poglavarstva Du- # brovnik i Korčula imadu sada 2 mandata seoskih općina, 2 mandata gradska, 2 mandata veleporeznička i 1 mandat tr- govačko-obrtničke Komore. Po nacrtu Prodana otrgli bi se od toga okružja općine Ston, Ja- njina, Trpanj i Kuna, a biralo bi cijelo okružje skupa 3 zastu- pnika, i to: dva oni koji plaćaju na selima ispod 2 krune, a u gradu ispod 5 kruna poreza, a jedan oni koji plaćaju na selima više od 2 krune. a u gradu više d 5 kruna državnog poreza pa sve do 100 kruna. U veleporez- nicima birao bi Dubrovnik skupa s ostalom Dalmacijom, a isto tako i u kuriji trgovačko-obrtni- čkih Komora. Dubrovnik dakle, kojega građani raspolažu sada sa 4 mandata, ne bi imao po nacrtu Dun. Ivana Prodana ni- jedan mandat, već bi birao skupa s drugim i to u takovoj svezi, da njegovi glasovi ne bi odlu- čivali. 'To se sve kuša opravdati de- mokratizmom i općim jednakim pravom glasa. Nu opće pravo glasa zahtijeva da barem svi imadu jednako pravo glasa, a po nacrtu Dn. Ivana Prodana 4000 birača u kotaru dubrova- čko-korčulanskom, koji bi plaćali od 2 do 100 kruna poreza, bi- rali bi jednoga zastupnika, a 2000—3000 koji ne plaćaju ni- kakva poreza ili ga plaćaju ma- nje od 2 K, birali bi dva _zastu- nika. Glas onih koji ne plaćaju vrijedio bi dakle više od glasa onih, koji plaćaju. Dosta je ovo, da se vidi kako je reforma, koju predlaže Da. Ivo Prodan nemoguća, ali osnova je iznesena, ona ako ništa drugo, kaže za čim se ide, i kako naši zastupnici treba, da budu vrlo oprezni, da se pod kojom dru- gom spretnijom formom ne uvuče u novi izborni red ono, što pra- vaši traže. Pitanje, kojim prvo svega treba biti na čistu, to je, da li se izborni red za naš sabor može reformirati u smislu općeg i je- dnakog prava e Sabor je bio u tom smislu prihvatio za- ključak, ali je v Az da za sabore ne može odustati od kurijalnog sistema, te da bi even- tualno jedino pristala na to, da se uz postojeće kurije uvede i kurija općeg prava glasa (oko 10 mandata), gdje bi uz one, koji nemadu u drugim kurijama pravo glasa, glasovali i oni, koji to pravo već uživaju, ili da se oni, koji sada nemadu pravo glasa, ujedine u posebnu kuriju (oko 6 mandata) Ko hoće da pravo ocijeni tu «tečevinu“, treba da ima na pa- meti, da već po sadanjem izbor- nom redu ima oko 60.000 birača. U prvom slučaju imali bismo dakle kuriju, u kojoj bi preko polovice birača birali u drugim kurijama, a u drugom jednu ku- riju od 50,000—60.000 birača podijeljenih u 5 do 6 kotara, što će u primjeru rijeti, da bi svi oni, koji u drugim kurijama nemadu pravo glasa, birali u kotarima Dubrovnik, Kotor i Korčula jednog zastupnika. Prvo svega treba istaknuti, da taj za- stupnik ne bi zastupao nikakve specijalne interese, i da takova kurija nema nikakve opravdano- sti u zastupstvu interesa. Ali i kad bi se to prihvatilo, uvedenje takove kurije isto kao i kurije općeg prava glasa, poremećuje cijeli izborni red i stvara jedno stanje, koje se zbog unutrašnjih mana ne može uzdržati. Gdjegod se nešto slična pokušalo, imalo se kroz malo vremena novu agi- taciju za promjenu izbornog reda, jer se očekivanja nijesu ispunila. To je uzrok zašto su i osnove Zemaljskog Odbora g. 1908., i sadanje osnove Dr. Medini-a i Dr. Smodlake, prešli preko te t, zv. koncesije općem pravu glasa, te se prve dvlje držale u glavnom sadanje diobe na kurije, treća tražila sasma novi temelj, te se oslonila na postojeću diobu na izborna tijela u općinskim izborima. Dr. Medini držao se je u svo- joj osnovi načela, da kotari budu što ograničeniji; da li će u Dr- nišu, Benkovcu, Obrovcu i t. d, birati svi ili oni koji plaćaju 5, | dotično 2, ili 1 krunu poreza, po njegovu mišljenju sporedna je stvar prama tomu da zastap- nik bude zbilja zastupnik Drniša Benkovca etc.; nema smisla da u izborima za sabor na temelju zastupstva interesa n. pr. birač iz Konavala bira skupa sa bira- čem iz Dubrovnika, samo za to jer plaća isti iznos poreza. Dr. Smodlaka slaže se s Dr. Medini u toliko, što ni on ne cijeni da vrijedi, za desetak man- data općeg prava glasa, cijeli sistem zastupstva interesa pore- metiti i uvesti za neke birače dvostruko pravo glasa, Nu on shvaća izbore za sabor više kao političke izbore, nego kao admi- nistrativne, pa prama tomu ne daje znamenitosti tomu, da za- stupnici budu birani od ekonom- skih jedinica kao što bi bili po- jedini gradovi, pojedino općine. Dr. Medini podijelio je Dalma- ciju na teritorijalna okružja i dao svakomu takovomu okružju, broj mandata, koji odgovara bro- ju pučanstva i porezu, zaokru- žujuć i u okružju kotare što mo- će više teritorijalno. Dr, Smo- dia laka naprotiv pe je cijelu Dalmaciju na 3 izborna tijela: u prvomu biraju oni koji plaćaju Koji plaćaju preko & K. a ostali voli ačaju o a i A svo eia način ne bi ie n. pr. zastupnika Du- osvit već bi birači birali sa biračima cijele okolice. U tomu je sličnost između nacrta Dr. Smodlake i nacrta Dn. I. Prodana, samo je Dr Smodlaka svoje načelo konse- kventno proveo, te je za to od- bor za izbornu reformu njegovu osnovu uzeti temeljem rasprave. Radilo se u glavnom o tome, bi li se moglo spojiti ono, što Dr. Smodlaka predlaže, s onim što je predložio Dr. Medini, i to na taj način, da se u dru- goj kuriji bira teritorijalno. Pregovori su se razbili na stanovištu Dn. Ivana Prodana, a sad čekamo, što .e anfiaik, koji je uzeo da po- sređuje. Proelas dubrovačke nacijona- lističke omladine Nekulturni i divljački napadaji Ta- lijanaša na jugoslavensku mladost što pohađa trgovačku školu ,Revoltellu“ u Trstu našli su odjeka i u našem gradu. Na drugom mjestu donosimo korak na- šeg Općinskog Vijeća, a u srijedu ve- čer izašao je proglas nacijonalističke mladosti, koji glasi : Hrvati! Srbi! Dogođaj koji se je odigrao na trgovačkoj akademiji u Trstu našao je jakog odjeka i dalje od obala ovog na- šeg Jadrana. Svugdje u kulturnom svijetu mogu ljudi da se služe u međusobnom sa- obraćaju i općenju svojim materiaskim jezikom, ali to me smije samo naša srp- skohrvatska mladost u Trstu, prirodnom trgovačkom centrumu Južnog Slavenstva: brani im to tvornim napadajima ,,kaul- turna“ talijanska omladina i ,odgojena“ talijanska masa. Građani ! Na svim Universama diglo je jugo- slavensko đaštvo glasni protest proti ovom nekulturnom činu i na ulici dalo izraza svome ogorčenju; u mnogim našim gradovima odgovoreno je na dostojan način na ovaj drski izaziv; — mnoga općinska vijeća, kao i naše, ustala su u obrana naše narodne časti. Svi ovi protesti moraju da imaju dublje značenje — moraju da budu poticaj na žilaviji otpor i ustrajnu borbu. Osamdeset hiljada Slavena u Trstu nema državne škole već sami treba da se brinu za obuku svoje djece i svojim novcem otvaraju škole. Zadnjih dana otvoreno je u Trstu hrvatsko dječje za- bavište, a početkom nove školske godine otvorit će se i hrvatska Škola. Srbi i Hrvati ! Neka i naš grad odgovori dostoj- nim načinom na talijanske provokacije, načinom koji dolikuje tradicijonalnom rodoljublju našega grada, načinom mir- nim, ali značajnim. i snažnim: Sakupljajmo za hrvatsku školu u Trstu! Dajte svak koliko tko može. Glavno je iskaz solidarnosti i shvaćanje velike i zamašne borbe Južnog Slavenstva za ostvarenje naših kulturnih i političkih ideala. Srpskohrvatska nacionalistička omladina. Kulturni porez Kulturne potrebe iskazuju ne samo u nas već sao jedno sA stojano crescendo. 1 narodi, jima država vidio u pomoć sa svim svojim sredstvima, uvidjeli su da za namirenje stanovitih kulturnih zadataka, treba da se pokuca na vrata privatne dare- žljivosti, Što da rečemo ištom o nama rascijepanim u toliko administra- rivnih i državnih organizama? O nama, kojima se je boriti da < vj otvaranje i koje pu- Veliki narodi kao Nijemci i Talijani ustrajaju i_najobilatije podržavaju moćne Šulferajne i nacionalne lige, Dobar dio narodnjeg posla što ga ranije obavljalo svijetlo oružje, u današnjici zavisi samo od školskoga prosvjetljivanja. Pomoću škole danas imamo već obilate dvije trećine Istre preporođeno, a ostalo čeka samo žudno sunce narodne peosvjete. Ako na ikojem polju možemo biti svi Hrvati bez ikakve raz- like stranke potpuno složni, to je u radu, kože. se posvetila druž- ba Sv. Čirila i Metoda. Zdrava cjelina nemože da bude gdje je i jedno udo bolesno. mas biti isprike, ne može biti izgo- vora: za Čirila i Metoda svaki je Hrvat dužan da doprinese svoj obol, Nema isprike, kažem, jer- bo i ako malo para, ali ono malo para može s da dade. Narodni porez S toga Bo da svaki bez izuzetka Hrvat treba da narodni porez plaća. Cijenimo pak da ista dužnost veže i svakog imu- ćnijeg Srbina, kao živog dijela dvoimenog nam zagi za istarsku narodnu 1500 kruna 36 p. Družbi U doba, kad je svako hrvatsko srce smućeno nečovječnim postupanjem 'Talijanaca u Trstu, u doba, kad ovi nekulturnim načinom pregnuše da nam otmu naš mili jezik, sina tračak ve- selja sa prekooceanskih obala i uzra- dova u velike naše žalosno srce. Naša braća i sugrađani u Limi, Callao i Cerro de Pasco šalju dubrovačkoj po- družnici Družbe 1500.38 K. To je kao melem našim bolima, kao uskrsno jaje nevinoj dječici u Istri, Mislimo da nema Dubrovčanina, koji se nije za- divio ovom plemenitom činu i ujedno se ponosio, da je stara republika du- brovačka dala onakovu djecu, koja će daleko od domaje, u borbi svakida- šnjeg života uvijek se sjećati mile nam Družbe. Dubrovčani! Sad je red na vama. Družbina je akademija drugi dan po Uskrsu i družba od vas mnogo taj dan očekuje. Nemoite da nitko izostane svojim doprinosom, ugledajte se u vašu braću u Americi i slijedite je. Družba se ponosi gradom Dubrovnikom, njegovo je ime melem, koji ioj blaži ljute rane u borbi s neprijateljem, ona je uvijek oči svoje upirala u nj, u ove naše starodrevne zidine i pokazivala djeci na zemljopisu onu malenu crnu tačku kraj Lokruma. Ne smijemo Dubrovčani zapustiti Družbu u ovo baš kritično doba, već pregnimo svim silama, da joj olakšamo tiude i boli, jer velika je njezina Golgota. Evo imena plemenitih darovatelja u $: Antun Blažević 50, Mato Ga ljuf 50, Pasko Galjuf 65, Kristo Ga- ljuf 30, Mato Francisković 30, Niko Vlašica 30, Pavao Gverović 30, Lovro Zec 15, Mato Žarak 15, Ivo Galjuf 20, po 10; Ivo Soko, Frano Kojaković, Roko Roković, Antun Vlašica, Niko Klokoč, Vlaho Buratović, Ivo Kuku- relo, Niko 1 Katica Kurtela, Antun i Katica Miloslavić, Luka 'Tudro, Ivo Ivanković, Marko Miloš, Miho Fortu- nić, Niko Lale, Božo Marinović, Gjuro Stijepović, Ivo Ostoja, Antun Ciurlizza, Jozo Mikulišić, Filip Marinković; po &: Mato Roković, Petar Kardum, Luka Zlošilo, Niko Vekarić, Andrija Koje- ković, Pavao Lapis, Ivo Uskoković, Antun Ostoja, Marko Kusianović, Baldo Kresalja, Jozo Paškvan, Mato Gve- rović, Niko Dedo : po 3; Niko Butrica, Ivo Zec, Todor Rajković, Ivo Pleho, Tomo Kusianović, Silvestar Piskulić, po 2.50 : Jakov Kolić, Ignacij Piskalić ; po 2: Nikola Vuković, Antun Radu- lović, Mato Blažević, Petar Bošković, 'Tomo Delas, Đuro Klokoć, Marin La- čić, Vlaho Gverović. Nađeno u katiji u Slavljanskom Društvu u Callao 4.16, ukupno 633.16. Plaćena komisija za prilazeću mjenicu banci u Peri i Lon- dres 3.42. Svega skupa $ 629.64. Pregled Kako će da se razvijaju stvari na Balkanu Jedan vrlo istaknuti srpski politi- čar, u razgovoru sa saradnikom jednog srpskog lista, ovako se izrazio o polo- ugovora o miru učinjen je i posljednji korak za uspostavljanje normalnih od- nosa na Balkanu, koji su ratovima bili prekinuti. Grčko-turski diplomatski od- nosi obnovljeni su i sada, kad budu obnovljeni srpsko-turski i grčko-bugar- ski odnosi, imaćemo bar po formi, ono što smo imali prije ratova. Ratovi su donijeli mnoge izmjene na Balkanu i odnosi između pojedinih država morali su se, razumije se, zna- tno izmijeniti. To je pojmljivo i to je sasvim prirodno. Zato ja i naglašavam da će se odnosi između pojedinih dr- žava samo formalno obnoviti, Za sve nas od najveće važnosti biće to, da se vidi kako će se razvijati odnosi između Bugarske i Turske i, pored toga, odnosi tih dviju zemalja prema ostalim balkanskim državama. Ovo drugo zavisi, razumije se, od toga, u kakvom se odnosu njih dvoje nalaze S PE vojna konvencija već potpisana, izložene su čak i odredbe te konvencije, ali je sve te glasove trebalo primati s rezer- vom. Ako ni zbog čega drugog, a ono zato, što su ti glasovi padali baš u vrijeme, kad je trebalo riješiti _pitanje o Jegejskim ostrvima. Svi mi, među- tim, iz iskustva znamo, da se Turska rado služi takovim vijestima kad god želi da neko pitanje riješi što povolj- nije po sebe. Ali ima nečeg drugog što je si- gnrno i o čemu treba voditi računa. Od- nosi između Bugarske i Turske vrlo su srdačni, čak i prijateljski. Mnogo znakova ima za to i približenje, koje se između tih zemalja vrši, može do- vesti do definitivnog sporazuma, ako već uzmemo, da vijesti o zaključenju vojne konvencije nijesu tačne. Ima još jedan znak, vrlo važan znak, koji nam pokazuje, da se u Bu- garskoj i Turskoj teži ka sporazumnom radu. Ta težnja upravljena je direktno : : i i | lazi se Postoji, šta više, nada da će sporna pitanja riješiti bez većih potresa. Pored toga povoljno su s ik ai