IZLAZI SVAKE SUBOTE

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12. — KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO PRODI TE

ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERN
POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA.

Dubrovnik, 21. morta 1914.

mu PRETPLATA I OGLASI s
ŠALJU SE UPRAVI A DOPIS! UREDNIŠTVU

RETKA) 65 P,

SLIČNE OBJAVE 40 P
OGLASI

PO POGODBI A POJOJE PRVE

“CRVENA HRVATSKA =

izdavatelj i odgovorni urednik: ivo Mrsete, Godina XXIV, — Broj 5.

 

AVE I JAVNE

ZA PRIPOSLANO, IZI
SE 1 ČM. VISINE

A AOEOPISI SE NE MAJ SE

 

IZBORNA REFORMA

Pitanje izborne reforme za
dalmatinski sabor postaje sve
znamenitije. Pravaška stranka,
kako se to očito vidi iz njezina
nacrta, smatra izbornu reformu
sredstvom, da  zagospoduje u
Dalmaciji, te je tim pitanje, koje
se uvijek u saboru raspravljalo
sa stvarnog gledišta, postalo od
jednom političko pitanje prvoga
reda. Ne radi se naime više o
tomu, koliko će mandata dobiti
Srbi, koliko Hrvati, a koliko Ta-
lijani, već koliko će dobiti pra-
vaši, a koliko ostale narodne
stranke, a kako se ne zna kako
će glasovati pojedini izbornici,
ne radi se o zaokruženju kotara,
već se traži samo da se osigura
prijevlast elementima, na koje
pravaši cijene da mogu računati.
Pravaška je borba uperena da-
kle proti veleporeznicima i gra-
dovima. Gradovi bi se po nacrtu
Dn. Iva Prodana imali utopiti
u seoskom pučanstvu, a kad već
vlada hoće da bude veleporez-
nika, neka Dalmacija cijela bude
jedan kotar, neka se bira pro-
porcijonalno, te tako neka ,,hr-
vatskoj stranci“ razgrabe man-
date s jedne strane talijanci s
druge pravaši i komu god dođe
na pamet da na svoju ruku kan-
didira.
_  Kotarska poglavarstva Du-
# brovnik i Korčula imadu sada
2 mandata seoskih općina, 2
mandata gradska, 2 mandata
veleporeznička i 1 mandat tr-
govačko-obrtničke Komore. Po
nacrtu Prodana otrgli bi se od
toga okružja općine Ston, Ja-
njina, Trpanj i Kuna, a biralo
bi cijelo okružje skupa 3 zastu-
pnika, i to: dva oni koji plaćaju
na selima ispod 2 krune, a u
gradu ispod 5 kruna poreza, a
jedan oni koji plaćaju na selima
više od 2 krune. a u gradu više
d 5 kruna državnog poreza pa
sve do 100 kruna. U veleporez-
nicima birao bi Dubrovnik skupa
s ostalom Dalmacijom, a isto
tako i u kuriji trgovačko-obrtni-
čkih Komora. Dubrovnik dakle,
kojega građani raspolažu sada
sa 4 mandata, ne bi imao po

 

nacrtu Dun. Ivana Prodana ni-

jedan mandat, već bi birao skupa

s drugim i to u takovoj svezi,
da njegovi glasovi ne bi odlu-
čivali.

'To se sve kuša opravdati de-
mokratizmom i općim jednakim
pravom glasa. Nu opće pravo
glasa zahtijeva da barem svi
imadu jednako pravo glasa, a
po nacrtu Dn. Ivana Prodana
4000 birača u kotaru dubrova-
čko-korčulanskom, koji bi plaćali
od 2 do 100 kruna poreza, bi-
rali bi jednoga zastupnika, a
2000—3000 koji ne plaćaju ni-
kakva poreza ili ga plaćaju ma-
nje od 2 K, birali bi dva _zastu-

nika. Glas onih koji ne plaćaju
vrijedio bi dakle više od glasa
onih, koji plaćaju.

Dosta je ovo, da se vidi kako
je reforma, koju predlaže Da.
Ivo Prodan nemoguća, ali osnova
je iznesena, ona ako ništa drugo,
kaže za čim se ide, i kako naši
zastupnici treba, da budu vrlo
oprezni, da se pod kojom dru-
gom spretnijom formom ne uvuče
u novi izborni red ono, što pra-
vaši traže.

Pitanje, kojim prvo svega
treba biti na čistu, to je, da li
se izborni red za naš sabor može
reformirati u smislu općeg i je-

dnakog prava e Sabor je
bio u tom smislu prihvatio za-
ključak, ali je v Az da

za sabore ne može odustati od

 

kurijalnog sistema, te da bi even-
tualno jedino pristala na to, da
se uz postojeće kurije uvede i
kurija općeg prava glasa (oko
10 mandata), gdje bi uz one,
koji nemadu u drugim kurijama
pravo glasa, glasovali i oni, koji
to pravo već uživaju, ili da se
oni, koji sada nemadu pravo
glasa, ujedine u posebnu kuriju
(oko 6 mandata)

Ko hoće da pravo ocijeni tu
«tečevinu“, treba da ima na pa-
meti, da već po sadanjem izbor-
nom redu ima oko 60.000 birača.
U prvom slučaju imali bismo
dakle kuriju, u kojoj bi preko
polovice birača birali u drugim
kurijama, a u drugom jednu ku-
riju od 50,000—60.000 birača
podijeljenih u 5 do 6 kotara,
što će u primjeru rijeti, da bi
svi oni, koji u drugim kurijama
nemadu pravo glasa, birali u
kotarima Dubrovnik, Kotor i
Korčula jednog zastupnika. Prvo
svega treba istaknuti, da taj za-
stupnik ne bi zastupao nikakve
specijalne interese, i da takova
kurija nema nikakve opravdano-
sti u zastupstvu interesa. Ali i
kad bi se to prihvatilo, uvedenje
takove kurije isto kao i kurije
općeg prava glasa, poremećuje
cijeli izborni red i stvara jedno
stanje, koje se zbog unutrašnjih
mana ne može uzdržati. Gdjegod
se nešto slična pokušalo, imalo
se kroz malo vremena novu agi-
taciju za promjenu izbornog reda,
jer se očekivanja nijesu ispunila.

To je uzrok zašto su i osnove
Zemaljskog Odbora g. 1908., i
sadanje osnove Dr. Medini-a i
Dr. Smodlake, prešli preko te
t, zv. koncesije općem pravu
glasa, te se prve dvlje držale u
glavnom sadanje diobe na kurije,
treća tražila sasma novi temelj,
te se oslonila na postojeću diobu
na izborna tijela u općinskim
izborima.

Dr. Medini držao se je u svo-
joj osnovi načela, da kotari budu
što ograničeniji; da li će u Dr-
nišu, Benkovcu, Obrovcu i t. d,
birati svi ili oni koji plaćaju 5,

| dotično 2, ili 1 krunu poreza,

po njegovu mišljenju sporedna
je stvar prama tomu da zastap-
nik bude zbilja zastupnik Drniša
Benkovca etc.; nema smisla da
u izborima za sabor na temelju
zastupstva interesa n. pr. birač
iz Konavala bira skupa sa bira-
čem iz Dubrovnika, samo za to
jer plaća isti iznos poreza.

Dr. Smodlaka slaže se s Dr.
Medini u toliko, što ni on ne
cijeni da vrijedi, za desetak man-
data općeg prava glasa, cijeli
sistem zastupstva interesa pore-
metiti i uvesti za neke birače
dvostruko pravo glasa, Nu on
shvaća izbore za sabor više kao
političke izbore, nego kao admi-
nistrativne, pa prama tomu ne
daje znamenitosti tomu, da za-
stupnici budu birani od ekonom-
skih jedinica kao što bi bili po-
jedini gradovi, pojedino općine.
Dr. Medini podijelio je Dalma-
ciju na teritorijalna okružja i

dao svakomu takovomu okružju,

broj mandata, koji odgovara bro-
ju pučanstva i porezu, zaokru-
žujuć i u okružju kotare što mo-
će više teritorijalno. Dr, Smo-
dia laka naprotiv pe je cijelu
Dalmaciju na 3 izborna tijela:
u prvomu biraju oni koji plaćaju
Koji plaćaju preko & K. a ostali
voli ačaju o a i
A svo eia način ne bi
ie n. pr. zastupnika Du-
osvit već bi birači birali sa
biračima cijele okolice.

 

U tomu je sličnost između
nacrta Dr. Smodlake i nacrta
Dn. I. Prodana, samo je Dr
Smodlaka svoje načelo konse-
kventno proveo, te je za to od-
bor za izbornu reformu
njegovu osnovu uzeti temeljem
rasprave. Radilo se u glavnom
o tome, bi li se moglo spojiti ono,
što Dr. Smodlaka predlaže, s
onim što je predložio Dr. Medini,
i to na taj način, da se u dru-
goj kuriji bira teritorijalno.

Pregovori su se razbili na
stanovištu Dn. Ivana Prodana,

a sad čekamo, što .e
anfiaik, koji je uzeo da po-
sređuje.

 

Proelas dubrovačke nacijona-
lističke omladine

Nekulturni i divljački napadaji Ta-
lijanaša na jugoslavensku mladost što
pohađa trgovačku školu ,Revoltellu“ u
Trstu našli su odjeka i u našem gradu.
Na drugom mjestu donosimo korak na-
šeg Općinskog Vijeća, a u srijedu ve-
čer izašao je proglas nacijonalističke
mladosti, koji glasi :

Hrvati! Srbi!

Dogođaj koji se je odigrao na
trgovačkoj akademiji u Trstu našao je
jakog odjeka i dalje od obala ovog na-
šeg Jadrana.

Svugdje u kulturnom svijetu mogu
ljudi da se služe u međusobnom sa-
obraćaju i općenju svojim materiaskim
jezikom, ali to me smije samo naša srp-
skohrvatska mladost u Trstu, prirodnom
trgovačkom centrumu Južnog Slavenstva:
brani im to tvornim napadajima ,,kaul-
turna“ talijanska omladina i ,odgojena“
talijanska masa.

Građani !

Na svim Universama diglo je jugo-
slavensko đaštvo glasni protest proti
ovom nekulturnom činu i na ulici dalo
izraza svome ogorčenju; u mnogim
našim gradovima odgovoreno je na
dostojan način na ovaj drski izaziv;
— mnoga općinska vijeća, kao i naše,
ustala su u obrana naše narodne časti.
Svi ovi protesti moraju da imaju dublje
značenje — moraju da budu poticaj
na žilaviji otpor i ustrajnu borbu.

Osamdeset hiljada Slavena u Trstu
nema državne škole već sami treba da
se brinu za obuku svoje djece i svojim
novcem otvaraju škole. Zadnjih dana
otvoreno je u Trstu hrvatsko dječje za-
bavište, a početkom nove školske godine
otvorit će se i hrvatska Škola.

Srbi i Hrvati !

Neka i naš grad odgovori dostoj-
nim načinom na talijanske provokacije,
načinom koji dolikuje tradicijonalnom
rodoljublju našega grada, načinom mir-
nim, ali značajnim. i snažnim:
Sakupljajmo za hrvatsku školu u Trstu!

Dajte svak koliko tko može. Glavno
je iskaz solidarnosti i shvaćanje velike
i zamašne borbe Južnog Slavenstva za
ostvarenje naših kulturnih i političkih
ideala.

Srpskohrvatska nacionalistička
omladina.

 

Kulturni porez

Kulturne potrebe iskazuju ne
samo u nas već sao jedno sA
stojano crescendo. 1 narodi,
jima država vidio u pomoć sa
svim svojim sredstvima, uvidjeli
su da za namirenje stanovitih
kulturnih zadataka, treba da se
pokuca na vrata privatne dare-
žljivosti,

Što da rečemo ištom o nama
rascijepanim u toliko administra-
rivnih i državnih organizama?
O nama, kojima se je boriti da
< vj otvaranje i koje pu-

 

Veliki narodi kao Nijemci i
Talijani ustrajaju i_najobilatije
podržavaju moćne Šulferajne i
nacionalne lige,

Dobar dio narodnjeg posla
što ga ranije obavljalo svijetlo
oružje, u današnjici zavisi samo
od školskoga prosvjetljivanja.

Pomoću škole danas imamo
već obilate dvije trećine Istre
preporođeno, a ostalo čeka samo
žudno sunce narodne peosvjete.

Ako na ikojem polju možemo
biti svi Hrvati bez ikakve raz-
like stranke potpuno složni, to je
u radu, kože. se posvetila druž-
ba Sv. Čirila i Metoda. Zdrava
cjelina nemože da bude gdje je
i jedno udo bolesno. mas
biti isprike, ne može biti izgo-
vora: za Čirila i Metoda svaki
je Hrvat dužan da doprinese svoj
obol, Nema isprike, kažem, jer-
bo i ako malo para, ali ono malo
para može s da dade.

Narodni porez

S toga Bo da svaki bez
izuzetka Hrvat treba da narodni
porez plaća. Cijenimo pak da
ista dužnost veže i svakog imu-
ćnijeg Srbina, kao živog dijela
dvoimenog nam

zagi za istarsku narodnu

 

1500 kruna 36 p. Družbi

U doba, kad je svako hrvatsko
srce smućeno nečovječnim postupanjem
'Talijanaca u Trstu, u doba, kad ovi
nekulturnim načinom pregnuše da nam
otmu naš mili jezik, sina tračak ve-
selja sa prekooceanskih obala i uzra-
dova u velike naše žalosno srce. Naša
braća i sugrađani u Limi, Callao i
Cerro de Pasco šalju dubrovačkoj po-
družnici Družbe 1500.38 K. To je kao
melem našim bolima, kao uskrsno jaje
nevinoj dječici u Istri, Mislimo da
nema Dubrovčanina, koji se nije za-
divio ovom plemenitom činu i ujedno
se ponosio, da je stara republika du-
brovačka dala onakovu djecu, koja će
daleko od domaje, u borbi svakida-
šnjeg života uvijek se sjećati mile
nam Družbe.

Dubrovčani! Sad je red na vama.
Družbina je akademija drugi dan po
Uskrsu i družba od vas mnogo taj dan
očekuje. Nemoite da nitko izostane
svojim doprinosom, ugledajte se u
vašu braću u Americi i slijedite je.
Družba se ponosi gradom Dubrovnikom,
njegovo je ime melem, koji ioj blaži
ljute rane u borbi s neprijateljem, ona
je uvijek oči svoje upirala u nj, u ove
naše starodrevne zidine i pokazivala
djeci na zemljopisu onu malenu crnu
tačku kraj Lokruma.

Ne smijemo Dubrovčani zapustiti
Družbu u ovo baš kritično doba, već
pregnimo svim silama, da joj olakšamo
tiude i boli, jer velika je njezina
Golgota.

Evo imena plemenitih darovatelja
u $: Antun Blažević 50, Mato Ga
ljuf 50, Pasko Galjuf 65, Kristo Ga-
ljuf 30, Mato Francisković 30, Niko
Vlašica 30, Pavao Gverović 30, Lovro
Zec 15, Mato Žarak 15, Ivo Galjuf 20,
po 10; Ivo Soko, Frano Kojaković,
Roko Roković, Antun Vlašica, Niko
Klokoč, Vlaho Buratović, Ivo Kuku-
relo, Niko 1 Katica Kurtela, Antun i
Katica Miloslavić, Luka 'Tudro, Ivo
Ivanković, Marko Miloš, Miho Fortu-
nić, Niko Lale, Božo Marinović, Gjuro
Stijepović, Ivo Ostoja, Antun Ciurlizza,
Jozo Mikulišić, Filip Marinković; po
&: Mato Roković, Petar Kardum, Luka

Zlošilo, Niko Vekarić, Andrija Koje-

ković, Pavao Lapis, Ivo Uskoković,
Antun Ostoja, Marko Kusianović, Baldo
Kresalja, Jozo Paškvan, Mato Gve-
rović, Niko Dedo : po 3; Niko Butrica,
Ivo Zec, Todor Rajković, Ivo Pleho,
Tomo Kusianović, Silvestar Piskulić,
po 2.50 : Jakov Kolić, Ignacij Piskalić ;

 

 

po 2: Nikola Vuković, Antun Radu-
lović, Mato Blažević, Petar Bošković,
'Tomo Delas, Đuro Klokoć, Marin La-
čić, Vlaho Gverović. Nađeno u katiji
u Slavljanskom Društvu u Callao 4.16,
ukupno 633.16. Plaćena komisija za
prilazeću mjenicu banci u Peri i Lon-
dres 3.42. Svega skupa $ 629.64.

 

Pregled
Kako će da se razvijaju stvari na
Balkanu

Jedan vrlo istaknuti srpski politi-
čar, u razgovoru sa saradnikom jednog
srpskog lista, ovako se izrazio o polo-

ugovora o miru učinjen je i posljednji
korak za uspostavljanje normalnih od-
nosa na Balkanu, koji su ratovima bili
prekinuti. Grčko-turski diplomatski od-
nosi obnovljeni su i sada, kad budu
obnovljeni srpsko-turski i grčko-bugar-
ski odnosi, imaćemo bar po formi, ono
što smo imali prije ratova.

Ratovi su donijeli mnoge izmjene
na Balkanu i odnosi između pojedinih
država morali su se, razumije se, zna-
tno izmijeniti. To je pojmljivo i to je
sasvim prirodno. Zato ja i naglašavam
da će se odnosi između pojedinih dr-
žava samo formalno obnoviti,

Za sve nas od najveće važnosti
biće to, da se vidi kako će se razvijati
odnosi između Bugarske i Turske i,
pored toga, odnosi tih dviju zemalja
prema ostalim balkanskim državama.
Ovo drugo zavisi, razumije se, od toga,
u kakvom se odnosu njih dvoje nalaze

S PE
vojna konvencija već potpisana, izložene
su čak i odredbe te konvencije, ali je
sve te glasove trebalo primati s rezer-
vom. Ako ni zbog čega drugog, a ono
zato, što su ti glasovi padali baš u
vrijeme, kad je trebalo riješiti _pitanje
o Jegejskim ostrvima. Svi mi, među-
tim, iz iskustva znamo, da se Turska
rado služi takovim vijestima kad god
želi da neko pitanje riješi što povolj-
nije po sebe.

Ali ima nečeg drugog što je si-
gnrno i o čemu treba voditi računa. Od-
nosi između Bugarske i Turske vrlo
su srdačni, čak i prijateljski. Mnogo
znakova ima za to i približenje, koje
se između tih zemalja vrši, može do-
vesti do definitivnog sporazuma, ako
već uzmemo, da vijesti o zaključenju
vojne konvencije nijesu tačne.

Ima još jedan znak, vrlo važan
znak, koji nam pokazuje, da se u Bu-
garskoj i Turskoj teži ka sporazumnom
radu. Ta težnja upravljena je direktno

:
:
i
i
|

lazi se Postoji, šta više, nada
da će sporna pitanja riješiti bez
većih potresa. Pored toga povoljno su

s ik
ai