O Tet

zm OR. 3

 

vatsku ili srpsku. Znači: samo nacio-
nalizam, koji stoji iznad svih takovih

ija, i koji sve tim insolvuje,
može da dođe do svoga potpunog iz-
ražaja i da Slovence-Hrvate-Srbe označi
kao posebnu nacionalnu individualnost
jugoslovensku.

Postoje li još i danas u političkoj
praksi eksluzivistički smjerovi sloven-
ski, hrvatski, srpski, to je samo dokaz,
da jugoslovenski nacionalizam nije bio
dovoljno aktivan, da zaustavi napredak
razornih separatističkih tendencija i da
dovrši svoj posao sintetizovanja. Mi
smo — kao kulturni faktor južnoslo-
venskih plemena — pozvani da to po-
spješimo. Naša je sveta i nacionalna i
kulturna dužnost da spriječimo svako
djelovanje, koje ide protivnim pravcem,
našu nacionalnu snagu troši i usporava

nacije sa ovako velikom po-
tencljom, da razvije svoju kulturu iu

opće čovječanskoj postane produktivan
fakto

r,

Mi smo bili svijesni svoga zadatka
u početku rada, kad smo pred osam
godina nastojali, da ujedinimo južno-
slovensku omladinu u Pragu, a sada,
iza ovih velikih događaja, koji su naše
apatične i besvjesne mase uzdrmali,
osjetili smo dublje i snažnije taj nu-
tarnji poziv i pristupili ponovno djelu
uvjereni, da će naš rad naići na razu-
mijevanje i u širokim slojevima naroda,
koji baš sada ima predispozicije, da
naše ideje shvati i primi.

Naš je cilj potpuno ujedinjenje
Slovenaca-Hrvata-Srba u jedan jedin-
stveni narod sa svim onim oznakama,
koje narod kao jedinicu karakterišu,
i stvaranje jedne moderne kulture ju-
goslovenske. U političkom radu vodilje
su nam ideje radikalnoga demokrati-
zma: sloboda pojedinca i jednakost u
pravu i dužnostima, ujedinjenje i slo-
boda naroda i njegov suverenitet u
državi. U kulturnom pogledu potpuna
sloboda djelovanja ograničena moral-
nom dužnosti podređivanja sebe cjelini
i žrtvovanja svojih sila ideji.

Znanost je srestvo naše spoznaje.

Naš nacionalistički rad smjera (ne-
gativno) iskorjenjivanju svih tuđih ele-
menata, koji su zbog različitih politi-
čkih prilika bili još razorniji, još jače
zaoštrili separatističke težnje i pojedi-
nim plemenima ove nacionalne cjeline
ucjepili obilježja s cjelinom neharmo-
nična; uništavanju onih provincijalnih
uticaja, koji pojedinačke interese pret-
postavljaju dobru naše nacionalne cje-
line; ubijanju svega servilnoga i sit-
noga kod pojedinca i u cjelini (pozi-
tivno) propagovanju svega onoga, što
doprinosi ujedinjenju ; gajenju onih ele-
menata, koji su i Slovencima i Hrva-
tima i Srbima već zajednički, a pri-
manju i razvijanju onih, koji još nijesu
zajednički a imaju uslove, da takovim
postanu, odrekavši se svih prejudicija
eminentno slovenskih lili hrvatskih ili
srpskih.

Mi smo odraz događaja, što se
odigraše pred našim očima. Mi smo
rezultanta utajanih sila našega moćnog
naroda, koje se iza balkanskih pobjeda
počeše da bude. Mi smo sinteza ideja,
koje jažnom slovenstvu u svim histo-
ričkim momentima bjehu vodilje. Mi
smo logička posljedica besplodnoga se-
paratističkog rada svih naših stranaka.
Naš pokret nije skok: mi ne nosimo
ništa nova, u koliko nije nova ova je-
dinstvena dosljednost, kojom ćemo bez
ikakvoga kompromisa u svojim temelj-
nim načelima razvijati svoju ideologiju
i u koliko nije za naš jug nov ovaj
neslomivi radikalizam, kojim ćemo ja-
vno ispovijedati i provađati svoje ideje.

Puni vjere ujnašu snažnu i veliku
cjelinu mi ne ćemo zapinjati o naše
provincijalne zakučice; imajući vazda
pred očima oživotvorenje naše velike
ideje ujedinjenja, mi se ne ćemo zado-
voljavati skromnim uspjesima  parla-
mentarne politike sitnog stila; željni
herojskih djela ne znamo

Potpuno svijesni toga da moramo
stvarati jednu kulturnu i nacionalnu
individualnost, mi ćemo prije svega
raditi na tomu, da sami postanemo go-
tovi individui i okupljati u svoje kolo
sve ono, što će u svako doba stati ne-
pokolebiv n& svom mjestu.

Mi smo moderni Jugosloveni, slo-
bodni svili predrasuda, i idemo sada u
prvom ređu za tim, da postanemo prva
organizovana omladina jugoslovenska,

\

 

potpuno svjesna svoga cilja i puta,
kojim ćemo k ostvarenju doći.
U ime cijele praške jugoslovenske
nacionalističke omladine :
I. H. Torman — Dr. Lj. Leontić
Đ. Ostojić.
List izlazi jedanput mjesečno na
48 stranica velike osmine. Godišnja
pretplata: 10 kruna, dinara, perpera,
za akademičare i učitelje 8 K din. per.;
za srednjoškolce 5 K din, per. Pret-
plata se šalje na:
,Usttedni banka českych sporitelev“
Žiro — , Jugoslavija“
u Pragu
a za Srbiju
ii radska - trgovačka banka“
iro — ,Jugoslavija“
u Beogradu
Kuponi: Redakcija i administracija
Jugoslavija“
Prag II. Marianska 45,

 

s 4

20 ov. mj. izdana je carska na.
redba po $ 14:

Carska naredba od 20. ožujka 1914.,
kojom se novačko stanje u svrhu uz'
državanja zajedničke obrane kao i no-
vački kontigenat za domobranstvo za
godinu 1914. na novo utvrđuje i pro-
širenje ovoga kontigenta za ovu godinu
odobrava.

Na temelju paragrafa 14. državnog
temeljnog zakona od 21. prosinca 1867.
obnalazimo odrediti kako slijedi:

Članak I. U $ 13. al. 1. zak. od
5. srpnja 1912. ustanovljeno novačko
stanje u svrhu pogodovanja zajedničke
vojne obrane povisuju se za godinu
1914 za 5600 momaka. Od ovoga imadu
na temelju opće godine 1910. prove
denog brojenja na carevinskom vijeću
zastupane zemlje i kraljevine podati
3212 momaka. U S 13. al. 4 zakona
od 5. srpnja 1912. ustanovljen novački
kontigenat u svrhu uzdržavanja domo-
branstva povisuje se za godinu 1914.
za 4580 momaka. Unovačenje usljed
toga potrebnih novačkih kontigenata
i to 49.694 momaka za zajedničku
vojsku i 28.897 momaka za domobran-
stvo kao i novaci, što ih imude staviti
Tirol i Vorarlberg, odobrava se za gore
spomenutu godinu iz svih onih koji su
za vojsku prema zakonom ustanovlje-
nim dobnim razredima sposobni.

Članak II. U smislu $ 13. al. 5.
zekonu od 5. srpnja 1912. u spora.
zumku se sa zemljama svete krune
ugarske na novo odregjuje da se u
alineji 1. ovoga paragrafa ustanovljeno
stanje novaka u svrhu povišenja za-
jedničke vojne snage za godinu 1915.
za 12.300, za godinu 1916. za 17.000,
za godinu 1917, za 17.500, za godinu
1918. i za budućih pet godina godi-
šnje za 18.000 momaka povisi i pravo-
dobno osjegura, pa treba da po rezal-
tatima općega brojenja pučanstva od
31. prosinca 1910. na carevinskom vi-
jeća zastupane kraljevine i zemlje za
godinu 1914. podadu 6482 momaka,
za godinu 1916. 9750 momaka, za go-
dinu 1917. 10.037 momaka, za godinu
1918. i za ostalih pet budućih godina
godimice po 10.324 momaka. Isto se
tako u $& 13. alineja 4. zakona od 5.
srpnja 1912. određeni novački kontin-
genat u svrhu uzdržanja domobranstva
imade povisiti i pravodobno osjegurati
za godinu 1915. za 5785 momaka, za
godinu 1916. za 6749 momaka, za go-
godinu 1917. za 6845 a za godinu
1918 i budućih pet godina za godi-
mice po 7038 momaka.

Članak III. Provedba je čl. 1., čije
odredbe stupaju na krepost danom
obnarodovanja, povjerena mojemu mi-
nistru za zemaljsku obranu, koji se
imade staviti u sporazum se mojim
ministrom rata,

Beč, 20. ožujka 1913.

Frano Josip.

 

Hrvatska Prosvjetna
Zadruga u Zagrebu

Primamo i rado uvršćujemo: Hr-
vatska prosvjetna zadruga u Zagrebu
započela je pod predsjedništvom Karla
pl. Marića generala u miru svoj rad.

 

Sa svih strana javljaju se članovi
i povjerenici, vidi se, da je hrvatski
narod shvatio veliku zadaću, koju je
stavilo ravnateljstvo, a sve za korist
hrvatskih mališa i naroda.

Molimo hrvatske rodoljube, da bi
u sjedištima kotarskih oblasti (ureda)
osnivali podružnice, kako bi naš rad
bio jedinstven i okrunjen sa što većim
uspjehom.

Razaslani ,,Glasnik hrvatske pro-
svjetne zadruge“ daje nužnu informa-
ciju, pa molimo sve hrvatske rodoljube,
koji ga ma skojega razloga ne primiše,
da ga zaištu od zadruge.

 

Janjičari

Da se vidi kako svijet sudi o ju-
goslavenskim klerikalcima, koje je tako
čvrsto zaulario Dr. Šuštešič, donosimo
što piše ,Reichenberger Zeitung, na-
padajući vladu radi odgode parlamenta
i njezinih naredaba po S 14. Evo što
se među ostalim veli u tome članku:

,Nije sasvim sporedno, ako upo-
zorimo da je držanje guvernementalnog
d.ra Kramarža u praškim međustrana
čkim konferencijama bilo pusta naci-
jonaliatička demagogija. Što je Kra-
merž, koji je cijelo vrijeme igrao ulogu
pomiritelja između Čeha i Nijemaca, u
kritičnom momentu zauzeo odbijajuće
i provokatorno stanovište spram Nije-
maca, uvjerit će se svakoga, koji pozna
odnošaj između Kramarža i vlade, da
je vlada htjela osujetiti sporazum iz-
među narodnosti u Českoj. U kuloari-
ma zastupničke kuće širila se inače
vrlo vjerojatna vijest, da će u slučaju
prestanka česke opstrukcije započeti
opstrukcija jugoslavenskih klerikalaca.
Klerikalni su Jugoslaveni (Šušteršičevi
Slovenci, tri istarska zastupnika i pra-
vaši iz Dalmacije) neke vrsti službena
opstrukcija u Austriji, a njihov je vođa
za zasluge na tom polju stekao čast naj-
prije zemaljskoga kapetana i kane ga
sada imenovati članom gospodske kuće“.

Ovako eto piše njemački list o tim
mizernim figurama, služnicima svake
vlade, Zagrebačka socijalistička ,,Slo-
bodna Riječ“ povodom gornjeg članka
piše na adresu Šušteršičevih skutonoša:

dvo takovu janjičarsku ulogu igra
ova klerikalna gamad, navlačeći na Ju-
goslavene odijum grobara slobode i
apsolutističkih mračnjaka na štetu svih
naroda Austrije, dakle i svoga sopstve-
noga naroda.

Ovo ne smiju zaboraviti Hrvati
Istre i Dalmacije, ne smiju zaboraviti
i zapamtiti, da istu mračnjačku i ap-
solutističku ulogu igraju također u pro-
vincijalnoj politici, u Istri zazivajuć
komesarijat, u Dalmaciji prijeteći op-
strukcijom u saboru, da grofa Attemsa
spase iz neugodne situacije, da polaže
račan za policajski režim u zemlji,

Služnici svakoga protunarodnoga,

kcionarnoga režima, dostojna braća
frankofurtimaške bagre s ovu stranu
Velebita!

 

Gdje je Nastić namješten?

Srpska riječ donosi ovu interesan-
tnu vijest: Poluzvanične bečke ,W.
A. Zeitung“ demantuju vijest ,Naro-
da“, da je Đorđe Nastić, ortak Štajn-
hartov, imenovan činovnikom u mini-
starstvu spoljnih poslova. Koliko je
nama poznata stvar Đorđe Nastić već
od kraja 1909. god., dakle poslije ,ve-
leizdajničkog“ procesa u Zagrebu, do-
bija 300 K mjesečno od tako zv. ,Li-
terarisches Bureau-a“ u Pešti, Pod
ovim nevinim literarnim imenom krije
se ustanova za honoriranje špijona i
konfidenata ministarstva spoljnih po-
slova. Iz ovog , Literarnog Biroa“ do
bija platu i poznati Jovan Radivojević
iz Rume, koji je bio uapšen u Srbiji,
pa je utekao. Osim njih ima i još ne-
koliko ,spasitelja monarhije“. Ova u-
stanova u Pešti, s kojom je u vezi i
šef sarajevskih detektiva Maksimović,
izdržava se iz dispozicionog fonda au-
strijske i ugarske vlade & podređena
je direktno zajedničkom ministarstvu.
Ovaj ,laterarisches Bureau“ iz Pošto
ima svoju filialu po svim srpskim i
hrvatskim zemljama, pa i u Sarajevu.
Pored Srba posvećuje se naročita ,pa-
žnja“ Rusima koji neće da se odreknu
svoga naroda. Nastić sada živi u Pe-

.

 

rizu a preko tamošnjeg austrijskog po-
slanstva dobija redovito 300 K mje-
sečne plate i nešto malo špijunske apa-
naže.

 

Novi listovi

U ponedjeljak dne* 30 o. m. po-
činje u Zagrebu izlaziti novi list, na-
cijonalistička Nova Riječ, a uređivaće
je g. K. Vidas.

-
Ovih će dana početi izlaziti isto
u Zagrebu veliki nezavisan list, koji
će pod naslovom Narodno Jedinstvo
izlaziti svake subote u jutro na 12
stranica novinskog formata, i biće
namjenjen promicanju narodne misli,
demokratizma i naprednosti među ob-
razovanijim slojevima. Pretplatna je ci-
jena do kraja godine K 9.—, tromje-
sečno K 3.—. Pisma i naručbe šalju
se g. Milanu Marjanoviću, Zagreb,

Savska cesta br. 10.

Jugoslavenska omladina u Pragu
(hrvati, srbi i slovenci) izdavaće lijepo
uređivani list Jugoslaviju Na drugome
mjestu donosimo  komunike praške
nacionalističke omladine, gdje je govora
i o ovome njihovom listu. ,, Jugoslavija“
će početi izlaziti ove dane.

Preporučujemo ove listove.

 

Kratke vijesti

— Pesti Naplo piše, da doista ima
ruske opasnosti, ali da neće biti rata,
nego duga i teška kriza koja će mnogo
žrtava stati,

— Sve njemačke novine neprestano
zabrinuto pišu o pripremama ruske
vojske

— La Turquie piše: Ponovo su us-
postavljeni dobri odnosi između Srbije
i Turske, te od sada će sloga i soli-
darnost biti deviza uzajamnih odnosa
ovih dviju država.

— Nastavljaju se pregovori glede
rješenja orientalnih željeznica.

— Srpsko ministarstvo finansija iz-
dalo je 1,200.000 dinara za podizanje
reči akademije nauka u Beogradu.

— Rusija namjerava uvesti monopol
duhana. što bi državi donosilo 240 mi-
lijona godišnjeg prihoda.

— U Epiru se ponovo digoše usta-
nici.

— Aviatičar Linzekol uspeo se ma
visini od 5500 m. To je svjetski re-
kord.

— Ruskoje slovo donosi uvodni čla-
nak u kom govori o velikoj ulozi Ru-
munije u budućem eventualnom ratu
između Rusije i Francuske i Trojnoga
Saveza.

— Narodni zastupnik Byde Budisa-
ljević umro je u 49. godi svoga ži-
vota.

— Koalicija kandidira bana Skerleca
u I. zagrebačkom izbornom kotaru.

— Preslušavanje u afori Caillant-
Rochette se nastavlja. Ispitani su mi-
nistri Caillant, Monis i dr.

— Poslije atentata gospođa je Cail-
lant bila nekoliko puta preslušana od
sudca istražitelja. Priznaje čin. Uz nju
je preslušavana i jedna saradnica Fi-
gara.

— Bivši česki zastupnik Šviha, ko-
jemu je dokazano da je bio plaćan iz
dispozicijonog fonda, stidi se sada svoga
imena i zatražio je promjenu u Sver-
ter. Narodni Zaety_jevljsja, da mu
je to vlada već dozvolila.

 

Dopisi

Primamo iz Kotora:

Predprošle subote je bio priređen
sjajan koncerat s plesom u korist siro-
mašnih očenika kotorske Nautičke Ško-
le. Ovog se je puta bilo nešto zaka-
snilo, pa se je bilo bojati da uspjeh ne
će biti osobit, ali se je u tome prevarilo.
Upravitelj Carić je zamolio gosp. Bakoša
učitelja crkvenog zbora i vrsnog mu-
zičara, da se zauzme za akademiju, te
je tim ipso facto osjegurao uspjeh, jer
je poznat već od prvašnjih godina, da
gdje se gosp. Bakoš zauzme, treba da
to i uspije. Možemo bez i najmanje
skrupoloznosti iskreno da kažemo, da
je koncerat bio dogođaj, s kojim bi se
i mnogi veći grad mogao da ponosi.
Vrsni orhestar, sastavljen od  vrlih

bio je baš na zamjernoj muzikalnoj
visini. Upravljao je s njim gosp, Baga-

CRVENA HRVATSKA BR, 6.

 

 

tella, a bio mu je neprestano pri ruci
zauzetni gosp. Bakoš, koji je i izabrao
komade. Orhestar je odsvirao Ouver-
turu iz opere ,Zauberflitte“ od Mozarta ;
Minuet“ od Bovcherini ; ,,Largo“ od
Handela i ,Vožnju trojkom“ od Čaj-
kovskog. — Izvedba je bila savršena,
a to je i jasno, kad se uzme u obzir, ,
da ih je izvodio orhestar od 30 druga.
Instrumentacija ovih teških komada bila
je izvedena od učitelja gosp. Bagatelle,
koji je i ovog puta pokazao svoju valja-
nost, te je zaista za žalit, da ovako
vrstan i genijalan učitelj nije imao pri-
gode .da se pokaže u kakvom višem
gradu, ,Vožnja trojkom“ može se ka-
zati, da je bila baš il cavallo di bat-
taglia orhestra. Tu su se violini, kojih
je bilo trinaest, pokazali. Bez i naj-
manje pretjeranosti može se kazati, da
je te večeri izgledalo nekako kao u
kakvom velikom kazalištu. Koliko je
truda i muke stalo gosp. Bakoša da
sve ove elemente okupi, to će lako moć
shvatit svi oni, koji poznaju naše malo-
gradske nevoljice.

Pjevački zbor je otpjevao ,Jadran-
sko Morje“ od Hajdriha i ,Večer na
Savi“ od Zajca — Fuzija glasova, sje-
gurnost, piani i forti, osobitu » Večer
na Savi“ bili su savršeni. — Svi bolji
pjevači su pristupili, a :i u ovome je
zasluga gosp. Bakoša, koji i onako već
tri godine upravlja crkvenim korom.

Koncertu se je pridružila i gospođa
A. Bakoš, te je u , Addio“ iz opere
»La Wally“, pa i u ,, Majci“ od Hatzea
pokazala svoj lijepi soprano — Gospo-
din T. Tomas je otpjevao lijepo jednu
ariju iz opere Tannhiiuser — glas mu #
je dobar, ali je grehota što nije imao
prigode, da ga usavrši i izvježba.
Utisci ovog lijepog koncerta su najbolji,
te i nehoteć nameću misao, zašto u
Dalmaciji ne bismo mogli da uvijek
uživamo prave muzikalne klasične kon-
certe — Izgleda nemoguće, da je i u
malom Kotoru moglo da dođe do ovako
sjajnog klasičnog koncerta — Gosp.
Bakoš može zaisto da se ponosi ovako-
vim nspjehom, a i sama publika je dala
izražaja svom priznanju bučnim apla-
uzom i ovacijama.

 

Domaće vijesti

++ Bude Budisavljević. Na 24 o. m.
preminuo je u Zagrebu u 42. godini
života narodni zastupnik Bude Budi-
savljević. Pokojnik je pripadao srpskoj
samostalnoj stranci i bio je član redak-
cije ,Srbobrana“. Borio se je u redo-
vima hrvatskosrpske koalicije i bio je
delegat na zajedničkom saboru. U na-
rodnim redovima osjetiće se gubita
Bude Budisavljevića. Laka mu zemlja.

Dalmatinski zastupnici kod minis-
tra , Zastupnici Baljak,
Čingrija, Biankini, Tresić i Vukotić
bili su kod ministra predsjednika da
interveniraju, da dalmatinski sabor bu-
de čim prije sazvan. Stiirgh je odgo-
vorio, da će on sve poduzeti, da se tom
opravdanom zahtjevu udovolji i da će
odmah stupiti u doticaj sa namjesni-
štvom i zemaljskim odborom, da se do
toga dođe. Dalje je ministar predsjed-
nik odgovorio, da su pregovori između
austrijske i ugarske vlade za izvoz
dalmatinskog vina povoljno uspjeli, jer
da je ugarska vlada u velikom dijelu
prihvatila austrijske predloge. Zastup-
nici su još urgirali pitanje rociproci-
teta zagrebačkog sveučilišta. Ministar
je odvratio, da je austrijska vlada i
opet pred 14 dana to pitanje urgirala
kod hrvatske vlade, te se nada, da će
se kroz najkraće vrijeme stvar uputiti
konačnom uređenju, Na koncu je obe-
ćao ministar da će posvetiti što veću
pažnju gospodarskom podizanju  Dal-
macije,

 

Dubrovačke vijesti

Otputovao. Poslije duljeg bo-
ravka u našem građu, juče u jutro u
7 sati, otputovao je Nj. Pr. Princ
Eugen.

Sjajna akademija Družbe sv.
Cirila i Metoda za Istru. Dotle je
doprla kultura talijanska. da nam brane
govoriti svojim materinskim jezikom.
Ne daju nam ni pučkih škola napadaju
i zlostavljaju nas, kradu nam djecu i