O Tet zm OR. 3 vatsku ili srpsku. Znači: samo nacio- nalizam, koji stoji iznad svih takovih ija, i koji sve tim insolvuje, može da dođe do svoga potpunog iz- ražaja i da Slovence-Hrvate-Srbe označi kao posebnu nacionalnu individualnost jugoslovensku. Postoje li još i danas u političkoj praksi eksluzivistički smjerovi sloven- ski, hrvatski, srpski, to je samo dokaz, da jugoslovenski nacionalizam nije bio dovoljno aktivan, da zaustavi napredak razornih separatističkih tendencija i da dovrši svoj posao sintetizovanja. Mi smo — kao kulturni faktor južnoslo- venskih plemena — pozvani da to po- spješimo. Naša je sveta i nacionalna i kulturna dužnost da spriječimo svako djelovanje, koje ide protivnim pravcem, našu nacionalnu snagu troši i usporava nacije sa ovako velikom po- tencljom, da razvije svoju kulturu iu opće čovječanskoj postane produktivan fakto r, Mi smo bili svijesni svoga zadatka u početku rada, kad smo pred osam godina nastojali, da ujedinimo južno- slovensku omladinu u Pragu, a sada, iza ovih velikih događaja, koji su naše apatične i besvjesne mase uzdrmali, osjetili smo dublje i snažnije taj nu- tarnji poziv i pristupili ponovno djelu uvjereni, da će naš rad naići na razu- mijevanje i u širokim slojevima naroda, koji baš sada ima predispozicije, da naše ideje shvati i primi. Naš je cilj potpuno ujedinjenje Slovenaca-Hrvata-Srba u jedan jedin- stveni narod sa svim onim oznakama, koje narod kao jedinicu karakterišu, i stvaranje jedne moderne kulture ju- goslovenske. U političkom radu vodilje su nam ideje radikalnoga demokrati- zma: sloboda pojedinca i jednakost u pravu i dužnostima, ujedinjenje i slo- boda naroda i njegov suverenitet u državi. U kulturnom pogledu potpuna sloboda djelovanja ograničena moral- nom dužnosti podređivanja sebe cjelini i žrtvovanja svojih sila ideji. Znanost je srestvo naše spoznaje. Naš nacionalistički rad smjera (ne- gativno) iskorjenjivanju svih tuđih ele- menata, koji su zbog različitih politi- čkih prilika bili još razorniji, još jače zaoštrili separatističke težnje i pojedi- nim plemenima ove nacionalne cjeline ucjepili obilježja s cjelinom neharmo- nična; uništavanju onih provincijalnih uticaja, koji pojedinačke interese pret- postavljaju dobru naše nacionalne cje- line; ubijanju svega servilnoga i sit- noga kod pojedinca i u cjelini (pozi- tivno) propagovanju svega onoga, što doprinosi ujedinjenju ; gajenju onih ele- menata, koji su i Slovencima i Hrva- tima i Srbima već zajednički, a pri- manju i razvijanju onih, koji još nijesu zajednički a imaju uslove, da takovim postanu, odrekavši se svih prejudicija eminentno slovenskih lili hrvatskih ili srpskih. Mi smo odraz događaja, što se odigraše pred našim očima. Mi smo rezultanta utajanih sila našega moćnog naroda, koje se iza balkanskih pobjeda počeše da bude. Mi smo sinteza ideja, koje jažnom slovenstvu u svim histo- ričkim momentima bjehu vodilje. Mi smo logička posljedica besplodnoga se- paratističkog rada svih naših stranaka. Naš pokret nije skok: mi ne nosimo ništa nova, u koliko nije nova ova je- dinstvena dosljednost, kojom ćemo bez ikakvoga kompromisa u svojim temelj- nim načelima razvijati svoju ideologiju i u koliko nije za naš jug nov ovaj neslomivi radikalizam, kojim ćemo ja- vno ispovijedati i provađati svoje ideje. Puni vjere ujnašu snažnu i veliku cjelinu mi ne ćemo zapinjati o naše provincijalne zakučice; imajući vazda pred očima oživotvorenje naše velike ideje ujedinjenja, mi se ne ćemo zado- voljavati skromnim uspjesima parla- mentarne politike sitnog stila; željni herojskih djela ne znamo Potpuno svijesni toga da moramo stvarati jednu kulturnu i nacionalnu individualnost, mi ćemo prije svega raditi na tomu, da sami postanemo go- tovi individui i okupljati u svoje kolo sve ono, što će u svako doba stati ne- pokolebiv n& svom mjestu. Mi smo moderni Jugosloveni, slo- bodni svili predrasuda, i idemo sada u prvom ređu za tim, da postanemo prva organizovana omladina jugoslovenska, \ potpuno svjesna svoga cilja i puta, kojim ćemo k ostvarenju doći. U ime cijele praške jugoslovenske nacionalističke omladine : I. H. Torman — Dr. Lj. Leontić Đ. Ostojić. List izlazi jedanput mjesečno na 48 stranica velike osmine. Godišnja pretplata: 10 kruna, dinara, perpera, za akademičare i učitelje 8 K din. per.; za srednjoškolce 5 K din, per. Pret- plata se šalje na: ,Usttedni banka českych sporitelev“ Žiro — , Jugoslavija“ u Pragu a za Srbiju ii radska - trgovačka banka“ iro — ,Jugoslavija“ u Beogradu Kuponi: Redakcija i administracija Jugoslavija“ Prag II. Marianska 45, s 4 20 ov. mj. izdana je carska na. redba po $ 14: Carska naredba od 20. ožujka 1914., kojom se novačko stanje u svrhu uz' državanja zajedničke obrane kao i no- vački kontigenat za domobranstvo za godinu 1914. na novo utvrđuje i pro- širenje ovoga kontigenta za ovu godinu odobrava. Na temelju paragrafa 14. državnog temeljnog zakona od 21. prosinca 1867. obnalazimo odrediti kako slijedi: Članak I. U $ 13. al. 1. zak. od 5. srpnja 1912. ustanovljeno novačko stanje u svrhu pogodovanja zajedničke vojne obrane povisuju se za godinu 1914 za 5600 momaka. Od ovoga imadu na temelju opće godine 1910. prove denog brojenja na carevinskom vijeću zastupane zemlje i kraljevine podati 3212 momaka. U S 13. al. 4 zakona od 5. srpnja 1912. ustanovljen novački kontigenat u svrhu uzdržavanja domo- branstva povisuje se za godinu 1914. za 4580 momaka. Unovačenje usljed toga potrebnih novačkih kontigenata i to 49.694 momaka za zajedničku vojsku i 28.897 momaka za domobran- stvo kao i novaci, što ih imude staviti Tirol i Vorarlberg, odobrava se za gore spomenutu godinu iz svih onih koji su za vojsku prema zakonom ustanovlje- nim dobnim razredima sposobni. Članak II. U smislu $ 13. al. 5. zekonu od 5. srpnja 1912. u spora. zumku se sa zemljama svete krune ugarske na novo odregjuje da se u alineji 1. ovoga paragrafa ustanovljeno stanje novaka u svrhu povišenja za- jedničke vojne snage za godinu 1915. za 12.300, za godinu 1916. za 17.000, za godinu 1917, za 17.500, za godinu 1918. i za budućih pet godina godi- šnje za 18.000 momaka povisi i pravo- dobno osjegura, pa treba da po rezal- tatima općega brojenja pučanstva od 31. prosinca 1910. na carevinskom vi- jeća zastupane kraljevine i zemlje za godinu 1914. podadu 6482 momaka, za godinu 1916. 9750 momaka, za go- dinu 1917. 10.037 momaka, za godinu 1918. i za ostalih pet budućih godina godimice po 10.324 momaka. Isto se tako u $& 13. alineja 4. zakona od 5. srpnja 1912. određeni novački kontin- genat u svrhu uzdržanja domobranstva imade povisiti i pravodobno osjegurati za godinu 1915. za 5785 momaka, za godinu 1916. za 6749 momaka, za go- godinu 1917. za 6845 a za godinu 1918 i budućih pet godina za godi- mice po 7038 momaka. Članak III. Provedba je čl. 1., čije odredbe stupaju na krepost danom obnarodovanja, povjerena mojemu mi- nistru za zemaljsku obranu, koji se imade staviti u sporazum se mojim ministrom rata, Beč, 20. ožujka 1913. Frano Josip. Hrvatska Prosvjetna Zadruga u Zagrebu Primamo i rado uvršćujemo: Hr- vatska prosvjetna zadruga u Zagrebu započela je pod predsjedništvom Karla pl. Marića generala u miru svoj rad. Sa svih strana javljaju se članovi i povjerenici, vidi se, da je hrvatski narod shvatio veliku zadaću, koju je stavilo ravnateljstvo, a sve za korist hrvatskih mališa i naroda. Molimo hrvatske rodoljube, da bi u sjedištima kotarskih oblasti (ureda) osnivali podružnice, kako bi naš rad bio jedinstven i okrunjen sa što većim uspjehom. Razaslani ,,Glasnik hrvatske pro- svjetne zadruge“ daje nužnu informa- ciju, pa molimo sve hrvatske rodoljube, koji ga ma skojega razloga ne primiše, da ga zaištu od zadruge. Janjičari Da se vidi kako svijet sudi o ju- goslavenskim klerikalcima, koje je tako čvrsto zaulario Dr. Šuštešič, donosimo što piše ,Reichenberger Zeitung, na- padajući vladu radi odgode parlamenta i njezinih naredaba po S 14. Evo što se među ostalim veli u tome članku: ,Nije sasvim sporedno, ako upo- zorimo da je držanje guvernementalnog d.ra Kramarža u praškim međustrana čkim konferencijama bilo pusta naci- jonaliatička demagogija. Što je Kra- merž, koji je cijelo vrijeme igrao ulogu pomiritelja između Čeha i Nijemaca, u kritičnom momentu zauzeo odbijajuće i provokatorno stanovište spram Nije- maca, uvjerit će se svakoga, koji pozna odnošaj između Kramarža i vlade, da je vlada htjela osujetiti sporazum iz- među narodnosti u Českoj. U kuloari- ma zastupničke kuće širila se inače vrlo vjerojatna vijest, da će u slučaju prestanka česke opstrukcije započeti opstrukcija jugoslavenskih klerikalaca. Klerikalni su Jugoslaveni (Šušteršičevi Slovenci, tri istarska zastupnika i pra- vaši iz Dalmacije) neke vrsti službena opstrukcija u Austriji, a njihov je vođa za zasluge na tom polju stekao čast naj- prije zemaljskoga kapetana i kane ga sada imenovati članom gospodske kuće“. Ovako eto piše njemački list o tim mizernim figurama, služnicima svake vlade, Zagrebačka socijalistička ,,Slo- bodna Riječ“ povodom gornjeg članka piše na adresu Šušteršičevih skutonoša: dvo takovu janjičarsku ulogu igra ova klerikalna gamad, navlačeći na Ju- goslavene odijum grobara slobode i apsolutističkih mračnjaka na štetu svih naroda Austrije, dakle i svoga sopstve- noga naroda. Ovo ne smiju zaboraviti Hrvati Istre i Dalmacije, ne smiju zaboraviti i zapamtiti, da istu mračnjačku i ap- solutističku ulogu igraju također u pro- vincijalnoj politici, u Istri zazivajuć komesarijat, u Dalmaciji prijeteći op- strukcijom u saboru, da grofa Attemsa spase iz neugodne situacije, da polaže račan za policajski režim u zemlji, Služnici svakoga protunarodnoga, kcionarnoga režima, dostojna braća frankofurtimaške bagre s ovu stranu Velebita! Gdje je Nastić namješten? Srpska riječ donosi ovu interesan- tnu vijest: Poluzvanične bečke ,W. A. Zeitung“ demantuju vijest ,Naro- da“, da je Đorđe Nastić, ortak Štajn- hartov, imenovan činovnikom u mini- starstvu spoljnih poslova. Koliko je nama poznata stvar Đorđe Nastić već od kraja 1909. god., dakle poslije ,ve- leizdajničkog“ procesa u Zagrebu, do- bija 300 K mjesečno od tako zv. ,Li- terarisches Bureau-a“ u Pešti, Pod ovim nevinim literarnim imenom krije se ustanova za honoriranje špijona i konfidenata ministarstva spoljnih po- slova. Iz ovog , Literarnog Biroa“ do bija platu i poznati Jovan Radivojević iz Rume, koji je bio uapšen u Srbiji, pa je utekao. Osim njih ima i još ne- koliko ,spasitelja monarhije“. Ova u- stanova u Pešti, s kojom je u vezi i šef sarajevskih detektiva Maksimović, izdržava se iz dispozicionog fonda au- strijske i ugarske vlade & podređena je direktno zajedničkom ministarstvu. Ovaj ,laterarisches Bureau“ iz Pošto ima svoju filialu po svim srpskim i hrvatskim zemljama, pa i u Sarajevu. Pored Srba posvećuje se naročita ,pa- žnja“ Rusima koji neće da se odreknu svoga naroda. Nastić sada živi u Pe- . rizu a preko tamošnjeg austrijskog po- slanstva dobija redovito 300 K mje- sečne plate i nešto malo špijunske apa- naže. Novi listovi U ponedjeljak dne* 30 o. m. po- činje u Zagrebu izlaziti novi list, na- cijonalistička Nova Riječ, a uređivaće je g. K. Vidas. - Ovih će dana početi izlaziti isto u Zagrebu veliki nezavisan list, koji će pod naslovom Narodno Jedinstvo izlaziti svake subote u jutro na 12 stranica novinskog formata, i biće namjenjen promicanju narodne misli, demokratizma i naprednosti među ob- razovanijim slojevima. Pretplatna je ci- jena do kraja godine K 9.—, tromje- sečno K 3.—. Pisma i naručbe šalju se g. Milanu Marjanoviću, Zagreb, Savska cesta br. 10. Jugoslavenska omladina u Pragu (hrvati, srbi i slovenci) izdavaće lijepo uređivani list Jugoslaviju Na drugome mjestu donosimo komunike praške nacionalističke omladine, gdje je govora i o ovome njihovom listu. ,, Jugoslavija“ će početi izlaziti ove dane. Preporučujemo ove listove. Kratke vijesti — Pesti Naplo piše, da doista ima ruske opasnosti, ali da neće biti rata, nego duga i teška kriza koja će mnogo žrtava stati, — Sve njemačke novine neprestano zabrinuto pišu o pripremama ruske vojske — La Turquie piše: Ponovo su us- postavljeni dobri odnosi između Srbije i Turske, te od sada će sloga i soli- darnost biti deviza uzajamnih odnosa ovih dviju država. — Nastavljaju se pregovori glede rješenja orientalnih željeznica. — Srpsko ministarstvo finansija iz- dalo je 1,200.000 dinara za podizanje reči akademije nauka u Beogradu. — Rusija namjerava uvesti monopol duhana. što bi državi donosilo 240 mi- lijona godišnjeg prihoda. — U Epiru se ponovo digoše usta- nici. — Aviatičar Linzekol uspeo se ma visini od 5500 m. To je svjetski re- kord. — Ruskoje slovo donosi uvodni čla- nak u kom govori o velikoj ulozi Ru- munije u budućem eventualnom ratu između Rusije i Francuske i Trojnoga Saveza. — Narodni zastupnik Byde Budisa- ljević umro je u 49. godi svoga ži- vota. — Koalicija kandidira bana Skerleca u I. zagrebačkom izbornom kotaru. — Preslušavanje u afori Caillant- Rochette se nastavlja. Ispitani su mi- nistri Caillant, Monis i dr. — Poslije atentata gospođa je Cail- lant bila nekoliko puta preslušana od sudca istražitelja. Priznaje čin. Uz nju je preslušavana i jedna saradnica Fi- gara. — Bivši česki zastupnik Šviha, ko- jemu je dokazano da je bio plaćan iz dispozicijonog fonda, stidi se sada svoga imena i zatražio je promjenu u Sver- ter. Narodni Zaety_jevljsja, da mu je to vlada već dozvolila. Dopisi Primamo iz Kotora: Predprošle subote je bio priređen sjajan koncerat s plesom u korist siro- mašnih očenika kotorske Nautičke Ško- le. Ovog se je puta bilo nešto zaka- snilo, pa se je bilo bojati da uspjeh ne će biti osobit, ali se je u tome prevarilo. Upravitelj Carić je zamolio gosp. Bakoša učitelja crkvenog zbora i vrsnog mu- zičara, da se zauzme za akademiju, te je tim ipso facto osjegurao uspjeh, jer je poznat već od prvašnjih godina, da gdje se gosp. Bakoš zauzme, treba da to i uspije. Možemo bez i najmanje skrupoloznosti iskreno da kažemo, da je koncerat bio dogođaj, s kojim bi se i mnogi veći grad mogao da ponosi. Vrsni orhestar, sastavljen od vrlih bio je baš na zamjernoj muzikalnoj visini. Upravljao je s njim gosp, Baga- CRVENA HRVATSKA BR, 6. tella, a bio mu je neprestano pri ruci zauzetni gosp. Bakoš, koji je i izabrao komade. Orhestar je odsvirao Ouver- turu iz opere ,Zauberflitte“ od Mozarta ; Minuet“ od Bovcherini ; ,,Largo“ od Handela i ,Vožnju trojkom“ od Čaj- kovskog. — Izvedba je bila savršena, a to je i jasno, kad se uzme u obzir, , da ih je izvodio orhestar od 30 druga. Instrumentacija ovih teških komada bila je izvedena od učitelja gosp. Bagatelle, koji je i ovog puta pokazao svoju valja- nost, te je zaista za žalit, da ovako vrstan i genijalan učitelj nije imao pri- gode .da se pokaže u kakvom višem gradu, ,Vožnja trojkom“ može se ka- zati, da je bila baš il cavallo di bat- taglia orhestra. Tu su se violini, kojih je bilo trinaest, pokazali. Bez i naj- manje pretjeranosti može se kazati, da je te večeri izgledalo nekako kao u kakvom velikom kazalištu. Koliko je truda i muke stalo gosp. Bakoša da sve ove elemente okupi, to će lako moć shvatit svi oni, koji poznaju naše malo- gradske nevoljice. Pjevački zbor je otpjevao ,Jadran- sko Morje“ od Hajdriha i ,Večer na Savi“ od Zajca — Fuzija glasova, sje- gurnost, piani i forti, osobitu » Večer na Savi“ bili su savršeni. — Svi bolji pjevači su pristupili, a :i u ovome je zasluga gosp. Bakoša, koji i onako već tri godine upravlja crkvenim korom. Koncertu se je pridružila i gospođa A. Bakoš, te je u , Addio“ iz opere »La Wally“, pa i u ,, Majci“ od Hatzea pokazala svoj lijepi soprano — Gospo- din T. Tomas je otpjevao lijepo jednu ariju iz opere Tannhiiuser — glas mu # je dobar, ali je grehota što nije imao prigode, da ga usavrši i izvježba. Utisci ovog lijepog koncerta su najbolji, te i nehoteć nameću misao, zašto u Dalmaciji ne bismo mogli da uvijek uživamo prave muzikalne klasične kon- certe — Izgleda nemoguće, da je i u malom Kotoru moglo da dođe do ovako sjajnog klasičnog koncerta — Gosp. Bakoš može zaisto da se ponosi ovako- vim nspjehom, a i sama publika je dala izražaja svom priznanju bučnim apla- uzom i ovacijama. Domaće vijesti ++ Bude Budisavljević. Na 24 o. m. preminuo je u Zagrebu u 42. godini života narodni zastupnik Bude Budi- savljević. Pokojnik je pripadao srpskoj samostalnoj stranci i bio je član redak- cije ,Srbobrana“. Borio se je u redo- vima hrvatskosrpske koalicije i bio je delegat na zajedničkom saboru. U na- rodnim redovima osjetiće se gubita Bude Budisavljevića. Laka mu zemlja. Dalmatinski zastupnici kod minis- tra , Zastupnici Baljak, Čingrija, Biankini, Tresić i Vukotić bili su kod ministra predsjednika da interveniraju, da dalmatinski sabor bu- de čim prije sazvan. Stiirgh je odgo- vorio, da će on sve poduzeti, da se tom opravdanom zahtjevu udovolji i da će odmah stupiti u doticaj sa namjesni- štvom i zemaljskim odborom, da se do toga dođe. Dalje je ministar predsjed- nik odgovorio, da su pregovori između austrijske i ugarske vlade za izvoz dalmatinskog vina povoljno uspjeli, jer da je ugarska vlada u velikom dijelu prihvatila austrijske predloge. Zastup- nici su još urgirali pitanje rociproci- teta zagrebačkog sveučilišta. Ministar je odvratio, da je austrijska vlada i opet pred 14 dana to pitanje urgirala kod hrvatske vlade, te se nada, da će se kroz najkraće vrijeme stvar uputiti konačnom uređenju, Na koncu je obe- ćao ministar da će posvetiti što veću pažnju gospodarskom podizanju Dal- macije, Dubrovačke vijesti Otputovao. Poslije duljeg bo- ravka u našem građu, juče u jutro u 7 sati, otputovao je Nj. Pr. Princ Eugen. Sjajna akademija Družbe sv. Cirila i Metoda za Istru. Dotle je doprla kultura talijanska. da nam brane govoriti svojim materinskim jezikom. Ne daju nam ni pučkih škola napadaju i zlostavljaju nas, kradu nam djecu i