_— _. CRVENA HRVATSKA

mame u svoje škole, optužuju nas zbog
veleizdajstva u jednu riječ hoće da nas
unište na vlastitoj grudi. Hrvati! Srbi!
Mi smo donekle tomu krivi, jer smo
nehajni, jer puštamo, da nam otimlju
vlastitu dj — to svjedoče imena
njihovih ,,Kultaznih radnika“ Sangu-
lina, Matosela, Marsicha,  Paulovicha
i t. d, — ta ovo su ogranci našeg ple-
mena, naši janjičari. Otresimo se nehaja
ustajmo na obranu svojih najsvetijih
prava, zahtjevajmo, što nas ide. Daleko
od demonstracija i kojekakvih iskaza
— pohrlimo, gdje nas dužnost zove i
ustrajmo.

Dubrovčani! Ne treba ni buke ni
galame. Družbina je akademija blizu
na 13. travnja. Eto našeg poprišta. Ne
uzmaknimo! Dokažimo, da znamo ci-
jeniti herojsku borbu Družbe za naša
prava, pokažimo se spravnim poduzeti
i malen dio tšreta Družbe na naša
leđa! Prinesimo malen obol, naš džep
ga neće ni osjetitiali će zato igrati ve-
liku uloga na oltaru domovine.

Dubrovčani! Družlina akademija
13 travnja neka bude impozantan, veli-
čanstven, miran odgovor Dubrovčana
talijanskoj , Kulturi“ u Trstu. Red je
na vama !

Hrvatska Sokolska Župa Gun-
dulić držala je dne 24 tek. u ovdje-
šnjoj Sokolani svoju glavnu godišnju
skupštinu, na kojoj se je birao središnji
odbor za tekuću godinu i to: stavje-
šinom: Dr. Miće Mičić, podstarješinom
Frano Glavović (Janjina), tajnikom Dr.
Božo Raše, blagajnikom Mato Obrado-
vić, vođom Petar Ortolani, te revizo-
rima računa: Luko Bogdan, Milan
Goszi, Niko Sutić, Ivo Tedeschi (Kor-
čula) i Niko Santica (Potomje). Izvje-
štaj odbora za god. 1913. primio se
na znanje, te se je cijelom odboru
podijelio apsolutorij. Zaključilo se pri-
rediti II. župski slet dne 12/7 o. g.
u Korčuli prigodom svečanog otvora
tamošnjeg Narodnog Doma. Istodobno
se raspravljalo i prihvatilo ponudu brata
Adama Škrtića iz Zagreba kao učitelja
župe. Br. Škrtić slovi kao jedan od
najboljih naših vježbača, te se prema
tome nadamo da će poznatom svojom
ustrajnošću i radom doprinijeti mnogo
tehničkom napretku cijele župe.

Ovom prigodom još jedanput za-
hvaljujemo u ime cijele Župe bratskom
i požrtvovnom zauzimanju i radu do-
sadašnjeg brata starješine Josipa Ony-
skiewicza i ostalih članova uprave.

Žalosno. U Spljetu se uvodi na
svim tablama i oglasima samo naš je-
zik, i latinicom i ćirilicom, bore se
proti dvojezičnosti, osobito sada kad
talijani u Trstu ne dopuštaju našim
đacima da među sobom govore mate-
rinskim jezikom. A kod nas? Mjesni
parobrodići kad čine izlete imaju objave
na parobrodu za mjesta dubrovačke
okglice samo na tuđem jeziku, a naša
imena naših mjesta nemaju. Nova me-
sarnica, koja se danas otvara, izdala
je letke na tri jezika, uz naš, talijan-
ski i — njemački, To je naše domaće
poduzeće, akcioneri su naši ljudi, Srbi
i Hrvati! Kad bi i potreba bila, osu-
dili bi smo širenje tuđih jezika, ali u
ovoj prilici je skroz suvišno bilo. Za
koga njemački? Pa imamo smjelosti
vikati na strance kad se služe svojim
njemačkim jezikom, kad ovako radimo
mi sami. Žalosno.

Novi hotel. Ove sedmice otvorio
se u Lapadu novi hotel ,Grand Hotel
Lapad“, vlasništvo g .W Lercha. Zgrada
je nova, za hotel sagrađena, velika i
udobna, ima 76 soba, svaki sprat _ po
19 soba, a uz to 8 velikih spavaćih
dvorana za turiste,

Veliki crkveni koncerat. Du-
brovački Filarmonički Odbor priredit
će velike sedukice jedan crkveni kon-
cerat u crkvi C. O. Domenikanaca koja
je u tu svrhu odboru bila blagohotno
ustupljena.

Između raznih komada izvađat će
se nekoliko izabranih odlomaka iz Ios-
sinijevog Stabat Mater“.

Koncertu blagohotno sudjeluju mje-
šoviti zbor i orhestar Hrvatskog Os,6-
čkog Kazališta, Dubrovački mješoviti
diletanski pjevački zbor:

Glavne solo pratnje pjevaju Gos-
podice Katica cont. Vojnović (sopran)
Mila Dobrovoljska (alt), Pepina Barić,
Jelica Srincich, Gospođa Gizela Nanašy,

Br. 6

Str. 8...

 

A. Kostantinović (bas), Ivo Batistić
(tenor).

Pjevanjem i orhestrom ravna up-
ravitelj opere Hrv. Osi. Kaz. gosp.
Andro Mitrović.

Pristup imadu samo pozvanici.

'Tko želi dobiti poziv i potrebite
inforuacije neka se obrati Hrvatskoj
Dubrovačkoj Tiskari.

Dobrovoljni prinosi primaju se sa
zahvalnošću. — Čist prihod namijenjen
je u dobrotverne svrhe.

Upozorava se da djeci iz razum-
ljivih razloga neće biti dozvoljen pri-

stup.
"Dan izvađanja i program bit će
naknadno objelodanjen. x

Ovako će naše građanstvo imati
prilike da čaje još lijepo aranžirano pje-
vanje od zauzetne i požrtvovne g.dice
Katice contese Vojnović, Ovaj je cr-
kveni koncerat za Dubrovnik novost.

Na apostrofiranje ,Dubrov-
nika“. Zadnji ,Dabrovnik“ zamjera
nam, što nijesmo ni riječi spomenuli
zdravicu D.ra Medini namjesniku, s
koje su Dr. Medini napali, i to dosta
oštro, sa raznih strana. — Da se,naš
muk ne bi zlo tumačio, kao što ga tu-
mači zadnji ,Dubrovnik“, koji ide do-
tle da u tom našem muku vidi gdje
principi padaju pred obzirima“, dužni
sm» da se na stvar ma i kratko osvr-
nemo. ;

Odmah ćemo bez okolišanja kazati
da mi zdravicu D.ra Medini-ja ne odo-
bravamo, i to s razloga što pri dana-
šnjem sistemu i duhu koji u državnoj
upravi vlada držimo za pogrešno sva-
ko priznanje eksponentima tog sistema,
kad se to priznanje pa bilo ono i o-
bjektivno, može hote ili nehote krivo
da tumači,

Ne samo lojalnost već i dobro
shvaćena politika falaže da se i pro-
tivniku prizna istina, jer samo prave-
dna kritika može da bude uspješna. Dr.
Medini po tom nije pred nama po.
griješio što je prama svome uvjerenju,
koje mi ne ćemo da osporavamo, ' priz-
nao namjesnikovo zauzimanje za neke
naše ekonomske potrebe, on je za nas
pogriješio, radi forme, a možđa i radi
okoline, što je kao viđeniji političar
hrv. stranke pošao da ističe recimo
svijetlu stranu namjesnikovu, a da se
ne dotakne one tamne strane s koje
nas bije mnogo jači mraz, nego li nas
ona prva može da grije.

Gdje za pravednu kritiku mjesto
nije podesno, obzirom na sve što pre-
teklo, a ništa novo nastupilo nije, muk
je umjesniji nego zdravica.

Mi smo za to od prvog časa zdra-
vicu D.ra Medini držali pogreškom, ali
je nijesmo držali pa je ni sada ne dr-
žimo grijehom kao neki od onih koji
sa nas pretekli da o nioj piša, a mu-
čali smo, što smo držali da naš muk
već toliko svakom kaže.

Vojna muzika. Prvog aprila od-
lazi iz Dubrovnika posadna muzika u
Trebinje. ,

Novi parobrod. Ovih dana počeo
je praviti izlete novi parobrod ,,Epida-
uro“, vlasništvo g. Jaka Batinića.

Jadranska Banka. U nedjelju
22. tek. mj. obdržala se je u Trstu, u
vlastitoj zgradi, VIII. redovita glavna
skupština dioničara Jadranske Banke.
Usprkos teškim političkim i novčanim
prilikama, koje su vladale god. 1913,
uspjeh je Jadranske Banke bio najbolji.
Kao što se razabire iz bilance ovog
našeg zavoda, kojemu predviđam» naj-
ajajniju budućnost, cjelokupni je pro-
met iznosio g. 1913 K 2,137.482.859.40
naspram K. 1,456.370.822.58 g. 1912.
t i za K 690102,227.82 više. Čisti
dobitak sarasao je na K 690.463.43, od
kojega je glavna skupština dodijeli di-
oničarima 6 1/4 % dividende, t. j.
K 25.— po dionici, dok su rezervne
zaklade bile dotirane sa K_ 80,000.—,
tako da iste iznose sada K 780.000,—.
U dobrotvorne svrhe dosuđeno je bilo
K 6,23580, ,a prenijelo se je K
712,779.29 na novi račun, Vlastita i
tuđa srestva iznose cjelokupno K
40,216,507.46.

Glavna je skupština ovlastila Up-
ravno Vijeće, da provede povišenje
dioničke glavnice, u smislu već posti-
guute vladine dozvole.

Zaključeno je također otvor:nje
jedne podružnice u Beču, koja će u

 

najkraće doba započeti svoj rad.

 

Gostovanje Hrv. nar. osje
čko kazalište. Danas u veče pjeva
se krasna opereta ,Barun Ciganin“,
u nedjelju opereta ,, Eva“, naredne sed-
mice sprema uprava osječkog kazališta
dubrovačkoj publici tinjetnički užitak
prvoga reda, u utorak i srijedu pjevat
će se u  Bondinu kazališta sjajna
opera M. Goldmarcka ,Cvrčak za og-
njištem“. Ta opera spada među najbo-
lja operna djela njemačke glazbene
literature, sjajni kostimi i nova ins-
cenacija zadovoljit će posvema našu
publiku. Nadalje davati će se ,Hofma-
nove priče“ i ,Ciganska ljubav“.

Za Hrv. Školu u Trstu. G.
Ivan J. Biuk sakupio je za Hrvatsku
Školu u Trstu u počast usp6meni bla-
gopokojnog g. Ivana Penića preminu-
log u Sinju K 39.—. Imena ćemo ja-
viti drugi put.

Lutrija za Družbu. Odbor aka-
demije za Družbu podijelio je i razas-
lao blokove lutrije. Svaki broj stoji 10
para. Cijena je snižena, preporučujemo
svakome da kupuje kod gospođica što
prodavaju.

Darovi za akademiju. Ko od
gospode želi štogod darovati za aka-
demiju Družbe, moli se da uruči g.
Milanu Goszlu u Štampariji De Giulli.

Mehaničko tehnička radio-
nica. Naš sugrađanin g. Niko M. Gji.
vanović u više je prilika pokazao svoje
sposobnosti, vještine i vrlo poduzetni
duh. Tome su najbolji dokaz mnogo-
brojne i velike i težke radnje koje je
izveo, pa i njegovi izumi kao ,lnodor“
i dr. Sada je potpuno sagradio i ure-
dio svoju novu radionicu. Mi doista
još nijesmo imali prilke da je vidimo,
ali kako nam kažu ljudi iskusni što su
je pregledali, da takovog tehničko-me-
haničkog zavoda nema na daleko. Zgra-
da je sagrađena po najmodernijem našim
sama radionica opskrbljena je najmo-
dernijim usavršenim strojevima, koje
tjera električna sila. Novost je za Du-
brovnik i Autogenschweisung - varenje
željeza i metala sa autogenom. Drago
nam je, da je naš grad dobio jednu
ovako moderno i praktično uređenu
radionicu, tako sada neće biti potrebe
obraćati se na 'Trst i druga mjesta za
veće radnje. Iznosimo na javnost i ve-
seli nas napredak industrije u Dubro-
vniku, a samu radionicu toplo prepo-
ručujemo.

 

Teatar

Osječko društvo ima dva elementa
u sebi a to je operetni i operni. Oni
prvi je gotov, zaokružen i s malim na-
dopunjivanjem, može se nazvati izvr-
snim. Zagreb i Osijek u tome pravcu
mogu da konkurišu jednakim silama.
Operni pak elemenat osiječki je tek
početak jedne cjeline koja će bez dvoj-
be postati pravom pepinijerom pjevača
za Beograd gdje se stvara opera i za
Zagreb gdje treba promjene i pomlatka.
U tome pravcu dakle moramo poseb
nim mjerilom i kao patriote i kao stru-
čnjaci da sudimo ovogodišnje operne
predstave, Svaki drugi način kritizo-
vanja Osiječke Opere nema smisla, ni
podloge. Za to moramo bez okolišanja
i bez pretjerivanja kazati da je kapel-
nik g. Andro Mibović učinio mnogo
kad je u tako kratko vrijeme omogu-
ćio tako pristojno pjevanje Krabuljnog
plesa i Traviate i time pokazuo da
ima sistema i znanja za stvaranje tako
važnog i patriotskog poduzeća, Osobito
Krabuljni ples, ne uspoređujući ga ni-
kada s talijanskim originalnim izdanjem
tog djela, služi na čast njemu i pje-
vačima. To bi smo rekli i o Traviati
i o Bohemi da nije tenorsko pitanje
po srijedi, Ali kad ga veće pozornice
nijesu riješile, ne može za sad ni Osi-
jek. Dužnost nam je .pak istaknuti i
pohvaliti g.cu Zovčinsku koja je po-
kazala u ovijem operama rijetkih vr-
lina glasa i škole. Neka sada življe
prione uz igru i neka se oslobodi pre-
velike sentimentalnosti u izražaju, —
pa eto liričke pjevačica prvoga reda.
'To bi smo donekle svjetovali i vrsno-
me baritonu g. Bukovskom koji odviše
pokriva svoj lijepi glas. Ob ostalima
smo već rekli svoju. Neka dakle naš
g. Andro slijedi tim putem i uspjeh je
gotov. A za to treba samo da preudesi

u Eyslerovom Muž veseljak, koja je

 

-
repertoar prama silama koje ima i da
uputi pjevače da uče — i neprestano
uče. —

Opereta je Osiječka, kako već re-
kosmo izvrsna. Ne fali joj nego pravi
operetni tenor kao što je Strmac u
Zagrebu, da svađa pobijedi. Od svijeh
sila koje je ona u zadnje doba anga-
žovala, moramo da u prvom redu po-
hvalimo g. Bukšega, pjevača i glumca
kakvog sada, u onome žanru; ni Za-
greb nema. Njegova je zadnja kreacija

opereta, ili bolje da rečemo farsa s pje-
vanjem, izvrsno uspjela! — prava na-
slada za oči i sluh. Čestitamo Osiječ-
kome kazalištu da je angažovalo takog
umjetnika. I svi drugi, poimence gđe
Ašenbrenerova, Groszova, Pešlova, Ma-
kušinska itd. pa gg, Mitrorić, Majhe-
nić, Kostantinović itd. itd. pružiše nam
opetovano zgodu da im se uprav ve-
selimo. Posebno nam je spomenuti pak
dva glumca ili, da bolje rečemo u pra-
vome smislu dva umjetnika, kakovi su
gg. Milovanović i Dragutinović, koji se
u Mužu Veseljaku pokazaše vanredno
efektnim reprezentantima velike glu-
mačke škole starih vremena. — G. Va-
njeku kao kapelniku naj iskrenije pri-
znanje. I to je akvizicija prvoga reda.

Sinoć se je davala pred dosta pra-
znim teatrom po treći put krasna Sme-
tanina opera Cjelov. Veoma dobra i
savršena predstava. Svi potpuno d»-
bri, a uz to rado bilježimo, da je g.
Konstantinović bio osobito pri glasu.
Za sve druge, o kojima smo već na-
puse pisali prigodom premiere, doda-
jemo samo naše hvale, a u prvom redu
vrijednom g. Vanjeku. Gg. redateljima
preporučujemo da malo više pripaze na
svjetlost. Sinoć se je konac prv.č. glo-
mio pri potpunoj tami. Osobe se ma
pozornici nijesu niti vidjele a kamo li
raspoznavale. Ovo se ponavlja, jer se
je jednaka stvar dogodila zadnji put u
II. činu Krabuljnog Plesa. Neće ško-
diti ako gg. režiseri malo više na to
pripaze.

Večeras na nepar pjeva se lijepa
Straussova opereta Barun Ciganin.

 

 

 

 

 

Veselo se pozdravlja prve pu-
poljke, i prestara radost na prirodu
tjera ljude izvan uskoče kuća. Prva je
stvar, ne samo oprezno se odjevati,
nego i osjetljive sluzujave kožice šti
titi protiv bolesnih podražaja, uzevši
sa sobom na put Fay's Sodener mi-
neralne pastilje.  Pastilje sa prijatne
za ukus, zgodne za primjenu i sigurne
u djelovanju. Kupuju se u svim
tekame, d ijama itd. za K 135.
Ipak treba uvijek paziti na ime Fay
i na bijele službene'kontrole pruge na-
čelničkog i opć. vijeća u Bad Šoden
na Taunus.

 

Ako mnogo sjedimo, to zavisi.
dakako od našeg zvanja, pojedino su
fizološke fizološke funkcije tijela spri-
ječavane. Dok ljudi, što se mnogo i
slobodno kreću, kao n. pr. voinici, lovci,
seljaci, listonoše i t. d., rijetko pate
na ukočenosti ili zatvorenju (obstipaciji)
tijela, baš je protivno kod učenjaka,
advokata i pisaća, činovnika i t. d. U
početku oni običao ne mare zato, a
kasnije može dovesti ova nehajnost do
kobnih posljedica. Crijeva oslabe, fizio-
loško izlučivanje nečiste mase ne vrši
se više redovito i od toga toliko zla ,
u ljudi, što mnogo sjede. Najbolje sred-
stvo je u tom slučaju neka prokuša
svatko sam, pravu gorku vodu ,Huny-
adi Janosg. Prokušalo i preporučilo je
ovu vodu bezbroj liječnika i sveačiliš. ,
tnih profesora u svim kulturnim zem-
ljama svijeta. Voda je ,Hunyadi Janos“ |
najbolja i najugodnija, te djeluje nai- i
brže i najsigurnije od gorkih voda.

 

Tražim pristojnu sobu
za 1 ili 2 osobe za cijelo ljeto. Ponu-
de s opisom i cijenom na adresu

 

 

od K 1.35 po metru, u
svim bojama. Franko i
plačenom barinom liferuje
se na kuću. Bogati izvor
mustara.

€. Henoeberg dvor. lif. N. V. njem.

 

Ja znam

a i Vi morate znati, da Vaša kuća

ne može biti bez j pouzdanog
desinfekcionog AO se raz-
bobi ili ozledi. Za desinfekcije bole-
sničkih kreveta, antiseptičkih obvoja
rana, za irigaciju i čuvanje od zaraze,
za stalnu upotrebu pri svakoj vrsti
desinfekcije i ostranjenje vonja,', poka-
zuje ae najbolje, znanstvevo višeput
ispitan i cijelom svijetu poznat, kao
najbolji dezinfektan sadašnjosti, pri-
znan.

Lysoform.

jer djeluje brzo i sigurno, upotrebljiv
bezopasno, prijatno miriše, ne draži
kožu, i vrlo je jeftin, preporučen ie
od mnogih liječnika i upotrebljavan
rado u svakojikući. U originalnim
flašama (zeleno sklo), snabdjeven upu-
tom o upotrebi, može se posvuda
imati za 80 para flaša od 100 grama.
Pamtite. da Lysoform odstranjuje
neugodan mirjs i znoj ! Za desinfekciju
usta čini se Metvica Lysoform [flaša
1.60 K). Brošura 0?7,Zdravlju i desin-
fekciji“ dobija se besplatno 7od kemi-
čara Hubman, ref. Lysoforma, Beč,
XX. Petraschgasse 4. — Kupujte Ly-
soform samo u originalnim flašama sa
uputamo za upotrebu. Čuvajte se

nevrijednih falsifikacija.
mana PREMIER
SALON DES MODES.
Javljam P. N. Općinstvu da su mi
stigli ljetni šeširi za gospođe i gospo-
đice iz prvih pariških i bečkih tvornica.

Marica Sladić-Casani.

Ulica Čingrijina Br:499 1 kat.

 

 

Pozivljem gospodina Ivana Ze
idler de Rosenberg ili njegove naslje-
dnike da mi se prijave, jer za njihov
račan ima okolo 60,000 kruna.

Dr. Ljudevit Marotti, odvjetnik.

 

 

 

 

QeeeA VASOJ

KOM

3 sai