IZLAZI SVAKE SUBOTE CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA PRETPLATA MINE — SMA TRA BROJEN ZA DOŠASTO Pot ieoDJTE 1 ČETVRT GODINE RAZMJERNO. : + ZA PO POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA, Sastanak u Opatiji Dubrovnik, 17. apćila. Poslije dvije godine dana sa- stali su se ministri Di San Giul- liano i grof Berchtold., Potonji je, god. 1912, posjetio talijanskog ministra u Pisi, a ovaj mu je tek sada odvratio posjet, u Opa- tiji. Sastanak je morao biti još prošle godine, ali političke pri- like nijesu bile za to ,povoljne“. Svakako dani u koje su se mi- nistri sastali, spadaju u istoričke dane njosti, pa nije, mka- kvo čudo, da im svjetska štam- pa poklanja tako veliku pažnju i zanima se skoro samo ovim ministarskim sastankom. Ministri dviju saveznica, čla- tast: DU- Dubrovnik, 19. aprila 1914. sutno po nekoliko odaslanika srpske samostalne stranke iz Hrvatske, srpske samostalne stranke iz Ugarske, pa od liberalne stranke. Jedan od odaslanika liberalne stranke bio je Dr. Mihajlo Polit Desančić. Sa konferencije izdano je ovo saopćenje: » Konferencija izaslanika srpske na- rodne samostalne, radikalne, liberaralne i demokratske stranke, održana u Za- grebu 30. marta (12. aprila) 1914. jednoglasno je zaključila, da te stranke i dalje. zajednički rade na uspostavi srpske narodno-crkv. autonomije. Izvr- šni odbor ostaje isti, a kako se .dosa- dašnji predsjednik Milutin Jakšić zah- valio, izabran je jednoglasno za pred- sjednika dr. Dušan Peleš, dok je Jak- šiću jednoglasno izrečena zahvalnost na dosadanjem mu presjedničkom radu“. nica trojnoga saveza sastali su se na politički razgovor. Da li | će rezultati sastanka biti pre- sudni po razvoj političkih doga- daja, toliko daleko ne ćemo tvr diti, Bez sumnje je glavna ta- čka razgovora Arbanija, prilike u njoj i njen položaj prema vani, a pogotovo odnosi ovih dviju | saveznica prema novoj kneže- / vini, eventualnoj kraljevini, ili bolje, utvrđivanje sporazumne akcije u pitanju Arbanije. Do- duše neće biti izostali razgovori o položaju u sredozemnom moru i o pogledima sila trojnoga spo- / razuma na razvoj događaja na | istoku. Ali posljedice ovog sastanka mogu, i nas interesovati; uzevši u obzir politiku Di San Giulliana u ove posljednje dvije godine, osobito balkansku politiku nje- govu, onda nas posljedice mo- raju zanimati, a i sam sastanak nas sili da budemo na oprezu, U zadnje vrijeme Italija upire , prstom na neku slavensku po- gibao po Austriju, a to se tiče | nas, naše narodne misli. Italija se nameće Austriji za PE cu u suzbijanju ove pogibli, te mi sve to više postajemo pred- metom prignječivanja i pritiski- vanja, Koliko je Italija iskrena prema monarhiji, to je drugo pitanje i ono je za sada izvan | djelokruga našeg razmatranja o ovom sastanku, samo moramo upozoriti, da se to kreće protiv | nas, samo protiv nas. Ko će, koga dozivati u pomoć, ni o, tom nećemo govoriti, samo će- | mo istaknuti, da mi moramo biti | na oprezu i ne propuštati da uočavamo i najsitnije faze u ra- | zvoju daljnjih događaja, koji se | zbivaju oko nas. Interesno je ! k to, da ovaj sastanak javno | mnijenje Italije ne pozdravlja sa nikakvim oduševljenjem. Pri pu- tovanju ministra Di San Giullia- na, dolazilo je u zemlji do ire- dentističkih demonstracija: mi- nistru su zviždali i klicali ta- lijanskoj Opatiji. Talijanske su novine čak i hrvatski poz- drav načelnika Opatije upotrije- bile da pokažu neko neraspolo- ženje prema Austriji, Sve ove događaje, onda su- stro-talijansku konkurenciju u ZA držanje Njemačke, te opatijski sastanak, nije baš lako | | dovesti u sklad. Nama samo je- | dno ostaje jasno, da moramo | biti na oprezu i braniti naše na | cionalne interese, | fastanak srpskih narodnih stranaka u Zagrebu , U Zagrebu se je održala pred koji dan konferencija izaslanika srpskih na- rodnih stranaka, koja je vijećala o pi- tanju srpske narodne crkvene autono- mije. Konferenciji je presjedao g. Milu. tin Jakšić, predsjednik izvršnog od- bora narodnih stranaka, a bilo je io | ugovora, međutim valja sačekati, | kako su u Bukareštu povučene, Njemački list o Balkanu Vossisehe Zeitung donosi članak o p»novim poteškoćama na Balkanu“, u kojemu veli : Kako se govori, Austrija je po- krenula pitanje o reviziji bukureškog da li će se ta vijest zaista potvrditi. Nego teško, da bi ovakav predlog morao uspjeti. Do duše ne može se preću- tati, da nove balkanske granice, onako tre- bale bi u nekim tačkama da se isprave, ali i tu bi se radilo tek o vrlo malim i neznatnim pomjeranjima, što se bi dalo izvesti pokretanjem velikog | internacionalnog aparata, i zato bi mnogo praktičnije bilo, da se u ovom pogledu pripusti sve sporazumu iz- među samih balkanskih država, kako bi se na taj način u buduće izbjegle i smanjile opasnosti zbog pograničnih sporova, što bi u ostalom i samim ne balkanskim državama dobro došlo. Gr- | čka vlađa svečano se obavezala, da će | prekinuti svaku vezu sa ,svetim legi- | jama“ koje u ime protiv Arbanaca u FBpiru, ali su te svete legije ipak dovoljno jake, da i bez pomoći grčkih trupa izađu na kraj sa neznatnom arbanskom vojskom a to znadu vrlo dobro i u Atini, gdje i ne misle da tako skoro napuste svoju epirsku igru. U samoj pak Arbaniji zbunjeni su i ne znaju šta da u ovakim prili- kama otpočnu, što najposlije nije ni- kakvo čudo, kad ni sama Eyropa ne zna šta bi preduzela. Kakav tu dakle savjet mogao bi se tražiti od malene jedinstva stupaju | CRVENA HRVATSKA izdavatelj | odgovorni urednik: Ivo Arsete, Godina XXI. — Broj $. | da konstatiramo veoma žalosnu činje- nicu, da je — uz sav trošak, ttrud i rad oko suzbijanja nepismenosti — napredak uopće slab, jer je procenat nepismenih za 20 godina opao samo za 20:58% t. j. od 83.40 za godinu 1890, odnosno 73:37 za godinu 1900 na 62:82. U istom razmaku vremena u ostalim pokrajinama Austrije opao je broj nepismenih razmjerno skoro dvostruko, tako da je Dalmacija zaostala čak za Galicijom i Bukovinom. Smrt dvaju dobrotvora U Beogradu je preminuo Lju- bo Krsmanović, ostaviv či- tav svoj imetak od preko 4 mi- lijuna, srpskoj vojsci. Za cijelog svog života, Krsmanović je da- vao svoje novce za narodnu stvar, bio dobrotvorom tolikih patriotskih ustanova, izdržavao i školovao tolike đake. Na času smrti sjetio se pravih osvetnika Kosova i Bregalnice, srpskih voj- nika, te čitavo svoje imanje za- vjetovao srpskoj vojsći. Eto, čo- vjek trgovac, pomagao uvijek, ostavio sve narodu, ovjekovječio svoje ime i rod, živio od sva- koga štovan i cijenjen, živio kao gospar od sra do svega, u mi- lju i izobilju. A zašto? — Jer je imao srca i osjećanja, Pok. Krsmanović može da služi lije- pim primjerom mnogim milijo- | nerima. Sve je davao, i dok je | davao nije mu nikad manjkalo; umro je, sve je dao, i dobio je | vječitu zahvalnost narodnu, jer | mu je prtsgoo i pomagao. Slava mu! | Malo dana prije smrti velikog , dobrotvorca, umro je njegov brat "Aleksa Krsmanović. I on | je sav svoj imetak od preko 3 milijona ostavio u dobrotvorne narodne svrhe. Slava takvim do- | brotvorima! Blago se narodu | koji rađa takve sinove, uz ko- | sovske osvetnike. Ponosimo se, a smo i mi, kao jednokrvna braća, čest toga naroda, a ža- | limo i tugujmo, da se i hrvat- ski milijoneri ne ugledaju u bra- ću Srbe Njemački glas o jugu i | jugoslovenstvu i neznatne Arbanije? Potpuno je os- | novana sumnja u poznatu vijest, da tobož Ksad-paša sprema ekspedi- cioni korpus protiv Bpiruca. jer ni Arbanija ni Esad-paša nemaju za to pi novaca ni municije. Arbanija u ovakim prilikam nije kadra apsolutno | ništa da učini. Analfabetizam u Dalmaciji Zagrebačka đačka smotra Pravaš, na kojoj surađuju đaci pristaše Dra. Mile Starčevića piše i sasvim zgodno i ma mjestu opaža, da bi se dalmatin- ski akademičari — mogli u pitanju analfabetizma naći na okupu, te bez razlike stranaka i kulturnih nazora zajednički poraditi na liečenju ove teške rane. ,Kad će Dalmatinci stvoriti ona- | kovo društvo, kao što je u Zagrebu ABC društvo za poučavanje nepismenih koje pokazuje neobičnu rađinost? Ovo je polje, gdje se moramo natjecati, tko će se izkazati većim patriotom“, Uprav | tako. Ovo potpisajemo do slova! Po zadnjim statističkim podatcima za g. 1910. bilo je u Dalmaciji 62:83% nepismenih. Pojedini politički kotari u broju nepismenih bili su zastupani sa slijedećim procentom : Benkovac 82:03, Dubrovnik 50:90, Hvar 42:69, Imotski 79:81, Knin 74:98, Korčula 43:86, Ko- tor, 47:88, Makarska 58:58, Metković 60:96, Sinj 79:67, Split 82:10, Supetar 42:45, Šibenik 67:31, Zadar 61:96. Ako ove podatke poredimo sa onima iz godine 1890 i' $00 moramo kao | Njemački nacijonalni zastupnik Do- bernig napisao je u ,Grazer 'Tages- post-u“ jedan članak, koji se nas puno tiče, U početku ovoga čkanka veli se, da su Nijemci u svojoj borbi slaven- stvu popustili, ali da se Nijemci ne će zato predati. Na to ih najbolje upućuje južno-slavenska bura, koja se sve više približava ugrožavajući njemačke aus- tnjske zemlje. Južni Slaveni nastoje se ujediniti i nema sumnje, da je nji- hova narodna svijest onamo od bal: kanskog rata ojačala, mnoge su mlade organizacije nastale, a sve u svrhu da se proširi ideja narodnog jedinstva. Na političko jedinstvo ne misle veli pisac i najoduševljeniji pristalice narod- nog jedinstva. I ako ne će postignuti trializam prvom navalom, ipak ga se nadaju postići korak za korakom. Naj- bliži su ciljevi Južnih Slavena Pri- moije i alpinske zemlje. To je pod- ručje, koje moraju Nijemci braniti i Nijemci moraju da suprostave južno- slavenskom pitanju južno-istočno nje- mačko pitanje. Bez Nijemaca na jugu ne smije se ovo pitanje nikada riješiti. Mišljenje da je Trst prirodno gospodar- sko 1 socialno središte Južnih Slavena na Jadranu, treba od strane Nijemaca najodlučnije odbiti, Nijemci morja po- raditi oko toga, da se i karakter u Trstu kao i u Puli uzdrži. Pisac veli na koncu, da se nikako ne smije do. postiti da Južni Slaveni u Koruškoj pre- otmu maha. Ruska je duma votirala zakon, kojim se povisuje uvozna carina za pet maraka po kviatalu na žito što dolazi u Rusiju. Ovaj je zakon veoma loše djelovao na njemačke političke i trgovačke krugove, jer je ovaj zakon direktno naperen proti njemačkom iz- vozu žita u Rusiju. Njemačka agrarna stranka traži od vlade protumjere, dok ih industijalni krugovi ne traže, jer se opet boje protu-protumjera Rusije, a | već prije ovoga koraka ruska je vlada preporučila nabavljanje industrijalnih produkata u Francuskoj i Belgiji. Nje- mački listovi neugodno bilježe ovaj postupak ruske vlade i počinju se bo- jati, da ovo ne budu prvi koraci za potpunu emacipacija Rusije od indu- strije njemačke. U Petrogradu je držana sjednica nacijonalnog kluba i primljena je jedna rezolucija povodom skorih trgovinskih pregovora između Rusije i Njemačke, Tu se veli, da se je dosadanjim trgovin- skim ugovorom koristila samo Njema- čka, a Rusiji je bio na štetu, U rezo- luciji se pozivlje vladara, da sklopi sa Njemačkom takav ugovor kako će Nje- mačka biti u potpunoj ekonomskoj odvisnosti od Rusije, a ne obratno. Po onom što rekosmo u gornjem dijelu članka, već su tu prvi simptomi carinskog rata dotično ide se za eko nomskom nezavisnosti Rusije od Nje- mačke. Solunsko pristanište Srpske koncesije u Solunu. Solunski list ,L'. Endepandan“ javlja, prema sigurnim informacijama solumskoga lista ,Maćedonije“, da je Srbija dobila u Solunu ove povlastice: 1. Grčka je popustila bez rezerve u pitanju o konvenciji željezničkoj za: ključenoj 14. oktobra 1890. između Njemačke, Austrije, Francuske, Belgije, Holandije. Švedske, Bugarske, Turske i Srbije, 2. Srpskoj trgovini biće odobrene sve olakšice koje je uživala u solun- skom pristaništu po konvenciji potpi- sanoj 1. oktobra 1893. između Austrije, Bugarske, Srbije i Turske koja je uki- nuta na dvije godine prije tursko-bal- kanskog rata. 3. Jedan dio pristaništa koji će se vjerovatno nalaziti u slobodnoj zoni namjenjen je potrebama e uvozne trgovine. Taj dio pristaništa može da služi samo ekonomskim a ne i poli- tičkim potrebama Srbije. , 4. Cirkulacija vozova iz Srbije vršiće se slobodno bez ikakvog tran- zbordmana na grčko-srpskoj granici, 5. Direktna cirkulacija teretnih vozova Solun—Srbija i obratno biće odobrena. 6. Odlačeno je građenje nove že- ljezničke pruge koja polazi sa granice Stare Srbije a svršava se u Guomenci i u Solunu. Ta klauzula ne može da bude unesena u grčko-srpsku trgovinsku kon- venciju jer je u vezi sa pitanjem o željeznicama, koja je sada predmet di- skusije između srpske vlade i istočnih željeznica. Tako isto učinjene su Srbiji kon- cesijo i u izvozu e preko solunskog pristaništa i u uvoza cere- alija iz Srbije na grčku teritoriju. Stanje u Epiru Corriere della sera govoreći o is- pražnjenju Epira sa strane grčkih trupa, kaže: I ako smo se već navikli na jed- naka produžavanja toga roka, ipak smatrati kao čka vlada pomaže epirski ustanak i da zavarava Velike Sile, kojima je obe- ćala da će tačno ispuniti svoje obaveze. A Velike Silo krive su što su pustile ša am PRETPLATA I OGLASI & ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTV LISTA. ZA ALE PLAĆA SE 1 TENOS RETKA) 65 PARA, A ZA I SLI OBJAVE 40 PARA OD 1 U STUPCU, OGLASI PUTA PANI PO POGODBI UZ POPUST PRAMA : NEFRANKIRANA PISMA PRIKAJU SE. RUKOPISI SE NE AaJU da Grčka dovede stanje u Biro do ove apsurdnosti; i da sa same Velike Sile išle na ruku Grčkoj da sve ide u njenu korist. Istina, uvjeravaju iz Londona, da se tamo sprema nota Velikih Sila (kao grčkoj vladi, ali sudeći po dosadanjem držanju Velikih Sila, nema nađe da će ta nota biti bitna i _ odlučna. Tome se još može dodati da su grčke trupe snabdjele provizornu epirsku vladu sa municijora, topovima, puš- kama, oficirima i vojskom. Tako danas stvar stoji u Epiru, a ko zna kako će se svršiti. Kratke vijesti ministar vanjskih possla 1X San Gi liano u iju kamo se sastaje s re S: ge — Novine šime vi da će car Vi- lim iz Krfa poći u a to da uradi ćao Mo čije mo gao da učini Czernin: da pomiri Ru- muniju s Austrijom. Ovo će biti pia desideria ! — Messagero javlja, da će ovogodiš- njim vojnim vježbama austro-ugurske vojske prisastvovati i car Vilim. Tim i se — veli taj list — htio dati što veći značaj o jim manevrima. br “Srpak slađeni prestnaiia u i Ua u : ni- mi stogodišnjicu a ra Dć u rofesora jeva zaključiće se definitivno Jetučjei. — Milanski trgovci predali su Di San Giulianu adresu Moj mu pre poručuju, da nastoji riješenja pitanja -o e srpske ja- dranske željeznice. — Povodom gornjeg koraka Gior- nale d' Italia Pačije ia što tješaje odnose između Italije i Srbije. — U Osijeku su bile PSE velike demonstracije njema teatru: Glum- ci su jajima kad se je digao zastor; demonstracije su se nastavile na ulici. — Hrvatski obrtnici po svršenom kon- resu u Zemunu posjetili su Beograd. osjet hrvatskih obrtnika u Beogradu ima strukovni r, s U vlasti zaplijenile su dra- mu _, Bilježnik“ Sumanjskog pisca Ok- tavija Goge. U drami se prikazuje ža- losno stanje Rumunja u Erdelju. — Grčka se vlada obratila iji da ona intervenira kod velevlasti i preuzme protektorat nad prečtiiavuš- ma u Albaniji. — Srbija pregovara glede no io od 300 milena. Dio e upotrebio bi se za otkup talnih željeznica, a ostalo za gradnju novih ieljesničkih pruga. . ča, 4 moa Albani Ee a je stanje u i da je orla doii“ RA Od Trojnog Sporazuma do Trojnog Saveza Kako je poznato predsjednik fran- cuske republike Poincar6 ide u Petro- grad, gdje se već čine velike pripreme za doček. U isto vrijeme, a to će biti početkom vojnih vježaba, stići u pri- jestonicu cara Nikole i engleski kralj Gjuro, Povodom ovog putovanja i i sastan- % — m mm nam pe ena