IZLAZI SVAKE SUBOTE

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA

PRETPLATA MINE — SMA

TRA
BROJEN ZA DOŠASTO Pot ieoDJTE
1 ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :

+ ZA PO
POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA,

Sastanak u Opatiji
Dubrovnik, 17. apćila.

Poslije dvije godine dana sa-
stali su se ministri Di San Giul-
liano i grof Berchtold., Potonji
je, god. 1912, posjetio talijanskog
ministra u Pisi, a ovaj mu je
tek sada odvratio posjet, u Opa-
tiji. Sastanak je morao biti još
prošle godine, ali političke pri-
like nijesu bile za to ,povoljne“.
Svakako dani u koje su se mi-
nistri sastali, spadaju u istoričke
dane njosti, pa nije, mka-
kvo čudo, da im svjetska štam-
pa poklanja tako veliku pažnju
i zanima se skoro samo ovim
ministarskim sastankom.

Ministri dviju saveznica, čla-

tast:

DU-

Dubrovnik, 19. aprila 1914.

sutno po nekoliko odaslanika srpske
samostalne stranke iz Hrvatske, srpske
samostalne stranke iz Ugarske, pa od
liberalne stranke. Jedan od odaslanika
liberalne stranke bio je Dr. Mihajlo
Polit Desančić. Sa konferencije izdano
je ovo saopćenje:

» Konferencija izaslanika srpske na-
rodne samostalne, radikalne, liberaralne
i demokratske stranke, održana u Za-
grebu 30. marta (12. aprila) 1914.
jednoglasno je zaključila, da te stranke
i dalje. zajednički rade na uspostavi
srpske narodno-crkv. autonomije. Izvr-
šni odbor ostaje isti, a kako se .dosa-
dašnji predsjednik Milutin Jakšić zah-
valio, izabran je jednoglasno za pred-
sjednika dr. Dušan Peleš, dok je Jak-
šiću jednoglasno izrečena zahvalnost na
dosadanjem mu presjedničkom radu“.

 

 

nica trojnoga saveza sastali su
se na politički razgovor. Da li |
će rezultati sastanka biti pre-
sudni po razvoj političkih doga-
daja, toliko daleko ne ćemo tvr
diti, Bez sumnje je glavna ta-
čka razgovora Arbanija, prilike
u njoj i njen položaj prema vani,
a pogotovo odnosi ovih dviju |
saveznica prema novoj kneže- /
vini, eventualnoj kraljevini, ili
bolje, utvrđivanje sporazumne
akcije u pitanju Arbanije. Do-
duše neće biti izostali razgovori
o položaju u sredozemnom moru
i o pogledima sila trojnoga spo- /
razuma na razvoj događaja na |
istoku.

Ali posljedice ovog sastanka
mogu, i nas interesovati; uzevši
u obzir politiku Di San Giulliana
u ove posljednje dvije godine,
osobito balkansku politiku nje-
govu, onda nas posljedice mo-
raju zanimati, a i sam sastanak
nas sili da budemo na oprezu,
U zadnje vrijeme Italija upire ,
prstom na neku slavensku po-
gibao po Austriju, a to se tiče |
nas, naše narodne misli. Italija
se nameće Austriji za PE
cu u suzbijanju ove pogibli, te
mi sve to više postajemo pred-
metom prignječivanja i pritiski-
vanja, Koliko je Italija iskrena
prema monarhiji, to je drugo
pitanje i ono je za sada izvan |
djelokruga našeg razmatranja o
ovom sastanku, samo moramo
upozoriti, da se to kreće protiv |
nas, samo protiv nas. Ko će,
koga dozivati u pomoć, ni o,
tom nećemo govoriti, samo će- |
mo istaknuti, da mi moramo biti |
na oprezu i ne propuštati da
uočavamo i najsitnije faze u ra- |
zvoju daljnjih događaja, koji se |
zbivaju oko nas. Interesno je !

k to, da ovaj sastanak javno |
mnijenje Italije ne pozdravlja sa
nikakvim oduševljenjem. Pri pu-
tovanju ministra Di San Giullia-
na, dolazilo je u zemlji do ire-
dentističkih demonstracija: mi-
nistru su zviždali i klicali ta-
lijanskoj Opatiji. Talijanske
su novine čak i hrvatski poz-
drav načelnika Opatije upotrije-
bile da pokažu neko neraspolo-
ženje prema Austriji,

Sve ove događaje, onda su-
stro-talijansku konkurenciju u
ZA držanje Njemačke, te
opatijski sastanak, nije baš lako |

|

dovesti u sklad. Nama samo je- |
dno ostaje jasno, da moramo |
biti na oprezu i braniti naše na |
cionalne interese, |

fastanak srpskih narodnih
stranaka u Zagrebu ,

U Zagrebu se je održala pred koji
dan konferencija izaslanika srpskih na-
rodnih stranaka, koja je vijećala o pi-
tanju srpske narodne crkvene autono-
mije. Konferenciji je presjedao g. Milu.
tin Jakšić, predsjednik izvršnog od-
bora narodnih stranaka, a bilo je io

 

| ugovora, međutim valja sačekati,

| kako su u Bukareštu povučene,

Njemački list o Balkanu

Vossisehe Zeitung donosi članak o
p»novim poteškoćama na Balkanu“, u
kojemu veli :

Kako se govori, Austrija je po-
krenula pitanje o reviziji bukureškog
da
li će se ta vijest zaista potvrditi. Nego
teško, da bi ovakav predlog morao
uspjeti. Do duše ne može se preću-
tati, da nove balkanske granice, onako
tre-
bale bi u nekim tačkama da se isprave,
ali i tu bi se radilo tek o vrlo malim
i neznatnim pomjeranjima, što se
bi dalo izvesti pokretanjem velikog |
internacionalnog aparata, i zato bi
mnogo praktičnije bilo, da se u ovom
pogledu pripusti sve sporazumu  iz-
među samih balkanskih država, kako
bi se na taj način u buduće izbjegle
i smanjile opasnosti zbog pograničnih
sporova, što bi u ostalom i samim

ne

balkanskim državama dobro došlo. Gr- |

čka vlađa svečano se obavezala, da će

| prekinuti svaku vezu sa ,svetim legi-
| jama“

koje u ime
protiv Arbanaca u FBpiru, ali su te
svete legije ipak dovoljno jake, da i
bez pomoći grčkih trupa izađu na
kraj sa neznatnom arbanskom vojskom
a to znadu vrlo dobro i u Atini, gdje
i ne misle da tako skoro napuste svoju
epirsku igru.

U samoj pak Arbaniji zbunjeni
su i ne znaju šta da u ovakim prili-
kama otpočnu, što najposlije nije ni-
kakvo čudo, kad ni sama Eyropa ne
zna šta bi preduzela. Kakav tu dakle
savjet mogao bi se tražiti od malene

jedinstva stupaju |

CRVENA HRVATSKA

izdavatelj | odgovorni urednik: Ivo Arsete, Godina XXI. — Broj $.

| da konstatiramo veoma žalosnu činje-
nicu, da je — uz sav trošak, ttrud i
rad oko suzbijanja nepismenosti —
napredak uopće slab, jer je procenat
nepismenih za 20 godina opao samo
za 20:58% t. j. od 83.40 za godinu
1890, odnosno 73:37 za godinu 1900
na 62:82. U istom razmaku vremena
u ostalim pokrajinama Austrije opao
je broj nepismenih razmjerno skoro
dvostruko, tako da je Dalmacija zaostala
čak za Galicijom i Bukovinom.

Smrt dvaju dobrotvora

U Beogradu je preminuo Lju-
bo Krsmanović, ostaviv či-
tav svoj imetak od preko 4 mi-
lijuna, srpskoj vojsci. Za cijelog
svog života, Krsmanović je da-
vao svoje novce za narodnu
stvar, bio dobrotvorom tolikih
patriotskih ustanova, izdržavao
i školovao tolike đake. Na času
smrti sjetio se pravih osvetnika
Kosova i Bregalnice, srpskih voj-
nika, te čitavo svoje imanje za-
vjetovao srpskoj vojsći. Eto, čo-
vjek trgovac, pomagao uvijek,
ostavio sve narodu, ovjekovječio
svoje ime i rod, živio od sva-
koga štovan i cijenjen, živio kao
gospar od sra do svega, u mi-
lju i izobilju. A zašto? — Jer
je imao srca i osjećanja, Pok.
Krsmanović može da služi lije-
pim primjerom mnogim milijo-
| nerima. Sve je davao, i dok je
| davao nije mu nikad manjkalo;
umro je, sve je dao, i dobio je
| vječitu zahvalnost narodnu, jer
| mu je prtsgoo i pomagao.
Slava mu!

 

 

| Malo dana prije smrti velikog
, dobrotvorca, umro je njegov brat
"Aleksa Krsmanović. I on
| je sav svoj imetak od preko 3
milijona ostavio u dobrotvorne
narodne svrhe. Slava takvim do-
| brotvorima! Blago se narodu
| koji rađa takve sinove, uz ko-
| sovske osvetnike. Ponosimo se,
a smo i mi, kao jednokrvna

braća, čest toga naroda, a ža-
| limo i tugujmo, da se i hrvat-
ski milijoneri ne ugledaju u bra-
ću Srbe

 

 

Njemački glas o jugu i
| jugoslovenstvu

i neznatne Arbanije? Potpuno je os- |

novana sumnja u poznatu vijest,
da tobož Ksad-paša sprema ekspedi-
cioni korpus protiv  Bpiruca. jer ni
Arbanija ni Esad-paša nemaju za to
pi novaca ni municije. Arbanija u
ovakim prilikam nije kadra apsolutno
| ništa da učini.

 

Analfabetizam u Dalmaciji

Zagrebačka đačka smotra Pravaš,
na kojoj surađuju đaci pristaše Dra.
Mile Starčevića piše i sasvim zgodno
i ma mjestu opaža, da bi se dalmatin-
ski akademičari — mogli u pitanju
analfabetizma naći na okupu, te bez
razlike stranaka i kulturnih nazora
zajednički poraditi na liečenju ove teške
rane. ,Kad će Dalmatinci stvoriti ona-
| kovo društvo, kao što je u Zagrebu
ABC društvo za poučavanje nepismenih
koje pokazuje neobičnu rađinost? Ovo
je polje, gdje se moramo natjecati, tko
će se izkazati većim patriotom“, Uprav
| tako. Ovo potpisajemo do slova!

Po zadnjim statističkim podatcima
za g. 1910. bilo je u Dalmaciji 62:83%
nepismenih. Pojedini politički kotari u
broju nepismenih bili su zastupani sa
slijedećim procentom : Benkovac 82:03,
Dubrovnik 50:90, Hvar 42:69, Imotski
79:81, Knin 74:98, Korčula 43:86, Ko-
tor, 47:88, Makarska 58:58, Metković
60:96, Sinj 79:67, Split 82:10, Supetar
42:45, Šibenik 67:31, Zadar 61:96.

Ako ove podatke poredimo sa
onima iz godine 1890 i' $00 moramo

kao |

Njemački nacijonalni zastupnik Do-
bernig napisao je u ,Grazer 'Tages-
post-u“ jedan članak, koji se nas puno
tiče,

U početku ovoga čkanka veli se,
da su Nijemci u svojoj borbi slaven-
stvu popustili, ali da se Nijemci ne će
zato predati. Na to ih najbolje upućuje
južno-slavenska bura, koja se sve više
približava ugrožavajući njemačke aus-
tnjske zemlje. Južni Slaveni nastoje
se ujediniti i nema sumnje, da je nji-
hova narodna svijest onamo od bal:
kanskog rata ojačala, mnoge su mlade
organizacije nastale, a sve u svrhu da
se proširi ideja narodnog jedinstva.
Na političko jedinstvo ne misle veli
pisac i najoduševljeniji pristalice narod-
nog jedinstva. I ako ne će postignuti
trializam prvom navalom, ipak ga se
nadaju postići korak za korakom. Naj-
bliži su ciljevi Južnih Slavena Pri-
moije i alpinske zemlje. To je pod-
ručje, koje moraju Nijemci braniti i
Nijemci moraju da suprostave južno-
slavenskom pitanju južno-istočno nje-
mačko pitanje. Bez Nijemaca na jugu
ne smije se ovo pitanje nikada riješiti.
Mišljenje da je Trst prirodno gospodar-
sko 1 socialno središte Južnih Slavena
na Jadranu, treba od strane Nijemaca
najodlučnije odbiti, Nijemci morja po-
raditi oko toga, da se i karakter
u Trstu kao i u Puli uzdrži. Pisac veli
na koncu, da se nikako ne smije do.
postiti da Južni Slaveni u Koruškoj pre-

 

otmu maha.

 

Ruska je duma votirala zakon,
kojim se povisuje uvozna carina za
pet maraka po kviatalu na žito što
dolazi u Rusiju. Ovaj je zakon veoma
loše djelovao na njemačke političke i
trgovačke krugove, jer je ovaj zakon
direktno naperen proti njemačkom iz-
vozu žita u Rusiju. Njemačka agrarna
stranka traži od vlade protumjere, dok
ih industijalni krugovi ne traže, jer se
opet boje protu-protumjera Rusije, a |
već prije ovoga koraka ruska je vlada
preporučila nabavljanje industrijalnih
produkata u Francuskoj i Belgiji. Nje-
mački listovi neugodno bilježe ovaj
postupak ruske vlade i počinju se bo-
jati, da ovo ne budu prvi koraci za
potpunu emacipacija Rusije od indu-
strije njemačke.

U Petrogradu je držana sjednica
nacijonalnog kluba i primljena je jedna
rezolucija povodom skorih trgovinskih
pregovora između Rusije i Njemačke,
Tu se veli, da se je dosadanjim trgovin-
skim ugovorom koristila samo Njema-
čka, a Rusiji je bio na štetu, U rezo-
luciji se pozivlje vladara, da sklopi sa
Njemačkom takav ugovor kako će Nje-
mačka biti u potpunoj ekonomskoj
odvisnosti od Rusije, a ne obratno.

Po onom što rekosmo u gornjem
dijelu članka, već su tu prvi simptomi
carinskog rata dotično ide se za eko
nomskom nezavisnosti Rusije od Nje-
mačke.

 

Solunsko pristanište

Srpske koncesije u Solunu.

Solunski list ,L'. Endepandan“
javlja, prema sigurnim informacijama
solumskoga lista ,Maćedonije“, da je
Srbija dobila u Solunu ove povlastice:

1. Grčka je popustila bez rezerve
u pitanju o konvenciji željezničkoj za:
ključenoj 14. oktobra 1890. između
Njemačke, Austrije, Francuske, Belgije,
Holandije. Švedske, Bugarske, Turske
i Srbije,

2. Srpskoj trgovini biće odobrene
sve olakšice koje je uživala u solun-
skom pristaništu po konvenciji potpi-
sanoj 1. oktobra 1893. između Austrije,
Bugarske, Srbije i Turske koja je uki-
nuta na dvije godine prije tursko-bal-
kanskog rata.

3. Jedan dio pristaništa koji će se
vjerovatno nalaziti u slobodnoj zoni
namjenjen je potrebama e uvozne
trgovine. Taj dio pristaništa može da
služi samo ekonomskim a ne i poli-
tičkim potrebama Srbije. ,

4. Cirkulacija vozova iz Srbije
vršiće se slobodno bez ikakvog tran-
zbordmana na grčko-srpskoj granici,

5. Direktna cirkulacija teretnih
vozova Solun—Srbija i obratno biće
odobrena.

6. Odlačeno je građenje nove že-
ljezničke pruge koja polazi sa granice
Stare Srbije a svršava se u Guomenci
i u Solunu.

Ta klauzula ne može da bude
unesena u grčko-srpsku trgovinsku kon-
venciju jer je u vezi sa pitanjem o
željeznicama, koja je sada predmet di-
skusije između srpske vlade i istočnih
željeznica.

Tako isto učinjene su Srbiji kon-
cesijo i u izvozu e preko
solunskog pristaništa i u uvoza cere-
alija iz Srbije na grčku teritoriju.

 

Stanje u Epiru

Corriere della sera govoreći o is-
pražnjenju Epira sa strane grčkih
trupa, kaže:

I ako smo se već navikli na jed-

naka  produžavanja toga roka, ipak
smatrati kao

čka vlada pomaže epirski ustanak i da
zavarava Velike Sile, kojima je obe-
ćala da će tačno ispuniti svoje obaveze.
A Velike Silo krive su što su pustile

ša

 

am PRETPLATA I OGLASI &

  

ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTV
LISTA. ZA
ALE PLAĆA SE 1

TENOS RETKA) 65 PARA, A ZA I
SLI OBJAVE 40 PARA OD 1
U STUPCU, OGLASI PUTA PANI
PO POGODBI UZ POPUST PRAMA :
NEFRANKIRANA PISMA PRIKAJU SE.

RUKOPISI SE NE AaJU

da Grčka dovede stanje u Biro do
ove apsurdnosti; i da sa same
Velike Sile išle na ruku Grčkoj da
sve ide u njenu korist.
Istina, uvjeravaju iz Londona, da
se tamo sprema nota Velikih Sila (kao
grčkoj vladi, ali sudeći po
dosadanjem držanju Velikih Sila, nema

nađe da će ta nota biti bitna i _

odlučna.

Tome se još može dodati da su grčke
trupe snabdjele provizornu  epirsku
vladu sa municijora, topovima, puš-
kama, oficirima i vojskom.

Tako danas stvar stoji u Epiru,
a ko zna kako će se svršiti.

 

Kratke vijesti
ministar vanjskih possla 1X San Gi

liano u iju kamo se sastaje s
re S: ge

— Novine šime vi da će car Vi-
lim iz Krfa poći

u a to da uradi ćao Mo čije mo
gao da učini Czernin: da pomiri Ru-
muniju s Austrijom. Ovo će biti pia
desideria !

— Messagero javlja, da će ovogodiš-
njim vojnim vježbama austro-ugurske
vojske prisastvovati i car Vilim. Tim

i se — veli taj list — htio dati što
veći značaj o jim manevrima.

br “Srpak slađeni prestnaiia u i Ua

u : ni-
mi stogodišnjicu a ra Dć u
rofesora jeva

zaključiće se definitivno Jetučjei.
— Milanski trgovci predali su Di

San Giulianu adresu Moj mu pre

poručuju, da nastoji

riješenja pitanja -o e srpske ja-

dranske željeznice.

— Povodom gornjeg koraka Gior-
nale d' Italia Pačije ia što tješaje
odnose između Italije i Srbije.

— U Osijeku su bile PSE velike
demonstracije njema teatru: Glum-
ci su jajima kad se je digao
zastor; demonstracije su se nastavile
na ulici.

— Hrvatski obrtnici po svršenom kon-

resu u Zemunu posjetili su Beograd.

osjet hrvatskih obrtnika u Beogradu
ima strukovni r,

s U vlasti zaplijenile su dra-
mu _, Bilježnik“ Sumanjskog pisca Ok-
tavija Goge. U drami se prikazuje ža-
losno stanje Rumunja u Erdelju.

— Grčka se vlada obratila iji
da ona intervenira kod velevlasti i
preuzme protektorat nad prečtiiavuš-
ma u Albaniji.

— Srbija pregovara glede no
io od 300 milena. Dio e
upotrebio bi se za otkup talnih
željeznica, a ostalo za gradnju novih
ieljesničkih pruga. .

ča, 4 moa Albani Ee
a je stanje u
i da je orla doii“ RA

 

Od Trojnog Sporazuma do
Trojnog Saveza

Kako je poznato predsjednik fran-
cuske republike Poincar6 ide u Petro-
grad, gdje se već čine velike pripreme
za doček. U isto vrijeme, a to će biti
početkom vojnih vježaba, stići u pri-
jestonicu cara Nikole i engleski kralj
Gjuro,

Povodom ovog putovanja i i sastan-

%

 

— m mm nam pe ena