IZLAZ] SVAKE SUBOTE CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- +1 ZA AU ARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE = ZA PO 1 ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :: POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA. :—: U HRVATSKOJ — Ban i koalicija — Dubrovnik, 24, aprila. _ Odnosi između bana baruna Škrleca i hrvatsko-srpske koali- cije stupaju u nepovoljniji stadij. Neki već predviđaju čitav pre- kid, a neki ga drže sasma neiz- bježivim. Ponajglavnija tačka o koju se sukobljuju predstavnici naroda sa banom, bilo bi pita- nje promjene vlade u smislu že- lja koalicije. Ban barun Skrlec dao je o tom pitanju neka saop- štenja i izjave, koje su tom pi- taoju dale šire polje diskusije. Ban je porekao u jednom saop- štenju, da je on ovlastio D.ra Medakovića prije odgode sabora, da može uvjeriti narodne zastup- nike koalicije kako je on spre- man promijeniti vladu u smislu želja hrvatsko-srpske koalicije. Ban čak poriče, da je on ikad imao i namjere popuniti mjesto odjelnog predstojnika za unutra- šnje poslove. Banove izjave su pobudile ne malo začuđenja, tako da listovi koalicije naročito isti- ču, da Dr. Medaković ne bi bio podnio klubu takvo izvješće, da ga ban nije ovlastio na to. Sva- | kako stoji ovo posljednje, jer ljudi na visokim, odgovornim / mjestima kod nas imaju tu spo- sobnost da mnogo lakše zabo- ravljaju stvari, nego li predsta- vnici naroda koji traže, dočim oni prvi koji davaju, znadu o- bično da budu vrlo zaboravljivi, naročito u pitanjima i obećanji- ma koji su u prilog narodnih želja. Ban je delje izjavio u Pester Lloydu, da su predstavnici koa- licije pred grofom Tiszom pri- znali, da se vlada u Hrvatskoj nema popunjavati u smislu zah- tjeva parlamentarnog načela, Na ovo saopštenje banovo, jedan od organa srp.-hrv. koalicije, Srbo- bram, doslovce primjećuje: ,Mi moramo ponoviti, da ovo ne stoji i da su predstavnici hrv.-srp. koa- licije u pregovorima sa grofom Tiszom zauzimali baš protivno stajalište. Naročito je g. dr. Ba- daj razložio potrebu, da sastav vlade u Hrvatskoj bude u skladu sa sastavom saborske većine, pozivajući se na odgovornost vlade prema saboru“. I tako ban Škrlec, poričući | popunjenje mjesta odjelnog pred- stojnika za unutrašnje poslove, | sasvim zaboravlja, da je baš on sam, i prije dogovora sa D.rom Medakovićem, ponudio to mjesto jednom odličnom članu koalicije, koji, iz nekih razloga, nije mo- gao da to mjesto prihvati. Banovo postupanje nešto znači; znači barem djelomični uspjeh intriga protiv Hrvatske. Postupak koalicije i činjenica, da se može popuštati samo do neke granice, nailazi na odobra- vanje većine naroda, koje je redstavnik hrv.-srp. koalicija. adamo se, da će se ova kriza razvijati i riješiti na način, koji će koaliciji sačuvati i ojačati povjerenje naroda, Drukčije ne smije ni da bude. Učvršćenje entente Engleski kraljevski par posjetio je francusku metropolu, Na 21 o. m. is krcao se je kralj Gjuro V. u Calais gdje su mu bile priređene ovacije, počast vojnička uz sviranje engleske himnu . Iz Calais otputovao je engleski kralj i kraljica u prijestonica Francu- ske. Cio je Pariz iskićen franceskim i engleskim zastavama. Pri dolasku kra- lja je građanstvo glavnog grada pri- redilo žive ovacije, Uz vojničke po- Dubrovnik, 25. aprila 1914. i Pariz je vas plivao u svjetlosti. Među svijet se je dijelila u hiljade egzem- plara engleska himna. Ovom prilikom pišu i francuske i engleske novine o prijateljstvu obiju država i što čvršćeg sporazuma. Fran- cuske novine idu dalje i u svojim stup- cima plediraju za to, da se entente pretvori u aliansu. Ovo stanovište živo zagovaraju u interesu priiateljskih dr- ževa. Engleske novine ne traže, da se sporazum pretvori u savez, jer da on i ovakav kakav je dobro vrši svoju dužnost, već da se taj sporazum što bolje učvrsti. Svakako da će ovaj sa- stanak vladara uroditi nekim plodom to je više nego sigurno, a to dobro po obje prijateljske države što će biti posljedica pariškog sastanka ne mora da bude obraćenje sporazuma u savez. Nova Rusija Istina o modernoj Rusiji Madžarski novinar o velikom ruskom carstvu. — Autentične vijesti prama onima bečke štampe. — Zanimivi podatci o veli- kom nutarnjem preobražaju ruske carevine. | — Agrarna reforma Krivošejina, najvećeg muža moderne Rusije. Jedan od najširenijih madžarskih listova, a zostalno najčitaniji budim- peštanski ,Az Ešt“ poslao je pred neko vrijeme u Rusiju svog naročitog izvjestitelja g. Andora Adorjana. On | je do sada svome listu poslao nekoliko \ dopisa iz Rusije. Svi nas ovi dopisi uvjeravaju o veličini i kolosalnom na- | pretku najveće carevine. Kad se pro- čitaju članci g. Adorjana otvore nam se oči i tek tada vidimo, da su nas do sada neprestano sve krivonose bečke i budimpeštanske novine dojile grdnim lažima. To su valjda jedine novine po kojima mi nešto znademo 9 Rasiji, a to je malo što znademo tako neispravno i izvrnuto da možemo mirne duše raći, da mi o modernoj, novoj Rusiji nemamo pojma! U broju 91 ,Az Ešta“ ima Ado- rjanov članak o velikoj ruskoj agrarnoj raformi, koja je genijalno zamišljena i divno sprovedena, te će dati Rasiji do sada neviđena poleta. Opet napo- minjemo čitateljima, da taj člank piše neslaven, madžarski novinar. Moramo se ograničiti samo na neke markan- | tnije pasuse toga članka: groznici naoružanja okrenu prema Ru- siji, od spremanja te ogromne carevine vide samo ono, što se odnosi na vojsku. Koliko novih korpusa postavlja Rusija, na koliko povećava svoju ubojnu snagu, o milijardi, koje je iskala u. zajam od Francuske, koliko upotrebljava za ratnu opremu, a koliko na nove stra- tegijske željeznice: o tim pitanjima su u štampi u posljednje vrijeme izišle čitave sveske obavještaja i raznatranja. A međutim štampa i drugi činioci previđaju najzanimiviju pojavu, a to je, da se u naše dane stvara jedna nova i preporođena Rusija; jedna, u svojoj moći neizmjerna, u materijalaoj sili neiscrpiva, čudna i strahovita Ru- sija, kojoj prava snaga više nije grozni broj stanovništva, njena sirova voj- | nička sila, nego veličanstveno i zdravo | privredno sređivanje, imućnosti njenih žitelja... Znam, da to izgleda fantasti- | čno, ali je to istina, Svijet je naučio, | da Rusiju zna kao postojbinu ugnje- tenosti. Jeste to je tako možda i bilo prije. Ali sada! I to ne će da vide! Ova gorostasna država već godinama, mirnim patem, pomoću nekoliko mu- drih i savremenih reforama prolazi kroz takav unutrašnji preobražaj, ka- kav drugđe obično prate revolucionarni pokret, A Rusija sada bez krvi, zako: nodavnim putem ostvaruje svoje velike reforme, koje su u svojim. društvenim | i privrednim odnošenjima veće konce- časti i sviranje engleske himne prola- zio je kralj Gjuro pariškim ulicama iskićenim i punim znatiželjnog gra- | đanstva i stranaca. U večer je toga | kim političarima kad god smo pitali dana priređena velika iluminacija grada | za stvari stišane sdljačke revolucije i »Evropske vlade, kad se u svojoj | CRVENA HRVATSKA , izdavatelj | odgovorni urednik: ivo Arsete, Godina XXIV. — Bro) 10. 4 | pcije i jače preobražavaju, nego št | mekada bješe francustta revolucija. | U razgovoru s opozicijonim rus- | za mogućnosti revolucijonarne propa- gande, uvijek smo dobili resigniran odgovor, da je vladina ogromna agrarna reforma osujetila svako draženje. Ruski seljak je danas zadovoljan i sretan, na putv je obogaćavanja, a za revolu- cionarno sjeme ipak samo nezadovolj- stvo ore najdublje brazde... ..Svjetskoistorijski značaj balkan- skog rata skriva se u. tom, što su balkanske države osvojile* zemlje, a Turci su potisnuti natrag, nego u dru- gom: balkanski rat je jako pojačao nacionalni ponos malih naroda, naro- | dnosti (i bilo bi za žaljenje, kad ne bi pojačali ponos madžarskog naroda), a osim toga je ovaj rat pokazao kakav nečuveni napon vojničke snage može da izvrše one zemlje, gdje je zemlja odista narodna. Trebalo je, da ova lekcija ima odjeka u svakoj agriknltur- noj zemlji Evrope, te da ta lekcija učini da zazre potrebna misao, da s velikog posjeda po mogućstvu treba preći na mall posjed, davati narodu zemlje. Ovo iskustvo sam donio iz Ru- munije, gdje je konzervativne stranke prosto slistila radikalna stranka, koja obećava izvlašćenje zemlje i seljačke | posjede, a isto iskustvo donosim sobom i iz Rusije, gdje car daje jedan dio krunskih posjeda, crkvene i velike posjede otkupljuju, pa svu tu zemlju daju seljacima uz takove uslove, s kojima bi se naši veliki posjednici teško mogli sprijateljiti. Dopisnik sada u kratko iznosi istoriju pređašnjeg stanja ruskog se- ljaka, koje je nastalo poslije znameni- tog ukaza cara Aleksandra II. o oslo- bođenju mužika, pa do velike seljačke pobune od g. 1905., kad je ruska vlada svom snagom prionula oko toga, kako da se pomogne ruskom seljačkom sta- ležu, tom zatoćniku snage i veličine Rusijine. Zatim nastavlja : Došao je ukaz, koji je seljacima oprostio otplate, koje su trebali platiti po otkapu od 1801. g. Drugi jedan ukaz dao je seljacima slobodu selidbe. Treći ukaz jetstvorio seljačku banku, velik državni nočani zavod, no koji nije bio privredno preduzeće, nego socijalna ustanova sa smjerom, da bez ćara dobavi zajednicama seljačkim ze- mlje. Četvrti ukaz je odredio, da se- ljak, ako hoće, može istupiti iz zajed- nice pa da po ličnom pravu vlastištva dobije svoj dio. Nešto kasnije otpočela | je u velikim razmjerima akcija nase- | ljavanja: seljaci, koji žele da se isele, | dobili su u Sibiru znatne posjede s po- | tpunom opremom. Ta akcija za nase | ljavanje je za dosadašnjih šest godina | na dva i po puta povećala dosadašnji | broj žiteljstva u Sibiru, koje je nara- | slo od 4 na 10 milijona duša. I tako | dalje. Odredbe, koje služe stvari pola- | i | ganog preporoda, dolažahu jedna še drugom, sve dotle, dok ua posljetku najveći muš moderne Rusije, Krivoše- jin, nije postao ministar privrede, koji je onda agrarnim reformama naglo dao nov oblik i novu sadržinu. Ou je svoje zamisli žurno iznio u priktični život, prvo je samo probao, eksperi- mentirao, dok ga postignuti uspjeh, & | još više velike pouke iz rata balkan- skih seljačkih država nijesu ohrabrile, da svoje reforinne ideje ostvari još energničnije, s još većim poletom, jer | s tim reformama počinje novo doba u istoriji Rasije. Ruski listovi o spremnosti Rusije »Vojeni Listak“ piše: Pripravni smo, tako spremni, da možemo u svaki čas započeti rat protiv bilo koga. To naravno nije po volji Nijemcima. Mi nijes.no po ćudi Nijemcima, jer imaju za svog susjeda velikog i moćnog ru- skog orijaša, za kojeg znadu, kako mu je teška ruka. Tog orijaša htjelo bi se napasti prije postane tako jak, da im zadava još veći strah. Još pet godina, i naše nove velike ratne lađe bit će gotove, a ruski zrakoplovi pre- krit će nebo kao oblaci. Ruska vojska bit će podvostručena, a u blagajni će se nagomilati brijegovi zlata, Tko hoće proti nama ustati, počinit će luđački čin. Nijemci to znadu i zato se tako uzrujavaju. Svaki dan dalje, korist je za nas, a pogibelj za njih. ,Raski In- valid“. službeni list ruskog ministar- stva rata, prenosi ovaj članak i potvr- đuje mu ispravnost. U eri napretka Beograd, 15. aprila 1914. U ovim danima iza velika i teška ali slavna i pobjedna rata, kad Srbija ide u susret danima svoga plodonosnog rađa i uspjeha na kulturnom i ekonom- skom polju, u ovoj lijepoj sredini naše slobodne i nacijonalne Srbije, osjećam jednu naglost, neumornost i pohlep- nost da se radi, da se živi skupocje- nim naporom i da se napreduje. Sve živi u tome duhu i taj ton jeste osno- vni ton i markantna crta današajeg javnog života Srbije. Svak zna koje teške dužnosti očekuju Srbiju i svak ih razumije potpuno pa zato svak radi naporno, zdušno i sa predosta skru- pula i tačnosti. Treba mnogo mirnog ! i ustrajnog rada, treba da posijano“ sjeme ratnom vatrom urodi plodom kalture, prosvjete i blagostanja. Toga radi u vidu je velik i naporan rad i ozbiljnost ovih časova ozbiljno treba da se shvati. To je nesumljivo ovdje i učinjeno. To je besprimjerno i pro- vedeno u djelo. Djela i samo djela če- kaju i traže dani. Srbijanci znaju to dobro, predobro i zato je uložena ona energija koja može da odgovori potre- bama sa pozitivnim rezultatima. Srbi- janci su u četiri zađnje godine (1908- 1912), osobito, stvorili današnju Srbiju, u prvom redu vojnički jaku. Oni će znati da je još jače osnaže i pripreme za buduće dane. Nije potrebno da mnogo tevrišem. Taj fakat jeste neospo- raw: to može svaki ovdje da vidi i da se uvjeri. Srbija je danas Srbija rada, Srbija neslomive tnergije i odlučne volje. Rukovođeni cijelim tim poslom i uvedeni u cio taj i takav rad, Srbijanci ne zaboravljaju svoje dužnosti prama braći u Austro-Ugarskoj. Najbolji dokaz tome jeste veliki protestni zbor koji je držala universitetska omladina, zajedno sa građanstvom, u poslu dogođaja u Trstu. Taj dan bio je jedna najjača i najiskrenija manifestacija jugoslaven- stva Na taj način vršeći svoju nacijo- nalnu dužnost Srbijanska omladina odužila se je jednom jakom i sponta- nom gestom svome poziva i simpati- jama našim koje gojimo prama mladoj Srbiji. U isto vrijeme oni ne ostaju na tome i daju u drugome obliku jednaki izraz svoga osjećanja bratstva. Ovih dana Srednjoskolska Omladina (inicija- tivom organizacije Težnja na mjesnoj realci) priredila je u Narodnom Pozo- rištu Bosansko-Hercegovačko Popodne i ta zabava koja je ujedno bila iskaz i manifestacija ljubavi prema našem na rodu u Bosni i Hercegovini, bila je vrlo obilno posjećena, osobito od om- ladine svih muških i ženskih, srednjih i nižih škola. Ta lijepa zabava sadr- žavala je u sebi nekoliko tačaka koje su diletanti izvađali, Iza prologa jed- nog srednjoškolca i nakon odsviranih nekih komada u kvartetu davani su ovi komadi: Jazavac pred sudom od Potra Kočića, Ne plači, Bosno! od A. Jelića, i Pod maglom od Alekse Šan- tića. Buran aplauz i poklici iza daboko proćućenih časova bio je odjek raspo- loženja i efekta tih komada ali i izraz onog glavnog i jedinog mišljenja cijele omladine, cijele Srbije, mlade i stare. Jače popodne dosli su u broju oko 850 obrtnici Hrvati u Beograd poslije održanog sbora i kongresa u Zemunu. Od svojih kolega dočekani su na sav- omu PRETPLATA I OGLASI = ŠALJU SE UPRAVI, A_DOPISI UREDNIŠTVU ZA VE I JAVNE ZAHVALE PLAĆA SE 1 VISINE (34 PE- RES NI 65 PARA, A ZA OGLASE I SLIČNE OBJAVE 40 P Di au VISINE U STUPCU. OGLASI 'A STAMPANI PO POGODBI UZ POPUST PRAMA CIJENIKU. NEFRANKIRANA PRIMAJU SE. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU sprovedeaih 'Tako radi Srbija. Srbija je danas Srbija jugoslavenstva, bratstva i duboke lju- je skoro u Parizu i pred mjerodavnim osudio : il islir li li "ih čiai zeti :