— 8tr.2 i zicije, da će na povratku iz NERA ue neznajući kamo bi uzeo je stvar u šprdnju O ovom putu madžarskih zastup- nika sve se više piše. ,Novoje Vremja“ misli da će taj put doista biti, pa dodaje, da će svršiti fjaskom nastojanje grofa Tise, da pošto poto spriječi put madžarskih političara u Petrograd. Jeli sve ovo samo jedan manevar opozicije kojemu su uzroci u nutarnjoj politici, a namjera im je da preplaše Berlin i Beč, da im Beč popusti da se riješe Tise ili su iskrene izjave njihovih političara, vidjet ćemo skoro. Ako je ovo zadnje, onda je doista madžarski narod na odlučnoj Trojni sporazum 1ll savez? Glasovi evropske štampe Poznati francuski svjetski istorik, Ernest Lavis, napisao je u londonskom Timesu i pariškom Tempsu karakteri- stičan članak o Trojnom sporazumu. On ističe potrebu sve to čvršće veze među državama Trojnog sporazuma. Po mišljenju Lavisa, Engleska bi morala povećati svoju suhozemnu voj- sku, jer je Francuska povećala svoju. Istaknuvši, da Trojni Savez predviđa sve, što je potrebno za slučaj objave rata, Lavis kaže: ,Nesumnjivo je, da se Njemačka pobrinula za jedinstvenu akciju svojih saveznika. U času objave rata Trojni Savez će složno mobilizo- vati svoje sile, a da li su za takav slu- čaj isto tako spremne i Engleska i Francuska ? Može se vjerovati, da jesu. Ali pitanje je, da li se Engleska u tom sporazumjela sa Rusijom? A kakav nam je taj sporazum, kad unaprijed znamo, da nemamo općega plana za odbranu. Nije moguće oeloboditi se ne- spokojstva na očigled neprekidnih di- plomatskih kriza. Rusija, Francuska i Kagleska, i ako su djelovale solidarno, nijesu onoga jedinstva, koje se tako oštro očitovalo u akcijama Troj- nog Saveza“. — Treba učiniti kraj ovom neodređenom stanju — završuje Lavis. Trojnom Sporazumu trebu dati čvrst temelj. * Petrogradski kurier donio je o o- vom pitanju takođe vrlo značajan članak U članku se konstatuje. da rusko- engleski sporazum od 1907. godine, koji ni po svom duhu nije sličan sr- dačnom sporazumu englesko francu- skom od 1904. godine“, ni u Perziji, ni na bližem Istoku, ni za vrijeme a- neksijske krize, ni u pitanju moreuza, nije dao osobitih pozitivnih rezultata, a ipak interesi Rusije i Engleske ina Istoku i u Evropi potpuno harmoni- raju. ,Mi ne forsiramo, veli petrograd- ski list, za sada misao rusko-engleskog saveza. Mi znamo, da je u Eogleskoj takav savez vrlo nevjerovatun, i ako liberali primaju saveze, kad im se čine neizbježni — što dokazuje i obnova saveza & Japanom. Ali s druge strane, mi imamo prava da tražimo jedan spo- razum općega karaktera u svima pita- njima, gdje su tangirani naši interesi. Inače, naši sadašnji odnosi sa Engle- skom nemaju vrijednosti za nas“. Car Nikola ide u Bukurešt Skoro su se po novinskim stup- cima pronosile vijesti, da će njemački car Vilim poći u Razaunjsku, da izvrši ono što mje mogao da postigne aus trijski poslanik Czernim, da naime iz- miri Ramuniju sa Austrijom dotično s Trojninim šavezom. Ta je misija bila opredijeljena caru Vilimu. Sada se te vijesti o patu cara Vilima odrešito dementiraju sa auktoritativnog izvore, s strane rumunjskog ministra vanjskih poslova, koji je izjavio, da sar Vilim, MBA se bode s Krla vraćao kući neće \ gosta: cara ruskoga. Rumunija e već sprema da s dočeka Nikola sbe- Bolest Frana Jostpa Posljednjih dana Nj. V. je oboljelo što je izazvalo zabrinutost. Bolest kre- će sve više na bolje, o čemu se iz- daju dnevni buletini. Poboljšica se znatno opaža. Kralj je prehlađen, ali lijepo vrijeme djeluja dobro na prehla- du. Kralj stoga neće putovati u Bu- dimpeštu, nego će ga pri otvoru dele- gacija zastupati prijestolonasljednik. Kralj boluje od pred 14 dana. Katar je prešao u bronkije, i ta bron- chitis ciroumscripta zahvatila je samo desne bronkije, dok su lijeve nedirnute. Rat između Mexika i sjedinjenih država? Predsjednik Wilson je predložio kongresu referat o prilikama iz Mexika. Predsjednik Wilson je ujedno umolio kongres, da mu dozvoli, da upotrebi vojnu snagu Sjedinjenih Država za ušćuvanje ugleda Unije. Ratna morna- rica Sjedinjenih Država u Tihom i Ve- likom Oceanu stoji spremna, da izvrši naloge vlade, te da izvede potrebnu presiju, na Meksiko. Kako se iz upu. ćenog vrela saznaje, provesti će mor- narica Sjedinjenih Država najprije blo- kadu meksikanske obale, a ako i to ne bi koristilo, iskrcati će svoje čete. Kad je došla vijest, da su odbile Sjedinjene Države zahtjeve Huertine, priredile su silne ovacije predsjedniku silna svjetina stajala je pred Bijelom kućom. U svim restauracijama svirala se narodna himna. Raspoloženje je isto kao prije rata sa Španijom. uvjeravaju, da su Sjedinjene Države spremnije od onda. Ratni ministar po- zivlje obveznike vojničke pod oružje. Ratni veliki brod ,North Dacota“ ot- plovio je pred Tampico. Dvadeset i dva ratna broda nalaze se pred Pansi- colom u zaljevu mejičkom. Kako se glasa, i svemu imade pred mejičkim obalama 48 ratnih brodova američkih sa 667 topova. Kongres je dao predsjedniku Wil- sonu pravo da raspolaže s kopnenom vojnom snagom Sjedinjenih Država. Oklopnjača ,, Mississippi“ je otplovila pred Tampico. Na oklopnjači se nalazi 600 vojnika i 12 aeroplana. Glavnim zapovjednikom za kopnenu vojsku je imenovan general Wood. General Wood je otputovao u Galveston u Texasu, koji se nalazi nedaleko meksikanske granice. Slovenci u Americi Ovih je dana izdana službena sta- tistika o narodima koji žive u Američ- kim Saveznim državama. Do 1910. su u Americi poznavali samo Amerikance i pri popisu stanovništva nisu bilježili narodnost. Činilo se to najviše radi toga, jer tamo je masa svijeta, jedim- stvena mišljenja ljudi i nacija sa čitave kugle zemaljske, pa je bilo teško odrediti ko pripada kojoj naciji. Pa i sad se pokazalo da je to zbilja težak posao, jer pored najbolje volje nije ta statistika tačna slika narodnosti koje žive u Sjev. Americi. Tako n. pr. broj Čeha koji žive u Americi iznosi po toj statistici 538.329, ali Česi sami raču naju da ih je tamo i preko 750.000. Po toj statistici ima u Americi Slovena (i Latiši su uračunati u Slovene) 3,240.467: od tih je 1,831.060 doselje- nih, a 1,408.801 tamo rođenih. Po na- rodnosti su ovako razdijeljeni: Poljaci 1,707.640, Česi 538.329, Slovuci 284.444. Litvani i Latiši 211.233 Slovenci 183.431. Rusi 95.137, Hrvati 93.036, Rusini 35.359, Srbi 26.752, Bugari 19,380. Dalmatiner &505, Crnogorci 3961, i ostalih 35.196 (među ovima . najviše Slovaka koje su zabilježili kao Slavene) i ako ovi podaci nisu čtačni ipak nam približno daju preglednu sliku o našem narodu u Americi, Pre- ma drugim narodima u Saveznim Dr- žavama dolaze Slaveni na treće mjesto. Najviše je Bogleza oko 11,000.000, onda Nijemaca oko 4,000.000, pa Slo- vena oko 3,500,000, Italijana 2,151.422, Šveda 1,445896, Francuza 1,357.169, Norvežana 1,000.309 i t d ima u Saveznim Državama 1,676.762. Najveća slovenska naseobina je Kleve- land gdje ima preko 20.000 Slovenaca Klofačev govor proti poli- tici grofa Berchtolda. »Morgen“ prima iz Praga, da je u ,Narodncm Domu“ u Smihovu zast, Klofač držao govor. Rekao je, da će trebati borbu iz carevinskog vijeća prenijeti u delegacije. U došastom za- sjedanju delegacije morat će se otvo- reno razviti zastava nezadovoljstva i otvorena opozicija protiv politike grofa Berchtolda, koju sada pobija madžar- ska opozicija. Česki narod nije kroz decenije izdržao borbu protiv dualizma i centralizma samo za to, da šuti u kritičnom času. Vrijeme je, da se svag- dje, pa i u delegacijama i izjavi, da smo mi dobri Česi i dobri Slaveni i da ho- ćemo takvim ostati u vlastitom interesu. Domaće vijesti Jugoslavija, organ jugoslavenske nacionalistične omladine izlazi 1. maja. Umoljavamo sve povjerenike, da po- žure sa sakupljanjem pretplate, inse- rata i imenikom pretplatnika. Za omla- dinske dopise posljedni je rok 25. aprila. Jugoslavija“ izlazi jedanput mjesečno na 48 stranica velike osmine. Godišnja pretplata K 10.—, za akade- mičare K 8.—, a za srednjoškolce i učitelje K 5,—. Za rezervni fond uplaćuje se K 20,— od jednom una- prijed i radi izjednačenja te svote up- laćuju takovi pomagači lista, samo K 6.— kroz slijedećih pet godina za ra- čun pretplate. Novac se šalje na: Uštiedni banka českych spožitelen. Žiro A 1114. — Praha, a za Srbiju: Beogradska trgovačka banka, račun Jugoslavije, Beograd. — Redakcija i administracija: Praha Il. Maretinska ul. 45. ILI. Hrvatske Škole u Trstu. Od Hrvatskog školskog Društva u Trstu primamo popis darovatelja i ukupnu dosadanju svotu. Zadnji iskaz K 3929.30 Današnji iskaz K 2302.30 Dosada 'unišlo darova K 6241.60. Pošto su nas s mnogih strana za- molili, da o darovanim doprinosima u počast uspomene kojega pokojnika oba: - vijestimo obitelji: dotičnih: pokojnika, molimo sve dobrotvore našega društva, da nam odsada šalju uz darovani iznos također točan naslov osobe ili obitelji, kojoj bi imali javiti, da je dotična svota bila podarena u pomenutu svrhu. Hrvatsko školsko društvo“ u Trstu, ul. Lavatoio br. 1. 1. Demonstracije u Osljeku. Ovo je dana grad Osijek bio pozornicom velikih protumadžarskih demonstracija. Omla- dina je htjela na kolodvoru skinuti madžarski natpis, ali je bila zapriječena. Na kolodvorskoj zgradi polupala je prozore. Nekoliko je mladića uapšeno. Odv Slovenac Dr. Fridrik Babnik dvorski i sudbeni od- vjetnik otvorio je svoju odvjetničku kancelariju u Beču I. Liebiggasse 4. Odjeci događaja na Revoltelli. Pri- mamo iz Berlina: Srbo-hrvatsko-slove- načka akademska omladina u Berlinu, pod uticajem vapaja, koji je odjeknuo u cjelokupnom njenom narodu, a koji je izazvan svirepim i nedostojnim na- padajem talijanske omladine na njenu biiću srbo-hrvatske i slovenačke stu- dente u Trstu, sakupila se 17. o. mj. na zajednički zbor, na kome je pretre- sala taj nemili događaj i poslije govora, u kojima su dati izrazi gnjušanja, koje su pomenuti događaji u njoj izazvali, donijela je slijedeću rezoluciju: Srbo-hrvatsko-slovenačka akadem- ska omladina u Berlinu duboko žali, što su sinovi jednoga tako velikog kul- turnog naroda, kao što je talijanski narod, pali toliko nisko i dopustili sebi jedan takav akt, koji bi se mogao da oprosti samo horđama nekulturnih div- ljaka. Sinovi zemlje, na kojoj je ponikla kultura našega novoga vremena, ustre- mili su se kao divlje zvjeri na najele- mentarnije kulturno pravo svakoga na- roda — na pravo materinjega jezika. Osuđujući ovaj divljački korak Talijana u Trstu, srbo-hrvatsko-slove- načka akademska oioladina o Berlinu e svoje simpatije svojoj mučki napadnatoj braći u Trstu i nada se, da njena braća u Trstu nikada neće zabo- | raviti, da je jezik Re spona, koja , vezuje razna plemena našega da je jezik naičvršća podloga, na kojoj | počiva velika i zavjetna misao Jedinstva i da će svijesna svojih velikih zadataka istrajati u borbi za svoju narodnost, u čem će ju svagda pomagati cjelokupna srbo-hrvatsko-slovenačka omladina. Sjednica i zaključak hrv.-srp. koa- licije. Na 21. o. mj. imala je hrvatsko- srpska koalicijajsjednicu, na koju je pri- stupilo 39 narodnih zastupnika. Otsu- tno ih je bilo samo 7, a iti su se br- zojavno ispričali. Sjednici je predsjedao g. Grga Tuškan. Narodne zastupnike pozdravio je Tuškan. Iza njega uzeo je riječ Dr. Badaj, da reflektira na službena saopćenja, u kojima se tvrdi, da su predstavnici hrv.-srp. koalicije, koji su pregovarali sa grofom 'Ticom, priznavali, da vlada u Hrvatskoj ne može da bude parlamentarna. Dr. Ba- daj je izjavio, da je on, povodom je- dne 'Ticine primjedbe, rekao do duše, da on ne misli parlamentarnu vladu kao u Engleskoj, gdje je vlada u neku ruku eksekutivni odbor parlaments. Ali je on naročito nsglasio, da je u Hr- vatskoj vlada odgovorna saboru i da bi imala da bude šastavljena iz redova saborske većine, kako vi ova mogla nositi odgovornost za vladu i raditi s njom harmonično. Tica se izjavio sporazumnim s tim njegovim izjavama. Poslije Badaja uzeo je riječ Dr. Medaković, da izvijesti o svojim raz- govorima i pregovorima sa banom o pitanju promjene vlade, i o dosadaš- njem radu eksekutivnog odbora, Naj- važnija je u tom izvještaju izjava, da je njega ban zaista ovlastio, da može uvjeriti klub narodnih zastupnika hrv.- srp. koalicije, kako je on spreman, da sva tri mjesta, koja su u pitanju, po- puni sa zastupnicima hrv.-srp. koalicije. Još je ban dodao, — rekao je Dr. Me- daković — da je pripravan doći i u eksekutivni odbor i tamo ponoviti ovu izjavu, ako se autorizovana Medakovi- ćeva izjava ne bude smatrala za do- statnu. Da se zaista radilo i o popa- njenju mjesta odjelnog predstojnika za unutarnje poslove, dokazuje i ta činje- nica, što je on s banom utanačio mo- dus, kako će se ukloniti zapreka za pensionovanje odjelnog predstojnika Fodrocija, koja potječe otuda, što novi pensioni zakon još nije votiran. Klub je uzeo izjave D.ra Badaja i D.ra Medakovića s odobrenjem na znanje. O izvještajima se povela živahna rasprava, u kojoj su učestvovali i zastu- pnici iz pokrajine. Raspoloženje je bilo odlučno za to, da se istraje kod zahtjeva glede promjene vlade. Narodni su za- stupnici naročito naglašavali, da pro- mjenu vlade želi čitav narod i da samo u toj promjeni može da vidi jamstvo za učvršćenje novog stanja u zemlji, koje je stvoreno paktom s ministrom pred- sjednikom grofom 'Tisom. Posebno je još istaknuo, da se varaju oni faktori, koji misle da je narod umoran od do. sadašnjih borba, i koji računaju na ne. slogu koalicije. pa zbog toga drže da ne treba udovoljiti zahtjevima koalicije. Kad se je svršila debata jedno- glasno je primljen ovaj zaključak : ,Saborski klub hrvatsko-s: pske ko- alicije držao je danas pod predsjeda- Grge Tuškana, u prisutnosti 39 čla- nova, sjednicu na kojoj je eksekutivni odbor izvijestio o svom dosadanjem radu. Klub je jednodušno odobrio sta- novište, koje je u pitanju sastava vlade iz redova hrvatsko-srpske koalicije za- us60 eksekutivni odbor, jer bi se tako osigurao uspješan saborski rad i učvr- stili zdravi ustavni odnošaji u Hrvat- skoj. Klub je povjerio eksekutivnom odboru da i dalje korake poduzme, koji bi ovo pitanje doveli do uspješnog sporazumnog riješenja“. Oobretvori Družbe. Ravnateljstvo Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru u Opatiji primilo je krasan uskrsni dar od kruna 1.000 kao dar plemenitog go- spodina Marka pi. Czerliena general- re iz Zagreba, Taj lijepi dar do- šao je uprav u zgodan čas našoj družbi. Dalje je primilo iz Broda na Savi K 1000, zapis pok. ljekarnika Stjepana : Matijevića. Gosp. dr. Frano Alačević naroda, | odvjetnik u Zadru upisao se članom CRVENA HRVATSKA Br. 10. _.... utemeljiteljem naše družbe sa svotom od K 200. Hvala plemenitim darova- teljima i ugledali se dragi u svijetli im primjer! Dubrovačke vijesti 8—-————el Obljetnica smrti Zrinjskog i Frankopana. Dne 30. o. m. vrši se godišnjica smrti narodnih velikana ko- jim je za svoju ljubav prama domo- vini krvnički mač glave odrubio. Ža- losno bi bilo da se toga dana ne sje- timo naših velikana. Omladino, Gra- đani, u čijim srcima sveta uspomena neprestano plamti, iskažimo svoje po- štovanje po tuđoj zemlji raspršenom svetom pepelu. Slava narodnim mučenicima! =Rmr-raauMjeSžg Plemeniti čin naše Općine. Općinsko je Upraviteljstvo darovalo 200 K_ za hrvatske škole u Trstu. Neka je svaka pohvala našoj Općini za ovaj plemeniti dar. Cvijetni dan. Od Cvijetnog dana ne dijeli nas još puno vremena. Pre- poručujemo Upravi Podružnice i omla- dini da na vrijeme stave ruke na po- sao, a naš im list rado stoji na raspo- loženju za sve eventualne potrebite vijesti. Družbina akademija. Već smo najavili, da ćemo iznijeti u brojkama prihod akademije i imena gg. darova telja. Ovo potonje činimo na drugom mjestu. Što se tiče prihoda akademije sa prodajom blokova i naknadnim pri- nosima, do danas bruto prihod iznaša 3224-55 tri hiljade dvijesta i dvade- set i četiri krune i 55 para. — Čisti se prihod još ne može opredijeliti, jer na račun akademije još uvijek stižu novčani prilozi. Kako se vidi iz gornje brojke uspjeh je lijep. Živjelo naše rodoljubno građanstvo ! Predavanje prof. Skerlića. Po- znati filolog i pisac, univerzitetski pro- fesor Dr. Skerlić, urednik ,, Srpskog Književnog Glasnika“ doći će polovi- com maja u Dalmaciju, da održi ne- koliko predavanja. Predavaće u Zadru, Spljetu i Dubrovniku u svakom gradu po dva kulturno književna predavanja. Radujemo se već sada da ćemo skoro vidjeti u našoj sredini odličnog pro- pagatora jugoslavenstva profesora Sker- lića. Preporučujemo našem građanstvu da ne propusti ovu lijepu priliku. Ne idimo natrag. Ovo je po dru- gi put da opažamo na oglasima Aka- demskog Kluba neke titulo za gg. pre- davače. Držimo da je to posve suvišna i loša imitacija. Ako već jednom ima- demo i hoćemo da imitiramo, onda imitujmo ono što je dobro, a ne loše stvari, Presvijetli, preuzvišeni, vele- možni i t. d. kod nas se nije nikada upotrebljavalo i ne upotrebljava, Nje- mačko im je porijeklo a uvriježilo se je u Hrvatskoj. Ne primajmo i ne u- vađajmo te suvišne novotarije. Ako ćemo uzeti za primjer naš stari Du- brovnik — koli je bio oligarhij- sko aristokratska republika — svak je bio samo gospar. Pa i slim knez je bio samo gospar, U toj smo dobroj, de- mokratskoj vrlini naših starih još kon- sekventni, jer i mi danas ne govorimo drukčije. Da kogod što čezne za no- votarijama ne pomisli možda, e je ovaj naš lijepi način tituliranja zastario, pa da ga treba izmijenuti, aspomenućemo exempli gratia, da je u &anašnjoj Franceskoj, koja je recimo najmanje jedan vijek pred nama, svak samo go- . Francezi svome suverenu, pred- sjedniku republike ne Me i ne pišu drugovačije već: Mr. le president = gospodin predsjednik' Pokret naših učiteljica. I naše učiteljice, dubrov. kotara, sakupiše se dne 11. ov. mj. na sastanak u ovome gradu, da se dogovore, kako će se vladati u pokretu, te je nastao međa učiteljicam diljem naše lijepe otadžbine. Sve su učiteljice bile, što lično, što pu- nomoći zastupane, Sastankom je upra- vljala vrijedna naša nadač. g.ca N. Ba- larin, te je vladao uzoran red, a ras- prave su bile veoma ozbiljne, što im je na čast. Na svrhu zaključiše, da će biti sa svojim drugaricama solidarne ma u