— 8tr.2 i

 

zicije, da će na povratku iz

NERA ue
neznajući kamo bi uzeo je stvar u
šprdnju

O ovom putu madžarskih zastup-
nika sve se više piše. ,Novoje Vremja“
misli da će taj put doista biti, pa
dodaje, da će svršiti fjaskom nastojanje
grofa Tise, da pošto poto spriječi put
madžarskih političara u Petrograd.

Jeli sve ovo samo jedan manevar

opozicije kojemu su uzroci
u nutarnjoj politici, a namjera im je
da preplaše Berlin i Beč, da im Beč
popusti da se riješe Tise ili su iskrene
izjave njihovih političara, vidjet ćemo
skoro. Ako je ovo zadnje, onda je
doista madžarski narod na odlučnoj

Trojni sporazum 1ll savez?

Glasovi evropske štampe
Poznati francuski svjetski istorik,
Ernest Lavis, napisao je u londonskom
Timesu i pariškom Tempsu karakteri-
stičan članak o Trojnom sporazumu.
On ističe potrebu sve to čvršće veze
među državama Trojnog sporazuma.
Po mišljenju Lavisa, Engleska bi
morala povećati svoju suhozemnu voj-
sku, jer je Francuska povećala svoju.
Istaknuvši, da Trojni Savez predviđa
sve, što je potrebno za slučaj objave
rata, Lavis kaže: ,Nesumnjivo je, da
se Njemačka pobrinula za jedinstvenu
akciju svojih saveznika. U času objave
rata Trojni Savez će složno mobilizo-
vati svoje sile, a da li su za takav slu-
čaj isto tako spremne i Engleska i
Francuska ? Može se vjerovati, da jesu.
Ali pitanje je, da li se Engleska u tom
sporazumjela sa Rusijom? A kakav
nam je taj sporazum, kad unaprijed
znamo, da nemamo općega plana za
odbranu. Nije moguće oeloboditi se ne-
spokojstva na očigled neprekidnih di-
plomatskih kriza. Rusija, Francuska i
Kagleska, i ako su djelovale solidarno,
nijesu onoga jedinstva, koje
se tako oštro očitovalo u akcijama Troj-
nog Saveza“. — Treba učiniti kraj
ovom neodređenom stanju — završuje
Lavis. Trojnom Sporazumu trebu dati
čvrst temelj.

 

*
Petrogradski kurier donio je o o-
vom pitanju takođe vrlo značajan
članak

U članku se konstatuje. da rusko-
engleski sporazum od 1907. godine,
koji ni po svom duhu nije sličan sr-
dačnom sporazumu englesko francu-
skom od 1904. godine“, ni u Perziji,
ni na bližem Istoku, ni za vrijeme a-
neksijske krize, ni u pitanju moreuza,
nije dao osobitih pozitivnih rezultata,
a ipak interesi Rusije i Engleske ina
Istoku i u Evropi potpuno harmoni-
raju. ,Mi ne forsiramo, veli petrograd-
ski list, za sada misao rusko-engleskog
saveza. Mi znamo, da je u Eogleskoj
takav savez vrlo nevjerovatun, i ako
liberali primaju saveze, kad im se čine
neizbježni — što dokazuje i obnova
saveza & Japanom. Ali s druge strane,
mi imamo prava da tražimo jedan spo-
razum općega karaktera u svima pita-
njima, gdje su tangirani naši interesi.
Inače, naši sadašnji odnosi sa Engle-
skom nemaju vrijednosti za nas“.

 

Car Nikola ide u Bukurešt

Skoro su se po novinskim stup-
cima pronosile vijesti, da će njemački
car Vilim poći u Razaunjsku, da izvrši
ono što mje mogao da postigne aus
trijski poslanik Czernim, da naime iz-
miri Ramuniju sa Austrijom dotično
s Trojninim šavezom. Ta je misija
bila opredijeljena caru Vilimu. Sada se
te vijesti o patu cara Vilima odrešito
dementiraju sa auktoritativnog izvore,
s strane rumunjskog ministra vanjskih
poslova, koji je izjavio, da sar Vilim,
MBA se bode s Krla vraćao kući neće

\ gosta: cara ruskoga. Rumunija
e već sprema da s dočeka
Nikola sbe-

 

Bolest Frana Jostpa
Posljednjih dana Nj. V. je oboljelo
što je izazvalo zabrinutost. Bolest kre-
će sve više na bolje, o čemu se iz-
daju dnevni buletini.  Poboljšica se
znatno opaža. Kralj je prehlađen, ali
lijepo vrijeme djeluja dobro na prehla-
du. Kralj stoga neće putovati u Bu-
dimpeštu, nego će ga pri otvoru dele-
gacija zastupati prijestolonasljednik.
Kralj boluje od pred 14 dana.
Katar je prešao u bronkije, i ta bron-
chitis ciroumscripta zahvatila je samo
desne bronkije, dok su lijeve nedirnute.

 

Rat između Mexika
i sjedinjenih država?

Predsjednik Wilson je predložio
kongresu referat o prilikama iz Mexika.
Predsjednik Wilson je ujedno umolio
kongres, da mu dozvoli, da upotrebi
vojnu snagu Sjedinjenih Država za
ušćuvanje ugleda Unije. Ratna morna-
rica Sjedinjenih Država u Tihom i Ve-
likom Oceanu stoji spremna, da izvrši
naloge vlade, te da izvede potrebnu
presiju, na Meksiko. Kako se iz upu.
ćenog vrela saznaje, provesti će mor-
narica Sjedinjenih Država najprije blo-
kadu meksikanske obale, a ako i to ne
bi koristilo, iskrcati će svoje čete.

Kad je došla vijest, da su odbile
Sjedinjene Države zahtjeve Huertine,
priredile su silne ovacije predsjedniku
silna svjetina stajala je pred Bijelom
kućom. U svim restauracijama svirala
se narodna himna. Raspoloženje je isto
kao prije rata sa Španijom.
uvjeravaju, da su Sjedinjene Države
spremnije od onda. Ratni ministar po-
zivlje obveznike vojničke pod oružje.
Ratni veliki brod ,North Dacota“ ot-
plovio je pred Tampico. Dvadeset i
dva ratna broda nalaze se pred Pansi-
colom u zaljevu mejičkom. Kako se
glasa, i svemu imade pred mejičkim
obalama 48 ratnih brodova američkih
sa 667 topova.

Kongres je dao predsjedniku Wil-
sonu pravo da raspolaže s kopnenom
vojnom snagom Sjedinjenih Država.
Oklopnjača ,, Mississippi“ je otplovila
pred Tampico. Na oklopnjači se nalazi
600 vojnika i 12 aeroplana. Glavnim
zapovjednikom za kopnenu vojsku je
imenovan general Wood. General Wood
je otputovao u Galveston u Texasu,
koji se nalazi nedaleko meksikanske
granice.

 

Slovenci u Americi

Ovih je dana izdana službena sta-
tistika o narodima koji žive u Američ-
kim Saveznim državama. Do 1910. su
u Americi poznavali samo Amerikance
i pri popisu stanovništva nisu bilježili
narodnost. Činilo se to najviše radi
toga, jer tamo je masa svijeta, jedim-
stvena mišljenja ljudi i nacija sa čitave
kugle zemaljske, pa je bilo teško
odrediti ko pripada kojoj naciji. Pa i
sad se pokazalo da je to zbilja težak
posao, jer pored najbolje volje nije ta
statistika tačna slika narodnosti koje
žive u Sjev. Americi. Tako n. pr. broj
Čeha koji žive u Americi iznosi po toj
statistici 538.329, ali Česi sami raču
naju da ih je tamo i preko 750.000.
Po toj statistici ima u Americi Slovena
(i Latiši su uračunati u Slovene)
3,240.467: od tih je 1,831.060 doselje-
nih, a 1,408.801 tamo rođenih. Po na-
rodnosti su ovako razdijeljeni: Poljaci
1,707.640, Česi 538.329, Slovuci 284.444.
Litvani i  Latiši 211.233 Slovenci
183.431. Rusi 95.137, Hrvati 93.036,
Rusini 35.359, Srbi 26.752, Bugari
19,380. Dalmatiner &505, Crnogorci
3961, i ostalih 35.196 (među ovima .
najviše Slovaka koje su zabilježili kao
Slavene) i ako ovi podaci nisu čtačni
ipak nam približno daju preglednu
sliku o našem narodu u Americi, Pre-
ma drugim narodima u Saveznim Dr-
žavama dolaze Slaveni na treće mjesto.
Najviše je Bogleza oko 11,000.000,
onda Nijemaca oko 4,000.000, pa Slo-
vena oko 3,500,000, Italijana 2,151.422,
Šveda 1,445896, Francuza 1,357.169,
Norvežana 1,000.309 i t d
ima u Saveznim Državama 1,676.762.
Najveća slovenska naseobina je Kleve-
land gdje ima preko 20.000 Slovenaca

 

 

Klofačev govor proti poli-
tici grofa Berchtolda.
»Morgen“ prima iz Praga, da je

u ,Narodncm Domu“ u Smihovu zast,

Klofač držao govor. Rekao je, da će

trebati borbu iz carevinskog vijeća

prenijeti u delegacije. U došastom za-
sjedanju delegacije morat će se otvo-

reno razviti zastava nezadovoljstva i

otvorena opozicija protiv politike grofa

Berchtolda, koju sada pobija madžar-

ska opozicija. Česki narod nije kroz

decenije izdržao borbu protiv dualizma

i centralizma samo za to, da šuti u

kritičnom času. Vrijeme je, da se svag-

dje, pa i u delegacijama i izjavi, da smo

mi dobri Česi i dobri Slaveni i da ho-

ćemo takvim ostati u vlastitom interesu.

 

Domaće vijesti

Jugoslavija, organ jugoslavenske
nacionalistične omladine izlazi 1. maja.
Umoljavamo sve povjerenike, da po-
žure sa sakupljanjem pretplate, inse-
rata i imenikom pretplatnika. Za omla-
dinske dopise posljedni je rok 25.
aprila. Jugoslavija“ izlazi jedanput
mjesečno na 48 stranica velike osmine.
Godišnja pretplata K 10.—, za akade-
mičare K 8.—, a za srednjoškolce i
učitelje K 5,—. Za rezervni fond
uplaćuje se K 20,— od jednom una-
prijed i radi izjednačenja te svote up-
laćuju takovi pomagači lista, samo K
6.— kroz slijedećih pet godina za ra-
čun pretplate. Novac se šalje na:
Uštiedni banka  českych  spožitelen.
Žiro A 1114. — Praha, a za Srbiju:
Beogradska trgovačka banka, račun
Jugoslavije, Beograd. — Redakcija i
administracija: Praha Il. Maretinska
ul. 45. ILI.

Hrvatske Škole u Trstu. Od
Hrvatskog školskog Društva u Trstu
primamo popis darovatelja i ukupnu
dosadanju svotu. Zadnji iskaz K 3929.30
Današnji iskaz K 2302.30 Dosada

'unišlo darova K 6241.60.

Pošto su nas s mnogih strana za-
molili, da o darovanim doprinosima u
počast uspomene kojega pokojnika oba:

- vijestimo obitelji: dotičnih: pokojnika,

molimo sve dobrotvore našega društva,
da nam odsada šalju uz darovani iznos
također točan naslov osobe ili obitelji,
kojoj bi imali javiti, da je dotična
svota bila podarena u pomenutu svrhu.
Hrvatsko školsko društvo“ u Trstu,
ul. Lavatoio br. 1. 1.
Demonstracije u Osljeku. Ovo je
dana grad Osijek bio pozornicom velikih
protumadžarskih demonstracija. Omla-
dina je htjela na kolodvoru skinuti
madžarski natpis, ali je bila zapriječena.
Na kolodvorskoj zgradi polupala je
prozore. Nekoliko je mladića uapšeno.
Odv Slovenac Dr.
Fridrik Babnik dvorski i sudbeni od-
vjetnik otvorio je svoju odvjetničku
kancelariju u Beču I. Liebiggasse 4.
Odjeci događaja na Revoltelli. Pri-
mamo iz Berlina: Srbo-hrvatsko-slove-
načka akademska omladina u Berlinu,
pod uticajem vapaja, koji je odjeknuo
u cjelokupnom njenom narodu, a koji
je izazvan svirepim i nedostojnim na-
padajem talijanske omladine na njenu
biiću srbo-hrvatske i slovenačke stu-
dente u Trstu, sakupila se 17. o. mj.
na zajednički zbor, na kome je pretre-
sala taj nemili događaj i poslije govora,
u kojima su dati izrazi gnjušanja, koje
su pomenuti događaji u njoj izazvali,
donijela je slijedeću rezoluciju:
Srbo-hrvatsko-slovenačka akadem-
ska omladina u Berlinu duboko žali,
što su sinovi jednoga tako velikog kul-
turnog naroda, kao što je talijanski
narod, pali toliko nisko i dopustili sebi
jedan takav akt, koji bi se mogao da
oprosti samo horđama nekulturnih div-
ljaka. Sinovi zemlje, na kojoj je ponikla
kultura našega novoga vremena, ustre-
mili su se kao divlje zvjeri na najele-
mentarnije kulturno pravo svakoga na-
roda — na pravo materinjega jezika.
Osuđujući ovaj divljački korak
Talijana u Trstu, srbo-hrvatsko-slove-
načka akademska oioladina o Berlinu
e svoje simpatije svojoj mučki
napadnatoj braći u Trstu i nada se, da
njena braća u Trstu nikada neće zabo- |
raviti, da je jezik Re spona, koja ,
vezuje razna plemena našega

da je jezik naičvršća podloga, na kojoj |
počiva velika i zavjetna misao Jedinstva
i da će svijesna svojih velikih zadataka
istrajati u borbi za svoju narodnost, u
čem će ju svagda pomagati cjelokupna
srbo-hrvatsko-slovenačka omladina.

Sjednica i zaključak hrv.-srp. koa-
licije. Na 21. o. mj. imala je hrvatsko-
srpska koalicijajsjednicu, na koju je pri-
stupilo 39 narodnih zastupnika. Otsu-
tno ih je bilo samo 7, a iti su se br-
zojavno ispričali. Sjednici je predsjedao
g. Grga Tuškan. Narodne zastupnike
pozdravio je Tuškan. Iza njega uzeo
je riječ Dr. Badaj, da reflektira na
službena saopćenja, u kojima se tvrdi,
da su predstavnici hrv.-srp. koalicije,
koji su pregovarali sa grofom 'Ticom,
priznavali, da vlada u Hrvatskoj ne
može da bude parlamentarna. Dr. Ba-
daj je izjavio, da je on, povodom je-
dne 'Ticine primjedbe, rekao do duše,
da on ne misli parlamentarnu vladu
kao u Engleskoj, gdje je vlada u neku
ruku eksekutivni odbor parlaments. Ali
je on naročito nsglasio, da je u Hr-
vatskoj vlada odgovorna saboru i da
bi imala da bude šastavljena iz redova
saborske većine, kako vi ova mogla
nositi odgovornost za vladu i raditi
s njom harmonično. Tica se izjavio
sporazumnim s tim njegovim izjavama.

Poslije Badaja uzeo je riječ Dr.
Medaković, da izvijesti o svojim raz-
govorima i pregovorima sa banom o
pitanju promjene vlade, i o dosadaš-
njem radu eksekutivnog odbora, Naj-
važnija je u tom izvještaju izjava, da
je njega ban zaista ovlastio, da može
uvjeriti klub narodnih zastupnika hrv.-
srp. koalicije, kako je on spreman, da
sva tri mjesta, koja su u pitanju, po-
puni sa zastupnicima hrv.-srp. koalicije.
Još je ban dodao, — rekao je Dr. Me-
daković — da je pripravan doći i u
eksekutivni odbor i tamo ponoviti ovu
izjavu, ako se autorizovana Medakovi-
ćeva izjava ne bude smatrala za do-
statnu. Da se zaista radilo i o popa-
njenju mjesta odjelnog predstojnika za
unutarnje poslove, dokazuje i ta činje-
nica, što je on s banom  utanačio mo-
dus, kako će se ukloniti zapreka za
pensionovanje  odjelnog predstojnika
Fodrocija, koja potječe otuda, što novi
pensioni zakon još nije votiran.

Klub je uzeo izjave D.ra Badaja
i D.ra Medakovića s odobrenjem na
znanje.

O izvještajima se povela živahna
rasprava, u kojoj su učestvovali i zastu-
pnici iz pokrajine. Raspoloženje je bilo
odlučno za to, da se istraje kod zahtjeva
glede promjene vlade. Narodni su za-
stupnici naročito naglašavali, da pro-
mjenu vlade želi čitav narod i da samo
u toj promjeni može da vidi jamstvo
za učvršćenje novog stanja u zemlji, koje
je stvoreno paktom s ministrom pred-
sjednikom grofom 'Tisom. Posebno je
još istaknuo, da se varaju oni faktori,
koji misle da je narod umoran od do.
sadašnjih borba, i koji računaju na ne.
slogu koalicije. pa zbog toga drže da
ne treba udovoljiti zahtjevima koalicije.

Kad se je svršila debata jedno-
glasno je primljen ovaj zaključak :

,Saborski klub hrvatsko-s: pske ko-
alicije držao je danas pod predsjeda-
Grge Tuškana, u prisutnosti 39 čla-
nova, sjednicu na kojoj je eksekutivni
odbor izvijestio o svom dosadanjem
radu.

Klub je jednodušno odobrio sta-
novište, koje je u pitanju sastava vlade
iz redova hrvatsko-srpske koalicije za-
us60 eksekutivni odbor, jer bi se tako
osigurao uspješan saborski rad i učvr-
stili zdravi ustavni odnošaji u Hrvat-
skoj.

Klub je povjerio eksekutivnom
odboru da i dalje korake poduzme,
koji bi ovo pitanje doveli do uspješnog
sporazumnog riješenja“.

Oobretvori Družbe. Ravnateljstvo
Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru u
Opatiji primilo je krasan uskrsni dar
od kruna 1.000 kao dar plemenitog go-
spodina Marka pi. Czerliena general-
re iz Zagreba, Taj lijepi dar do-

šao je uprav u zgodan čas našoj družbi.
Dalje je primilo iz Broda na Savi K
1000, zapis pok. ljekarnika Stjepana
: Matijevića. Gosp. dr. Frano Alačević
naroda, | odvjetnik u Zadru upisao se članom

 

 

CRVENA HRVATSKA Br. 10. _....

utemeljiteljem naše družbe sa svotom
od K 200. Hvala plemenitim darova-
teljima i ugledali se dragi u svijetli

im primjer!

Dubrovačke vijesti

8—-————el

Obljetnica smrti Zrinjskog i
Frankopana. Dne 30. o. m. vrši se
godišnjica smrti narodnih velikana ko-
jim je za svoju ljubav prama domo-
vini krvnički mač glave odrubio. Ža-
losno bi bilo da se toga dana ne sje-
timo naših velikana. Omladino, Gra-
đani, u čijim srcima sveta uspomena
neprestano plamti, iskažimo svoje po-
štovanje po tuđoj zemlji raspršenom
svetom pepelu.

Slava narodnim mučenicima!

=Rmr-raauMjeSžg

Plemeniti čin naše Općine.
Općinsko je  Upraviteljstvo darovalo
200 K_ za hrvatske škole u Trstu. Neka
je svaka pohvala našoj Općini za ovaj
plemeniti dar.

Cvijetni dan. Od Cvijetnog dana
ne dijeli nas još puno vremena. Pre-
poručujemo Upravi Podružnice i omla-
dini da na vrijeme stave ruke na po-
sao, a naš im list rado stoji na raspo-
loženju za sve eventualne potrebite
vijesti.

Družbina akademija. Već smo
najavili, da ćemo iznijeti u brojkama
prihod akademije i imena gg. darova
telja. Ovo potonje činimo na drugom
mjestu. Što se tiče prihoda akademije
sa prodajom blokova i naknadnim pri-
nosima, do danas bruto prihod iznaša
3224-55 tri hiljade dvijesta i dvade-
set i četiri krune i 55 para. — Čisti
se prihod još ne može opredijeliti, jer
na račun akademije još uvijek stižu
novčani prilozi. Kako se vidi iz gornje
brojke uspjeh je lijep. Živjelo naše
rodoljubno građanstvo !

Predavanje prof. Skerlića. Po-
znati filolog i pisac, univerzitetski pro-
fesor Dr. Skerlić, urednik ,, Srpskog
Književnog Glasnika“ doći će polovi-
com maja u Dalmaciju, da održi ne-
koliko predavanja. Predavaće u Zadru,
Spljetu i Dubrovniku u svakom gradu
po dva kulturno književna predavanja.
Radujemo se već sada da ćemo skoro
vidjeti u našoj sredini odličnog pro-
pagatora jugoslavenstva profesora Sker-
lića. Preporučujemo našem građanstvu
da ne propusti ovu lijepu priliku.

Ne idimo natrag. Ovo je po dru-
gi put da opažamo na oglasima Aka-
demskog Kluba neke titulo za gg. pre-
davače. Držimo da je to posve suvišna
i loša imitacija. Ako već jednom ima-
demo i hoćemo da imitiramo, onda
imitujmo ono što je dobro, a ne loše
stvari, Presvijetli, preuzvišeni, vele-
možni i t. d. kod nas se nije nikada
upotrebljavalo i ne upotrebljava, Nje-
mačko im je porijeklo a uvriježilo se
je u Hrvatskoj. Ne primajmo i ne u-
vađajmo te suvišne novotarije. Ako
ćemo uzeti za primjer naš stari Du-
brovnik — koli je bio oligarhij-
sko aristokratska republika — svak je
bio samo gospar. Pa i slim knez je bio
samo gospar, U toj smo dobroj, de-
mokratskoj vrlini naših starih još kon-
sekventni, jer i mi danas ne govorimo
drukčije. Da kogod što čezne za no-
votarijama ne pomisli možda, e je ovaj
naš lijepi način tituliranja zastario, pa
da ga treba izmijenuti, aspomenućemo
exempli gratia, da je u &anašnjoj

Franceskoj, koja je recimo najmanje
jedan vijek pred nama, svak samo go-
. Francezi svome suverenu, pred-
sjedniku republike ne Me i ne pišu
drugovačije već: Mr. le president =
gospodin predsjednik'

Pokret naših učiteljica. I naše
učiteljice, dubrov. kotara, sakupiše se
dne 11. ov. mj. na sastanak u ovome
gradu, da se dogovore, kako će se
vladati u pokretu, te je nastao međa
učiteljicam diljem naše lijepe otadžbine.
Sve su učiteljice bile, što lično, što pu-
nomoći zastupane, Sastankom je upra-
vljala vrijedna naša nadač. g.ca N. Ba-
larin, te je vladao uzoran red, a ras-
prave su bile veoma ozbiljne, što im
je na čast.

Na svrhu zaključiše, da će biti sa
svojim drugaricama solidarne ma u