4 užas iii > 3 PRETPLATA MINE — BROJEN ZA DOŠA = ZA PO I ČETVRT POJEDINI BROJ Z Re Dubrovnik, 1. maja 1914. Dan 30. aprila, obljetnica mučeničke smrti Zrinjskog i Frankopana, pomen pa pogibiju tih dvaju hrvatkih velikana, taj istorički dan naš, uvijek se je u našem narodu tužno proslavljao. Obično su se držale zadušnice za duše mučenika, a omladina je, osobito ona bečka, čest), i ako ne redovno, pohodila gro- bove njihove u Bečkom Novom Mjestu, gdje im je glava bila odrubljena. Sasvim tim, ta proslava oblje- tnice nije bila ukorijenjena u narodu, u široj masi, niti je ika- da ma i iz daleka poprimala o- bilježje nekog narodnog dana. Šta više proslava je bivala više ma- nje provincijalna, neke pute i lokalna, a već od pred dosta godina, počinjaše da bude 1 stra- načka. Tako da do nazad dvje godine, 30, aprila, izgledao je kao dan koji je u neku ruku uzet u monopol sa strane pra- vaša; izgledalo je, kao da je to samo pravaška proslava, dakle, stranačka, a ne opće narodna. | x Ideja narodnog jedinstva sve | više i više je dozrijevala, i sa tim su se, istodobno, počeli mi- jenjati pogledi i shvatanja izvje- snih događaja koji zasijecaju u istoričko razvijanje jednokrvnog naroda, ma da su se ti događaji događali sasma osebno, razdijelje- no i po različnim, više puta pro- tuslovnim povodima, Trebalo je da samo vrijeme, koje je doga- daje stvaralo, ono samo da ih svodi u pravi red, da poravnava i izglađuje. Svak se sjeća, pa to nije davno ni bilo, kad su Hr- vati srpski Vidovdan znali upo- trebiti u smislu nekog naslađi- vanja i poruge za srpski poraz na Kosovu; niko nije zaboravio, a i to je nedavno bilo, kad su Srbi u _ Zrinjskofrankopanskoj obljetnici, mješte mučenika, vi- djeli dva sitna servilna stvore- nja. Sve su to žalosne činjenice iz prošlosti, koje su, srećom i razborom, danas u nepovrat iš- čezle. Vrijeme, prirodni i zdravi razvoj prilika, dovedoše stvari na pravo mjesto, Od jednog srp- skog tužnog, ali junačkog Vi- dovdana, iskočio je jedan na- rodni, opće narodni, srpsko-hrvat- ski veliki, slavni Vidovdan. Je- dan hrvatski, u zadnje vrijeme čak pravaški trideseti april, pre- tvorio se u narodni, opće naro- dni, hrvatsko-srpski dan. Eto, čudna slučaja! Prošle godine dan uspomene mučeničke smrti Zrinjskog i Frankopana prosla- vio je samo Beograd, Ove go- dine, uz prijestoni Beograd i ostala srpska mjesta, proslavilo je 30. aprila i novooslobođeno carsko Skoplje. Proslavili su ga svi Hrvati, svi Srbi, zajednički, uzajamno. Na proslavi u srpskoj prijestolnici govorio je hrvatski profesor iz prijestolnice hrvatske. U mjestima gdje živu Hrvati i Srbi pomiješano, uz hrvatske ro- KE SUBO LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUBTRO-UGARSKU RA GO. DINU KRUNA 10,4 ZA INOZEM E VRATI LIST KAD SMATRA SE PRED- TO POLUGODIŠTE ERNO f otete govorili_su Srbi o hr- ' v narodnim mučenicima. Događaji ge razvijaju svojim prirodnim tokom, Od jedne pro- vincijalne, odjelite uspomene, više puta upotrebljavane u stra- načke svrhe, razvio se jedan na- rodni dan. A zašto? — Jer se više ne slavi odrubljena glava, krvav mač, i slično, nego ideja, ideja nacionalne slobode. I u tome 'je značenje triđesetoga aprila. Delegacije Exposć grofa Berchtolda Grof Berchtold držao je u dele- gacionom odboru za spoljašnje poslove svoj expose. Govorio je iserpivo i skroz opti- mistički o Albaniji, dok je o Balkanu govorio polemično. Naglasuje da nova podjelba Balkana ne odgovara etničkim načelima. U ostalom da je Austrija puna dobrih namjera prama balkanskim državama. Srbija se je mogla za cijele balkanske krize uvjeriti o daleko su- sretljivom ponašanju Austrije, ali do sada nije pokazala ničim da to priznaje i da želi i nadalje sa Monarhijom do- bre odnošaje gojiti. Usprkos opetovanih | divergencija nadati se je da će uspjeti | opet uspostaviti najbolje odnošaje iz- \ među Monarhije i Crnegoie. Bugarska | se svim silama posvetila unutarnjem | uređenju i može da uvijek računa na simpatije Austro-Ugarske. Exposč na- | javljuje novi trgovački ugovor sa Bu- | garskom i Grčkom te izrazuje najbolje | želje za ojačanje Turske. Žali nepri- | jateljske pojave u odnošajima Ičumunj- ske prama Austriji, koje su jamačno | nastale uslijed toga što je ponašanje | Austrije prama Rumunjskoj za vrijeme | krize bilo zlo shvaćeno. Upozorava | Rumunjsku da me stavlja na kocku svoje dobre odnošaje sa monarhijom. Temelj austrijske politike leži u troj- nom savezu, koji je na sastanku u Opatiji bio još i jače učvršćen. Na tom sastanku su se Austrija i Italija odlu- čile na zajedničko nastojanje za saču- vanje mira i osiguranje slobode i rav- | noteže na Jadranu. Expos# govori sim- patično o Engleskoj i Francuskoj_i | naglasuje odnošaje prama RNasiji te konstatira trajni prijateljski karakter | ruske politike, koja da ima izrazito miroljubive namjere. Kxposč se nada i dalje u dobre odnošaje te da će se povećanje vojske dogovorno urediti. Exposč je bio primljen hladao i ozna- čuje se nedostatnim. Bilješke Imamo da zabilježimo jedan ka- rakterističan slučaj u Spljetu. Vratri nijesu htjeli da dadu misu za hrvatske mučenike Zrinjskog i Frankopana! A- kademski je klub, kako javljaju spljet- ske novine, bio najavio zadušnice kod Franjevaca na, Dobrome. Ali fratri no htjedoše da dadu misu. Uzalud je o- mladina molila i molila, apelovala na njihova vjerska i narodna čuvstva, ali sve uzalud. Omladina se obratila bi- skupu; biskup je u tom smislu inter- venirao, ali sve uzalud, jer fratri ni biskupu ne ugodiše. Spljetska Zastava im stoga dovikuje: ,Vi nijeste sljed- benici Krista već onih trgovaca, koje je Krist istjerao iz hrama“. . U Zagrebu je odgođena proslava zvinjskofrankopanska. Uzrokom je spro- vod nadbiskupa Posilovića. Frankovci, koji su do sada bili monopolisali 30. april, pokazuju se ove godine prilično neraspoloženi prema spomen proslavi. Usrok je naravno samo to što i Srbi sudjelaju pomenu. Mjesto da im bude milo da cjelokupni narod slavi jednu narodnu uspomenu, oni se počinju oz- lovoljavati. Valjda stoga, što zrinjsko- CRVENA G 4 A 20 Pala. == Dubrovnik, 2. moje 1914. izdavotel 1 odgovorni urednik: ivo Arsete. Godina XXIV. — Broj 11. frankopariska proslava ne može više da bude frankovačko agi sred- stvo! I u Zagrebu htjedoše frankovci da proslave 30. aprila napose. 1 u ma- lo ne doživio Zagreb dvije proslave, da se nekako omladina nije sporazu- mjela! . Bugari neće sudjelovati svesokol- skom sletu u Ljubljani! Ičazlog je, što je vlada po svaki nastojala, da bugarski Sokoli ne u prijateljski doticaj sa Srbima. Karakteristično je stvoren sa vrlo neznatnom većinom, koje ne bi ni hilo, da mije vlada ula- gala svoj upliv kako da osujeti sudje- lovanje bugarskog sokolstva. Konkordat Parizki listovi donose vijesti iz Rima, da je konkordat između kralje- vine Srbije i rimske kurije utanačen. Konkordat da je potpisan između de- legata srpske vlade, srpskog poslanika u Parizu Milenka Vesnića, koji je sproveo uskrsne pravoslavne blagdane u Rimu i državnog tajnika Vatikana kardinala Merry del Vala, Konkordat je tako sklopljen, da se Austro-Ugarskoj odu- zimlje upliv mad katolicima u Novoj Srbiji i da sav svoj dojakošnji protek- torat nad kršćanima u evropskoj Tur- skoj gubi. Srpska vlada imenovat će doskora jednog diplomatskog zastupni- ka kod Vatikana, a Vatikan jednog nuncija na beogradskom konaku. što se tiče uređenja katoličke hijerarhije u Srbiji, to će se osnovati katolička nad- | biskupija u Beogradu, dok će se u Skoplju i u Prizrenu osnovati katoličke biskupije. Veli se, da će biti u crkva- ma zavedena staroslavenska služba božja. O Općinskim izborima Zadarski dopisnik šalje Obzoru ovaj dopis iz Dalmacije : Neki dan su bili obavljeni naknadni izbori drugog tijela za općinsko vieće u Visu. Borba je bila vrlo žestoka. S jedne strane bili su Hrvati i Hrvatska pučka napredna stranka, a s druge pravaška zajedno sa autonomašima (dr. Dojmi i njegove pristaše). Izbor je bio od osobite važnosti, jer je od- lučivao o većini zastupstva, pošto je prvo tijelo već biralo pravaške, a treće predložnike Hrvatske i Napredne stran- | ke, Rezultat je naknadnog izbora u | drugom tijelu dao ovaj konačni izpadak : 49 glasova za Hrvatsku i naprednu stranku, a 41 za pravaše i autonomaše, | Poslje izbora pravaši su u svojoj štampi podigli silne obtužbe proti tobožnjim bezakonjima izbornog povjerenstva, te su uložili i utok proti izpadku izbora. Danas se je sastalo na c. kr. na- mjosništvu mješovito povjerenstvo, da vijeća i rasudi o tom utoku. Povjeren- stvo je ljednoglasno potvrdilo većinu Hrv. i Naprednoj stranci. Ukinulo je četiri glasa, tako da je konačni izpe- dak bio 45 naprama 41. Bilo je prika- zano utoka i proti nekojim pravaškim glasovima, nu povjerenstvo se nije time bavilo, pošto je to suvišno. Ovo je riješenje mješovitog izbor- nog povjerenstva tim važnije, što u njemu sjedi većina vladinih ljudi, a ti sigarno danas nisa na strani Hrvatske ni Napredne stranke. Mješovito se je povjerenstvo ba- vilo također izborom trećeg tijela u Supetru, te je, na temelja jedne pre- sude upravnog suda, rasudilo, da Hr- vatskoj stranci ostaje većina. 1 tako vijećnici sviju triju izborništva u Su- petru pripadaju Hrv. stranci. Ovi naknadni administrativni iz- bori važni su i sa političkog gledišta, jer otoci srednje Dalmacije šalju jednog zastupnika u carevinsko vioće, a četiri u dalmatinski sabor. Ti svi pripadaju | | | | Hrvatskoj stranci, ipak da je zaključak za nesudjelovanje | Događaji u Albaniji Kako dopisnik pariškog ,Tomps“-a opi- suje događaje u Sjevernoj Albaniji Komisija za razgraničenje sjeverne Albanije počeće svoj rad prvo na cr- o lknstnj ici, polaseći od ušća Bojane pa na istok. Između mora i jezera ne očekuju se ni- kakve teškoće. Opasnije je na istoku od jezera, u području arbanaških ple- mena Grada i Hota, čiji teritorij je | vetekoj izabran je u Ludbregu St e etgrthiaavt- dovaiov | 4 Moi 5 a: GQooiion Sealieljenat Moje. Ova plemena su pokazala volju, da se p als r E ne pokore crnogorskoj vlasti, a prema — Crnogorski se j preažsparanij sbesi«, ssupjedma plemena Kastrati i | strairao. Na mjesto ministra Skrelji, koja su ostala u Albaniji, obve- pie \ imenovan je Savo Vu- usli sa se, da će oražjeni'a Sadi": | s sa meso Mišković dom dupirati njihov otpor. Dva holandska grdo Gavrilo oficira, koji već dva i po mjeseca bo- ni rave u Skadru, trebali su otići Kastra- di A E O - ini tima i Škreljima, da ih u ime kneza | skom i Frankopanu obljet- Vilima pozovu, da se ne miješaju u | nice njihove iri g or crnogorske stvari. Crnogorska vlada, »Magy' konstatuje oče- obaviještena o raspoloženju i pošto je | Vidno bankrotstvo arbanske po- ispitana situacija, presiječe stvar. litike. ra = : vladara mora Genera! Martinović, na čela 3 do | stršcih sake da pomesti sala ovaj 4000 crnogorskih vojnika pređe noću | razvoj stvari. ino i e izmeđa 17. i 18. o. mj. staru granicu obudili su Beč iz njegovih istočno od Skadarskog jezera, da za- | Skih i njemačkih sanjarija. Može biti posjedne teritorij, koji je londonska | da će i goetiežeti peRN S kraderencija doondilo Craaj. Gori. To | nata | Gli O kom 18. aprila on je zaposjeo sav te- Me s “ konstatnje, da ' ritorij do Kastratskog jezera, t. j. do | narodi Zee a naročito Ma- tačke, odakle istočno od Skadarskog | džari imaju puno da se zabrinu jezera ide albansko-crnogorska granica. ie: glas E puger na Franje mn O je ph s a P ut doista pokazao kao kralj, kome je is- jevanja krvi. Hoti i Grade nijesu uči- | kreno stalo do mira, tako potrebnog nili što su obećavali i što je svako oče- | njegovim narodima. — . kivao. Jedan dio, više od polovine, po- — ,Frankfurter Zeitung“ u tele- korio se čim se pojaviše crnogorske | gramu iz Bukurešta domosi, kako je čete ; drugi utekoše, sa svime, što su Beguacike eh, SAN u Berlinu za- a ponijeti, među Kostrate. Mnoga pr s ibo om =! va Joj je puštena sela, zaseoci i imanja pre- | odobri. ia ovakav odgovor dana su plamenu, nešto od ruke samih a voda i rreikah & N: bjegunaca, a nešto od Crnogoraca. i Rumunija je izjavila da AE U Kastratima su održana vijećanja čita zovćin, sko. ki) savi tg plemenskih glavara o oportunosti ot- bio upotrebljen za vojne box pora protiv Crnogoraca. a podeti delegacija Crna Gora je nenadno i dobro pri- oći ja u uje premljenom akcijom zbunila one, koji | grofa Stiirgha, da je obustave su želili da joj se odupru. Glavni čin | rad sve dotle, dok ne a Austriji je sada izvršen, pa ako ima još kakvog | opet uspostavljen ustav. Grof. Štirgh im o komešanja među Kastratima i njihovim saveznicima, bez sumnje neće otuda poteći ništa znatnije, nego možda ka- kvi izolirani pokušaji bez većeg značaja. U veče 18. o. m. bilo je malo uzbune među katoličkim stanovništvom u Skadru, ali nimalo među musliman- cima. Plemena Hoti, Grudi, Kastrati i Skreli, su katolici. Sutradan bilo je sve mirno. U ostalom, gradu Skadru ne prijeti nikakva opasnost, čak ni od unutrašnjih nereda, hvala prisutnosti internacionalnog detašmana, koji sači- njavaju: jedan talijanski bataljon i dva odreda mitraljeza; jedna poluba- terija njemačke marinske infanterije sa polovinom odreda mitraljeza; jedan engleski bataljon sa odredom mitraljeza ; jedna francuska kompanija kolonijalnih trupa. Rusi nemaju trupa u * Albaniji, Pomišljalo se, da se ovi upotrijebe za sprečavanje nemira na sjevernoj granici, ali, s jedne strane brzina, kojom je Crna Gora okupirala svoje područje, učinila je tu interven- ciju nepotrebnom, a s druge strane, predlog za upotrebu ovih trupa, koji je potekao od engleskog pukovnika Filipca, nije odobren ni u Londonu ni u Berlinu. Vojna akcija Crne Gore nije imala ozbiljnog odjeka. Kurioznost je Alba- nije, da događaji uopće zainteresuju samo jedan dio stanovništva. Slabo razvijen nacionalni osjećaj uvijek je podvrgaut interosu religioznom. Pošto je konflikt bio lokalizovan, da se ra- zumjeti, što ni u Berlinu, a naročito u Londonu nijesu željeli da uzmu u i kont koji, nedovoljan za ukupnu samo bi olakšao stupanje E jačim koatigentima, za koje uvj da su već konceutrisani u Italiji (u Baru i Brindiziju) i na austro-ugarskoj granici, i spremni, da upotrebe zgodnu priliku za ulazak u Albaniju, a : li i de B i # Y je bio prvi dekan teta. Od g. 1876. do g. 1894. bio je pokojni Posilović biskupom u a g. 1894. imenovan a +.